Godina VII - Broj 49, ponedjeljak, 27 novembra/studenog 2000. godine

Na osnovu l. 111. i 112. Zakona o radu (Slubene novine Federacije BiH, br.

43/99 i 32/2000), lana 1. Opeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH

(Slubene novine Federacije BiH, broj 19/00), Samostalni sindikat radnika nafte

i petrohemije u Federaciji Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i

Hercegovine zakljuuju

KOLEKTIVNI UGOVOR

O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA U

OBLASTI NAFTNE I PETROHEMIJSKE PRIVREDE U FEDERACIJI

BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPE ODREDBE

lan 1.

Ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: ugovor) u skladu sa Zakonom o

radu, Opim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije BiH (u daljem tekstu:

opi kolektivni ugovor) i drugim zakonskim propisima ureuju se prava i obaveze

ugovornih strana, uslovi za rad sindikata, te nain mirnog rjeavanja kolektivnih

radnih sporova.

lan 2.

Ugovorne strane saglasne su da se ovaj ugovor primjenjuje u svim privrednim

drutvima sa dravnim, odnosno veinskim dravnim kapitalom, na teritoriji

Federacije BiH.

lan 3.

Odredbe ovog ugovora ne odnose se na poslodavce i zaposlenike sa posebnim

ovlatenjima, ija su prava i obaveze utvreni posebnim ugovorom.

lan 4.

Ovaj ugovor primjenjuje se na sve zaposlenike koji su u vrijeme zakljuivanja ovog

ugovora bili ili naknadno postali lanovi Sindikata potpisnika ovog ugovora.

lan 5.

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno ako za primjenu pojedinih

odredaba nije potrebna odgovarajua razrada u opim aktima poslodavca.

Opi akti poslodavca moraju biti u skladu s ovim ugovorom.

lan 6.

Ako bi u opem aktu poslodavca pojedino pravo zaposlenika bilo manje od prava

koja proizilaze iz ovog ugovora, neposredno se primjenjuju odredbe ovog ugovora.

Zakonom i ovim ugovorom utvreni nivo prava po izriitom dogovoru ugovornih

strana moe se mijenjati samo u sluaju vie sile ili vanrednih okolnosti, koje

objektivno postoje i ne zavise od volje ugovornih strana.

II - ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

lan 7.

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim zaposlenikom donosi

poslodavac.

Poslodavac nee zasnivati radni odnos sa novim zaposlenikom ako unutar

privrednog drutva postoje zaposlenici koji mogu obavljati te poslove.

lan 8.

Radni odnos zasniva se zakljuivanjem ugovora o radu izmeu poslodavca i

zaposlenika.

Ugovor o radu zakljuuje se na neodreeno ili odreeno vrijeme.

Ugovor o radu zakljuuje se u pisanoj ili usmenoj formi.

Ugovor o radu u pismenoj formi sadri, naroito, podatke o:

1. nazivu i sjeditu poslodavca;

2. imenu, prezimenu, prebivalitu, odnosno boravitu zapo- slenika;

3. trajanju ugovora o radu;

4. danu otpoinjanja rada;

5. mjestu rada;

6. radnom mjestu na kome se zaposlenik zapoljava;

7. duini i rasporedu radnog vremena;

8. plai, dodacima na plau, naknadama, te periodu isplate;

9. trajanju godinjeg odmora;

10. otkaznim rokovima u vezi s uslovima rada utvrenim ugovorom.

lan 9.

Prije zakljuivanja ugovora o radu sa novim zaposlenikom obavezno je utvrditi

njegovo zdravstveno stanje upuivanjem na ljekarski pregled.

Trokove ljekarskog pregleda snosi poslodavac.

lan 10.

Poslodavac se obavezuje da nee ustupiti poslove drugim pravnim ili fizikim

licima ije bi ustupanje izazvalo pomanjkanje poslova za zaposlenike tog

privrednog drutva.

III - PROBNI RAD

lan 11.

Pri zakljuivanju ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad.

Pravilnikom o radu utvruju se radna mjesta za koje se moe ugovoriti probni rad i

trajanje probnog rada koji ne moe biti dui od est mjeseci.

lan 12.

Zaposlenik na probnom radu za poslove na kojima je zakljuio ugovor o radu treba

pokazati svoje strune i radne sposobnosti.

U sluaju da zaposlenik ne zadovolji na probnom radu ugovor o radu se otkazuje u

roku od sedam dana.

IV - PRIPRAVNICI

lan 13.

Poslodavac moe zakljuiti ugovor o radu s pripravnikom.

Pripravnikom se smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje

se kolovalo, radi strunog osposobljavanja za samostalni rad.

Ugovor o radu sa pripravnikom zakljuuje se na odreeno vrijeme, a najdue

godinu dana.

lan 14.

Pripravniki sta traje:

osam mjeseci za pripravnike sa srednjom strunom spremom ili srednjom

kolskom spremom (III i IV stepen);

deset mjeseci za pripravnike sa viom strunom spremom ili viom kolskom

spremom (V i VI stepen);

dvanaest mjeseci za pripravnike sa visokom strunom spremom (VII stepen).

lan 15.

Program osposobljavanja pripravnika za samostalni rad izrauje komisija od 3

lana.

Jedan od lanova komisije je mentor pripravniku i mora imati najmanje isti stepen

strune spreme kao i pripravnik.

V - RADNO VRIJEME

lan 16.

Puno radno vrijeme zaposlenika traje 40 sati sedmino.

lan 17.

Za zaposlenike u dijelovima procesa rada za koje nije organizovan rad u smjenama,

radna sedmica traje 5 radnih dana.

Poslodavac e svojom odlukom uz konsultacije sa sindikatom utvrditi poetak i

zavretak radnog vremena, preraspodjelu i raspored radnog vremena.

lan 18.

Rad u smjenama, u smislu ovog ugovora, smatra se rad koji traje 24 sata

neprekidno, a odvija se u smjenama:

prva smjena traje od 07,00-15,00 sati;

druga smjena traje od 15,00-23,00 sata;

trea smjena traje od 23,00-07,00 sati narednog dana.

lan 19.

U sluaju vie sile (poar, zemljotres, poplava) iznenadno poveanje obima posla,

kao i u drugim slinim sluajevima neophodne potrebe, zaposlenik na zahtjev

poslodavca, obavezan je da radi due od punog radnog vremena (prekovremeni

rad), najvie 10 sati sedmino.

Ako prekovremeni rad zaposlenika traje due od tri sedmice neprekidno ili due

od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac je

duan obavijestiti organ nadlean za poslove inspekcije rada kantona.

Zaposlenik moe dobrovoljno, na zahtjev poslodavca raditi prekovremeno i to u

trajanju od jo najvie deset sati sedmino.

Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnih zaposlenika.

Trudnica, majka, odnosno usvojilac sa djetetom do 3 godine ivota i samohrani

roditelj odnosno usvojilac sa djetetom do est godina ivota, moe raditi

prekovremeno ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

lan 20.

Ako priroda posla zahtijeva puno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da

tokom jednog perioda traje due, a tokom drugog perioda krae od punog radnog

vremena, s tim da prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od 52 sata

sedmino.

Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno radno vrijeme tokom

kalendarske godine ili drugog perioda odreenog ovim ugovorom ne moe biti

due od 40 sati u sedmici.

Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se

prekovremenim radom.

lan 21.

Rad u vremenu izmeu 22,00 i 06,00 sati narednog dana smatra se nonim radom.

enama i maloljetnim zaposlenicima zabranjen je rad nou.

VI - ODMORI I ODSUSTVA

lan 22.

Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na odmor u toku radnog

dana u trajanju od najmanje trideset minuta.

Izmeu dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12

sati neprekidno.

Zaposlenik ima pravo na sedmini odmor od najmanje 24 sata neprekidno. Ako

zbog prirode posla mora raditi taj dan, odredit e mu se drugi dan odmora

dogovorom izmeu poslodavca i zaposlenika.

lan 23.

Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni godinji odmor u

trajanju od najmanje 18 radnih dana, a najvie do 30 radnih dana, s tim da se kod

utvrivanja trajanja godinjeg odmora ne uraunavaju praznici i neradni dani

utvreni zakonom, subote i period privremene nesposobnosti za rad.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna

odnosa dui od osam dana, stie pravo na godinji odmor nakon est mjeseci

neprekidnog rada.

lan 24.

Zaposlenicima se godinji odmor u trajanju od 18 radnih dana uveava:

a) Na osnovu duine radnog staa

do 5 godina staa 1 dan;

od 5 do 10 godina staa 2 dana;

od 10 do 15 godina staa 4 dana;

od 15 do 20 godina staa 6 dana;

od 20 do 25 godina staa 8 dana;

od 25 do 30 godina staa 10 dana;

preko 30 godina staa 12 dana.

b) Na osnovu uslova rada zaposlenicima sa skraenim radnim vremenom i

zaposlenicima koji rade u smjenama 2 dana.

c) Na osnovu socijalno-zdravstvenog stanja

zaposlenicima invalidima rada i ratnim vojnim invalidima 2 dana;

zaposleniku - majci koja ima dijete do 7 godina ivota i samohranom roditelju kod

kojeg ivi maloljetno dijete 2 dana;

zaposleniku mlaem od 18 godina 4 dana.

d) Za sve ostale zaposlenike 1 dan.

lan 25.

Godinji odmor moe se koristiti u dva dijela. Ako zaposlenik koristi godinji

odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih

dana u toku jedne kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne

godine.

Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kada on to eli, uz

obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog

koritenja.

lan 26.

Ukoliko zaposleniku prestane radni odnos po odluci poslodavca, omoguit e mu

se koritenje godinjeg odmora u trajanju otkaznog roka.

lan 27.

Zaposlenik koji nije stekao pravo na godinji odmor, ima pravo za svaki navreni

mjesec dana rada 1 dan godinjeg odmora.

VII - PLAENO ODSUSTVO

lan 28.

Tokom kalendarske godine zaposlenik ima pravo da odsustvuje sa rada uz naknadu

plae (plaeno odsustvo) do 7 radnih dana u sluaju:

1. zakljuenja braka 5 dana;

2. roenja djeteta 5 dana;

3. smrti supruga-ge i djeteta 7 dana;

4. smrt roditelja, brae i sestara 5 dana;

5. smrti unuka, deda i nana 3 dana;

6. traenja lanova porodice nestalih u ratu 5 dana;

7. tee bolesti lana ue porodice i domainstva 7 dana;

8. selidbe 2 dana;

9. strunog usavravanja 5 dana.

Dobrovoljni davalac krvi ima pravo na dva dana plaenog odsustva, nakon svakog

davanja krvi.

Izuzetno, u sluaju smrti i teke bolesti lana ue porodice, zaposlenik ima pravo

koristiti plaeno odsustvo iako je ve iskoristio 7 dana plaenog odsustva u tekuoj

godini.

lan 29.

Poslodavac moe u jednoj kalendarskoj godini odobriti zaposleniku plaeno

odsustvo u trajanju duem od sedam radnih dana, a najvie trideset radnih dana,

za potrebe strunog i opeg obrazovanja, te osposobljavanja ili usavravanja.

Period plaenog odsustva smatra se vremenom provedenim na radu, u smislu prava

iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.

VIII - NEPLAENO ODSUSTVO

lan 30.

Poslodavac moe zaposleniku na njegov zahtjev odobriti odsustvo sa rada bez

naknade plae (neplaeno odsustvo) do trideset dana, tokom jedne kalendarske

godine, u ovim sluajevima:

njege lana ue porodice;

gradnje ili popravka kue ili stana;

lijeenja na vlastiti troak;

obrazovanja, osposobljavanja, usavravanja ili specijali- zacije na vlastiti troak;

u drugim opravdanim sluajevima.

Neplaeno odsustvo due od trideset dana, tokom jedne kalendarske godine,

moe se odobriti zaposleniku na njegov zahtjev posebnom odlukom poslodavca.

Za vrijeme neplaenog odsustva, prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi s

radnim odnosom miruju.

IX - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRAVANJE ZA RAD

lan 31.

Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvoenja nove tehnologije ili nove

organizacije rada omoguiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i

usavravanje za te promjene.

lan 32.

Poslodavac je obavezan da donese pravilnik o obrazovanju, osposobljavanju i

usavravanju za rad.

Pravilnikom e se blie regulisati meusobna prava i obaveze poslodavca i

zaposlenika.

X - ZATITA ZAPOSLENIKA

lan 33.

Zaposlenik ima pravo na zatitu na radu, primjerenu tehniko-tehnolokim i

naunim dostignuima u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.

Poslodavac je duan osigurati odvijanje procesa rada na nain kojim se

obezbjeuje zatita na radu i zatita zdravlja zaposlenika.

Poslodavac je duan voditi evidenciju propisanu odgovarajuim zakonima, te

preduzimati sve propisane mjere specifine zdravstvene zatite sa ciljem ouvanja

zdravlja zaposlenika.

Poslodavac je duan izvjetavati sindikat o zatiti i sigurnosti na radu.

lan 34.

Zaposlenik je duan da se pridrava propisanih mjera o zatiti na radu kod

poslodavca, te upotreblja sva propisana sredstva za zatitu na radu.

Zaposlenik nije duan obavljati poslove radnog mjesta na kojem postoji opasnost

po zdravlje i ivot, zbog neprovedenih mjera zatite na radu, o emu je duan

obavijestiti poslodavca.

Nije doputeno ugovaranje i isplata novanih naknada zaposlenicima koji rade u

tetnim i opasnim uslovima rada, kao dodatka za neprimjenu pravila i sredstava

zatite na radu.

lan 35.

Poslodavac je duan obezbijediti posebnu zatitu ena i materinstva te

maloljetnih zaposlenika u skladu sa Zakonom o radu, to e se blie regulisati

pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

XI - PLAE

lan 36.

Za obavljeni rad, zaposleniku kod poslodavca pripada plaa, te ostala primanja u

skladu sa zakonom, ovim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

lan 37.

Plaa se sastoji od osnovne plae utvrene po osnovu sloenosti poslova i

normalnih uslova rada na tim poslovima, poveanja plae na osnovu radnog staa,

oteanih uslova rada, izvrenja poslova u obimu i kvalitetu koji je vei od

uobiajenog i prosjenog.

Poslodavac moe zaposleniku isplatiti i posebnu stimula- tivnu naknadu na plau.

lan 38.

Osnovna plaa zaposlenika za puno radno vrijeme i normalan uinak predstavlja

najnii iznos plae koju je poslodavac duan isplatiti zaposleniku na radnom

mjestu odreene grupe sloenosti i normalnih uslova rada.

lan 39.

Najnia plaa je osnovica za obraun osnovne plae zaposlenika.

Najnia plaa zaposlenika iznosi 65 % prosjene plae ostvarene u Federaciji BiH,

prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Najnie plae se obavezno usklauju sa rastom indeksa trokova ivota kad

njegova vrijednost poraste tromjeseno najmanje 5%.

lan 40.

Osnovna plaa zaposlenika utvruje se po grupama sloenosti poslova, tako to

se najnia plaa mnoi s koeficijentom one grupe u koju je zaposlenik rasporeen

u skladu s pravilnikom o radu, u kojem e se utvrditi i detaljnije razraditi grupe

sloenosti poslova.

lan 41.

Zaposleniku se uveava osnovna plaa po osnovu uslova rada, kako slijedi:

1. za teke fizike napore, te nepovoljne meteoroloke uslove (snijeg, kia) od 3-

6%;

2. za izloenost buci, praini, neugodnim i tetnim parama, opasnosti od

profesionalnih oboljenja od 3-5%;

3. za poveanu opasnost od povreda na radu i nesretnih sluajeva od 5-8%.

Uveanja osnovne plae po osnovu ovog lana blie e se regulisati pravilnikom o

radu odnosno ugovorom o radu

lan 42.

Zaposlenik ima pravo na slijedee dodatke na plau:

noni rad 30%;

prekovremeni rad 50%;

rad u dane dravnih praznika 50%;

za rad na dane sedminog odmora 30%.

Dodaci iz stava 1. ovog lana meusobno se ne iskljuuju.

lan 43.

Osnovna plaa uveava se za svaku godinu penzijskog staa za 0,6%, s tim da

ukupno poveanje ne moe biti vee od 20%.

lan 44.

Stimulativni dodatak na plau zaposlenika kod poslodavca uredit e se posebnom

odlukom poslodavca.

XII- NAKNADA PLAE

lan 45.

Zaposleniku za vrijeme godinjeg odmora, plaenog odsus- tva, privremene

nesposobnosti za rad (bolovanje) pripada naknada plae, to e se urediti

pravilnikom o radu, u skladu sa ovim ugovorom i zakonom.

lan 46.

Zaposlenik ima pravo na ishranu u toku rada.

Ukoliko ishrana nije obezbjeena kod poslodavca, zaposleniku se obezbjeuje

mjesena naknada u iznosu najmanje 25% prosjene plae ostvarene u Federaciji

BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

lan 47.

Plaa pripravnika iznosi 80% od najnie plae onog radnog mjesta za koje obavlja

pripravniki sta.

lan 48.

Ovim ugovorom se utvruje i pravo na punu plau po osnovu solidarnosti za

invalide koji zbog invalidnosti ostvaruju manju plau, a ekaju prekvalifikaciju,

nalaze se na prekvalifikaciji ili rade skraeno radno vrijeme.

XIII - PERIODI ISPLATE PLAE

lan 49.

Plaa se isplauje do 10. u tekuem mjesecu za prethodni mjesec.

Naknada za ishranu (topli obrok) isplauje se do 5. u tekuem mjesecu za prethodni

mjesec.

lan 50.

Poslodavac je duan zaposleniku prilikom isplate plae uruiti pisani obraun sa

svim elementima obrauna kao i prikaz svih odbitaka za poreze, doprinose, razliite

vrste kredita, lanarina i slino.

Pojedinane isplate plaa zaposlenika su tajne.

lan 51.

Zaposlenik ima pravo naknade trokova prevoza na posao i sa posla u visini

trokova prevoza javnim saobraajem.

Naknade za ove namjene se isplauje unaprijed, najkasnije posljednji dan u

mjesecu za naredni mjesec.

lan 52.

Zaposleniku pripada pravo na plaene trokove prilikom slubenog putovanja-

dnevnica.

Dnevnica za slubeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosjene plae ostvarene

u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za

statistiku.

Putni trokovi, kao i trokovi noenja obraunavaju se i isplauju prema

plaenom hotelskom raunu, osim hotela de luxe kategorije.

Dnevnica za slubeni put u inostranstvo isplauje se na nain propisan za organe

uprave.

Dnevnica za slubeni put iz st. 2. i 3. ovog lana umanjuje se najvie za 30%, ako

je obezbjeena samo besplatna hrana.

lan 53.

Naknada za rad na terenu - terenski dodatak utvruje se u jednakom iznosu za sve

zaposlenike zavisno od mjesta boravka na terenu (smjetaj, ishrana i dr.), s tim da

ne moe biti manja od 75% utvrenog iznosa dnevnice.

Pod radom na terenu iz stava 1. ovog lana podrazumijevaju se poslovi koji se po

svojoj prirodi izvode na terenu, van mjesta zaposlenja i u trajanju duem od 30

dana neprekidno.

Naknada za topli obrok i dnevnica meusobno se iskljuuju.

Dnevnica i terenski dodatak meusobno se iskljuuju.

lan 54.

Prilikom odlaska u penziju zaposlenik ima pravo na otpremninu u iznosu od

najmanje tri prosjene plae njegovog radnog mjesta ili prosjene plae ostvarene u

Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za

statistiku, ako je to za zaposlenika povoljnije.

lan 55.

Poslodavac moe, u skladu sa mogunostima, zaposleniku isplatiti jubilarnu

nagradu za radni sta ostvaren kad poslodavca i to:

za 10 godina jednu prosjenu plau na nivou poslodavca - pravnog lica;

za 20 godina dvije prosjene plae na nivou poslodavca - pravnog lica;

za 30 godina tri prosjene plae na nivou poslodavca - pravnog lica isplaene u

prethodnom mjesecu.

Kao rad kod poslodavca priznaje se i rad proveden kod poslodavca koji je pravni

prednik.

lan 56.

Zaposlenik ili njegova porodica imaju pravo na pomo u sluaju:

smrti zaposlenika u iznosu od tri prosjene plae ostvarene u Federaciji BiH, prema

posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;

smrti lana ue porodice zaposlenika po dvije prosjene plae ostvarene u

Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za

statistiku;

nastanka teke invalidnosti u iznosu dvije prosjene plae ostvarene u Federaciji

BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;

smrti penzionisanog zaposlenika u iznosu jedne prosjene plae ostvarene u

Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za

statistiku;

otklanjanja tetnih posljedica nastalih od elementarnih nepogoda na stambenom

objektu zaposlenika u iznosu jedne prosjene plae ostvarene u Federaciji BiH,

prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

lan 57.

Trokove sahrane za umrlog zaposlenika snosi poslodavac.

lan 58.

Zaposleniku pripada regres za koritenje godinjeg odmora u visini najmanje

70% prosjene plae ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim

podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Vrijeme i nain isplate regresa utvruje se pravilnikom o radu.

XIV - IZUMI I TEHNIKA UNAPREENJA

lan 59.

Za zaposlenika koji u vezi sa djelatnou kod poslodavca patentira izum ili iskae

interes za tehnika i tehnoloka unapreenja pripada nagrada, to e se regulisati

posebnim ugovorom izmeu zaposlenika i poslodavca i u tom sluaju izum i patent

pripada poslodavcu.

XV - NAKNADA TETE

lan 60.

U sluaju da se utvrdi obaveza naknade prouzrokovane tete, od strane

zaposlenika, poslodavac e istu nadoknaditi obu- stavljanjem dijela plae

zaposlenika, vodei rauna da plaa zaposlenika ne moe biti optereena vie od

jedne treine.

XVI - PRESTANAK UGOVORA O RADU

lan 61.

Ugovor o radu prestaje:

1. smru zaposlenika;

2. sporazumom zaposlenika i poslodavca;

3. kada zaposlenik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja, odnosno

navri 40 godina staa osiguranja, ako se poslodavac i zaposlenik drugaije ne

dogovore;

4. danom dostavljanja pravosnanog rjeenja o utvrivanju gubitka radne

sposobnosti;

5. otkazom poslodavca, odnosno zaposlenika;

6. istekom vremena na koje je zakljuen ugovor o radu na odreeno vrijeme;

7. ako zaposlenik bude osuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od

tri mjeseca - danom stupanja na izdravanje kazne;

8. ako zaposleniku bude izreena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zatitna mjera u

trajanju duem od tri mjeseca - poetkom primjene te mjere;

9. odlukom nadlenog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

lan 62.

Zaposlenik i poslodavac mogu otkazati ugovor o radu pod uslovima utvrenim

zakonom, ugovorom o radu i ovim ugovorom.

Zaposlenik i poslodavac imaju pravo i obavezu na otkazni rok utvren ugovorom o

radu.

Otkazni rok ne moe biti krai od 14 dana niti dui od est mjeseci.

lan 63.

Zaposlenik i poslodavac se mogu dogovoriti da zaposleniku prestane radni odnos

prije isteka vremena na koje zakljuen ugovor o radu ili bez otkaznog roka.

lan 64.

Zaposlenik koji je sa poslodavcem zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme,

a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine

neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog krenja obaveze iz ugovora o

radu od strane zaposlenika, ima pravo na otpremninu.

Visina otpremnine iznosi jednu polovinu prosjene plae zaposlenika u posljednja

tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navrenu godinu rada kod

poslodavca.

Nain, uslovi i rokovi isplate otpremnine u sluaju otkaza o radu, utvruju se

pismenim ugovorom izmeu zaposlenika i poslodavca.

XVII - UEE ZAPOSLENIKA U ODLUIVANJU

lan 65.

Zaposlenici imaju pravo uestvovati u odluivanju o pitanjima u vezi s njihovim

ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na nain i pod uslovima utvrenim

Zakonom o radu i ovim ugovorom.

XVIII - DJELOVANJE SINDIKATA

lan 66.

Radi zatite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa, zaposlenici imaju

pravo organizovati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog

organizovanja kod poslodavca.

Poslodac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji nain nee

onemoguavati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenika.

Sindikat se obavezuje da e svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste

respektovati u skladu sa ratifikovanim meuna- rodnim konvencijama, zakonom,

ovim ugovorom i statutom sindikata.

lan 67.

Poslodavac se obavezuje da e prema svojim mogunostima uvaavati potrebe

sindikata u vezi sa:

prostorom za rad i odravanje sastanaka sindikalne organizacije i njenih organa;

koritenjem telefona, telefaksa, aparata za umnoavanje, automobila, kao i drugih

tehnikih sredstava nunih za provoenje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili

zatitu prava zaposlenika;

obraunom i doznaavanjem sindikalne lanarine,

naknadom plae sindikalnom povjereniku za vrijeme provedeno u obavljanju

sindikalnih aktivnosti.

lan 68.

Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu

plae u skladu sa ovim ugovorom i ugovorom o radu.

lan 69.

Poslodavac e obezbjediti naknadu plae sindikalnom povjereniku za vrijeme

najvie do sedam radnih dana u kalendarskoj godini provedenih na obrazovanju i

osposobaljavanju za obavljanje sindikalnih aktivnosti.

lan 70.

Poslodavac se obavezuje da e osigurati provoenje svih prava iz podruja

sindikalnog organizovanja zaposlenika utvrenih ratifikovanim konvencijama

meunarodne organizacije rada, zakonom i ovim ugovorom.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili sindikalnog predstavnika kod poslodavca ne

smije biti sprjeavana niti ometana ako djeluje u skladu s ratifikovanim

konvencijama meunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.

lan 71.

Poslodavac je duan omoguiti odsustvo sa rada sindikalnom povjereniku i

drugom sindikalnom predstavniku zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog

prisustva sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima,

sindikalnim kolama i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inostranstvu.

Odsustvo predstavnika sindikata iz stava 1 ovog lana odobrit e se na osnovu

zvaninog pismenog poziva organa sindikata iji je lan.

lan 72.

Poslodavcima ili udruenjima poslodavaca koji djeluju u sopstveno ime ili putem

nekog drugog lica, lana ili zastupnika zabranjuje se:

1. mijeanje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje sindikatom;

2. zagovaranje ili pruanje pomoi sindikatu sa ciljem kontrolisanja takvog

sindikata.

Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem bilo kojeg lica, lana ili

zastupnika, zabranjeno je mijeanje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje

udruenjem poslodavaca.

lan 73.

Povreda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dunosti, te

slubenog puta u vezi s tom dunou, smatra se povredom na radu kod

poslodavca.

Poslodavac e na zahtjev sindikata zaposleniku koji je izabran na profesionalnu

sindikalnu dunost omoguiti mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa za

vrijeme dok obavlja tu profesionalnu dunost.

XIX - MIRNO RJEAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

lan 74.

U cilju rjeavanja sporova nastalih izmeu ugovornih strana koji se ne mogu

rijeiti meusobnim dogovorima, osniva se mirovno vijee.

lan 75.

Svaka ugovorna strana imenuje po dva lana, a petog lana, koji je ujedno i

predsjednik vijea imenuju sporazumno iz reda istaknutih naunih i strunih

djelatnika i uglednih graana, koji nisu zaposleni ni kod jedne ugovorne strane.

Postupak za rjeavanje spora poinje uz ispunjenje uslova iz stava 1. ovog lana,

na zahtjev bilo koje ugovorne strane.

lan 76.

Svaki sporazum koji ugovorne strane postignu, mora biti u pismenoj formi i

potpisan od strane ovlatenih potpisnika ugovornih strana.

lan 77.

U sluaju da se ugovorne strane ni putem mirovnog vijea ne sporazumiju o

pitanjima iz ovog ugovora ili o pitanjima izmjena i dopuna istog, rjeavanje spora

se povjerava arbitranom vijeu, kao samostalnom organu za rjeavanje sporova.

lan 78.

Arbitrano vijee se formira na prijedlog ugovornih strana.

Svaka ugovorna strana imenuje isti broj arbitara, koji imaju zamjenike, a

predsjednika i zamjenika predsjednika imenuju sporazumno, iz reda istaknutih

naunih i strunih djelatnika i uglednih graana, koji nisu zaposleni ni kod jedne

ugovorne strane.

lan 79.

Odluka arbitrae je konana.

lan 80.

Postupak i rad arbitranog vijea regulisat e se posebnim aktom, koji e donijeti

ugovorne strane.

XX - TRAJK

lan 81.

Ukoliko sindikat ocjeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrena zakonom i

ovim ugovorom, iskoristit e svoje pravo i nakon neuspjelih pregovora sa

poslodavcem organizovati i voditi trajk.

trajk se najavljuje poslodavcu u pisanoj formi, najkasnije deset dana prije poetka

trajka.

Sindikat e voditi trajk prema odredbama Zakona o radu, Zakona o trajku,

Pravilima sindikata o organiziranju i voenju trajka i odredbama ovog ugovora.

lan 82.

U privrednim drutvima, u kojima se zbog tehnoloke specifinosti ne moe

potpuno obustaviti rad, poslodavac zajedno sa sindikatom odreuje poslove i

izvrioce koji ne mogu odsustvovati sa rada zbog trajka.

Broj ovih zaposlenika ne moe biti vei od 15% ukupnog broja zaposlenika,

lanova sindikata kod tog poslodavca.

lan 83.

Sindikat moe organizovati trajk upozorenja sa trajanjem od najdue dva sata.

Odluku o stupanju u trajk upozorenja donosi Samostalni sindikat nafte i

petrohemije u Federaciji BiH, odnosno povjerenitvo ili organ zavisno od nivoa

organizovanja sindikata.

XXI - EKONOMSKO-SOCIJALNO VIJEE

lan 84.

U cilju ostvarivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno interesa zaposlenika i

poslodavaca, te primjene ovog ugovora i usklaivanja sa mjerama ekonomske i

socijalne politike formirat e se Ekonomsko-socijalno vijee, u skladu sa Zakonom

o radu.

XXII - ZAVRNE ODREDBE

lan 85.

Zatitu prava po ovom ugovoru imaju prvenstveno zaposlenici i lanovi sindikata

u naftnoj i petrohemijskoj privredi u Federaciji BiH.

Sva prava i obaveze vijea zaposlenika do stupanja na snagu posebnog zakona o

ovim vijeima i obrazovanju istih u privrednim drutvima ima sindikat.

lan 86.

Miljenja i prijedlozi sindikata, kao i prigovori i albe zaposlenika ne mogu se

razmatrati i o njima odluivati bez prisustva ovlatenog predstavnika sindikata.

lan 87.

Ovaj ugovor smatra se zakljuenim kada ga u istovjetnom tekstu prihvate i potpiu

ovlateni predstavnici ugovornih strana.

lan 88.

Ovaj ugovor vai godinu dana od dana poetka njegove primjene.

lan 89.

Inicijativu za izmjene i dopune ovog ugovora moe dati svaka ugovorna strana.

Inicijativa se drugoj ugovornoj strani podnosi u pismenoj formi, a ugovorna strana

kojoj je upuena, duna je na inicijativu odgovoriti u roku od 15 dana.

Izmjene i dopune ovog ugovora vre se na nain na koji je i donesen.

lan 90.

Odmah po zakljuenju ovog ugovora, a najkasnije u roku od 15 dana po

potpisivanju, ugovorne strane e imenovati zajedniku komisiju od etiri lana od

kojih svaka ugovorna strana imenuje po dva lana sa zadatkom praenja,

sprovoenja i tumaenja ovog ugovora.

Svaka od ugovornih strana za rjeavanje zajednikih problema moe pokrenuti

postupak pred ovom komisijom.

lan 91.

Sve nesporazume ili namjere nesprovoenja ovog ugovora, ugovorne strane kao

problem mogu iznijeti pred drugu ugovornu stranu, komisiju iz lana 90. ovog

ugovora, mirovno ili arbitrano vijee, odnosno nadleni sud. Prethodno e

problem pokuati rijeiti dogovorno.

lan 92.

Ovaj ugovor objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH i stupa na

snagu osmog dana od dana objavljivanja.

Broj 01-12-2000 27. oktobra 2000. godine Sarajevo

Broj 13-02-3498-5/99 27. oktobra 2000. godine Sarajevo

Samostalni Sindikat radnika nafte i petrohemije u Federaciji BiH Predsjednik

Hrustem Malievi, s. r.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Ministar Mirsad Salki, s. r.