Godina VII - Broj 51, etvrtak, 7 decembra/prosinca 2000.godine

458

Na osnovu l. 111. i 112. Zakona o radu (Slubene novine Federacije BiH, broj

43/99) i lana 1. Opeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i

Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj 19/2000) Samostalni

sindikat radnika srednjeg obrazovanja Bosne i Hercegovine kao predstavnik

zaposlenika i Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/porta

kao predstavnik poslodavca, zakljuuju

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA DJELATNOST SREDNJEG OBRAZOVANJA U FEDERACIJI BOSNE I

HERCEGOVINE

I - OPE ODREDBE

lan 1.

Ovim kolektivnim ugovorom za djelatnost srednjeg obrazovanja (u daljem tekstu:

Kolektivni ugovor) regulira se zasnivanje radnog odnosa, zakljuivanje ugovora o

radu, duina i raspored radnog vremena, plae i druge naknade iz radnog odnosa,

periodi isplate plaa i naknada, odsustvovanje sa rada i odmori, prestanak ugovora

o radu, rjeavanje sporova iz radnog odnosa i druga pitanja iz radnog odnosa i po

osnovu rada zaposlenika u gimnazijama, uiteljskim kolama, srednjim

umjetnikim kolama, srednjim tehnikim i srodnim kolama, srednjim strunim

kolama, specijalnim srednjim kolama i domovima uenika koje su javne

ustanove u Federaciji Bosne i Hercegovine, (u daljem tekstu: srednja kola).

lan 2.

Pravilnikom o radu srednje kole ne mogu se utvrditi manja prava zaposlenika od

prava koja su utvrena ovim kolektivnim ugovorom.

lan 3.

O svim pitanjima iz radnog odnosa koja nisu ureena Zakonom o radu ovim

kolektivnim ugovorom, primjenjuje se Opi kolektivni ugovor za teritoriju

Federacije Bosne i Herce- govine.

II - RADNI ODNOS

Zasnivanje radnog odnosa

lan 4.

U srednjim kolama radni odnos zasnivaju profesori- nastavnici, odgajatelji,

struni saradnici, saradnici i radnici za obavljanje drugih poslova osnovne

djelatnosti srednje kole, tehnikih i pomono-tehnikih poslova (u daljem tekstu:

zaposlenik) u skladu sa opim i posebnim uslovima: struna sprema, struni ispit,

posebna specijalistika znanja, radno iskustvo, psihofizike sposobnosti i drugi

uslovi.

Zaposlenik iz stava 1. ovog lana ostvaruje prava iz radnog odnosa u skladu sa

zakonom, podzakonskim aktima, ovim kolektivnim ugovorom i opim aktima

srednje kole, a u pogledu osnovice za plau i koeficijenata odgovarajueg platnog

razreda na isti nain kao i slubenici organa uprave.

Kao poseban uvjet za zasnivanje radnog odnosa, pored uvjeta utvrenih zakonom

ne mogu se utvrivati godine ivota, izuzev donje granice propisane zakonom.

lan 5.

Rad zaposlenika u srednjim kolama zasniva se na zakonu i podzakonskim aktima

kojima se regulira srednje obrazovanje, nastavnim planovima i programima,

pedagokim standardima i normativima koji se primjenjuju za rad srednjih kola i

opim aktima kole, u ijem donoenju i utvrivanju uestvuje odgovarajui

sindikat.

lan 6.

Poslodavac u smislu ovog ugovora je srednja kola sa svojim osnivaem, kod koje

je zaposlenik u radnom odnosu i obavlja odreene poslove i zadatke, i po tom

osnovu poslodavac isplauje zaposleniku plau i izvrava druge obaveze iz radnog

odnosa u skladu sa zakonom, ovim kolektivnim ugovorom i opim aktima kole.

lan 7.

Ugovor o radu u srednjoj koli moe zakljuiti lice koje ima opu zdravstvenu

sposobnost utvrenu od nadlene zdravstvene ustanove.

Zaposlenik u srednjoj koli koji u toku radnog odnosa oboli od zarazne ili

duevne bolesti ne moe obavljati odgojno-obrazovni rad sve dok traju takve

okolnosti, odnosno dok zaposlenik ne pribavi uvjerenje odgovarajue zdravstvene

ustanove o zdravstvenoj sposobnosti.

lan 8.

Zaposlenik u srednjoj koli prima se u radni odnos na osnovu javnog konkursa,

odnosno oglasa, koji se objavljuje u sredstvima javnog informiranja.

Za prijem u radni odnos profesora-nastavnika, odgajatelja i strunih saradnika

ustanova srednjeg obrazovanja obavezno raspisuje konkurs.

Rok za podnoenje prijava po konkursu ne moe biti krai od osam niti dui od

petnaest dana, a za oglas od sedam do dvanaest dana.

lan 9.

Javni konkurs mora da sadri ope i posebne uslove koji su utvreni za to radno

mjesto, trajanje radnog odnosa, trajanje probnog rada ukoliko je predvien, u

skladu sa zakonom, nastavnim planom i programom, pedagokim standardima i

normativima i opim aktima srednje kole.

lan 10.

Izbor izmeu kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa, odnosno oglasa, vri se

na osnovu svih podataka koje je duan da dostavi kandidat.

Izbor kandidata prijavljenih na konkurs, odnosno oglas, mora se izvriti najkasnije

u roku od 15 dana od dana isteka roka za konkurs, odnosno u roku od osam dana od

isteka roka za oglas.

lan 11.

Kandidatu koji nije primljen u radni odnos daje se pismena obavijest, koja

obavezno mora da sadri podatke o kandidatu koji je primljen u radni odnos,

razloge zbog kojih kandidat nije primljen u radni odnos i pouka o pravnom

sredstvu.

Kandidat koji nije primljen u radni odnos ima pravo uvida u konkursni materijal i

moe podnijeti prigovor upravnom odboru i direktoru srednje kole u roku od

sedam dana od dana prijema obavijesti.

Prigovor na obavijest iz stava 1. ovog lana zadrava izvrenje odluke o izboru

kandidata.

Upravni odbor srednje kole duan je o prigovoru iz prethodnog stava ovog lana

odluiti u roku od osam dana od dana isteka roka za podnoenje prigovora.

O prigovoru iz stava 2. ovog lana rukovodei organi srednje kole duni su

obavijestiti predstavnika sindikata.

Odluka koja je donijeta po prigovoru je konana.

lan 12.

Ako se na konkurs, odnosno oglas, ne javi ni jedan kandidat koji ispunjava

postavljene uslove, donijet e se odluka o objavljivanju novog konkursa, odnosno

oglasa, ukoliko i dalje postoji potreba za prijemom u radni odnos, najdalje u roku

od 30 dana.

Ukoliko se na ponovljenom konkursu-natjeaju ne bude mogao izabrati kandidat

koji ispunjava uslove za izvoenje odgojno-obrazovnog procesa odreenog

predmeta, srednja kola moe primiti privremeno za odreeni period lice koje

ispunjava uslove u pogledu profila i strune spreme, a koje je u radnom odnosu kod

drugog poslodavca, na osnovu ugovora o djelu.

Odredbe l. od 8. do 12. ovog kolektivnog ugovora primjenjuju se ukoliko nisu u

suprotnosti sa kantonalnim zakonom.

Ugovor o radu

lan 13.

Radni odnos u srednjoj koli zasniva se potpisivanjem ugovora o radu izmeu

zaposlenika i poslodavca, danom otpoinjanja rada, odnosno stupanja na rad

zaposlenika u skladu sa ugovorom o radu.

lan 14.

Ugovor o radu pored svih elemenata utvrenih zakonom, podzakonskim aktima,

ovim kolektivnim ugovorom i opim aktom ustanove srednjeg obrazovanja, sadri

poslove i zadatke na koje se angaira zaposlenik: opis poslova i zadataka, norma

asova, obaveze koje proistiu za zaposlenika iz radnog odnosa u pogledu strunog

usavravanja, daljeg obrazovanja i unapreivanja svoga rada i drugo u skladu sa

odgovarajuim pedagokim standardima i normativima.

lan 15.

Poslodavac moe ugovoriti probni rad u trajanju od tri mjeseca, a otkazni rok

iznosi najmanje sedam dana.

Za vrijeme trajanja probnog rada zaposlenika iz stava 1. ovog lana poslodavac e

odrediti strunu komisiju od tri lana, u kojoj je obavezno predsjednik

odgovarajueg aktiva, a koja e vriti provjeru radnih i strunih sposobnosti

zaposlenika za izvravanje poslova i zadataka na koje je rasporeen i o tome

dostaviti ocjenu, odnosno miljenje o radu.

lan 16.

Ako poslodavac srednje kole nakon isteka trajanja probnog rada ne donese

odluku o prestanku radnog odnosa, smatra se da je zaposlenik zadovoljio na

probnom radu, i radni odnos zaposlenika traje u skladu sa zakljuenim ugovorom o

radu.

lan 17.

Zaposleniku koji na probnom radu ne zadovolji, poslodavac srednje kole donijet

e odluku o prestanku radnog odnosa.

lan 18.

Zaposleniku u srednjoj koli koji je za vrijeme trajanja probnog rada bio odsutan s

rada iz opravdanih razloga utvrenih zakonom i ovim kolektivnim ugovorom za

odreeni vremenski period, probni rad se produava za taj dio vremena.

lan 19.

Ugovor o radu moe se zakljuiti na odreeno vrijeme za obavljanje izvanrednih

ili privremenih ili povremenih poslova ili poslova iji se opseg privremeno

poveao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene na odreeni period

odsutnog zaposlenika, dok traje potreba obavljanja tih poslova odnosno do

povratka odsutnog zaposlenika, a najdue jednu godinu dana.

Prijem u radni odnos na odreeno vrijeme vri se u skladu sa odredbama ovog

kolektivnog ugovora o prijemu na neodreeno vrijeme.

Pripravnik

lan 20.

Zaposlenik koji nakon zavrenog fakulteta, vie ili srednje kole zasniva radni

odnos prvi put, prima se u radni odnos u srednju kolu na odreeno vrijeme, a

najdue do isteka roka utvrenog za polaganje pedagoko-psiholoke grupe

predmeta, ukoliko je obavezan da poloi, odnosno do kada je obavezan da poloi

struni ispit za samostalno obavljanje odgojno- obrazovnog rada u skladu sa

zakonom, podzakonskim aktima i opim aktima srednje kole.

Ukoliko zaposlenik-pripravnik poloi struni ispit za samostalno obavljanje

odgojno-obrazovnog rada prima se u radni odnos na neodreeno vrijeme.

Radni odnos sa zaposlenikom-pripravnikom koji nije u neposrednom odgojno-

obrazovnom procesu zasniva se zakljuivanjem ugovora o radu na odreeno

vrijeme, i to:

na tri mjeseca za poslove za koje se trai srednja struna sprema;

na est mjeseci za poslove za koje se trai via struna sprema;

na period najmanje jedne godine za poslove visoke strune spreme.

III - ZATITA NA RADU

lan 21.

Srednja kola je duna osigurati takve uvjete i mjere line i kolektivne zatite

kojima se titi psihofiziko zdravlje, te lina i kolektivna sigurnost svih

zaposlenika i uenika, u skladu sa zakonom i vaeim propisima o zatiti na radu.

lan 22.

Posebnim kategorijama zaposlenika (angairanim u hemijskom praktikumu,

odnosno praktikumu za biologiju i fiziku, prostorima za sport i na otvorenom,

zaposlenici i uenici na praktinoj nastavi, kuharice, spremaice, i sl.) poslodavac

je duan osigurati odgovarajuu opremu zakonom propisanu, podzakonskim

aktima i pedagokim standardima i normativima.

lan 23.

Poslodavac je obavezan da sve zaposlenike osigura kod osiguravajue ustanove od

posljedica povrede na radu, odlasku na posao i s posla, za sluaj smrti usljed

nesree na radu, invalidnosti i sl.

IV - RADNO VRIJEME

lan 24.

Radno vrijeme zaposlenika u srednjim kolama traje 40 sati sedmino, u pravilu, u

petodnevnoj radnoj sedmici, od ponedjeljka od petka.

Subota je, u pravilu, neradni dan.

lan 25.

U okviru 40-satne radne sedmice raspored radnog vremena zaposlenika i

koritenje dnevnog i sedminog odmora, utvruje se opim aktima srednje kole

donesenim u skladu sa nastavnim planom i programom, pedagokim standardima i

normativima i ovim kolektivnim ugovorom.

Srednja kola je obavezna da opa akta kole donese uz uee, odnosno uz

miljenje, predstavnika odgovarajueg sindikata.

lan 26.

U okviru 40-satne radne sedmice zaposlenici koji uestvuju neposredno u odgojno-

obrazovnom radu u ustanovi srednjeg obrazovanja, imaju propisanu normu asova

sedmino u skladu sa odgovarajuim pedagokim standardima, vrijeme potrebno

za pripremu nastave, vannastavne aktivnosti, vrijeme potrebno za prisustvovanje

sjednicama strunih organa, konsultacije sa uenicima i njihovim roditeljima,

kolektivno i individualno usavravanje, voenje pedagoke dokumentacije i

ostale poslove vezane za odgojno-obrazovni rad, utvrene pedagokim

standardima i normativima i opim aktima srednje kole.

Zaposlenik koji uestvuje neposredno u odgojno-obra- zovnom radu u srednjoj

koli u toku radnog dana moe imati, u pravilu, najvie pet asova nastave u

kontinuitetu.

V - PLAE I NAKNADE ZAPOSLENIKA

lan 27.

Osnovna plaa je najnii iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za rad na

poslovima pripadajueg platnog razreda za puno radno vrijeme i normalne uslove i

rezultate rada.

Osnovna plaa zaposlenika ini vrijednost koeficijenta sloenosti poslova platnog

razreda u koji je postavljen zaposlenik, umnoen sa utvrenom osnovicom za

plau.

lan 28.

Osnovica za obraun plaa je najnia plaa zaposlenika u srednjoj koli koja ne

moe biti manja od 70% prosjene plae u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema

posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, raunajui od

dana primjene ovog kolektivnog ugovora.

Osnovicu za plae i koeficijent sloenosti poslova zaposlenicima u srednjim

kolama utvruje svaka tri mjeseca vlada nadlenog kantona, na osnovu

usaglaenog prijedloga kantonalnog ministra za financije i ministra obrazovanja i

sindikata.

Plae zaposlenicima u srednjim kolama utvrene na nain iz stava 2. ovog lana

ne mogu biti manje od plaa slubenika organa uprave iste strune spreme i

sloenosti poslova.

lan 29.

Zaposlenicima u srednjim kolama osnovna plaa uveava se za svaku godinu

penzijskog staa za 0,6%, s tim da ukupno poveanje ne moe biti vee od 20%.

lan 30.

Sloenost poslova odreenog radnog mjesta utvruje se platnim razredom za koji

se u skladu sa lanom 28. ovog kolektivnog ugovora, posebno utvruje keoficijent

sloenosti.

Platni razredi u srednjim kolama su:

I. Jednostavni poslovi:

1. Jednostavni poslovi ienja i posluivanja-NK NSS

2. Kuepazitelj-portir, noni uvar, dostavlja pote, pomona kuhinjska radnica

PK-NSS

3. Kuni majstor-domar, loa, kuhar, konobar, daktilograf PK-SSS-KV

II. Poslovi srednje strune spreme:

4. Ekonom, tehniki sekretar, blagajnik, glavni kuhar, knjigovoa, referent,

zdravstveni tehniar, administrativni tehniar, knjiniar SSS-IV stepen-KV

III. Poslovi specijaliste i vie strune spreme:

5. Koordinator praktine nastave, saradnik u nastavi V stepen specijalist-VKV

6. Nastavnik i koordinator praktine nastave, saradnik u nastavi, rukovalac

nastavnom opremom, programer-operator, odgajatelj VI stepen-via struna

sprema

IV. Poslovi visoke strune spreme:

7. Socijalni radnik, sekretar, ef raunovodstva, zdravstveni radnik, struni

saradnik VSS-VII stepen

8. Profesor-nastavnik, odgajatelj, pedagog-psiholog, biblio- tekar, rukovodilac

opeobrazovne, strunoteorijske ili praktine nastave, odgajatelj (zaposlenik u

neposrednom odgojno-obrazovnom radu) VSS-VII stepen

9. Profesor-nastavnik, odgajatelj, struni saradnik-mentor VSS-VII stepen

10. Profesor-nastavnik, odgajatelj, rukovodilac aktiva, struni savjetnik, pedagoki

savjetnik, struni saradnik-savjetnik VSS-VII stepen

11. Pomonik direktora, zaposlenik sa naunim zvanjem magistra ili doktora nauke

minimalni VII stepen.

Ukoliko odreene poslove u srednjim kolama obavljaju zaposlenici sa viim

stepenom strune spreme od one koja je na tim poslovima propisana, koeficijent

sloenosti odreenog platnog razreda se moe poveati do 15%.

Zaposlenicima u specijalnim srednjim kolama za rad s licima sa smetnjama u

psihikom i fizikom razvoju kao oteani uslovi rada, osnovica za plau poveava

se za 20%.

lan 31.

U okviru svakog platnog razreda mogue je napredovanje u vii stepen.

Napredovanje u vii stepen platnog razreda mogue je nakon provedenih deset

godina na poslovima odreenog platnog prometa, i na osnovu ocjene o radu u

skladu sa pravilnikom o radu.

Zaposlenici mogu napredovati nakon dvadeset godina rada za jo jedan stepen na

nain iz stava 2. ovog lana.

Zaposleniku koji napreduje u vii stepen platnog razreda poveava se koeficijent

sloenosti za 5%.

lan 32.

U sluaju poveanja trokova ivota ili inflacije vee od 5% osnovica za

utvrivanje plae za slubenike organa uprave moe se utvrivati mjeseno, i

primjenjivat e se i za zaposlenike u srednjim kolama.

lan 33.

Zaposlenik u srednjoj koli ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada

do kojeg je dolo zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv, usljed vie sile i

objektivnih okolnosti koje su utjecale na prekid odgojno-obrazovnog rada, odnosno

nastave, po odluci vlade nadlenog kantona.

lan 34.

Zaposleniku-pripravniku u srednjoj koli za vrijeme trajanja pripravnikog staa

pripada osnovna plaa platnog razreda odgovarajueg stepena strune spreme za

grupu poslova na koje je primljen u radni odnos na odreeno vrijeme.

lan 35.

Zaposleniku u srednjoj koli, pored sluajeva propisanih Zakonom o radu i ovim

kolektivnim ugovorom, pripada naknada njegove plae i u sluajevima:

obrazovanja i strunog osposobljavanja, usavravanja ili prekvalifikacije u skladu

sa potrebama srednje kole;

strunih izleta i ekskurzija;

istraivakih radova i naunih savjetovanja;

prisustvovanje seminarima i skupovima sindikata;

privremene nesposobnosti za rad, odnosno profesional- nog oboljenja;

godinjeg odmora;

za vrijeme praznika u koje se po zakonu ne radi;

porodiljskog odsustva.

Stimulativni dio plae

lan 36.

Srednja kola e opim aktom utvrditi kriterije i postupak za ocjenjivanje kvaliteta

rada zaposlenika (uvoenja novih priznatih metoda rada i inovacija) radi isplate

stimulativnog dijela plae zaposlenika.

Srednja kola koja ostvaruje prihod putem vanrednih ispita, prodajom proizvoda i

usluga, radom uenikih zadruga i na drugi nain, izdvaja dio dobiti za stimulativni

dio plae zaposlenika, a u skladu sa opim aktom kole.

Oteani uslovi rada

lan 37.

Zaposlenik u srednjoj koli ima pravo na uveanu osnovnu plau po osnovu

oteanih uslova rada koji su regulirani opim aktom kole, u sluajevima:

rad sa veim brojem uenika od broja koji je utvren odgovarajuim pedagokim

standardima od 10% do 30% na osnovnu plau;

rad u dvije smjene u istom danu najmanje 5% na osnovnu plau;

rad sa vie nastavnih programa od 5% do 30% na osnovnu plau;

rad u specijalnim odjeljenjima pri redovnim srednjim kolama najmanje 20% na

osnovnu plau;

rad samo u popodnevnoj smjeni najmanje 5% na osnovnu plau;

rad u dislociranim podrunim srednjim kolama ili odjeljenjima srednje kole

najmanje 20% na osnovnu plau;

rad u neuslovnim objektima srednje kole (vlaga, mrani prostor, rad pri obojenoj

svjetlosti i sl.) najmanje 5% na osnovnu plau;

rad na poslovima za koje je potrebno osigurati stalnu primjenu sredstava zatite na

radu u kabinetima i radionikom prostoru najmanje 10% na osnovnu plau;

rad nou najmanje 30% na osnovnu plau;

rad u dane sedminog odmora najmanje 20% na osnovnu plau;

rad u dane dravnih praznika najmanje 50% na osnovnu plau;

prekovremeni rad najmanje 50% na osnovnu plau;

za rad u dane svog vjerskog praznika koje bi koristio kao plaeno odsustvo

najmanje 50%.

Dodaci iz stava 1. ovog lana meusobno se ne iskljuuju.

Nagrade

lan 38.

Za natprosjene rezultate rada, odnosno naroite uspjehe u radu, u srednjim

kolama poslodavac moe zaposleniku isplatiti nagradu u novcu, i to najvie u

iznosu od 30% njegove prosjene plae isplaene za posljednja tri mjeseca.

Nagradu iz stava 1. ovog lana poslodavac moe zaposleniku isplaivati, po

pravilu estomjeseno ili godinje, u skladu sa uslovima i nainom dodjele

nagrade kako je to regulirano opim aktom srednje kole.

lan 39.

Za kontinuiran rad u srednjim kolama, zaposleniku se isplauje nagrada u visini:

za 10 navrenih godina 1 prosjena plaa u Federaciji BiH

za 20 navrenih godina 2 prosjene plae u Federaciji BiH

za 30 navrenih godina 3 prosjene plae u Federaciji BiH

Regres

lan 40.

Zaposleniku u srednjoj koli pripada pravo na regres na ime koritenja godinjeg

odmora u visini od najmanje 70% prosjene plae ostvarene u Federaciji Bosne i

Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za

statistiku.

Otpremnina

lan 41.

Zaposlenik u srednjoj koli kojem je saglasno zakonu i ovim kolektivnim

ugovorom prestao radni odnos bez njegove krivice zakljuen na neodreeno

vrijeme, otkazom ugovora o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada,

ima pravo na otpremninu:

do 10 godina neprekidnog rada u srednjoj koli ostvaruje otpremninu u visini 1/3

njegove prosjene mjesene plae za svaku godinu rada;

preko 10 godina neprekidnog rada u srednjoj koli ostvaruje otpremninu u visini

1/2 njegove prosjene tromjesene plae za svaku godinu rada;

preko 20 godina neprekidnog rada u srednjoj koli ili prilikom odlaska u penziju

ostvaruje otpremninu u visini 2/3 njegove prosjene tromjesene plae za svaku

godinu rada.

Otpremnina iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na zaposle- nika kojem je prestao

radni odnos zakljuen na neodreeno vrijeme, zbog krenja obaveza iz radnog

odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz Ugovora o radu od strane zaposlenika.

Poslodavac ima obavezu isplate otpremnine do posljednjeg dana rada zaposlenika u

toj srednjoj koli, ukoliko aktima kole nije odreen drugi rok.

Naknada za prijevoz

lan 42.

Zaposlenik u srednjoj koli ima pravo na naknadu trokova prijevoza na posao i s

posla u stvarnoj cijeni prevozne karte.

Zaposleniku sa nepunim radnim vremenom pripada naknada trokova prijevoza u

jednakom iznosu kao da radi puno radno vrijeme.

Naknada za ishranu

lan 43.

Zaposlenik ima pravo na ishranu u toku rada.

Ukoliko se u srednjoj koli ne moe zaposleniku osigurati besplatna ishrana u

toku rada, zaposlenik ima pravo na naknadu za ishranu za dane provedene na radu

u iznosu koji utvrdi vlada kantona, a koji ne moe biti manji od 25% prosjene

plae u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima

Federalnog zavoda za statistiku.

Zaposlenik koji radi u vie srednjih kola ima pravo na naknadu za ishranu u

srednjoj koli u kojoj radi najmanje etiri sata dnevno.

Drugi vidovi naknade

lan 44.

Zaposlenik i njegova porodica u toku jedne kalendarske godine imaju pravo na

jednokratnu pomo u visini najmanje tri prosjene plae u Federaciji Bosne i

Hercegovine, u sluaju:

smrti zaposlenika ili lana ue porodice;

nastanka teke invalidnosti zaposlenika;

dugotrajne bolesti-bolovanje due od 90 dana;

radi trokova operacije, nabavke medicinskih pomagala ili lijekova;

radi otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda;

u drugim sluajevima predvienim opim aktima srednje kole.

VI - PRESTANAK UGOVORA O RADU/RADNOG ODNOSA

lan 45.

Radni odnos zaposlenika u srednjoj koli prestaje u sluajevima i pod uslovima

utvrenim zakonom i opim aktima kole.

Zaposlenik kome se otkazuje ugovor o radu u skladu sa Zakonom o radu i ovim

kolektivnim ugovorom, ima pravo na otkazni rok zavisno od godina penzijskog

staa, kako slijedi:

do 5 godina penzijskog staa 1 mjesec

od 5 do 10 godina penzijskog staa 2 mjeseca

od 10 do 20 godina penzijskog staa 4 mjeseca

preko 20 godina penzijskog staa 6 mjeseci.

lan 46.

Kad zaposlenik navri 65 godina ivota, poslodavac moe uz pismeni pristanak

zaposlenika, radi dovrenja neophodnih poslova i kontinuiteta odgojno-

obrazovnog procesa ili iz drugih opravdanih razloga, donijeti rjeenje o

zadravanju zaposlenika na radu u srednjoj koli za odreeno vrijeme koje se

utvruje posebnim ugovorom o radu, ali najdue do zavretka tekue kolske

godine.

lan 47.

Zaposlenik u srednjoj koli koji je dobio otkaz radnog odnosa ostat e na poslu do

isteka otkaznog roka, ukoliko zakonom ili ovim kolektivnim ugovorom nije

drugaije utvreno.

lan 48.

O prestanku radnog odnosa zaposlenika u srednjoj koli, nadleni organ ustanove

donosi rjeenje.

Rjeenje iz stava 1. ovog lana donijet e se najkasnije u roku od sedam dana od

dana kada su nastupile okolnosti koje su razlog za prestanak radnog odnosa.

lan 49.

Na pismenu molbu zaposlenika, a uz saglasnost poslodavca radni odnos u srednjoj

koli moe prestati i prije isteka otkaznog roka utvrenog zakonom i ovim

kolektivnim ugovorom.

lan 50.

Poslodavac je duan zaposleniku isplatiti plau i druge nak- nade iz radnog odnosa

sa svim poveanjima koja mu pripadaju do dana, koji je rjeenjem o prestanku

radnog odnosa, odnosno ugovorom o radu, utvren kao dan prestanka radnog

odnosa.

VII - STRUNO USAVRAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

lan 51.

U cilju unapreivanja odgojno-obrazovnog rada poslodavac zaposleniku u toku

radnog odnosa u srednjoj koli organizira i osigurava dalje obrazovanje,

usavravanje i osposobljavanje u radu u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima

i opim aktima srednje kole.

lan 52.

Poslodavac moe zaposlenika uputiti na struno usavravanje, kolovanje ili

specijalizaciju, kao i prisustvo organiziranim seminarima i kursevima, u kom

sluaju je duan da osigura potrebne uslove (plaanje trokova, plaeno odsustvo

sa rada, odsustvo za pripremu i eventualno polaganje ispita).

lan 53.

Poslodavac u srednjoj koli organizira praenje rada zaposlenika i postizanje

rezultata u radu i vri ocjenjivanje, na nain i po postupku kako je to propisano

zakonima, podzakonskim aktima i opim aktima kole.

Zaposlenici koji su u toku nastavne godine radili manje od est mjeseci ne

ocjenjuju se za tu godinu, bez obzira na razloge.

lan 54.

U sluajevima kada je protiv zaposlenika pokrenut postupak za utvrivanje

odgovornosti zbog teke povrede dunosti ili je udaljen sa dunosti, zaustavlja se

raunanje vremena za unapreivanje zaposlenika, dok traje postupak za utvrivanje

odgovornosti.

Ukoliko nakon provedenog postupka za utvrivanje odgovornosti zbog teke

povrede dunosti, zaposlenik bude osloboen od odgovornosti ili teka povreda

dunosti bude prekvalifikovana u lahku povredu dunosti, vrijeme zaustav- ljanja

rauna se za vrijeme u unapreivanju zaposlenika u vii platni razred.

VIII - ZBRINJAVANJE VIKA ZAPOSLENIKA

lan 55.

Zbog uvoenja novog nastavnog plana i programa, smanjenja broja uenika,

organizacijskih promjena i objektivnih okolnosti nastalih u srednjoj koli,

poslodavac moe utvrditi da je prestala potreba za odreenim brojem zaposlenika.

U sluaju iz stava 1. ovog lana poslodavac je duan:

blagovremeno analizirati, utvrditi i predloiti program dodatnog obrazovanja u

skladu sa potrebama novog nastavnog plana i programa, u cilju spreavanja,

nastanka vika zaposlenika;

tri mjeseca prije preduzimanja aktivnosti na rjeavanju vika zaposlenika

informirati sve zaposlene o nastalom viku;

utvrditi i javno oglasiti kriterije za izbor vika zaposle- nika.

lan 56.

Poslodavac je duan donijeti, uz uee odgovarajueg sindikata, program i plan

rjeavanja vika zaposlenika, i to kako pojedinaan za srednju kolu, tako i uz

uee drugih poslodavaca u opini, odnosno kantonu, i odgovarajueg sindikata

program i plan rjeavanja vika zaposlenika sa rokovima potrebnim za

realizaciju, na nivou opine, odnosno kantona.

Nadleni organi za obrazovanje kantona i Federacije zajedno sa odgovarajuim

sindikatom mogu formirati radno tijelo koje e evidentirati i rjeavati zbrinjavanje

vika zaposlenika, te vriti kontrolu rjeavanja vika i usmjeravanja u druge

odgojno- obrazovne ustanove.

Nadleni organi iz stava 2. ovog lana na nivou kantona utvruju listu zaposlenika

za ijim radom je prestala potreba.

lan 57.

Kriteriji na osnovu kojih se iskazuje prestanak potrebe za radom zaposlenika, kao i

redoslijed na listi zaposlenika za ijim radom je prestala potreba, su:

struna sprema;

uspjenost u izvravanju poslova i radnih zadataka;

ocjene o radu i napredovanju;

radni sta zaposlenika;

radni sta do 5 godina do ostvarenja uvjeta za penziju;

zdravstveno stanje zaposlenika (invalidnost i profesio- nalna oboljenja);

socijalni poloaj zaposlenika i njegove porodice;

drugi kriteriji koji su utvreni aktima srednje kole.

Kao poseban kriterij ne moe se utvrditi: nacionalnost, spol, vjeroispovijest i

politiko opredjeljenje.

lan 58.

Zaposlenik za koga se utvrdi da je viak mora biti lino i neposredno upoznat sa

svojim pravima i nainom njihovog ostvarivanja.

Srednja kola ne moe primati u radni odnos na istim poslovima i zadacima drugo

lice, dok na listi iz lana 56. ovog kolektivnog ugovora je evidentirano lice sa istim

kvalifikacijama i uslovima tog radnog mjesta.

lan 59.

Programom i planom rjeavanja vika zaposlenika, koji su utvreni na listi iz

lana 58. ovog kolektivnog ugovora, utvruje se i:

zapoljavanje i angaovanje zaposlenika na druge poslove u srednjoj koli;

angaovanjem zaposlenika na poslove i zadatke koji odgovaraju njegovoj strunoj

spremi u drugoj odgojno-obrazovnoj ustanovi;

rasporeivanje zaposlenika kod drugog pravnog lica;

obaveza prekvalifikacije ili dokvalifikacije zaposlenika;

preraspodjela radnog angairanja drugih zaposlenika u srednjoj koli i utvrivanje

nepunog radnog vremena, odnosno nepune nastavne norme-sati, za pojedine

zaposlenike;

drugi nain rjeavanja koga usvoji poslodavac uz saglasnost odgovarajueg

sindikata.

lan 60.

U sluajevima kada se viak zaposlenika rjeava prekvalifi- kacijom, zaposlenik

moe odbiti prekvalifikaciju ako je ona predviena za nii stepen strune spreme

od one koju zaposlenik ima.

Prema zaposleniku koji svojom krivicom prekine proces prekvalifikacije, odnosno

dokvalifikacije, poslodavac nema obavezu daljeg rjeavanja njegovog statusa.

lan 61.

U sluaju kada se zaposlenik koji je utvren kao viak angauje kod drugog

pravnog lica na poslovima i zadacima za koje ispunjava uslove zasniva radni odnos

i zakljuuje ugovor o radu bez prethodno objavljenog konkursa, odnosno oglasa.

lan 62.

Zaposlenik, koji programom i planom rjeavanja vika zaposlenika i sa liste iz

lana 56. ovog kolektivnog ugovora u predvienim rokovima ne bude rasporeen

na druge poslove i zadatake ili ne zasnuje radni odnos u drugoj odgojno-obrazovnoj

ustanovi ili kod drugog pravnog lica ili na drugi nain ne osigura zaposlenje, moe

dobiti otkaz ugovora o radu, s tim da zaposlenik ima pravo na otkazni rok u skladu

sa zakonom i ovim kolektivnim ugovorom.

Otkazni rok za lica iz stava 1. ovog lana tee od isteka posljednjeg dana roka

utvrenog programom i planom rjeavanja vika zaposlenika iz lana 56. ovog

kolektivnog ugovora, s tim da se u srednju kolu ne moe zaposliti naredne dvije

godine drugo lice koje ima isti profil i stepen strune spreme, osim lice iz

prethodnog stava ovog lana, ukoliko je to lice ostalo nezaposleno.

IX - ODMORI I ODSUSTVA

lan 63.

Zaposlenik u srednjoj koli koji uestvuje neposredno u odgojno-obrazovnom radu

godinji odmor koristi tokom ljetnjeg raspusta u trajanju koji ne moe biti manji

od 30 radnih dana.

Izuzetno zaposlenik iz stava 1. ovog lana moe koristiti godinji odmor i u

drugom periodu godine u skladu sa zakonom i opim aktima srednje kole, u

sluajevima kada se nee remetiti nesmetano odvijanje odgojno-obrazovnog

procesa u srednjoj koli.

Ostali zaposlenici u srednjoj koli koriste godinji odmor u skladu sa zakonom i

opim aktima kole, s tim da njihovo koritenje godinjeg odmora ne moe

remetiti odvijanje odgojno-obrazovnog procesa.

lan 64.

Zaposlenik u srednjoj koli koji uestvuje neposredno u odgojno-obrazovnom radu

koristi zimski raspust, prvenstveno za kolektivno i individualno struno

usavravanje koje je propisano zakonom, podzakonskim aktima i opim aktima

kole, odnosno utvreno posebnim programom strunog usavravanja, koji se

donosi u srednjoj koli za tu godinu.

lan 65.

Zaposlenik ima pravo na plaeno odsustvo sa rada do sedam radnih dana u jednoj

kalendarskoj godini na nain kako je to regulirano Zakonom o radu.

Izuzetno, u sluaju smrti lana ue obitelji, odnosno domainstva, zaposlenik koji

je u toku kalendarske godine ve iskoristio sedam dana odsustva po drugoj osnovi

propisan Zakonom o radu, ima pravo na plaeno odsustvo i vie od sedam dana.

lan 66.

Srednja kola poslodavac moe odobriti zaposleniku odsustvovanje sa rada bez

naknade plae (neplaeno odsustvo) u sluajevima:

za struno usavravanje i obrazovanje u inozemstvu ili za nauno-istraivaki rad

u zemlji, do jedne godine;

radi njege teko oboljelog lana ue obitelji, odnosno domainstva, u trajanju

najduem do jedne godine;

radi uestvovanja u radu specijaliziranih institucija u zemlji i inozemstvu, u trajanju

najdue do jedne godine;

radi uea zaposlenika u kulturnim i sportskim aktivnostima.

Odsustvo sa rada u srednjoj koli u sluajevima iz stava 1. ovog lana poslodavac

e odobriti zaposleni samo pod uslovom da se odsustvom ne ometa normalno

odvijanje nastavnog procesa, odnosno odgojno-obrazovnog rada u koli.

Opim aktima srednje kole mogu se utvrditi i drugi sluajevi i uslovi koritenja

neplaenog odsustva.

X - NAKNADA TETE/ODGOVORNOST ZA TETU

lan 67.

Srednja kola obavezna je nadoknaditi tetu zaposleniku koju on pretrpi na poslu

ili u vezi sa poslom, po opim propisima o odgovornosti za tetu.

lan 68.

Zaposlenik u srednjoj koli duan je nadoknaditi tetu koju prouzroi pri radu

namjerno ili iz krajnje nepanje.

Poslodavac rjeenjem utvruje visinu, nain i nadokandu tete.

U sluaju kada visinu tete nije mogue utvrditi ili bi utvrivanje tete

prouzroilo nesrazmjerne trokove, teta se moe utvrditi i u paualnom iznosu.

U sluaju kada zaposlenik odbije da nadoknadi tetu utvrenu rjeenjem iz stava

2. ovog lana, poslodavac moe pokrenuti postupak za naknadu tete pred

nadlenim sudom.

lan 69.

Ako je teta nastala na stvari, poslodavac moe, na zahtjev zaposlenika, dozvoliti

da se naknada tete nadoknadi u odreenom roku uspostavom prijanjeg stanja na

stvari o troku zaposlenika.

Poslodavac moe iznos tete umanjiti ili se moe oprostiti nadoknada tete u

zavisnosti od imovinskog stanja zaposlenika i njegovog odnosa prema radu.

Poslodavac moe, u zavisnosti od visine tete, a na zahtjev zaposlenika, dopustiti

i plaanje nadoknade tete u obrocima, to se utvruje rjeenjem.

XI - ZATITA PRAVA

lan 70.

Poslodavac je obavezan da odluke i akte o ostvarivanju prava, obaveza i

odgovornosti zaposlenika u ustavnovama srednjeg obrazovanja dostavi obavezno u

pismenom obliku sa obrazloenjem i poukom o pravnom lijeku najkasnije u roku

od 15 dana od dana donoenja.

lan 71.

Prilikom razmatranja prigovora zaposlenika na odluke i akte iz radnog odnosa i po

osnovu rada, poslodavac je duan razmotriti miljenje odgovarajueg sindikata.

XII - USLOVI ZA RAD SINDIKATA I ZATITA SINDIKALNOG

POVJERENIKA

lan 72.

Poslodavac u srednjoj koli svojim djelovanjem i aktivnostima ne moe

ograniavati niti onemoguavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo

zaposlenika da se ulani u sindikat.

Sindikat djeluje u skladu sa sindikalnim pravilima.

lan 73.

Miljenje i prijedlog sindikata poslodavac je duan da razmatra uz obavezno

prisustvo predstavnika sindikata.

Poslodavac je duan primiti i sasluati sindikalnog povjerenika kada on to

zatrai, ili po dogovoru.

Poslodavac u srednjoj koli je duan da za rad sindikata osigura, bez naknade,

sljedee uslove:

prostor i opremu za rad i odravanje sastanaka sindikata;

plaenu naknadu za vrijeme obrazovanja sindikalnih povjerenika, te prisustvovanje

sastancima, skuptinama i kongresima;

sindikalnom povjereniku priznaje najmanje 4 sata sedmino za obavljanje njegove

funkcije;

nesmetanu podjelu novina, letaka, broura i drugog informativnog materijala

sindikata, kao i oglaavanje sindikalnih aktivnosti na oglasnim ploama i drugim

mjestima.

lan 74.

Poslodavac je duan omoguiti da nadlena finansijska sluba u srednjoj koli

vri obraun i naplatu sindikalne lanarine putem platnih lista lanova sindikata i

doznai je u korist naznaenog iro-rauna sindikata.

lan 75.

Sindikat se obavezuje da e djelovati u skladu sa Ustavom, konvencijama MOR-a,

zakonom i ovim kolektivnim ugovorom.

lan 76.

Dunost sindikata je da obavijesti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnog

povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

lan 77.

Organ sindikata moe odluiti da se odreene funkcije u sindikatu na kantonalnom

i federalnom nivou organiziranja mogu obavljati profesionalno.

Zaposleniku koji je u radnom odnosu u srednjoj koli, nakon izbora za sindikalnog

povjerenika izvrit e se dopuna osnovnog ugovora o radu, kojim e se precizirati

vrijeme predvieno za obavljanje te funkcije, plaa i druga pitanja.

lan 78.

Nakon isteka mandata zaposlenika iz lana 77. ovog kolektivnog ugovora

poslodavac je duan vratiti na poslove koje je obavljao u srednjoj koli prije

izbora na funkciju ili na poslove koji odgovaraju njegovoj strunoj spremi.

lan 79.

Za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcije u sindikatu, zaposleniku pripada

plaa u visini plae koju bi imao da je radio na svom radnom mjestu ili plaa

utvrena aktima sindikata, ukoliko je to povoljnije za njega.

Plau koju bi zaposlenik iz prethodnog stava ovog lana ostvario da je radio na

svome radnom mjestu, isplauje srednja kola, a ukoliko je plaa manja od plae

utvrene aktima sindikata, razliku isplauje sindikat u kojem profesionalno obavlja

funkciju.

Sindikalnom aktivisti koji profesionalno obavlja funkciju u sindikatu na

kantonalnom, odnosno federalnom nivou organizovanja, naknada plae za puno

radno vrijeme se isplauje iz budeta kantona, odnosno Federacije.

lan 80.

Aktima sindikata u skladu sa zakonom, utvrdit e se plae za profesionalno

obavljanje funkcija.

lan 81.

Sindikalni povjerenik za vrijeme trajanja mandata, odnosno est mjeseci nakon

isteka mandata zbog rada u sindikatu, ne moe se bez saglasnosti organizacije

sindikata:

premjestiti na druge poslove i zadatke u srednjoj koli ili u drugu odgojno-

obrazovnu ustanovu;

odrediti kao viak zaposlenika;

premjestiti na nepovoljnije radno mjesto;

sniziti osnovna plaa u okviru istih uslova rada, niti pokrenuti disciplinski ili

odtetni postupak.

lan 82.

Rukovodei i upravni organi srednje kole duni su blagovremeno obavijestiti

sindikalnog povjerenika o sjednicama organa u srednjoj koli i omoguiti mu

uee na svim sjednicama, te razmotriti prijedloge i stavove sindikata o pitanjima

koja se raspravljaju.

Direktor srednje kole je duan primiti i sasluati sindikalnog povjerenika na

njegov zahtjev i dati na uvid sva bitna dokumenta za rad kole.

lan 83.

U srednjoj koli, sindikalni povjerenik ima pravo i obavezu:

sudjelovati u planiranju mjera za unapreivanje uslova rada;

biti informiran o promjenama bitnim za sigurnost i zdravlje zaposlenika;

osposobljavati se i obrazovati za izvravanje poslova vezanih za zatitu na radu;

pozvati inspektora zatite na radu kad za to postoje razlozi;

biti prisutan kod inspekcijskih pregleda;

staviti primjedbe na nalaz i miljenje inspektora;

traiti od zaposlenika da potuju mjere zatite na radu.

XIII - RJEAVANJE SPOROVA

lan 84.

Kolektivne radne sporove, koji se nisu mogli rijeiti pregovaranjem potpisnika

ovog kolektivnog ugovora, rjeava mirovno vijee u postupku mirenja u skladu sa

Zakonom o radu.

Potpisnici ovog kolektivnog ugovora koji su stranke u sporu, prijedlog mirovnog

vijea mogu prihvatiti ili odbiti, o emu su dune da u roku od tri dana pismeno

obavijeste nadlene organe.

Ako stranke u sporu prihvate prijedlog mirovnog vijea, tada prijedlog ima pravnu

snagu i djelovanje ovog kolektivnog ugovora.

lan 85.

Stranke u sporu mogu se sporazumjeti da rjeavanje kolektivnog radnog spora

povjere arbitrai na nain kako je to regulirano Zakonom o radu i ovim

kolektivnim ugovorom.

Arbitrau u smislu stava 1. ovog lana provodi arbitrano vijee, koje ima

neparan broj lanova, a ine ga najmanje tri arbitra.

Svaki arbitar mora imati zamjenika.

Arbitrano vijee bira predsjednika vijea.

Svaka strana u sporu imenuje isti broj arbitara, odnosno njihovih zamjenika, sa

ire liste istaknutih i priznatih naunih i strunih javnih linosti i zaposlenika u

oblasti obrazovanja.

Listu arbitara iz stava 5. ovog lana utvruju potpisnici Kolektivnog ugovora u

roku od 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Potpisnici Kolektivnog ugovora mogu donijeti poslovnik o radu arbitranog

vijea.

lan 86.

Rad arbitranog vijea je javan.

Za rad arbitranog vijea strane u sporu dune su osigurati dokumentaciono-

tehnike uslove.

lan 87.

Odluka arbitranog vijea je konana i ima pravnu snagu i djelovanje Kolektivnog

ugovora.

XIV - TRAJK

lan 88.

Za vrijeme vaenja ovog kolektivnog ugovora i njegove primjene zaposlenici,

odnosno sindikat nee trajkovati radi pitanja koja su ovim kolektivnim ugovorom

ureena i koja se provode.

Zaposlenici u srednjim kolama radi zatite i ostvarivanja ekonomskih i

socijalnih interesa, koja se ne mogu rijetiti putem pregovora sa poslodavcima, niti

drugim mjerama, na poziv sindikata mogu ostvariti pravo na trajk pod uslovima i

na nain utvren Zakonom o trajku i ovim kolektivnim ugovorom.

lan 89.

Zaposleniku koji je sudjelovao u trajku, organiziranom u skladu sa zakonom i

ovim kolektivnim ugovorom za period trajanja trajka pripada pravo na puni iznos

njegove plae, ukoliko se nadoknade u cjelosti, radni dani provedeni u trajku.

Niko se ne smije prisiliti da uestvuje u trajku mimo njegove volje, niti se smije

staviti u nepovoljniji poloaj zbog uea u trajku.

lan 90.

trajk se moe organizirati i kao trajk upozorenja.

trajk upozorenja moe trajati najvie 30 minuta.

lan 91.

Zaposlenik koji ne potuje odredbe Zakona o trajku, ovog kolektivnog ugovora i

odluke trajkakog odbora nee imati zatitu sindikata ako nadleni organ

srednje kole pokrene postupak za utvrivanje njegove odgovornosti zbog radnji

uinjenih u toku trajka.

XV - PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 92.

Ovaj kolektivni ugovor smatra se zakljuenim kada ga potpiu ovlateni

predstavnici ugovornih strana.

Ovaj kolektivni ugovor vai na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

lan 93.

Ovaj kolektivni ugovor zakljuuje se na neodreeno vrijeme.

lan 94.

Ovom kolektivnom ugovoru mogu pristupiti kao potpisnici ugovora ovlateni

predstavnici vlade kantona, odnosno ministar- stva za obrazovanje i sindikata

odreenog kantona.

Ovom kolektivnom ugovoru mogu pristupiti kao potpisnici ugovora putem svojih

ovlatenih predstavnika i druge srednje kole koje nisu javne ustanove.

lan 95.

U sluaju formiranja udruenja poslodavaca iz oblasti srednjeg obrazovanja, ovaj

kolektivni ugovor ostaje na snazi i mogu mu pristupiti, potpisivanjem, od strane

ovlatenog predstavnika.

Udruenje poslodavaca ima pravo pokrenuti inicijativu za potpisivanje novog

Kolektivnog ugovora sa nadlenim sindikatom.

lan 96.

Za tumaenje odredaba i praenje primjene ovog kolektivnog ugovora potpisnici

ugovora imenovat e, u roku od 15 dana od dana potpisivanja, zajedniku komisiju

koja je sastavljena od po dva predstavnika potpisnica.

Na zahtjev jedne od ugovornih strana, komisija iz stava 1. ovog lana, obavezna je

dati tumaenje odredaba ovog ugovora u roku od osam dana od dana prijema

zahtjeva.

lan 97.

Svaka ugovorna strana moe predloiti izmjene i dopune ovog kolektivnog

ugovora.

Ukoliko se promijene okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku

zakljuivanja ovog kolektivnog ugovora, zbog kojih se odredbe ovog ugovora ne bi

mogle primijeniti ili bi njihova primjena bila znatno oteana, ugovorne strane su

saglasne da nee jednostrano raskinuti ili prekriti odredbe ovog kolektivnog

ugovora, nego e drugoj strani predloiti izmjene ili dopune.

Inicijativa za izmjenu i dopunu ovog kolektivnog ugovora podnosi se u pismenoj

formi, a strana kojoj je upuena inicijativa duna je odgovoriti odnosno izjasniti se

o tome, u roku od 15 dana od dana prijema.

Izmjene i dopune ovog kolektivnog ugovora vre se na nain na koji je i donesen.

lan 98.

Srednje kole dune su uskladiti pravilnike o radu i druga opa akta sa Zakonom

o radu i ovim kolektivnim ugovorom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu

ovog kolektivnog ugovora.

lan 99.

Zakljuen kolektivni ugovor dostavlja se federalnom minis- tarstvu nadlenom za

rad, u skladu sa Zakonom o radu.

lan 100.

Ovaj kolektivni ugovor stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u

Slubenim novinama Federacije BiH.

Broj 314-2-/00 3. oktobra 2000. godine Sarajevo

Za samostalni sindikat radnika srednjeg obrazovanja BiH Predsjednik Emina

Pando-Hasanbegovi, s. r.

Broj 05-14-9-2571/00 3. oktobra 2000. godine Sarajevo

Federacija Bosne i Hercegovine Za Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke,

kulture i sporta/porta Ministar Fahrudin Rizvanbegovi, s. r.