of 34 /34
FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE SINDIKAT TEKSTILA, KOŽE, OBUĆE I GUME BOSNE I HERCEGOVINE UDRUŽENJE POSLODAVACA U DJELATNOSTI TEKSTILNE, KOŽARSKO-PRERAĐIVAČKE I GUMARSKE INDUSTRIJE FEDERACIJE BIH Sl.novine FBIH br:2/08 Objavljen 16.1.2008 KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST TEKSTILNE, KOŽARSKO-PRERAĐIVAČKE I GUMARSKE INDUSTRIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Kolektivni Ugovor Objavljen u SL.novinama

Embed Size (px)

Text of Kolektivni Ugovor Objavljen u SL.novinama

FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE SINDIKAT TEKSTILA, KOE, OBUE I GUME BOSNE I HERCEGOVINE UDRUENJE POSLODAVACA U DJELATNOSTI TEKSTILNE, KOARSKO-PRERAIVAKE I GUMARSKE INDUSTRIJE FEDERACIJE BIH Sl.novine FBIH br:2/08 Objavljen 16.1.2008

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST TEKSTILNE, KOARSKO-PRERAIVAKE I GUMARSKE INDUSTRIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, 16.januar 2008.godine

Na osnovu lana 111. I 112. stav 1.Zakona o radu (Slubene novine Federacije BiH; broj 43/99, 32/00 I 29/03) te lana 2.stav 3. I 39.Opeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne I Hercegovine(Slubene novine Federacije BiH, broj 54/05), Federalno ministarstvo energije, rudarstva I industrije I Udruenje poslodavca u djelatnosti tekstilne, koarsko-preraivake I gumarske industrije Federacije Bosne I Hercegovine I Sindikat tekstila, koe, obue I gume Bosne I Hercegovine, na strani zaposlenika u djelatnosti tekstilne, koarsko-preraivake I gumarske industrije Federacije Bosne I Hercegovine, zakljuuju

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST TEKSTILNE, KOARSKO-PRERAIVAKE I GUMARSKE INDUSTRIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE ODREDBE Predmet Ugovoralan 1. Ovim kolektivnim ugovorom ureuju se prava I obaveze strana koje su ga zakljuile te prava I obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom poslodavaca I zaposlenika privrednih drutava u djelatnosti tekstilne, koarskopreraivake I gumarske industrije na teritoriji Federacije Bosne I Hercegovine, kao I djelovanje I uvjeti rada sindikata, pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, sastav I nain postupanja tijela ovlatenih za mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova, u skladu sa zakonom, Opim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne I Hercegovine I drugim propisima.

Pravni subjekti na koje se primjenjuje kolektivni ugovorlan 2. Ovakav kolektivni ugovor zakljuuje se I primjenjuje u djelatnosti tekstilne, koarsko-preraivake I gumarske industrije na teritoriji Federacije Bosne I Hercegovine. Ovaj kolektivni ugovor je obavezujui I vai za sve poslodavce u djelatnosti tekstilne, koarsko-preraivake I gumarske industrije bez obzira na strukturu kapitala.

2. Zakljuivanje kolektivnog ugovora za jedno privredno drutvolan 3. Sindikat privrednog drutva I poslodavac privrednog drutva u djelatnosti tekstilne, koarsko-preraivake I gumarske industrije mogu zakljuiti kolektivni ugovor za to privredno drutvo, u skladu sa ovim kolektivnim ugovorom I njihovim radnim I proizvodnim specifinostima.

Nain utvrivanja prava pravnim propisimalan 4. Ovim kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom za privredno drutvo, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ne mogu se utvrditi manja prava od prava utvrenih u Zakonu o radu I drugim zakonima kojima se reguliu prava po osnovu rada te Opim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne I Hercegovine. Kolektivnim ugovorom za privredno drutvo, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ne mogu se utvrditi manja prava od prava utvrenih ovim kolektivnim ugovorom. Ovim kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom za privreno drutvo, pravilnikom o radu I ugovorom o radu mogu se utvrditi povoljnija prava od prava utvrenih Zakonom o radu I Opim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne I Hercegovine, ako zakonom nije drugaije predvieno.

Primjena za zaposlenika najpovoljnijeg pravalan 5. Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliito ureeno zakonom, Opim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne I Hercegovine, ovim kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom za privredno drutvo, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za zaposlenika najpovoljnije pravo, osim u sluajevima koji su striktno regulisani odredbama ovog ugovora.

Obaveze poslodavca da primjenjuje kolektivne ugovorelan 6. Poslodavac je obavezan primjenjivati ovaj kolektivni ugovor I kolektivni ugovor privrednog drutav, koji je zakljuio sa sindikatom privrednog drutav I u skladu s njima donijeti pravilnik o radu I zakljuiti ugovor o radu sa zaposlenicima.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSAlan 7.

Radni odnos zasniva se zakljuivanjem ugovora o radu izmeu poslodavca I zaposlenika. 3. Poslodavac u smislu ovog kolektivnog ugovora je fiziko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao na osnovu ugovora o radu, kojeg obavezuje oavj kolektivni ugovor, u skladu sa stavom 2.lana 2. Zaposlenik u smislu ovog kolektivnog ugovora je fiziko lice koje je na osnovu ugovora o radu zaposleno kod poslodavca koga obavezuje ovaj kolektivni ugovor. lan 8. Ugovor o radu na odreeno vrijeme moe se zakljuiti u sluajevima: - sezonskih poslova, - zamjene privremeno odsutnog zaposlenika, - rada na odreenom projektu, - privremenog poveanja obima poslova, i - drugim sluajevima utvrenim pravilnikom o radu. Ugovor o radu iz stava 1.ovog lana prestaje istekom roka utvrenog za svaki pojedinani sluaj.

Probni radlan 9. Poslodavac moe, u skladu sa zakonom, uvesti probni rad. Probni rad zaposlenika moe trajati najvie, I to: - za zaposlenike sa VI,VII, I VIII stepenom strune spreme do tri mjeseca; - za zaposlenike sa III, IV I V stepenom strune spreme do dva mjeseca. lan 10. Akoje ugovorom o radu predvien probni rad, poslodavac je duan odrediti struno lice ili tijelo koje e pratiti I ocijeniti rad zaposlenika, za vrijeme trajanja probnog rada. Provjera strunih I drugih radnih sposobnosti zaposlenika u toku probnog rada provodi se nadzorom nad zaposlenikovim radom, uvidom u rezultate njegovog rada , praenjem radne discipline I na druge naine pogodne za sticanje uvida u strune I radne sposobnosti zaposlenika. Ocjenu probnog rada struno lice ili tijelo iz stava 1.ovog lana duno je saopiti zaposleniku do isteka probnog rada. Ako se ocjena iz stava 3.ovog lana ne saopi zaposleniku do navedenog roka, smatrat e se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.

Prijem pripravnikalan11. Poslodavac moe zakljuiti ugovor o radu sa pripravnikom. Ugovor o radu iz stava 1.ovog lana zakljuuje se na odreeno vrijeme, a najdue godinu dana, ako zakonom, propisom kantona ili ugovorom o radu drugaije odreeno.

4. lan 12. Poslodavac pravilnikom o radu utvruje nain osposobljavanja pripravnika I polaganja strunog ispita, ako zakonom ili propisom kantona nije drugaije odreeno. Po zavretku pripravnikog staa pripravnik polae struni ispit pred komisijom iji sastav odreuje poslodavac, u skladu sa pravilnikom o radu, ako zakonom ili propisom kantona nije drugaije odreeno. U sastavu komisije iz stava 2.ovog lana ne moe biti lice koje ima niu strunu spremu od lica koje polae ispit. lan 13. Sa pripravnikom koji je poloio struni ispit poslodavac moe zakljuiti ugovor o radu na neodreno vrijeme. Pripravnik koji nije poloio struni ispit prestaje radni odnos sa danom uruenja odluke o tome da nije zadovoljio na strunom ispitu. lan 14. Volonterski rad I provjera o osposobljenosti vri se pod uvjetima I na nain kao I za pripravniki sta utvren u lanu 12. ovog kolektivnog ugovora, odnosno pod uvjetima I na nain utvren Zakonom I pravilnikom o radu.

Privremeni I povremeni poslovilan 15. Za obavljanje privremenih I povremenih poslova moe se zakljuiti ugovor o obavljanju privremenih I povremenih poslova, pod uvjetom: 1. da su privremeni I povremeni poslovi uvreni u kolektivnom ugovoru privrednog drutva ili u pravilniku o radu; 2. da privremeni I povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zakljuuje ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom I da ne traje due od 60 dana u toku kalendarske godine.

III. PRAVA I OBAVEZE POSLODAVCA I ZAPOSLENIKA Obaveze poslodavca prema zaposlenikulan 16. Poslodavac je obavezan zaposleniku sa kojim je zakljuio ugovor o radu obezbijediti I dati posao I za obavljeni rad mu isplatiti plau. Poslodavac je obavezan osigurati zaposleniku uvjete za siguran rad, u skladu sa posebnim zakonom I drugim propisima.

Pravo poslodavca prema zaposlenikulan 17.

Poslodavac ima pravo blie odrediti mjesto I nain obavljanja rada zaposlenika, potujui pri tom prava I dostojanstvo zaposlenika.

5. Obaveze zaposlenika prema poslodavculan 18. Zaposlenik je obavezan prema uputama poslodavca, datim u skladu sa naravi I vrstom rada, izvravati preuzeti posao.

Uvjeti I nain obrazovanja, osposobljavanja I usavravanja za radlan 19. Poslodavac moe, u skladu sa potrebama rada, omoguiti zaposleniku obrazovanje osposobljavanje I usavravanje za rad. Zaposlenik je obavezan, u skaldu sa svojim sposobnostima I potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati I usavravati za rad. Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvoenja novog naina ili organiziranja rada, omoguiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad. Zaposlenik, koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, ima prednost pri strunom obrazovanju, osposobljavanju I usavravanju koje organizira poslodavac. Uvjeti I nain obrazovanja, osposobljavanja I usavravanja za rad ureuju se kolektivnim ugovorom privrednog drutva ili pravilnikom o radu.

IV. RADNO VRIJEME Rad sa nepunim radnim vremenomlan 20. Zaposlenik koji radi sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao I zaposlenik sa punim radnim vremenom, osim prava koje zavisi od duine radnog vremena (plaa, naknada I sl.), u skladu sa ovim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Organiziranje rada u smjenamalan 21. Ako je rad organiziran u smjenama, izmjena smjena se ureuje kolektivnim ugovorom privrednog drutva, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Prekovremeni radlan 22. U sluaju vie sile (poar, potres, poplava) I iznenadnog poveanja obima posla zaposlenik je, na zahtjev poslodavca, obavezan raditi prekovremeno, a najvie deset sati sedmino, odnsono tri sedmice neprekidno, a najvie deset sedmica u toku kalendarske godine. Poslodavac je obavezan donijeti pismeni akt o uvoenju prekovremenog rada, najkasnije na dan uvoenja istog, sa obrazloenjem, preciznom duinom trajanja,

brojem zaposlenika koji su obavezni raditi prekovremeno I ovlatenom osobom za sprovoenje odluke o prekovremenom radu.

6. Preraspodjela radnog vremenalan 23. Preraspodjelu radnog vremena utvruje poslodavac odgovarajuim aktom, s tim da prosjeno radon vrijeme ne moe trajati due od 52 sata sedmino.

Noni radlan 24. Rad u vremenu izmeu 22 sata uveer I 6 sati ujutru idueg dana smatra se nonim radom.

V. ODMORI I ODSUSTVA Odmori Nain I vrijeme koritenja odmora u toku radnog danalan 25. Nain I vrijeme koritenja odmora u toku radnog dana ureuje se kolektivnim ugovorom privrednog drutva, pravilnikom o radu, u skladu sa ovim kolektivnim ugovorom.

Trajanje godinjeg odmora due od 18 radnih danalan 26. Plaeni godinji odmor u trajanju najmanje 18 radnih dana, zaposleniku se uveava: a) na duinu staa osiguranja: - od 1 do 10 godina 1 radni dan, - od 10 do 20 godina 2 radna dana, - od 20 do 25 godina 4 radna dana, - od 25 do 30 godina 5 radnih dana. - Preko 30 godina 8 radnih dana. b) na uvjete rada: - rad u smjenama 2 radna dana, - rad u oteanim uvjetima 3 radna dana. Maloljetni zaposlenik ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje od 24 radna dana. Kriteriji za uveanje godinjeg odmora iz stava 1. ovog lana se meusobno ne iskljuuju. Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u sedmici, pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da je radon vrijeme rasporeeno na onoliki broj radnih dana na koliko je stvarno rad organiziran. Poslovi I trajanje odmora ureuje se kolektivnim ugovorom privrednog drutva I pravilnikom o radu.

7. lan 27. Zaposlenik koji se prvi put zaposli , a nije radio est mjeseci neprekidno, ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa due od osam dana, ima pravo koristiti najmanje dva dana godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada.

Obavezna konsultacija o planu godinjih odmoralan 28. Poslodavac je duan sainiti plan godinjih odmora, u skladu sa potrebama procesa rada. Prije donoenja odluke o planu godinjih odmora poslodavac se obavezno konsultuje sa vijeem zaposlenika odnosno sindikalnom podrunicom o namjeravanoj odluci, koju im dostavlja najmanje 30 dana prije donoenja odluke, u skladu sa Zakonom o vijeu zaposlenika. Vijee zaposlenika odnosno sindikalna podrunica u roku od sedam dana od dana dostavljanja prijedloga plana godinjih odmora o namjeravanoj odluci dostavlja poslodavcu primjedbe I prijedloge kako bi rezultati konsultacija mogli uticati na donoenje namjeravane odluke o planu godinjih odmora. Poslodavac je duan najmanje 30 dana prije koritenja odmora obavijestiti zaposlenika o poetku koritenja godinjeg odmora.

Odsustvo sa rada Pravo na plaeno odsustvolan 29. Zaposlenik ima pravo na plaeno odsustvo do sedam radnih dana u toku jedne kalendarske godine u sluaju: - stupanje u brak, - roenja djeteta, - smrti ili tee bolesti lana ue porodice, - smrti roditelja branog druga, - selidbe, saniranja vlastitog stambenog objekta oteenog od posljedica elementarne nepogode, - sklapanja braka djeteta, - dobrovoljnog davanja krvi, - polaganja ispita za vii stepen strune spreme, pod uvjetom da ga poslodavac alje na kolovanje. lanom ue porodice, u smislu prethodnog stava, smatraju se: dijete(brano, vanbrano, usvojeno, pastore, dijete uzeto na izdravanje), suprunik (brani, vanbrani), otac, majka, ouh, maeha, braa I sestre, unuad, usvojilac, staratelj, dedo, nana(po ocu I majci). Plaeno odsustvo iz stava 1.ovog lana reguliu poslodavac I sindikat meusobnim dogovorom, u skladu sa ovim ugovorom.

Izuzetno, u sluaju smrti lana ue porodice ili domainstva, zaposlenik ima pravo na plaeno odsustvo bez obzira da li je u toj godini iskoristio sedam dana plaenog odsustva po drugim osnovama.

8. Zatita zaposlenikalan 30. Poslodavac je duan obezbijediti takve uvjete rada I sve potrebne mjere line I kolektivne zatite na radu, kojima se titi fiziko I psihofiziko zdravlje I lina I kolektivna bezbjednost zaposlenika u procesu rada, u skaldu sa zakonom. Poslodavac je duan upoznati zaposlenika sa propisima o radnim odnsoima I propisima o zatiti u roku od 30 dana po stupanju zaposlenika na rad. Poslodavac je duan osposobljavati zaposlenika za rad na siguran nain, a prilikom uvoenja novih tehnologija duan je informisati zaposlenika o eventualnim opasnostima I preduzimanju mjera zatite na radu. lan 31. Zaposlenik je duan raditi na nain kojim ne ugroava ivot ili zdravlje svoje I drugih zaposlenika te sigurnost opreme I ureaja. Zaposlenik je duan prihvatiti osposobljavanje za zatitu na radu te odravati I upotrebljavati u ispravnom stanju lina zatita sredstava koja su mu povjerena na upotrebu I rukovanje. lan 32. Zaposlenik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po ivot I zdravlje zbog toga to nisu provedene propisane mjere zatite na radu I o tome je duan odmah obavijestiti inspekciju rada kantona. lan 33. Poslodavac moe, u skladu sa materijalnim mogunostima, jednom godinje organizovati besplatne sistematske ljekarske preglede zaposlenika. lan 34. Zatita maloljetnog zaposlenika vri se u skladu sa Zakonom. Ukoliko poslodavac rasporedi maloljetnog zaposlenika na polsove koji su naroito teki ili koji ugroavaju njegov ivot I zdravlje inspector rada kantona zabranie takav rad.

Zatita ene I materinstvalan 35. Za vrijeme trudnoe, poroaja I njege djeteta ena ima pravo na poroajno odsustvo u skladu sa Zakonom. Pravo na odsustvo iz stava 1. ovog lana moe da koristi I otac djeteta, odnosno usvojilac, u sluajevima predvienim Zakonom. lan 36. Poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o eninoj trudnoi, osim kada ena zahtijeva odreeno pravo predvieno zakonom ili drugim propisima, vezano za zatitu trudnoe.

Poslodavac ne smije traiti podatke o eninoj trudnoi prilikom zapoljavanja, odnosno zakljuivanja ugovora o radu. enu za vrijeme trudnoe poslodavac ne moe rasporediti da radi u nonoj smjeni.

9.lan 37. Po isteku prava na poroajno odsustvo utvreno Zakonom jedan od roditelja ima pravo, na vlastit zahtjev, odsustvovati sa rada do tri godine ivota djeteta, u kojem periodu mu prava I obaveze uz radnog odnosa miruju.

VI.PLAE I NAKNADE PLAA Plaa Osnovna pravila za obarun I isplatu plaalan 38. Poslodavac je duan zaposlenicima isplatiti jednake plae za rad jednake vrijednosti, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, regionalnu, spolnu, politiku I sindikalnu pripadnost I opredjeljenje. Poslodavac ne moe zaposleniku obraunati I isplatiti plau u iznosu manjem od iznosa odreenog ovim kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom privrednog drutva, pravilnikom o radu I ugovorom o radu, osim u sluajevima predvienim u lanu 46.stav 3.ovog ugovora. Plae zaposlenika utvruju se kolketivnim ugovorom privrednog drutva, pravilnikom o radu I ugovorom o radu, u skladu sa ovim kolektivnim ugovorom. Kolektivnim ugovorom privrednog drutva, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu odreuju se period isplate plae, koji ne mogu biti dui od 30 dana. Poslodavac je duan zaposleniku uruiti pismeni obraun bruto I neto plae prilikom njene isplate. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plau ili je ne isplati u cijelosti, duan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plae zaposleniku uruiti obraun iznosa plae koji je bio duan isplatiti. Obraun iz stava 6.ovog lana ima snagu izvrne isprave. Pojedinane isplate plae nisu javne.

Osnovna plaalan 39. Osnovna plaa je najnii iznos koji poslodavac mora isplatiti zaposleniku za puno radon vrijeme, za posao odgovarajue grupe sloenosti, normalne uvjete I rezultate rada. Osnovna plaa je proizvod najnie neto plae I odgovarajueg koeficijenta sloenosti poslova koje zaposlenik obavlja. Koeficijent sloenosti poslova utvruju se pravilnikom o radu, odnosno kolktivnim ugovorom za privrednod rutvo, ako je isti potpisan u privrednom drutvu.

Najnia plaa

lan 40. Najnia neto plaa utvruje se kolektivnim ugovorom za privredno drutvo I pravilnikom o radu, s tim da je neto satnica od 1,75 KM. Najnia neto plaa je osnovica za obraun osnovne plae zaposlenika.

10. Uvjeti I nain usklaivanja najnie plaelan 41. Najnia plaa usklauje se sa poveanjem trokova ivota, rasta cijena na malo, ukupnog privrednog napretka I rezultata poslovanja u ovoj djelatnosti, najmanje jednom godinje, u skladu sa Odlukom Vlade federacije Bosne I Hercegovine na osnovu usaglaenih stavova socijalnih partnera u Ekonomsko-socijalnom vijeu za teritoriju Federacije Bosne I Hercegovine. Ukoliko se trokovi ivota u posljednja tri mjeseca poveavaju najmanje 5%, vri se obavezno usklaivanje najnie plae.

Nia od najnie plae (zagarantovana plaa)lan 42. Izuzetno, moe se utvrditi nia od najnie plae utvrene u lanu 44.ovog kolektivnog ugovora. Nia od najnie neto plae iz stava 1.ovog lana moe se utvrditi u sluajevima kada poslodavac zbog ekonomskih tekoa ne moe obezbijediti zaposlenicima najniu plau iz lana 44.ovog kolektivnog ugovora, a ima program koji garantuje savladavanje problema. Poslodavac se moe sa sindikatom dogovoriti o isplati nie od najnie plae za vrijeme realizacije programa konsolidacije koji ne moe biti dui od est mjeseci. Poslodavac I sindikat utvruju procenat odstupanja najnie plae iz stava 2.ovog lana, vrijeme odstupanja I vrijeme realizacije programa konsolidacije privrednog drutva, s tim da neto satnica tako dogovorene nie od najnie ne moe biti nia od 1,25 KM. Kolektivnim ugovorom za jedno privredno drutvo mogu se utvrditi uvjeti, visina nain I period utvrivanja nie od najnie plae, ako se u roku od est mjeseci ne konsoliduje privredno drutvo.

Pravo na poveanu osnovnu plau za oteane uvjete radalan 43. Zaposlenik ima pravo na poveanu osnovnu plau za oteane uvjete rada (buka, vlaga, praina, mrane prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, teki fiziki napori I sl.), kao I za rad gdje je zakonom propisana primjena sredstava zatite na radu. Poveanje plae iz stava 1.ovog lana utvruje se: - uticaj okoline (mikroklimatski I uvjeti-visoke I niske temperature, dim, praina, vlaga, jaka buka, posebno bljetava vjetaka svjetlost, mrane prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, hemijske I bioloke tetnosti, zraenje I sl.)najmanje 3% od osnovne plae; - za optereenje( poveani fiziki napor, psihofiziki napor, prisilni poloaj pri radu, optereenje ula, upotreba linih zatitnih sredstava koja poveavaju napor ili oteavaju obavljanje poslova, snaniji poremeaj biolokog ritma-rad u smjenama I sl. Najmanje 5% od osnovne plae;

za povean rizik od nastanka povreda na radu, profesionalnih bolesti najmanje 5% od osnovne plae; - za rad sa zagaujuim I prljavim tvarima najmanje 5% od osnovne plae Poveanje osnovne plae po osnovima iz stava 2. ovog lana ne moe biti vei od 30%.

-

11. Pravo na poveanu plaulan 44. Zaposlenik ima pravo na poveanu plau za: 1. prekovremeni rad najmanje 30% od neto satnice; 2. noni rad najmanje 30% od neto satnice; 3. rad na dan sedminog odmora najmanje 20% od neto satnice; 4. rad u dane praznika koji sup o zakonu neradni najmanje 50% od neto satnice Dodaci se meusobno ne iskljuuju. Ukoliko zaposlenik nije izvrio redovnu I realnu normu utvrenu aktima poslodavca, nema pravo na poveanje plae po osnovu prekovremnog rada. Ukoliko veina zaposlenika ne moe ispuniti normu, na zahtjev sindikata, poslodavca mora izvriti preispitivanje norme. lan 45. Plaa pripravnika iznosi 80% od osnovne plae radnog mjesta za koje se osposobljava.

Pravo na poveanje plae za godine radnog staalan 46. Osnovna plaa poveava se za svaku godinu radnog staa kod tog poslodavca za 0,6%, s tim da ukupno poveanje ne moe biti vee od 20%. Pod radnim staom u smislu stava 1.ovog lana podrazumijeva se I radni sta proveden kod poslodavca u sluaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog poloaja (npr.zbog prodaje, nasljeivanja, spajanja, pripajanja, promjene oblika drutva I dr.).

Naknade plaelan 47. Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za period u kojem ne radi, zbog opravdanih sluajeva predvienih zakonom, u visini: -plaeno odsustvo najmanje u visini plae koju je ostvario u prethodnom mjesecu; -za privremenu nesposobnost za rad zbog bolesti, za poroajno odsustvo, sa promijenjenom random sposobnou u skladu sa zakonom. Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojeg je dolo zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv(via sila, privremeni zastoj u proizvodnji I sl.), u visini najnie plae utvrene ovim kolektivnim ugovorom. U sluaju prekida proizvodnje do kojeg je dolo usljed vie sile, u trajanju duem od jednog dana, poslodavac I sindikat e se dogovoriti o preraspodjeli radnog vremena.

12. Naknade u sluaju smrti zaposlenika I lana ue porodice I teke invalidnosti zaposlenikalan 48. U sluaju smrti zaposlenika usljed nesree na poslu I tekog profesionalnog oboljenja, njegovoj porodici se isplauje novana naknada u visini tri prosjene plae ostvarene u Federaciji Bosne I Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. U sluaju smrti zaposlenika ili teke invalidnosti zaposlenika koji nisu posljedica nesree na poslu I u sluaju smrti lana ue porodice zaposlenika, isplauje se naknada u visini najmanje dvije plae iz prethodnog stava. lanom ue porodice iz stava 2.ovog lana smatraju se:brani drug, djeca I roditelji, kao I unuad bez roditelja koje zaposlenik izdrava ivei u zajednikom domainstvu.

Nagraivanje I stimulisanje zaposlenikalan 49. Poslodavac moe nagraditi I stimulisati zaposlenike povodom vjerskih, nacionalnih I dravnih praznika, kao I po osnovu ostvarenih uteda, racionalizacija I inovacija u procesu rada.

Nagrada za vjernost privrednom drutvulan 50.

Poslodavac moe isplatiti nagradu za vjernost privrednom drutvu u novanom iznosu. Pravo na ishranu u toku radnog vremena (topli obrok)lan 51. Poslodavac je obavezan zaposleniku obezbijediti ishranu u toku radnog vremena(topli obrok). Ukoliko poslodavac ne obezbjeuje ishranu, zaposleniku se isplauje mjesena naknada u iznosu od najmanje 20% prosjene neto plae isplaene u Federaciji Bosne I Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Pravo na prijevoz na posao I sa poslalan 52.

Zaposlenik ima pravo na prijevoz ili naknadu trokova prijevoza na posao I sa posla u skladu sa pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.

13. Regres za godinji odmorlan 53. Zaposlenik ima pravo na regres za koritenje godinjeg odmora u visini najmanje 50% prosjene plae svih zapsolenih ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa, pod uvjetom da privredni subject-poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu zavrio sa gubitkom. Ukoliko iznos ostvarenog profita ne moe pokriti navedeni iznos regresa, visinu regresa utvruju poslodavac I sindikat, u skladu sa rezultatima poslovanja privrednog drutva.

Pravo na dnevnicelan 54. Zaposleniku pripada pravo na plaene trokove prilikom slubenog putovanja(dnevnica). Visina dnevnice I nain plaanja ostalih putnih trokova utvruje se u visini od 10% prosjene plae ostavrene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku I naknadu za noenje u visini punog iznosa rauna, osim hotela de-lux kategorije. Naknada putnih trokova, trokova noenja I dnevnica za slubeno putovanje u inostranstvo utvruje se nain propisan za organe uprave Federacije Bosne I Hercegovine. Dnevnica za slubeni put se umanjuje 30% ako je obazbjeena besplatna ishrana. Naknada za koritenje privatnog automobile u slubene svrhe isplauje se zaposleniku u visini 20% cijene litra benzina super po preenom kilometru.

Naknada za rad na terenu(terenski dodatak)lan 55. Zaposlenik koji je zbog prirode posla koji obavlja upuen na rad na terenu van mjesta zaposlenja u trajanju duem od 30 dana neprekidno ima pravo na terenski dodatak u visini od najmanje 75% iznosa dnevnice koja se isplauje u tom periodu. Terenski dodatak se isplauje unaprijed, najkasnije posljednji dan u mjesecu za sljedei mjesec.

Naknada trokova zbog odvojenog ivota od porodicelan 56. Zaposlenik koji je privremeno upuen na rad van mjesta prebivalita njegove porodice, ima pravo na mjesenu naknadu trokova zbog odvojenog ivota od porodice

u iznosu od 70% prosjene mjesene plae isplaene u prethodna tri mjeseca u Federaciji Bosne I Hercegovine. Ako je zaposleniku osiguran besplatan smjetaj ili besplatna ishrana, naknada iz stava 1.ovog lana umanjuje se za 30%, a ako su osigurani I besplatan smjetaj, I besplatna ishrana, naknada iz stava 1.ovog lana umanjuje se za 60%.

14. Meusobno iskljuivanje odreenih pravalan 57. Dnevnica, terenski dodatak I naknada za odvojeni ivot od porodice meusobno se iskljuuju.

Pravo na otpremninu prilikom odlaska u penzijulan 58. Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju najmanje u visini tri prosjene plae ostvarene u Federaciji Bosne I Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Visina naknade poslodavcem

ugovorene

zabrane

takmienja

zaposlenika

sa

lan 59. Ako su poslodavac I zaposlenik ugovorili da se odreeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najdue dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne moe zaposliti kod drugog lica koje je u trinoj utakmici sa poslodavcem I da ne moe za svoj ili za raun treeg lica, sklapati poslove kojima se takmii sa poslodavcem, ugovorena zabrana takmienja obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da e zapsoleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje u iznosu 60% prosjene plae isplaene zapsoleniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

VII. NAKNADA TETE Utrvivanje visine naknade tete u paualnom iznosulan 60. Ako se naknade tete, koju je zaposlenik, odnosno vie zaposlenika, na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepanje prouzrokovao poslodavcu, ne moe utvrditi u tanom iznosu ili bi utvrivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne trokove, visina naknade tete utvruje se u paualnom iznosu. Ako poslodavac I zaposlenik, odnosno grupa zaposlenika koji su prouzrokovali tetu, ne uspiju sporazumno utvrditi paualni iznos naknade tete, strane u sporu mogu rjeavanje spora povjeriti arbitrai, koju sporazumno imenuju. lan 61. Poslodavac moe smanjiti ili osloboditi zaposlenika od obaveze naknade tete.

Kolektivnim ugovorom privrednog drutva I pravilnikom o radu utvruju se uvjeti I nain smanjenja ili oslobaanja zaposlenika od obaveze naknade tete.

15. VIII. OTKAZ UGOVORA O RADU Vrste teih I lakih povreda radnih obavezalan 62. Kolektivnim ugovorom privrednog drutva ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi vrste: teih prestupa ili teih povreda radnih obaveza iz ugovora o radu zbog kojih poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposleniku, bez obaveze potivanja otkaznog roka, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano oekivati od posloadvca da nastavi radni odnos; lakih prijestupa ili lakih povreda radnih obaveza iz ugovora o radu zbog kojih poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku.

-

Trajanje otkaznog rokalan 63. U sluaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne moe biti krai od: -est mjeseci za zaposlenike na rukovodeim mjestima I za zaposlenike sa radnim staom duim od 20 godina; - pet mjeseci za zaposlenike sa VII I VIII stepenom strune spreme I zaposlenike sa 15-20 godian radnog staa; - etiri mjeseca za zaposlenike sa V I VI stepenom strune spreme I zaposlenike sa10-15 godina radnog staa; - tri mjeseca za zaposlenike sa IV stepenom strune spreme I zaposlenike sa 5-10 godina radnog staa; - dva mjeseca za zaposlenike sa III stepenom strune spreme I zaposlenike sa 2-5 godina radnog staa; - jedan mjsec za ostale zaposlenike. U sluaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu, poslodavac moe osloboditi zaposlenika otkaznog roka ili dijela otkaznog roka.

Iznos otpremnine u sluaju otkaza ugovora o radulan 64. Zaposlenik koji je sa poslodavcem zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog krenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreuje u zavisnosti od duine prethodnog neprekidnog

trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem, s tim da se ne moe utvrditi u iznosu manjem od 50% prosjene mjesene plae isplaene zaposleniku u posljednja tri mjseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca.

16. IX.OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA Odluivanje o pravima I obavezama iz radnog odnosalan 65. O pravima I obavezama zaposlenika iz ugovora o radu odluuje, u skladu sa Zakonom o radu, ovim kolektivnim ugovorom I drugim propisima, poslodavac ili drugo ovlateno lice odreno statutom ili aktom o osnivanju.

Postupak mirnog rjeavanja radnog sporalan 66. Zaposlenik koji smatra dam u je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa moe u pismenoj formi zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. O ostvarivanju prava zaposlenika iz stava 1. ovog lana poslodavac je duan da odluuje, u skladu sa Zakonom o radu, ovim kolektivnim ugovorom I drugim propisima, u roku od 30 dana od dana dostavljenog zahtjeva zaposlenika. Ako zaposlenik nije zadovoljan sa odlukom poslodavca iz stava 2. ovog lana, u rjeavanju radnog spora moe ga zastupati sindikat. Ako poslodavac I sindikat ne rjee radni spor u razumnom roku, rjeavanje nastalog radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitrau, iji sastav, postupak I druga pitanja za rad arbitrae ureuju sporazumom. Ukoliko se postupak ne okona u skladu sa postupkom mirnog rjeavanja radnog spora iz ovog lana u razumnom roku, zaposlenik ima pravo da podnese tubu nadlenom sudu. Rok za podnoenje tube nadlenom sudu tee od dana okonanja ovog postupka.

Prenoenje ugovora o radu na novog poslodavcalan 67. U sluaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog poloaja(npr.zbog nasljeivanja, prodaje, spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika drutva I dr.), ugovori o ardu prenose se na novog poslodavca uz saglasnost zaposlenika, u skladu sa ovim kolektivnim ugovorom.

X.PRAVILNIK O RADUlan 68. Poslodavac je obavezan pravilnikom o radu urediti plae, organizaciju rada I druga pitanja znaajna za zaposlenika I poslodavca, u skladu sa zakonom I ovim kolektivnim ugovorom.

Prlikom donoenja pravilnika o radu poslodavac je obavezan da se konsultuje sa Vijeem zaposlenika, odnosno sindikatom.

17. XI.SUDJELOVANJE ZAPOSLENIKA U ODLUIVANJUlan 69. Zaposlenici kod poslodavca koji ima u radnom odnosu najmanje 15 zaposlenika imaju pravo da formiraju vijee zaposlenika, koje e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih ekonomskih I socijalnih prava I interesa, u skladu sa Zakonom o vijeu zaposlenika. Vijee zaposlenika formira se na prijedlog sindikata ili najmanje 20 % zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih koji su u random odnosu kod poslodavca. Poslodavac je obavezan da o pitanjima koja su od interesa za ekonomski I socijalni poloaj zaposlenika informie Vijee zaposlenika, konsultuje I pribavlja prethodnu saglasnost Vijea zaposlenika. Vijee zaposlenika prati primjenu zakona, kolektivnih ugovora I drugih propisa koji su od interesa za ostvarivanje prava zaposlenika. Vijee zaposlenika prati da li poslodavac ispunjava obavezu u pogledu uplate doprinosa za penzijsko I invalidsko zdravstveno I osiguranje od nezaposlenosti I s tim u vezi ima pravo uvida u odgovarajuu dokumentaciju.

XII. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA Pravo zaposlenika na sindikalno organizovanjelan 70. Zaposlenici u privrednom drutvu mogu organizovati sindikat sa svrhom zatite I ostvarivanja ekonomskih I socijalnih prava I interesa svojih lanova, u skladu sa zakonom, ovim kolektivnim ugovorom I Statutom ovog sindikata, bez ikakvog prethodnog odobrenja poslodavca. Zaposlenici u privrednom drutvu slobodno odluuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata. Poslodavac ne moe na bilo koji nain omoguiti zaposlenike privrednog drutva da se po svom slobodnom izboru ulane u sindikat I organizuju sindikat u privrednom drutvu. Poslodavac ne moe zaposlenike privrednog drutva staviti u nepovoljniji poloaj zbog lanstva ili nelanstva u sindikat. Sindikat je obavezan da djeluje u skaldu sa zakonom, Statutom ovog sindikata I ovim kolektivnim ugovorom. Poslodavac ne moe zakonitu djelatnost sindikata tog privrednog drutva trajno ni privremeno zabraniti. Poslodavacu se zabranjuje:1. mijeanje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje sindikatom, 2. zagovaranje ili pruanje pomoi sindikatu sa ciljem kontrolisanja takvog sindikata.

Ukoliko je u privrednom drutvu organizovano vie sindikata, za poslodavca su mjerodavni stavovi I zahtjevi o kojim su sindikati postigli saglasnost, a kada te saglasnosti nema, stavovi I zahtjevi sindikata koji zastupa veinu zapsolenih u drutvu. Sindikat je duan odluku o izboru sindikalnog povjerenika I lanova sindikalnog povjrenitva dostaviti poslodavcu I upoznati ga sa sadrajem sindikalnih dokumenata.

18.lan 71. Sindikalni povjerenik I lanovi sindikalnog povjrenitva imaju pravo I obavezu kod poslodavca tititi I unaprijeivati prava I interese lanova sindikata, utvrene ovim kolektivnim ugovorom I zakonom. Miljenja, prijedlozi, albe I svi nastali nesporazumi o pravima iz rada I po osnovu rada rjeavat e se direktnim pregovorima izmeu poslodavca I sindikata. Poslodavac je duan na zahtjev sindikalnog povjerenika prihvatiti sastanak sa njim, odnosno sindikalnom delegacijom, radi mirnog rjeavanja spora o odreenim pitanjima iz stava 1. ovog lana. Sindikalni povjerenik je duan blagovremeno u pismenoj ili usmenoj formi upoznati poslodavca o pitanjima koja predlae da se na sastanku rijee, a vrijeme sastanka prethodno usaglasiti sa poslodavcem. Poslodavac je duan razmotriti miljenja I prijedloge sindikata u sluajevima predvienim zakonom I ovim kolektivnim ugovorom I o njima se izjasniti. Poslodavac je duan omoguiti sindikalnom povjereniku, ili drugom sindikalnom predstavniku, pristup svim podacima koji su od znaaja za ostvarivanje I zatitu prava lanova sindikata. Sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod poslodavca, ali iji sindikat ima lanove kod poslodavca dozvoljen je pristup kod poslodavca kada je taj pristup potreban za obavljanje sindikalne aktivnosti. lan 72. Poslodavac je duan da pravilnikom o radu predvidi I obazbijedi uvjete za rad I djelovanje sindikata u skladu sa ovim kolektivnim ugovorom, a naroito: -prostor za rad I odravanje sastanka sindikalne organizacije I njenih organa; - koritenje telefona, telefaksa, aparata za umnoavanje I drugih tehnikih sredstava nunih za provedbu sindikalnih aktivnosti I ostavrivanje ili zatitu prava zaposlenika; - naknadu plae sindikalnom povjereniku za vrijeme provedeno u obavljanju sindikalnih aktivnosti; - obraunavati I iz plae zaposlenika odbijati sindikalnu lanarinu, uz pismenu saglasnost zaposlenika te je redovno uplaivati na raun sindikata, a na zahtjev I u skladu sa uputama sindikata. lan 73. Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u random vremenu I prima naknadu plae u skladu sa ovim ugovorom I ugovorom o radu. Poslodavac se obavezuje obezbijediti naknadu plae u punom iznosu najvie jednom glavnom sindikalnom povjereniku kada ovaj predstavlja vie od 500 zaposlenih lanova sindikalne organizacije. Poslodavac I Sindikat e posebnim sporazumom utvrditi broj sindikalnih povjerenika sa pravom na rad do etiri sata sedmino radi obavljanja sindikalnih

aktivnosti na teret sindikalne organizacije, zavisno od broja lanova sindikalne organizacije rada I oblika organizovanja njenih aktivista te tehniko-tehnoloke organizacije I materijalnih mogunosti poslodavca. Poslodavac e obezbijediti I naknadu plae za vrijeme, najvie do sedam dana u kalendarskoj godini, provedeno na obrazovanju I osposobljavanju sindikalnog povjerenika za obavljanje sindiaklnih aktinosti.

19.lan 74. Miljenja, prijedlozi, albe I svi nastali nesporazumi o pravima iz rada I po osnovu rada rjeavat e se direktnim pregovorima izmeu poslodavca I sindikata. Sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod poslodavca, ali iji sindikat ima lanove kod poslodavca dozvoljen je pristup kod poslodavca kada je taj pristup potreban za obavljanje sindikalne aktivnosti.

Zatita sindikalnih predstavnikalan 75. Poslodavac, samo uz prethodnu saglasnost federalnog ministarstva nadlenog za rad, moe otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dunosti I est mjeseci nakon obavljanja te dunosti.

Prava zaposlenika izabranog na profesionalnu funkciju u sindikatulan 76. Zaposleniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava I obaveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev, miruju, a najdue etiri godine od dana izbora odnosno imenovanja. Zaposlenik koji nakon zavretka profesionalne funkcije u sindikatu eli da nastavi rad kod istog poslodavca, duan ga je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka profesionalne funkcije, a poslodavac je duan primiti zaposlenika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti zaposlenika. Zaposlenika, koji je obavijestio poslodavca u smislu stava 2.ovog lana, poslodavac je duan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja na profesionalnu funkciju ili na druge odgovarajue poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga u smislu lana 98. Zakona o radu. Ako poslodavac ne moe vratiti zaposleniku na rad, zbog prestanka potrebe za obavljanjem poslova u smislu stava 3.ovog lana, duan mu je isplatiti otpremninu utvrenu u lanu 100. zakona o radu, s tim da se prosjena plaa dovede na nivo plae koju bi zaposlenik ostvario da je radio. Ako zaposlenik prestane radni odnos u smislu stava 3.ovog lana, poslodavac ne moe u roku od godinu dana zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili stepen strune spreme, osim lica iz stava 1.ovog lana.

XIII. POSTUPAK KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA I ZAKLJUIVANJA KOLEKTIVNIH UGOVORA Pokretanje postupka kolektivnog pregovaranja

lan 77. Postupak kolektivnog pregovaranja I zakljuivanja kolektivnih ugovora moe pokrenuti svaka ugovorna strana utvrena u zakonu o radu. Postupak iz stava 1.ovog lana pokree se pismenim putem.

20. Obaveze pregovaranja u dobroj vjerilan 78. Strane kolektivnog ugovora dune su u dobroj vjeri pregovarati o zakljuivanju kolektivnog ugovora u vezi sa pitanjima koja prema zakonu o radu mogu biti predmet kolektivnog ugovora.

Utvrivanje prijedloga kolektivnog ugovoralan 79. Strana koja je pokrenula postupak za kolektivno pregovaranje I zakljuivanje kolektivnih ugovora utvruje prijedlog kolektivnog ugovora I dostavlja ga drugoj ugovornoj strani.

Protokol o voenju pregovoralan 80. Postupak I rokovi za kolektivno pregovaranje I zakljuivanje kolektivnih ugovora ureuju se pisanim protokolom o voenju pregovora koji utvruju potpisnice kolektivnog ugovora.

Izmjene I dopune kolektivnog ugovoralan 81. Inicijativu za izmjene I dopune ovog kolektivnog ugovora moe dati svaka strana. Inicijativa se podnosi u pismenoj formi, a strana kojoj je upuena duna je na inicijativu odgovoriti u roku od 15 dana od dana prijema incijative. Izmjene I dopune ovog kolektivnog ugovora vre se na nain I po postupku predvienom za njegovo donoenje.

XIV. MIRNO RJEAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVAlan 82. Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima provodi se u skaldu sa Zakonom o radu. lan 83. Strane u sporu mogu se dogovoriti da rjeavanje sporova povjere arbitrai. Svaka strana imenuje isti broj arbitara I njihovih zamjenika.

Predsjednika I zamjenika arbitranog vijea strane imenuje sporazumno. Postupak rada arbitranog vijea regulisat e se sporazumom sterna u sporu.

21. XV. ORGANIZOVANJE TRAJKAlan 84. Ako se ne ostvaruje prava radnika utvrena zakonom I ovim kolektivnim ugovorom, sindikat e stupiti u pregovore sa poslodavcem I zahtjevat e da se preduzmu odgovarajae mjere. Ako se sporna pitanja ne mogu rijeiti putem pregovora ili postupkom mirenja, predvienog zakonom I ovim kolektivnim ugovorom, sindikat ima pravo organizovati trajk. trajk se organizuje I vodi u skladu sa Zakonom o trajku, Pravilima sindikata o trajku I ovim kolektivnim ugovorom. lan 85. Odluku u stupanju u trajk u svim djelatnostima koje obuhvata Sindikat tekstila, koe, obuei gume Bosne I Hercegovine donosi Glavni odbor Sindikata tekstila, koe, obue i gume Bosne I Hercegovine, na pismeni prijedlog najmanje 60% lanica. Odluka o stupanju u trajk, odnosno najava trajka dostavlja se u pismenoj formi svim lanicama, ako I nadlenim organima u skaldu sa Zakonom o tarjku, najkasnije 10 dana prije poetka trajka. lan 86. Odluku o stupanju u trajk kod poslodavca donosi sindikalno povjerenitvo, na osnovu pismene izjave najmanje 60% lanova sindikata. Odluku o trajku, odnosno najavu trajka sindikat dostavlja poslodavcu u pismenoj formi najkasnije 10 dana prije poetka trajka. lan 87. Poslodavac je duan u skaldu sa Zakonom o trajku, sporazumno sa sindikatom utvrditi poslove koji se ne mogu prekidati za vrijeme trajka. Ako se u rokovima I na nain utvren u Zakonom o trajku ne postigne sporazum o poslovima I broju zaposlenika koji su duni da rade za vrijeme tarjka, sindikat u odluci o trajku utvruje da su to sljedei poslovi: - obezbjeenja objekata, - proizvodnja robe I pruanja usluga za koje su unaprijed utvreni ugovoreni rokovi isporuke I to tako da rok isporuke bude najdue 30 dana predvienog za poetak trajka. Odlukom iz stava 2.ovog lana utvrdit e se broj zaposlenih koji su duni da rade za vrijeme trajka. lan 88.

Organizovanje I uee u trajku na nain utvren Zakonom o trajku, Pravilima o trajku I ovim kolektivnim ugovorom ne predstavlja povredu radne obaveze I ne moe biti osnov za utvrivanje bilo kakve odgovornosti niti za prestanak radnog odnosa. lan 89. Za vrijeme trajanja trajka zaposlenici ostvaruju prava iz radnog odnosa u skaldu sa Zakonom o trajku. Zaposleniku iz stava 1.ovog lana moe se umanjiti plaa srazmjerno vremenu provedenom u trajku, ukoliko radno vrijeme u trajku nije nadoknaeno, I to:

22.- za sudjelovanje u trajku do tri radna dana najvie do 50% od osnovne plae - za sudjelovanje u trajku preko tri radna dana najvie do 30% od osnovne plae. Umanjenje plae iz stava 2.ovog lana utvruje se pravilnikom o radu odnosno ugovorom o radu. lan 90. Zaposlenik koji ne potuje odredbe Zakona o trajku, Pravila sindikata o trajku, ovog kolektivnog ugovora I odluke trajkakog odbora, nee imati zatitu sindikata u sluaju da poslodavac pokrene postupak za utvrivanje njegove odgovornosti zbog radnji uinjenih u toku trajanja trajka.

XII.PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Komisija za primjenu I tumaenje Kolektivnog ugovoralan 91. Za primjenu I tumaenje odredbi ovog kolektivnog ugovora njegovi potpisnici imenuju zajedniku komisiju u koju svaki potpisnik imenuje po dva lana.

Vremensko trajanje kolektivnog ugovoralan 92. Ovaj kolektivni ugovor zakljuuje se na neodreeno vrijeme.

Nadzor nad primjenom kolektivnog ugovoralan 93. Nadzor nad primjenom ovog kolektivnog ugovora obavlja federalni, odnosno kantonalni inspektor rada. Zaposlenik, sindikat, vijee zaposlenika I poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provoenje inspekcijskog nadzora.

Rok za usklaivanje pravilnika o radulan 94. Poslodavci su duni uskladiti pravilnike o radu sa odredbama ovog kolektivnog ugovora, u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.

Poslodavci su duni u roku od etiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog kolektivnog ugovora ponuditi zaposleniku zakljuivanje ugovora o radu, u skaldu sa ovim kolektivnim ugovorom. lan 95. Ovaj kolektivni ugovor stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije Bosne I Hercegovine. Stupanjem na snagu ovog kolektivnog ugovora prestaje da vai Kolektivni ugovor o pravima I obavezama poslodavca I zaposlenika u djelatnosti tekstilne, koarskopreraivake I gumarske industrije u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj 30/00).