Ministarstvo obrazovanja i nauke Ministarstvo obrazovanja i nauke
Na osnovu lana 111. i 112. Zakona o radu ("Slubene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00, 29/03), lana 2. Opeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 54/05) i lana 68. Statuta Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture Bosne i Hercegovine, Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture Bosne i Hercegovine Kantonalni odbor Kantona Sarajevo, u daljnjem tekstu Sindikat kao predstavnik zaposlenika i Vlada Kantona Sarajevo kao poslodavca u daljnjem tekstu poslodavac, zakljuuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
I - OPE ODREDBE
lan 1.
Ovim kolektivnim ugovorom za djelatnost srednjeg obrazovanja (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) ureuju se prava i obaveze poslodavca i zaposlenika iz rada i po osnovu rada u javnim ustanovama srednjeg obrazovanja, ustanovama za školovanje uenika sa posebnim potrebama, domovima uenika Kantona Sarajevo i ustanovama srednjeg obrazovanja koje se finansiraju iz budeta Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: ustanova).
lan 2.
Opim aktima srednje škole ne mogu se utvrditi manja prava zaposlenika od prava koja su utvrena ovim kolektivnim ugovorom.
lan 3.
U svim pitanjima iz radnog odnosa koja nisu ureena Zakonom o radu, Zakonom o srednjem obrazovanju i ovim kolektivnim ugovorom, primjenjuje se Opi kolektivni ugovor za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.
II - RADNI ODNOS
Zasnivanje radnog odnosa
U srednjim školama radni odnos zasnivaju direktori, pomonici direktora profesori-nastavnici, odgajatelji, struni saradnici, saradnici i radnici za obavljanje drugih poslova osnovne djelatnosti srednje škole, tehnikih i pomono-tehnikih poslova (u daljnjem tekstu: zaposlenik), u skladu sa opim i posebnim uvjetima.
Zaposlenik iz stava 1. ovog lana ostvaruje prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima, ovim kolektivnim ugovorom i opim aktima srednje škole.
Kao poseban uvjet za zasnivanje radnog odnosa, pored uvjeta utvrenih zakonom, ne mogu se utvrivati godine ivota, izuzev donje granice propisane zakonom.
lan 5.
Rad zaposlenika u srednjim školama zasniva se na zakonu i podzakonskim aktima kojima se regulira srednje obrazovanje, nastavnim planovima i programima, pedagoškim standardima i normativima koji se primjenjuju za rad srednjih škola i opim aktima škole, u ijem donošenju i utvrivanju uestvuje Sindikat.
lan 6.
Poslodavac u smislu ovog ugovora je Vlada Kantona Sarajevo i srednja škola sa svojim osnivaem, kod koje je zaposlenik u radnom odnosu i obavlja odreene poslove i zadatke, i po tom osnovu poslodavac isplauje zaposleniku plau i izvršava druge obaveze iz radnog odnosa u skladu sa zakonom, ovim kolektivnim ugovorom i opim aktima škole.
lan 7.
Ugovor o radu u srednjoj školi moe zakljuiti lice koje ima opu zdravstvenu sposobnost utvrenu od nadlene zdravstvene ustanove, u skladu sa odredbama Zakona o srednjem obrazovanju koje regulišu ovu oblast.
Zaposlenik u srednjoj školi koji u toku trajanja ugovora o radu oboli od zarazne ili duševne bolesti ne moe obavljati odgojno-obrazovni rad te se dok traju takve okolnosti, odnosno dok zaposlenik ne pribavi uvjerenje odgovarajue zdravstvene ustanove o zdravstvenoj sposobnosti.
lan 8.
Zaposlenik u srednjoj školi zakljuuje ugovor o radu na osnovu javnog konkursa, odnosno oglasa, koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja.
Za zakljuenje ugovora o radu profesora-nastavnika, odgajatelja i strunih saradnika i saradnika ustanova srednjeg obrazovanja obavezno raspisuje konkurs.
Kandidatima koji su uestvovali u konkursnoj proceduri dastavlja se pismena obavijest o rezultatima konkursa sa poukom o pravnom lijeku.
Kandidat koji nije primljen u radni odnos ima pravo uvida u konkursni materijal i moe podnijeti prigovor školskom odboru srednje škole u roku od sedam dana od dana prijema obavijesti.
Prigovor na obavijest iz stava 1. ovog lana zadrava izvršenje odluke o izboru kandidata.
Školski odbor srednje škole duan je o prigovoru iz prethodnog stava ovog lana odluiti u roku od osam dana od dana podnošenje prigovora.
Odluka koja je donijeta po prigovoru je konana.
Ugovor o radu
lan. 9
Radni odnos u srednjoj školi zasniva se zakljuivanjem ugovora o radu izmeu zaposlenika i direktora škole sa danom otpoinjanja rada, odnosno stupanja na rad zaposlenika, u skladu sa ugovorom o radu.
lan 10.
Ugovor o radu pored svih elemenata utvrenih zakonom, podzakonskim aktima, ovim kolektivnim ugovorom i opim aktom ustanove srednjeg obrazovanja, sadri poslove i zadatke na koje se angaira zaposlenik: opis poslova i zadataka, norma asova, obaveze koje proistiu za zaposlenika iz radnog odnosa u pogledu strunog usavršavanja, daljeg obrazovanja i unapreivanja rada zaposlenika i u skladu sa odgovarajuim pedagoškim standardima i normativima.
lan 11.
Poslodavac moe ugovoriti probni rad u trajanju od šest mjeseci.
Za vrijeme trajanja probnog rada zaposlenika iz stava 1. ovog lana poslodavac-direktor e odrediti strunu trolanu komisiju za ocjenu rada nastavnika i strunih saradnika, u kojoj e obavezno biti ukljuen i predsjednik odgovarajueg strunog aktiva, a koja e vršiti provjeru radnih i strunih sposobnosti zaposlenika za izvršavanje poslova i zadataka na koje je rasporeen i o tome dostaviti ocjenu, odnosno mišljenje.
lan 12.
Ako poslodavac-direktor srednje škole i nakon isteka trajanja probnog rada ne donese odluku o prestanku radnog odnosa, smatra se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu, te radni odnos zaposlenika traje u skladu sa zakljuenim ugovorom.
lan 13.
Zaposleniku koji na probnom radu ne zadovolji, poslodavac srednje škole donijet e odluku o prestanku ugovora o radu sa otkaznim rokom od najmanje sedam dana.
lan 14.
Zaposleniku u srednjoj školi koji je za vrijeme trajanja probnog rada odreeni vremenski period bio odsutan s rada iz opravdanih razloga utvrenih zakonom i ovim kolektivnim ugovorom, probni rad se produava za taj dio vremena.
lan 15.
Ugovor o radu moe se zakljuiti na odreeno vrijeme za obavljanje izvanrednih ili privremenih ili povremenih poslova ili poslova iji se opseg privremeno poveao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene na odreeni period odsutnog zaposlenika, dok traje potreba obavljanja tih poslova odnosno do povratka odsutnog zaposlenika, a najdue jednu godinu dana.
Pripravnik
lan 16.
Lice koje prvi put zasniva radni odnos u neposrednom odgojno-obrazovnom procesu prima se u radni odnos u srednju školu u svojstvu propravnika na odreeno vrijeme, a najdue do isteka roka utvrenog za polaganja pedagoško-psihološke grupe predmeta (ukoliko je obavezan da to poloi), odnosno do kada je obavezan da poloi struni ispit u skladu sa zakonom.
lan 17.
lan 18.
Radni odnos sa zaposlenikom-pripravnikom, koji nije u neposrednom odgojno-obrazovnom procesu, zasniva se zakljuivanjem ugovora o radu na odreeno vrijeme, i to:
• na tri mjeseca za poslove za koje se trai srednja struna sprema, • na šest mjeseci za poslove za koje se trai viša struna sprema, • na period najmanje jedne godine za poslove visoke strune spreme.
Volonterski rad
lan 19.
Lice se nakon završenog školovanja moe iznimno primiti na struno usavršavanje za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa, a u skladu sa zakonom, uz prethodno odobrenje ministra.
Ugovor o volonterskom radu se zakljuuje u pisanom obliku.
Volonterski rad moe trajati najdue godinu dana, koliko i pripravniki sta, ako to zakonom nije drugaije regulisano. Za vrijeme obavljanja volonterskog rada, volonteru pripada pravo na ishranu u toku radnog vremena (topli obrok) i pravo na prijevoz na posao i sa posla, pod jednakim uvjetima kao i ostalim zaposlenicima.
III - ZAŠTITA NA RADU
lan 20.
Srednja škola je duna osigurati takve uvjete i mjere line i kolektivne zaštite kojima se štiti psihofiziko zdravlje, te lina i kolektivna sigurnost svih zaposlenika i uenika, u skladu sa zakonom i vaeim propisima o zaštiti na radu.
lan 21.
Posebnim kategorijama zaposlenika (angairanim u hemijskom praktikumu, odnosno praktikumu za biologiju i fiziku, prostorima za sport i na otvorenom, zaposlenici i uenici na praktinoj nastavi, kuharice, spremaice, domari, portiri, noni uvari, kuriri, rukovaoci centralnog grijanja i sl.) poslodavac je duan osigurati odgovarajuu opremu propisanu zakonom, podzakonskim aktima i pedagoškim standardima i normativima.
Osiguranje od posljedica nesretnog sluaja ili smrti
lan 22.
Poslodavac je obavezan da sve zaposlenike osigura kod osiguravajue ustanove od posljedica povrede na radu, pri odlasku na posao i s posla, za sluaj smrti usljed nesree na radu, invalidnosti, kao i ukljuenje rizika od prirodne smrti za vrijeme trajanja radnog odnosa i sl.
IV - RADNO VRIJEME
lan 23.
Puno radno vrijeme zaposlenika u srednjim školama traje 40 sati sedmino, u petodnevnoj radnoj sedmici, od ponedjeljka do petka.
lan 24.
U okviru 40-satne radne sedmice raspored radnog vremena zaposlenika i korištenje dnevnog i sedminog odmora, utvruje se opim aktima srednje škole donesenim u skladu sa nastavnim planom i programom, pedagoškim standardima i normativima i ovim kolektivnim ugovorom.
Srednja škola je obavezna da ope akte škole koji regulišu ovo pitanje donese uz ueše, odnosno uz mišljenje predstavnika sindikata.
lan 25.
U okviru 40-satne radne sedmice zaposlenici koji uestvuju neposredno u odgojno-obrazovnom radu u ustanovi srednjeg obrazovanja, imaju propisanu normu asova sedmino, u skladu sa odgovarajuim pedagoškim standardima, vrijeme potrebno za pripremu nastave, vannastavne aktivnosti, vrijeme potrebno za prisustvovanje sjednicama strunih organa, konsultacije sa uenicima i njihovim roditeljima, kolektivno i individualno usavršavanje, voenje pedagoške dokumentacije i ostale poslove koji su u vezi sa za odgojno-obrazovnim radom, utvrene pedagoškim standardima i normativima i opim aktima srednje škole.
Zaposlenik koji uestvuje neposredno u odgojno- obrazovnom radu u srednjoj školi u toku radnog dana moe imati, u pravilu, najviše šest asova nastave u kontinuitetu.
asove koje nastavnik ima preko nastavne norme utvrene pedagoškim standardima i normativima, ako su po nalogu direktora, smatraju se prekovremenim radom.
lan 26.
U skladu sa obavezama utvrenim ugovorom o radu te godišnjim planom i programom rada i na osnovu pedagoških standarda i normativa, zaposleniku se izdaje pojedinani akt (rješenje o 40-satnom nedjeljnom zaduenju) najkasnije 15 dana po usvajanju godišnjeg programa rada.
lan 27.
U sluaju iznenadnog poveanja obima poslova ili kada se do odreenog roka moraju izvršiti neki poslovi, a koje nije mogue izvršiti u redovnom radnom vremenu, zaposlenik je duan na zahtjev direktora škole, raditi due od punog radnog vremena, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
Prekovremeni rad za zaposlenike u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ne moe trajati više od 10 sati nastave sedmino iznad nastavne norme.
Prekovremeni rad za neposredno-odgojni rad uvodi se u sljedeim sluajevima:
• poveanja fonda nastavnih sati koji je nastao promjenom plana upisa ili poveanja broja sati koji je nastalo promjenom nastavnog plana,
• zamjene iznenadno odsutnog nastavnika, • zamjene nastavnika koji se nalazi na slubenom putu, • nadoknade nastavnih sati za nastavnike koji koriste plaeno odsustvo, • nedostatka nastavnika odreenog profila do, u toku i nakon provoenja konkursne procedure.
Direktor škole duan je zaposleniku koji realizuje prekovremeni rad izdati rješenje kojim se utvruje vrijeme trajanja prekovremenog rada, te nain isplate uveanja plae za prekovremeni rad.
U prekovremeni rad odranog nastavnog sata, u skladu sa nedjeljnim zaduenjem, obraunava se i pripadajua koliina vremena struno-metodike pripreme.
Prekovremeni rad za ostale zaposlenike rješava se u skladu sa zakonom, opim aktima škole i ovim kolektivnim ugovorom.
Osnov za izraunavanje sata prekovremenog rada predstavlja proizvod koeficijenta platnog razreda zaposlenika i osnovice za obraun plae podijeljen sa prosjenim brojem sati mjeseno. Dobijena vrijednost prekovremenog sata uveava se prema odredbama ovog kolektivnog ugovora.
Uveanje plae za prekovremeni rad isplauje se mjeseno uz isplatu plae za prethodni mjesec.
V - PLAE I NAKNADE ZAPOSLENIKA
lan 28.
Osnovna plaa je najnii iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za rad na poslovima pripadajueg platnog razreda za puno radno vrijeme i normalne uvjete i rezultate rada.
Osnovna plaa za puno radno vrijeme, normalne uvjete rada i rezultate rada zaposlenika ini vrijednost koeficijenta sloenosti poslova platnog razreda u koji je postavljen zaposlenik, umnoen sa utvrenom osnovicom za plau.
Pored osnovne plae, zaposlenicima pripadaju i naknade i druga primanja u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
lan 29.
Najnia plaa zaposlenika za najmanju sloenosti poslova ne moe biti manja od 70% prosjene neto plae isplaene po zaposleniku u Federaciji Bosne i Hercegovine u protekla tri mjeseca prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku.
Koeficijenti sloenosti poslova zaposlenicima u srednjem obrazovanju utvruju se ovim kolektivnim ugovorom.
Koeficijenti odgovarajueg platnog razreda su sastavni dio ovog kolektivnog ugovora, i ne mogu biti manji u odnosu na zaposlenike u dravnoj upravi iste strune spreme i sloenosti poslova.
Koeficijente, kao polazni osnov za obraun plae, dogovaraju Sindikat i Vlada Kantona Sarajevo putem Ministarstva obrazovanja i nauke.
Osnovica za plae utvruje se sporazumno izmeu Sindikata budetskih korisnika i Vlade Kantona Sarajevo, jednako za sve budetske korisnike. U usaglaševanju sporazuma uestvuju i Ministarstvo obrazovanja i nauke i Ministarstvo finansija.
Plae zaposlenicima u srednjim školama, utvrene na nain iz stavova 2. i 5. ovog lana, ne mogu biti manje od plaa slubenika organa uprave iste strune spreme i sloenosti poslova.
Naknada plaa i naknade koje nemaju karakter linih primanja utvrenih ovim kolektivnim ugovorom ne mogu biti manje od utvrenih za zaposlenike organima uprave.
Naknade iz stava 7. ovog lana utvruju predstavnici Sindikata i Vlade Kantona Sarajevo.
Poslodavac je duan da isplati plau i naknade zajedno do 5. u tekuem mjesecu za protekli mjesec.
lan 30.
Zaposlenicima u srednjim školama osnovna plaa uveava se za svaku godinu penzijskog staa za 0,6%, s tim da ukupno poveanje ne moe biti vee od 20%.
lan 31.
Sloenost poslova odreenog radnog mjesta utvruje se platnim razredom za koji se u skladu sa l. 28. i 29. ovog kolektivnog ugovora, posebno utvruje koeficijent sloenosti.
R/b Platni razred Poslovi-zvanja
2. II Pomonik direktora (rukovodilac dijela nastavnog procesa) škole
VII 11.50
3. III Nastavnik viši savjetnik, odgajatelj viši savjetnik, struni saradnik savjetnik
VII 10,00
4. IV
VII 9,60
5. V
VII 9,30
6. VI
VII 9,00
7. VII
Nastavnik viši savjetnik, nastavnik praktine nastave- viši savjetnik za koju je nastavnim planom i programom predvien VI stepen strune spreme, odgajatelj viši savjetnik, struni saradnik savjetnik(zateen na poslovima pedagoga- psihologa, bibliotekara, socijalnog radnika, samostalnog referenta za plan i analizu, sekretara, rukovaoca nastavnom tehnikom.programer)
VI 8,50
8. VIII
Nastavnik savjetnik, nastavnik praktine nastave- savjetnik za koju je nastavnim planom i programom predvien VI stepen strune spreme, odgajatelj savjetnik, viši struni saradnik (zateen na poslovima pedagoga- psihologa, bibliotekara, socijalnog radnika, samostalnog referenta za plan i analizu, sekretara, rukovaoca nastavnom tehnikom.programer)
VI 8,20
9. IX
Nastavnik mentor, nastavnik praktine nastave- mentor za koju je nastavnim planom i programom predvien VI stepen strune spreme, odgajatelj mentor, samostalni struni saradnik (zateen na poslovima pedagoga- psihologa, bibliotekara, socijalnog radnika, samostalnog referenta za plan i analizu, sekretara, rukovaoca nastavnom tehnikom.programer)
VI 7,90
10. X Nastavnik i nastavnik praktine nastave- za koju je nastavnim planom i programom predvien VI stepen strune spreme,
VI 7,60
11. XI
Poslovi nastavnika praktine nastave i koordinatora za koje je nastavnim planom i programom predvien V stepen strune spreme i poslovi nastavnika sa srednjom strunom spremom- viši konsultant
V 7,50
12. XII
Poslovi nastavnika praktine nastave i koordinatora za koje je nastavnim planom i programom predvien V stepen strune spreme i poslovi nastavnika sa srednjom strunom spremom- konsultant
V 7,20
13. XIII
Poslovi nastavnika praktine nastave i koordinatora za koje je nastavnim planom i programom predvien V stepen strune spreme i poslovi nastavnika sa srednjom strunom spremom- mentor
V 6,90
14. XIV
Poslovi nastavnika praktine nastave i koordinatora za koje je nastavnim planom i programom predvien V stepen strune spreme i poslovi nastavnika sa srednjom strunom spremom
V 6,70
15. XV
Saradnici zateeni na poslovima sekretara, samostalnog referenta za plan i analizu i bibliotekar kao i operator u trezorskoj jedinici- viši konsultant
IV 6,60
16. XVI
Saradnici zateeni na poslovima sekretara, samostalnog referenta za plan i analizu i bibliotekar kao i operator u trezorskoj jedinici- konsultant
IV 6,40
17. XVII
Saradnici zateeni na poslovima sekretara, samostalnog referenta za plan i analizu i bibliotekar kao i operator u trezorskoj jedinici- mentor
IV 6,20
18. XVIII
Saradnici zateeni na poslovima sekretara, samostalnog referenta za plan i analizu i bibliotekar kao i operator u trezorskoj jedinici
IV 6,10
IV 6,00
IV 5,80
IV 5,60
22. XXII Poslovi kunog majstora- domar, loa, kuhar i sl. III 5,60
23. XXIII Poslovi portira-nonih uvara PK,II 5,10
24. XXIV Poslovi išenja i posluivanja NK,NSS 4,70
Zaposlenici koji rade sa srednjom i višom spremom na mjestu sekretara i samostalni referent za plan i analizu, a za ta radna mjesta pedagoškim standardima i normativima i pravilnikom o sistema- tizaciji radnih mjesta predvien VII stepen, a imaju sa 31.12. 2007. godine 20 godina radnog staa ostaju na svojim poslovima i radnim zadacima i nisu duni sticati viši stepen strune spreme od one koju posjeduju.
lan 32.
Zaposlenici napreduju prema iskazanoj strunoj sposobnosti, uspjehu u radu i godinama staa.
Struna sposobnost i uspjeh u radu iskazuju se kroz ocjenu rada zaposlenika.
Zaposlenici napreduju u više zvanje u okviru istog stepena školske spreme.
Blie odredbe o napredovanju utvruju se pravilnikom o ocjenjivanju, napredovanju i stjecanju strunih zvanja direktora, pomonika direktora, nastavnika i strunih saradnika koje donosi ministar, uz obavezne konsultacije sa predstavnicima sindikata.
lan 33.
Poslodavac u srednjoj školi organizira praenje rada zaposlenika i postizanje rezultata u radu i vrši ocjenjivanje, na nain i po postupku kako je to propisano zakonima, podzakonskim aktima i opim aktima škole.
Zaposlenici koji su u toku nastavne godine radili manje od šest mjeseci ne ocjenjuju se za tu godinu, bez obzira na razloge.
lan 34.
U sluajevima kada je protiv zaposlenika pokrenut postupak za utvrivanje odgovornosti zbog teške povrede dunosti ili je zaposlenik udaljen sa dunosti, zaustavlja se raunanje vremena za unapreivanje zaposlenika, dok traje postupak za utvrivanje odgovornosti.
Ukoliko nakon provedenog postupka za utvrivanje odgovornosti zbog teške povrede dunosti, zaposlenik bude osloboen od odgovornosti ili teška povreda dunosti bude prekvalifikovana u lahku povredu dunosti, prethodno zaustavljeno vrijeme za napredovanje zaposlenika uraunava se u vrijeme za unapreivanje zaposlenika u viši platni razred.
lan 35.
U sluaju poveanja troškova ili inflacije vee od 5% u posljednja tri mjeseca obavezno se vrši usklaivanje osnovice za utvrivanje plae.
lan 36.
Zaposlenik u srednjoj školi ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv, usljed više sile i objektivnih okolnosti koje su utjecale na prekid odgojno-obrazovnog rada, odnosno nastave, po odluci Vlade Kantona Sarajevo, ministra obrazo- vanja i nauke ili drugih nadlenih organa.
lan 37.
Zaposleniku-pripravniku u srednjoj školi za vrijeme trajanja pripravnikog staa pripada osnovna plaa platnog razreda odgovarajueg stepena za grupu poslova na koje je primljen u radni odnos na odreeno vrijeme umanjena za 10%.
lan 38.
Zaposleniku u srednjoj školi, pored sluajeva propisanih Zakonom o radu i ovim kolektivnim ugovorom, pripada naknada njegove plae i u sluajevima aktivnosti definisanih godišnjim programom rada škole za vrijeme:
• obrazovanja i strunog osposobljavanja, usavršavanja ili prekvalifikacije u skladu sa potrebama srednje škole i rada škole,
• strunih izleta i ekskurzija, • istraivakih radova i naunih savjetovanja, • prisustvovanja seminarima i skupovima sindikata, • privremene nesposobnosti za rad, odnosno profesio- nalnog oboljenja, • godišnjeg odmora, • praznika koji po zakonu nisu radni, • porodiljskog odsustva, • sudjelovanje na kulturnim, vjerskim, sindikalnim i sportskim manifestacijama od kantonalnog i
šireg znaaja, uz prethodnu saglasnost direktora škole.
Prethodnu saglasnost zaposleniku za aktivnosti iz alineja ovog lana, koje eventualno nisu definisane drugim zakonskim propisima daje direktor škole.
DODACI NA PLAU
lan 39.
Srednja škola e na osnovu zakona, podzakonskih akata i ovog kolektivnog ugovora, opim aktom utvrditi kriterije i postupak za ocjenjivanje kvaliteta rada zaposlenika (uvoenja novih priznatih metoda rada i inovacija, rezultata sa takmienja, smotri, revija) radi isplate nagrade ili stimulativnog dijela plae zaposlenika.
lan 40.
Zavisno od rezultata rada i raspoloivih finansijskih sredstava direktor škole zaposleniku moe uveati plau do 20% za mjesec na koji se ti rezultati odnose.
Zavisno od rezultata rada i raspoloivih finansijskih sredstava školski odbor direktoru škole moe uveati plau do 20%, i to najviše dva puta u toku godine.
Uveanje plae obavezno se utvruje rješenjem sa odgovarajuim obrazloenjem.
Naknada za izum i tehniko unapreenje
lan 41.
Zaposleniku pripada naknada za patentirane izume, inovacije, tehnika unapreenja i druga kreativna rješenja koja unapreuju rad u školama, ostvarena na radu ili u vezi sa radom.
Visina naknade za navedene izume i ostala kreativna rješenja iz stava 1. ovog lana utvruje se posebnim ugovorom koji se zakljuuje izmeu zaposlenika i direktora škole, u granicama raspoloivih sredstava.
Periodske povišice
lan 42.
Zaposlenik koji je postigao najviši stepen slubenog zvanja, ima pravo na uveanje njegove osnovne plae za 5% nakon etiri godine provedene u najvišem slubenom zvanju, pod uvjetom da je u tom periodu bio uvijek ocjenjivan ocjenom ''naroito se istie'', uz ogranienje da ne moe prei u naredni platni razred.
Pravo iz stava 1. ovog lana preispituje se svake 4 godine.
Oteani uvjeti rada
lan 43.
Zaposleniku u srednjoj školi pripada pravo na poseban dodatak uz plau u visini do 20% osnovne plae po osnovu oteanih uvjeta rada utvrenim ovim kolektivnim ugovorom i koji su regulirani opim aktom škola, a u opravdanim sluajevima, i to :
• rad sa preko 10% veim brojem uenika u odjeljenju ili grupi od maksimalnog broja koji je utvren odgovarajuim pedagoškim standardima: 0,3% po odjeljenju odnosno grupi,
• rad u dvije smjene u istom danu, po nalogu direktora, za svaki dan rada, ukoliko je pauza izmeu smjena u trajanju etiri i više asova, zaposleniku pripada najmanje: 1%,
• rad sa više od etiri nastavna programa, po svakom narednom programu 0,5%, a najviše do 2% od plae u toku mjeseca,
• rad u toku itave školske godine samo u popodnevnoj smjeni po nalogu direktora:1%, • rad na poslovima u nastavi za koje je potrebno osigurati stalnu primjenu sredstava zaštite na radu
u laboratorijama, kabinetima i radionikom prostoru u skladu sa Pravilnikom o zastiti na radu, za svaki sat takvog rada: 0,5%, a najviše 3% na plau u toku mjeseca,
• rad zaposleniku u neposrednom odgojno-obrazovnom procesu u školama koji obrazuju uenike sa posebnim potrebama pripada dodatak na plau u visini od 5% od njegove plae,
• nastavnicima praktine nastave V i VI stepen pripada dodatak na plau u visini od 5% od njegove plae.
Dodaci iz prethodnog stava ovog lana meusobno se ne iskljuuju, ali ne mogu prei 20%.
lan 44.
Osnovna plaa zaposlenika uveava se za
• rad nou: 35%, • rad u dane dravnih praznika: 50%, • prekovremeni rad: 50%, • za rad u dane svog vjerskog praznika koje bi koristio kao plaeno odsustvo: 50%, • rad subotom i nedjeljom, ako su po ugovoru o radu neradni dani za zaposlenika: 30%.
Nagrade
lan 45.
Zaposleniku koji u toku školske godine, u periodu od najmanje šest mjeseci neprekidno, po obimu i kvalitetu postie natprosjene rezultate u svom radu, moe se dodijeliti nagrada za te rezultate rada.
Nagrada se utvruje do visine prosjene mjesene plae isplaene u Federaciji Bosne i Hercegovine za posljednja tri mjeseca prije dodjele nagrade prema posljednjom objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku.
Odluku o dodjeli nagrade iz stava 1. ovog lana donosi direktor škole za zaposlenike, a za direktore škole školski odbor u skladu sa finansijskim mogunostima i znaajem tih rezultata.
lan 46.
Zaposleniku e se isplatiti jubilarna nagrada za neprekidan rad u obrazovanju, i to:
• za navršenih tano 5 godina 0,5 prosjene plae u Federaciji BiH, • za navršenih tano 10 godina 1 prosjena plaa u Federaciji BiH, • za navršenih tano 15 godina 1,25 prosjene plae u Federaciji BiH, • za navršenih tano 20godina 1,50 prosjene plae u Federaciji BiH, • za navršenih tano 25 godina 1,75 prosjene plae u Federaciji BiH, • za navršenih tano 30 godina 2 prosjene plae u Federaciji BiH, • za navršenih tano 35 godina 2,50 prosjene plae u Federaciji BiH.
Izuzetno, u 2008. godini pravo na jubilarnu nagradu ostvarit e i zaposlenici koji u toj godini imaju više od 30 godina staa u obrazovanju, i to:
• od 30-35 godina staa jubilarnu nagradu za navršenih 30 godina staa, • više od 35 godina staa jubilarnu nagradu za navršenih 35 godina staa.
Osnovica za utvrivanje visine jubilarne nagrade je prosjena mjesena plaa u Federaciji BiH u prethodna tri mjeseca.
lan 47.
Nastavnicima-voditeljima sekcija-ekipa i drugih oblika vannastavne djelatnosti iji uenici postignu zapaene rezultate kroz ueše na takmienjima, smotrama, javnim nastupima i konkursima u pojedinanoj i ekipnoj konkurenciji, a koja se odravaju u organizaciji Prosvjetno-pedagoškog zavoda Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, strunih asocijacija i meunarodnih organizacija koje su planirane u godišnjem programu rada škole ili koje odobri ministar obrazovanja i nauke pripada novana nagrada za osvojeno 1., 2. i 3. mjesto na kantonalnom, federalnom, dravnom i meunarodnom nivou, u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar, uz konsultaciju sa predstavnicima sindikata. Novana nagrada se obezbjeuju iz sredstava planiranih u budetu Kantona Sarajevo, a isplauje ih Ministarstvo obrazovanja i nauke.
Naknada za regres za godišnji odmor
lan 48.
Zaposlenik u srednjoj školi ima pravo na naknadu na ime regresa za korištenje godišenjeg odmora u iznosu od najmanje 70% njegove plae utvrene rješenjem o plai, odnosno najmanje u visini prosjene plae isplaene u Federaciji Bosne i Hercegovine za prethodna tri mjeseca, prije donošenja odluke i rješenja o regresu, ako je to za zaposlenika povoljnije.
Otpremnine
lan 49.
Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u iznosu od šest njegovih plaa isplaenih u prethodnih šest mjeseci ili šest prosjenih mjesenih plaa isplaenih u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, ako je to za njega povoljnije.
Poslodavac ima obavezu isplate otpremnine do posljednjeg dana rada zaposlenika u toj srednjoj školi.
OTPREMNINA ZA TEHNOLOŠKI VIŠAK
lan 50.
Zaposlenik u srednjoj školi sa najmanje 2 godine neprekidnog rada kojem je, saglasno zakonu i ovom kolektivnom ugovoru bez njegove krivice prestao radni odnos otkazom ugovora o radu zakljuen na neodreeno vrijeme, ima pravo na otpremninu, i to:
1. sa dvije ili tri godine neprekidnog rada, zaposlenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje tri mjesene plae,
2. zaposlenik sa radnim staom duim od 3 godine ima pravo na otpremninu u visini mjesene plae za svaku dodatnu godinu radnog staa, a najviše do 12 takvih plaa ukupno.
U obraun za utvrivanje visine otpremnine u obzir se uzima plaa zaposlenika koju je imao u posljednja tri mjeseca prije donošenja konanog rješenja o prestanku radnog odnosa zbog tehnološkog viška - prekobrojnosti.
Otpremnina iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na zaposlenike kojim je prestao radni odnos zakljuen na neodreeno vrijeme zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika.
Poslodavac ima obavezu isplate otpremnine do posljednjeg dana rada zaposlenika u toj srednjoj školi.
Naknada za prijevoz na posao i sa posla
lan 51.
Zaposleniku kome nije organizovan prijevoz na posao i sa posla, a ije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljen najmanje 1 kilometar, pripada pravo na kartu gradskog, prigradskog, odnosno meugradskog saobraaja.
Ukoliko adresa stanovanja zaposlenika nije pokrivena mreom javnog gradskog, prigradskog, odnosno meugradskog prijevoza ili kada vrijeme obavljanja rada zahtijeva drugaiji nain prijevoza zaposleniku pripada pravo na naknadu troškova prijevoza u visini karte za gradski, prigradski, odnosno meugradski saobraaj.
Zaposleniku sa nepunim radnim vremenom pripada naknada troškova prijevoza u jednakom iznosu kao da radi puno radno vrijeme.
Zaposlenik koji radi u više škola pravo na mjesenu kartu, odnosno naknadu ostvaruje u onoj školi u kojoj je procentualno više angaovan.
Naknada za ishranu za vrijeme rada - topli obrok
lan 52.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za ishranu (topli obrok) za vrijeme rada, samo za dane prisustva na poslu, u iznosu od najmanje 2% prosjene plae u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim statistikim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Pravo na naknadu iz stav 1. ovog lana, ne ostvaruje se u sluaju odsustvovanja sa posla po bilo kom opravdanom, ili neopravdanom osnovu (slubeni put, plaeno odsustvo, rad na terenu, odsustvo zbog bolesti i slino).
Zaposlenik koji radi u više srednjih škola ima pravo na naknadu iz stava 1. ovog lana u srednjoj školi u kojoj radi najmanje 4 sata dnevno, u skladu sa ostvarenim efektnim satima rada u toj školi, odnosno kako je ugovorom o radu zakljueno.
Dnevnica i naknada troškova putovanja
lan 53.
Kada je zaposlenik upuen na slubeno putovanje u zemlji pripada mu putna naknada prijevoznih troškova, naknada za ishranu - dnevnica, naknada hotelskog rauna za spavanje osim za de luxe ''kategoriju'' i drugi troškovi.
Za vrijeme provedeno na slubenom putu u trajanju:
od 8-12 sati isplauju se u visini od 50% iznosa pune dnevnice, a za due od 12 sati isplauje se puna dnevnica.
Ako je zaposleniku na slubenom putu osigurana besplatna ishrana, dnevnica za slubeni put umanjuje se najviše za 30%.
Visina dnevnice isplauju se u skladu sa zakonskim propisima koji ureuje ovu oblast jednako za sve budetske korisnike.
Ako u mjestu slubenog putovanja neme hotelskog smještaja ili ako se opravdanih razloga ne moe koristi, pripadajua dnevnica se uveava za 70% iz stava 4. ovog lana.
Pravo na naknade ostalih troškova (korištenje telefona, telefaxa ili e-mail) imaju zaposlenici koji su na slubenom putovanju u zemlji ili inostranstvu morali koristiti ta sredstva u slubene svrhe.
Zaposleniku koji je upuen na slubeni put u inostranstvo dnevnica se utvruje na osnovu trenutno vaeeg rješenja, uredbe, odluke ili drugog pravnog akta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
lan 54.
Ako je zaposleniku odobreno korištenje osobnog automobila u slubene svrhe, nadoknadit e mu se troškovi u visini od 20% cijene litra benzina super po prijeenom kilometru kao i troškovi putarina, parkirališta i slino.
Odredba o naknadi za upotrebu sopstvenog automobila u slubene svrhe automatski se usaglašava sa uredbom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
lan 55.
Zaposleniku koji sa uenicima uestvuje na javnim, kulturnim i sportskim manifestacijama koje se odravaju u organizaciji Ministarstva obrazovanja i nauke, Prosvjetno-pedagoškog zavoda ili po odluci ministra, direktora škole, a koje su predviene godišnjim programom i planom rada, pripada naknada u vidu prekovremenog rada ili dnevnice za slubeno putovanje, ako se odravaju nakon isteka radnog vremena zaposlenika i to za dane odravanja manifestacija.
Naknada za sluaj smrti zaposlenika
lan 56.
U sluaju smrti zaposlenika ili lana njegove ue porodice isplauju se troškovi sahrane u visini stvarnih troškova, a najviše etiri prosjene mjesene plae isplaene u Federaciji Bosne i Hercegovine za prethodna tri mjeseca prije donošenja rješenja o isplati te naknade.
Ukoliko u istoj školi (ili srednjoj školi za koje vai ovaj ugovor) rade dva ili više lanova porodice iz lana 58. ovog kolektivnog ugovora, pravo na troškove iz stava 1. ovog lana ostvaruje jedan lan porodice.
Naknada za sluaj teške invalidnosti ili teške bolesti
lan 57.
U sluaju nastanka teške invalidnosti ili teške bolesti zaposlenika, ili lana njegove ue porodice, u skladu sa raspoloivim sredstvima isplauje se jednokratna novana pomo u visini njegove tri plae isplaene u prethodna tri mjeseca ili tri prosjene mjesene plae isplaene u Federaciji Bosne i Hercegovine, ako je to za njega povoljnije.
Zaposleniku se moe, u skladu sa raspoloivim sredstvima i na osnovu saglasnosti direktora škole, isplatiti dio ili ukupni troškovi lijeenja teške invalidnosti ili teške bolesti u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je on platio troškove tog lijeenja. Troškovi lijeenja isplauju se na osnovu fakture ili rauna zdravstvenih ustanova u kojima je lijeenje obavljeno.
Pod teškom bolešu iz stavova 1. i 2. ovog lana, podrazumijevaju se bolesti navedene u Uredbi o naknadama i drugim materijalnim pravima koja nemaju karakter plaa kao i Naredbi o listi teških bolesti, odnosno teških tjelesnih povreda temeljem kojih se ostvaruju naknade za sluaj teške invalidnosti ili teške bolesti. Pravo na jednokratnu novanu pomo iz stav 1. ovog lana, po osnovu teške invalidnosti ostvaruje se za utvren stepen invalidnosti od najmanje 60%.
Jednokratna novana pomo iz stava 1. ovog lana, moe se dodijeliti zaposleniku, koji je operisan od bolesti koje nisu obuhvaene odredbom stav 3. ovog lana, ukoliko je takva operacija izvršena iz zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara neophodna radi sprijeavanja teške invalidnosti ili teške bolesti.
Prioritet u odobravanju novane pomoi iz stava 1. ovog lana, imaju zaposlenici u odnosu na lanove ue porodice. Kriteriji za dodjelu novane pomoi iz stava 1. ovog lana koje utvrde federalni organi po jedinano po vrsti i teini bolesti sastavni dio su ovog ugovora.
lan 58.
Pod lanom ue porodice iz l. 56. i 57. ovog kolektivnog ugovora, podrazumijevaju se sljedei lanovi porodice zaposlenika:
1. suprug(a) u braku ili van braka, ako ive u zajednikom domainstvu;
2. djeca roena u braku, van braka, zakonito usvojena ili pastorad do 18, odnosno do 26 godina starosti, ako se nalaze na redovnom školovanju i nisu u radnom odnosu, a djeca nesposobna za rad, bez obzira na starosnu dob, ako ive u zajednikom domainstvu;
3. roditelji (otac, majka, ouh, maeha i posvojitelj) bez obzira da li ive u zajednikom domainstvu sa zaposlenikom;
4. braa i sestre bez roditelja do 18, odnosno 26 godina starosti, ako se nalaze na redovnom školovanju i nemaju drugih prihoda ve ih korisnik naknade stvarno izdrava ili je obaveza njihovog izdravanja zakonom utvrena, a ako su nesposobni za rad, bez obzira na starosnu dob pod uvjetom da sa njima ivi u zajednikom domainstvu;
5. unuad pod uvjetom iz take 2. ovog lana, ako nemaju roditelje i ive u zajednikom domainstvu sa korisnikom naknade.
Ostali vidovi naknada
lan 59.
Vlada Kantona Sarajevo kao poslodavac u skladu sa finansijskim mogunostima moe odobriti isplatu naknade:
• za dravne i vjerske praznike po odluci poslodavca, • za zimnicu i za druge sluajeve.
Srednja škola moe isplatiti naknade i u drugim sluajevima koji su predviene opim aktima škola, uz prethodnu saglasnost Ministarstva finansija a na prijedlog Ministarstva obrazovanja i nauke.
Suspenzija
lan 60.
Zaposlenik protiv kojeg je pokrenut krivini postupak za krivino djelo poinjeno u vršenju slubene dunosti, istrani postupak ili odreen pritvor zbog krivinog djela, odnosno koji izdrava kaznu zatvora do tri mjeseci zatvora, udaljit e se sa posla za vrijeme trajanja istranog postupka ili pritvora odnosno za vrijeme izdravanja te kazne zatvora.
Zaposlenik e biti udaljen sa posla i ako je protiv njega pokrenut krivini postupak za krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina, odnosno, ako je zaposlenik zateen u izvršenju krivinog djela za koje se moe izrei kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina, zaposleniki e biti privremeno udaljen sa posla ako postoje ozbiljni razlozi koji u znatnoj mjeri ukazuju na mogue izvršenje krivinog dijela, kao i zbog tee povrede radne dunosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak zaposlenika na poslu dok traje utvrivanje odgovornosti zbog teške povrede radne dunosti mogla štetiti ugledu i interesima škole, uenika i zaposlenika.
Rješenje o udaljenju sa posla donosi direktor škole.
Protiv rješenja o udaljenju sa posla zaposlenik moe izjaviti albu školskom odboru u roku od pet dana od prijema rješenja o udaljenju sa posla.
Izjava albe ne odgaa izvršenje rješenja.
Školski odbor je obavezan odluiti po albi najkasnije u roku od pet dana od primitka albe.
Rješenje školskog odbora po albi na rješenje o udaljenju je konano.
lan 61.
Udaljenje - suspenzija sa posla moe trajati do okonanja postupka o utvrivanju povrede radne dunosti, a u sluaju iz lana 60. stav 1. ovog kolektivnog ugovora, do završetka istranog postupka, isteka pritvora, odnosno isteka kazne zatvora do tri mjeseci.
lan 62.
Za vrijeme suspenzije sa posla zaposleniku se isplauje plaa u punom iznosu, koju je imao u vrijeme donošenja rješenja o udaljenju sa posla.
Za vrijeme suspenzije sa posla, zbog izdravanja kazne zatvora do tri mjeseci, zaposleniku ne pripada pravo na plau niti naknada plae.
VI - PRESTANAK UGOVORA O RADU/RADNOG ODNOSA
lan 63.
Radni odnos zaposlenika u srednjoj školi prestaje u sluajevima i pod uvjetima utvrenim zakonom i opim aktima škole.
Zaposlenik kome se otkazuje ugovor o radu u skladu sa Zakonom o radu i ovim kolektivnim ugovorom, ima pravo na otkazni rok zavisno od godina penzijskog staa, kako slijedi:
• do 5 godina penzijskog staa 1 mjesec, • od 5-10 godina penzijskog staa 2 mjeseca, • od 10-20 godina penzijskog staa 4 mjeseca, • preko 20 godina penzijskog staa 6 mjeseci.
lan 64.
U sluaju kada zaposlenik sam otkazuje ugovor o radu, otkazni rok iznosi najmanje jedan mjesec.
lan 65.
Na pismenu molbu zaposlenika, uz saglasnost poslodavca, radni odnos u srednjoj školi moe prestati i prije isteka otkaznog roka utvrenog zakonom i ovim kolektivnim ugovorom.
lan 66.
Zaposlenik u srednjoj školi koji je dobio otkaz ugovora o radu, ostat e na poslu do isteka otkaznog rok, a osim u sluaju iz lana 65., ukoliko zakonom ili ovim kolektivnim ugovorom nije drugaije utvreno.
lan 67.
Odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenika u srednjoj školi, nadleni organ škole donijet e najkasnije u roku od sedam dana od dana kada su nastupile okolnosti koje su razlog prestanka radnog odnosa.
lan 68.
Kad zaposlenik navrši 65 godina ivota i 40 staa, poslodavac moe, uz pismeni pristanak zaposlenika, radi završenja neophodnih poslova i kontinuiteta odgojno-obrazovnog procesa ili drugih opravdanih razloga, donijeti rješenje o zadravanju zaposlenika na radu u srednjoj školi na odreeno vrijeme koje se utvruje posebnim ugovorom o radu, ali najdue do završetka polugodišta u kojem zaposlenik stie uvjet za penziju.
lan 69.
Poslodavac je duan zaposleniku isplatiti plau i druge naknade iz radnog odnosa koje mu pripadaju do dana koji je rješenjem o prestanku ugovora o radu, utvren kao dan prestanka radnog odnosa.
VII - POVREDE RADNE DUNOSTI
Zaposlenik se moe smatrati odgovornim zbog kršenja slubene dunosti utvrene zakonskim i podzakonskim propisima, kolektivnim ugovorom i opim aktima škole.
Odgovornost za izvršenje krivinih djela i prekršaja ne iskljuuje utvrivanje odgovornosti za povrede radne dunosti, pod uvjetom da takvo djelo istovremeno predstavlja povredu slubene dunosti.
lan 71.
Povreda radne obaveze je ponašanje radnika koje je suprotno pravilima ponašanja zaposlenika na radu i u vezi sa radom i koje je kvalifikovano kao nedopušteno.
Pravilnikom o radu odreuju se povrede radne dunosti koje se odnose na disciplinsku odgovornost za povrede radne odgovornosti koje uine zaposlenici u srednjem obrazovanju Kantona Sarajevo.
Zaposlenik odgovara disciplinski samo za povrede radne dunosti koje su nastale kao rezultat njegove krivice.
Zaposlenici se mogu smatrati disciplinski odgovornim samo za povrede radne dunosti koje su utvrene pravilnikom o radu škole, i za te povrede mogu im se izrei samo disciplinske mjere utvrene Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom.
VIII - STRUNO USAVRŠAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
lan 72.
S ciljem unapreivanja odgojno-obrazovnog rada poslodavac zaposleniku u toku radnog odnosa u srednjoj školi organizira i osigurava dalje obrazovanje, usavršavanje i osposobljavanje u radu, u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima i opim aktima srednje škole.
lan 73.
Poslodavac moe zaposlenika uputiti na struno usavršavanje, školovanje ili specijalizaciju, kao i na prisustvo organiziranim seminarima, savjetovanjima, kursevima i drugim vidovima strunog usavršavanja i obuke potrebne za rad na radnom mjestu, u kom sluaju je duan da osigura potrebne uvjete, plaanje troškova u visini cijene koja se utvrdi za odreene oblike, odnosno programe edukacije, plaeno odsustvo sa rada, odsustvo za pripremu i eventualno polaganje ispita, kao i strunu zamjenu.
IX - ZBRINJAVANJE VIŠKA ZAPOSLENIKA
Zbog uvoenja novog nastavnog plana i programa, smanjenja broja uenika, organizacijskih promjena i objektivnih okolnosti nastalih u srednjoj školi, poslodavac moe utvrditi da je prestala potreba za odreenim brojem zaposlenika.
U sluaju iz stava 1. ovog lana poslodavac je duan:
• blagovremeno analizirati, utvrditi i predloiti program dodatnog obrazovanja u skladu sa potrebama novog nastavnog plana i programa s ciljem spreavanja nastanka viška zaposlenika,
• tri mjeseca prije preduzimanja aktivnosti na rješavanju viška zaposlenika informirati sve zaposlene o nastalom višku,
• utvrditi sa sindikatom kriterije za izbor viška zaposlenika i iste javno oglasiti.
lan 75.
Poslodavac je duan donijeti, uz ueše sindikata, plan i program zbrinjavanja viška zaposlenika na nivou Kantona. Programom i planom zbrinjavanja viška zaposlenika za ijim radom je prestala potreba u ustanovama srednjeg obrazovnja, moraju se predvidjeti i rokovi za realizaciju.
Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, zajedno sa Sindikatom formirat e radno tijelo - komisiju koja e evidentirati i predlagati ministru rješenja o zbrinjavanju zaposlenika za ijim je radom prestala potreba, te vršiti kontrolu zbrinjavanja zaposlenika za ijim je radom prestala potreba i usmjeravanje u druge odgojno-obrazovne ustanove, javne ustanove i preduzea koja se finansiraju iz budeta Kantona Sarajevo.
Poslodavac i Sindikat utvruju listu zaposlenika za ijim radom je prestala potreba na nivou Kantona, a u skladu sa kriterijima.
Sastav komisije, kao i sva prava i obaveze njenih lanova, utvruju se rješenjem o imenovanju komisije.
lan 76.
Kriterijima na osnovu kojih se izkazuje prestanak potrebe za radom zaposlenika kao i redoslijed na listi zaposlenika za ijim radom je prestala potreba obuhvaeni su:
• struna sprema; • struna zvanja; • poloen struni ispit; • dodatna usavršavanja; • uspješnost u izvršavanju poslova i radnih zadataka; • ocjena o radu i napredovanju;
• radni sta zaposlenika; • radni sta do 10 godina do ostvarenja uvjeta za penziju: • zdravstveno stanje zaposlenika (invalidnost i profesionalna oboljenja); • socijalni poloaj zaposlenika i njegove porodice; • ueše u odbrani BiH; • drugi kriteriji koje usaglase poslodavac i Sindikat.
Kao poseban kriterij ne moe se utvrditi: nacionalnost, spol, vjeroispovijest, politiko opredjeljenje.
Sastavni dio ovog kolektivnog ugovora su Kriteriji za utvrivanje rang liste u sluaju prestanka potrebe za radno angaovanje zaposlenika u srednjim školama Kantona Sarajevo, koji su u prilogu.
lan 77.
Podatke o potrebama za novim zaposlenicima i podatke o zaposlenicima za ijim radom je je prestala potreba, u skladu sa ovim kriterijima, škole su dune dostaviti Ministarstvu obrazovanja i nauke - Komisiji za zbrinjavanje zaposlenika za ijim je radom prestala potreba, kao i Sindikatu, onog trenutka kada se potreba za novim uposlenicima pojavi.
lan 78.
Zaposlenik za koga se utvrdi da je za njegovim radom prestala potreba, mora biti lino i neposredno upoznat sa svojim pravima i nainom njihovog ostvarivanja.
Srednja škola ne moe primati u radni odnos na istim poslovima i zadacima drugo lice, dok na listi iz lana 75. ovog kolektivnog ugovora postoji evidentirano lice sa istim kvalifikacijama i uslovima tog radnog mjesta.
lan 79.
Planom i programom zbrinjavanja zaposlenika koji su utvreni na listi iz lana 75. ovog kolektivnog ugovora, utvruje se i:
• zapošljavanje i angaovanje zaposlenika na druge poslove u srednjoj školi; • angaovanje zaposlenika na poslove i zadatke koji odgovaraju njegovoj strunoj spremi u drugoj
odgojno-obrazovnoj ustanovi, javnoj ustanovi, javnom preduzeu koje se finansira iz budeta Kantona Sarajevo;
• rasporeivanje zaposlenika kod drugog pravnog lica; • obaveza prekvalifikacije ili dokvalifikacije zaposlenika; • preraspodjela radnog angairanja zaposlenika u srednjoj školi odnosno dopuna nastavne norme
kroz druge vidove odgojno-obrazovnog rada na period trajanja do jedne školske godine. • drugi naini rješavanja koje usvoji poslodavac uz dogovor sa sindikatom.
Plan i program zbrinjavanja zaposlenika za ijim je radom prestala potreba, donosi Vlada Kantona Sarajeva.
lan 80.
U sluajevima kada se višak zaposlenika rješava prekvalifikacijom, zaposlenik moe odbiti prekvalifikaciju ako je ona predviena za nii stepen strune spreme od one koju zaposlenik ima.
Prema zaposleniku koji svojom krivicom prekine zapoeti proces prekvalifikacije, odnosno dokvalifikacije, poslodavac nema obavezu daljeg rješavanja njegovog statusa.
lan 81.
Zaposleniku sa liste iz lan 75. ovog kolektivnog ugovora kome se po Planu i programu zbrinjavanja viška zaposlenika za ijim je radom prestala potreba, ponudi odgovarajui radni angaman, a on ga odbije, kao i
zaposleniku kome se ne moe ponuditi odgovarajui posao, dobija otkaz ugovora o radu sa otkaznim rokom u skladu sa zakonom i ovim kolektivnim ugovorom.
Otkazni rok za lica iz stava 1. ovog lana tee od isteka posljednjeg dana roka utvrenog Planom i programom zbrinjavanja viška zaposlenika iz lana 79. ovog kolektivnog ugovora, s tim da se u srednju školu ne moe zaposliti naredne dvije godine drugo lice koje ima isti profil i stepen strune spreme, osim lica iz prethodnog stava ovog lana, ukoliko je to lice ostalo nezaposleno.
lan 82.
Poslodavac i Ministrastvo obrazovanja i nauke, u dogovoru sa Sindikatom, kod uvoenja nove koncepcije odgoja i obrazovanja, novih nastavnih planova i programa, mree škola i promjena u pedagoškim standardima i normativima, duni su donijeti i program zbrinjavanja eventualnog viška zaposlenika nastalog kao posljedica navedenih promjena.
X - ODMORI I ODSUSTVA
lan 83.
Zaposlenik u srednjoj školi, koji uestvuje neposredno u odgojno-obrazovnom radu, godišnji odmor koristi tokom ljetnog raspusta u trajanju od 36 radnih dana.
Izuzetno zaposlenik iz stava 1. ovog lana moe koristiti godišnji odmor i u drugom periodu godine u skladu sa zakonom i opim aktima srednje škole, u sluajevima kada se nee remetiti nesmetano odvijanje odgojno-obrazovnog procesa u srednjoj školi.
Ostali zaposlenici u srednjoj školi koriste godišnji odmor u skladu sa zakonom i opim aktima škole s tim da njihovo korištenje godišnjeg odmora ne moe remetiti odvijanje odgojno-obrazovnog procesa i ne moe trajati due od 36 radnih dana.
lan 84.
Rješenje o korištenju godišnjeg odmora donosi direktor škole najkasnije 30 dana prije poetka godišnjeg odmora zaposlenika.
Protiv rješenja o korištenju godišnjeg odmora, zaposlenik moe lino ili preko Sindikata uloiti prigovor školskom odboru.
Prigovor odgaa izvršenje rješenja.
O prigovoru školski odbor mora odluiti u roku od 8 dana od dana prijema prigovora.
lan 85.
Pri utvrivanju trajanja godišnjeg odmora ne uraunavaju se subote, nedjelje i praznici koji se po zakonu ne rade.
Zaposlenik koji nije stekao pravo na godišnji odmor, odnosno koji nema šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na najmanje dva radna dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.
lan 86.
Zaposlenik koji ne uestvuje neposredno u odgojno- obrazovnom radu ima pravo na godišnji odmor najmanje 18 radnih dana.
Godišnji odmor dui od 18 radnih dana utvruje se u skladu sa sljedeim kriterijima i mjerilima.
1. Po osnovu staa:
2. Po osnovu sloenosti poslova i zadataka:
• zaposlenici koji obavljaju poslove VSS spreme. 4 radna dana
• zaposlenici koji obavljaju poslove VS i VKV spreme 3 radna dana
• zaposlenici koji obavljaju poslove SSS 2 radna dana • zaposlenici sa KV spremom 2 radna dana • ostali zaposlenici 1 radni dan
3. Po osnovu uslova rada:
• za oteane uvjeta rada 3 radna dana • rad u smjenama i u neradne dane 2 radna dana
4. Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uslova:
• roditelj ili staratelj sa djetetom do sedam godina starosti za svako takvo dijete 1 radni dan • samohrani roditelj ili staratelj sa djetetom
do deset godina starosti, za svako dijete po 2 radna dana • samohrani roditelj ili staratelj sa hendikepiranim djetetom, za svako dijete po 2 radna dana • invalid 2 radna dana
5. Po osnovu rezultata rada:
• za uspješne rezultate u radu (ocjena istie se) 1 radni dan • za naroito uspješne rezultate u radu (ocjena naroito se istie) 2 radna dana.
6. Zaposlenik ima pravo u toku godine koristiti jedan dan godišnjeg odmora prema vlastitoj potrebi, uz obavezu da o tome obavijesti direktora najmanje tri dana prije korištenja tog dana odmora.
lan 87.
Zaposleniku se moe odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja veoma vanih ili neodgodivih slubenih poslova, na osnovu odluke direktora.
Zaposleniku kome je odgoeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omoguiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzrokovanih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Pod troškovima iz stava 3. ovog lana smatraju se putni i drugi stvarni troškovi koji se dokazuju odgovarajuim dokazima (raunima).
lan 88.
Zaposlenik u srednjoj školi, koji uestvuje neposredno u odgojno-obrazovnom radu, koristi vrijeme kada uenici nemaju redovnu nastavu, prvenstveno za kolektivno i individualno struno usavršavanje koje je propisano zakonom, podzakonskim aktima i opim aktima škole, odnosno utvreno posebnim programom strunog usavršavanja, koji se donosi u srednjoj školi za tu godinu. Nastavnici u ovo vrijeme rade na poslovima sreivanja pedagoške dokumentacije, planiranja i programiranja nastave za naredni period, pisanja godišnjh i polugodišnjih izvještaja, realizacije programa instruktivne nastave, obavljaju razredne, dopunske, popravne, maturske i prijemne ispite, i za to vrijeme im pripada plaa i naknada plae.
lan 89.
Zaposlenik ima pravo na plaeno odsustvo sa rada do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini na nain kako je to regulirano Zakonom o radu u sljedeim sluajevima:
• sklapanje braka 5 radnih dana • poroaj supruge 5 radnih dana • sklapanje braka djeteta zaposlenika 2 radna dana • smrt suprunika, djeteta, roditelja i unuka 5 radnih dana • smrt roditelja suprunika 3 radna dana • smrt brata ili sestre 2 radna dana • smrt roditelja po ocu i majci 1 radni dan • otklanjanje teih štetnih posljedica
elementarnih nepogoda 3 radna dana • aktivno sudjelovanje na sportskim, kulturnim,
i drugim strunim i naunim manifestacijama po odobrenju direktora do 5 radnih dana
• selidba i izgradnja vlastite stambene kue - stana 2 radna dana
• regulisanja prava na penziju 2 radna dana • dobrovoljno darivanje krvi 1 radni dana • za teške bolesti lana porodice 2 radna dana • u sluaju rastave braka 2 radna dana • za zadovoljenje vjerskih odnosno
tradicijskih potreba 1 radni dan • i u drugim slinim sluajevima što se odreuje opim aktima škole.
Zaposlenik ima pravo na plaeno odsustvo sa rada u trajanju od najmanje pet radnih dana za pripremanje i polaganje strunog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uvjeta za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik rasporeen.
Zaposlenik ima pravo u toku godine koristiti jedan dan godišnjeg odmora, prema vlastitoj potrebi, uz obavezu da o tome obavijesti direktora, najmanje tri dana prije korištenja tog dana odmora.
Zaposlenik koji je upuen od poslodavca na školovanje, struno osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo na plaeno odsustvo u trajanju koje se utvrdi opim aktom škole.
Izuzetno, u sluaju smrti lana ue obitelji, odnosno domainstva, zaposlenik koji je u toku kalendarske godine ve iskoristio do sedam dana odsustva, po drugim osnovama, ima pravo na odgovarajui broj plaenih dana, u skladu sa ovim lanom kolektivnog ugovora.
Zaposlenik koji koristi plaeno odsustvo u smislu ovog lana za dane koje koristi dobija naknadu plae i nije duan da nadoknauje izgubljene asove.
Za vrijeme korištenja odsustva, iz sluajeva definisanih ovim lanom, direktor je duan da organizuje adekvatnu zamjenu. Ako zamjenu nije mogue obezbijediti, zaposlenik e nadoknaditi asove, ali mu se onda plaa svaki as nadoknade.
lan 90.
Zaposleniku pripada pravo na dva neplaena radna dana u jednoj kalendarskoj godini za zadovoljenje vjerskih, odnosno tradicijskih potreba u skladu sa godišnjim kalendarom rada.
lan 91.
Poslodavac moe odobriti zaposleniku odsustvovanje sa posla bez naknade plae (neplaeno odsustvo) u sljedeim sluajevima:
• za struno usavršavanje i obrazovanje u inozemstvu ili za nauno-istraivaki rad u zemlji, do jedne godine;
• radi njege teško oboljelog lana ue obitelji, odnosno domainstva, u trajanju najdue do jedne godine;
• radi uestvovanja u radu specijaliziranih institucija u zemlji i inozemstvu, u trajanju najdue do jedne godine;
• radi ueša zaposlenika u kulturnim, vjerskim, sportskim aktivnostima, sindikalnim, i drugim aktivnostima za perid njihovog trajanja, a najdue do 30 dana.
Odsustvo sa rada u srednjoj školi u sluajevima iz stava 1. ovog lana poslodavac e odobriti zaposlenim samo pod uvjetom da se odsustvom ne ometa normalno odvijanje nastavnog procesa, odnosno odgojno- obrazovnog rada u školi.
Opim aktima srednje škole mogu se utvrditi i drugi sluajevi i uvjeti korištenja neplaenog odsustva.
XI - NAKNADA ŠTETE / Odgovornost za nastalu štetu /
lan 92.
Zaposlenik u srednjoj školi duan je nadoknatiti štetu koju prouzroi pri radu, namjerno ili iz krajnje nepanje.
Poslodavac rješenjem utvruje visinu i nain nadoknade štete.
U sluaju kada bi troškovi postupka utvrivanja štete bili vei od iznosa same štete, visinu štete poslodavac moe utvrditi i u paušalnom iznosu.
U sluaju kada zaposlenik odbije da nadoknadi štetu utvrenu rješenjem iz stava 2. ovog lana, poslodavac moe pokrenuti postupak za nadoknadu štete pred nadlenim sudom.
lan 93.
Ako je šteta nastala na stvari ili objektu, poslodavac moe, na zahtjev zaposlenika, dozvoliti da se šteta nadoknadi u odreenom roku uspostavom prijašnjeg stanja na stvari ili objektu, o trošku zaposlenika.
Poslodavac moe iznos štete umanjiti ili nadoknaditi iz drugih izvora, sve u zavisnosti od imovinskog stanja zaposlenika i njegovog odnosa prema radu.
Poslodavac moe, u zavisnosti od visine štete, a na zahtjev zaposlenika, dopustiti i plaanje nadoknade štete u obrocima, što se utvruje rješenjem.
XII - ZAŠTITA PRAVA
lan 94.
Poslodavac je duan da odluke i akte o ostvarivanju prava, obaveza i odgovornosti zaposlenika u ustanovama srednjeg obrazovanja dostavi zaposleniku u pisanom obliku sa obrazloenjem i poukom o pravnom lijeku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja akta.
lan 95.
Prilikom razmatranja prigovora zaposlenika na odluke i akte iz radnog odnosa i po osnovu rada, poslodavac je duan razmotriti i mišljenje Sindikata.
lan 96.
Zaposleniku ne moe prestati radni odnos bez njegove krivice ukoliko mu nedostaje najviše 10 godina do ostvarenja uslova za penziju.
lan 97.
U sluaju smanjene radne sposobnosti zbog profesionalne bolesti, povrede na radu i invaliditeta zaposlenika, osigurava se adekvatan posao bez smanjenja plae koju je ostvarivao prije nastupanja navedene okolnosti.
Zaposleniku koji je radio skraeno radno vrijeme zbog razloga navedenih u stavu 1. ovog lana, isplauje se puna plaa koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je rasporeen.
lan 98.
Izvještaj o uem strunom nadzoru nastavnika i opem strunom nadzoru nad radom škole, obavezno se prezentira na prvoj narednoj sjednici nastavnikog vijea.
lan 99.
lan 100.
Peti oktobar, Svjetski dan nastavnika, obiljeava se u školama kao radni nenastavni dan uz prigodan program.
XIII - UVJETI ZA RAD SINDIKATA I ZAŠTITA SINDIKALNOG POVJERENIKA
lan 101.
Poslodavac u srednjoj školi, svojim djelovanjem i aktivnostima, ne moe ograniavati niti onemoguavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo zaposlenika da se ulani u Sindikat.
Sindikat djeluje u skladu sa Statutom sindikata, koji mora biti usklaen, sa svim pozitivnim zakonskim propisima.
lan 102.
Sindikalnim povjerenicima u smislu ovog ugovora smatraju se sljedea lica:
• predsjednik sindikalne organizacije i lanovi sindikalnog odbora škole, • predsjednik Kantonalnog odbora sindikata i lanovi Kantonalnog odbora, • predsjednik Sindikata srednjeg obrazovanja BiH i lanovi centralnog odbora i njegovih radnih
tijela.
Mišljenje i prijedlog sindikata, poslodavac je duan razmatrati uz obavezno prisustvo predstavnika sindikata.
albe zaposlenika - lana Sindikata ne mogu se razmatrati i o njima odluivati bez njegovog prisustva ili ovlaštenog predstavnika Sindikata.
Poslodavac je duan primiti i saslušati sindikalnog povjerenika kada on to zatrai ili po dogovoru, ali najkasnije u roku od 7 dana, od dana podnošenja zahtjeva za prijem.
Poslodavac je duan u pisanom obliku odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika, najkasnije u roku od 15 dana.
Poslodavac je obavezan sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku, omoguiti pristup radnim mjestima zaposlenika, radi sagledavanja uvjeta rada, i omoguiti mu uvid u podatke i dokumente koji se odnose na prava zaštite na radu zaposlenika, vodei rauna da se ne remeti odvijanje odgojno-obrazovnog procesa.
lan 104.
Sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik, ne smije biti sprijeen ili ometan u obavljanju svoje dunosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.
Poslodavac u srednjoj školi je duan da za rad Sindikata osigura bez naknade, sljedee uvjete:
• prostor i opremu za rad i odravanje sastanaka Sindikata; • nesmetanu distribuciju novina, letaka, brošura, peticija i drugog informativnog materijala
Sindikata, kao i oglašavanje sindikalnih aktivnosti na oglasnim ploama i drugim mjestima; • sindikalnom povjereniku-predsjedniku u školi priznaje se ukupno 4 sata sedmino za obavljanje
njegove funkcije na teret poslodavca. Ukoliko je povjerenik iz reda nastavnika od ukupno 4 sata priznaje mu se 2 sata u nastavnoj normi;
• predsjedniku i lanu sindikalnog odbora škole, poslodavac e, uz naknadu plae, omoguiti odsustvo sa rada do 5 dana u toku jedne kalendarske godine;
• lanu Kantonalnog odbora, lanu Centralnog odbora i njegovih tijela, poslodavac e uz naknadu plae, omoguiti odsustvo ukupno do 10 dana u toku jedne kalendarske godine za sve sindikalne aktivnosti na svim nivoima;
• predsjedniku Kantonalnog odbora priznaje do pola radnog vremena, odnosno pola nastavne norme ukoliko je nastavnik za obavljanja funkcije na teret poslodavca;
• ako je predsjednik Kantonalnog odbora, koji svoju funkciju obavlja volonterski, na teret poslodavca omoguit e mu se odsustvo sa posla uz naknadu plae do 15 dana u toku jedne kalendarske godine, iskljuivo za sindikalne aktivnosti.
• ukoliko predsjednik Kantonalnog odbora Sindikata svoju funkciju obavlja volonterski, pripada mi pravo iz stava 3. ovog lana.
lan 105.
lanovi sindikata u školi imaju pravo odrati sindikalni sastanak jednom u mjesec dana u radno vrijeme, vodei rauna da se sastanci organizuju u vrijeme i na nain koji ne remeti rad škole.
lan 106.
Poslodavac je duan omoguiti da nadlena finansijska sluba, koja vrši obraun i naplatu sindikalne lanarine putem platnih lista lanova Sindikata, istu doznai u korist naznaenog iro-rauna sindikata.
lan 107.
Sindikat se obavezuje da e djelovati u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim kolektivnim ugovorom.
lan 108.
Dunost Sindikata je da obavijesti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnog predsjednika i drugih sindikalnih predstavnika.
lan 109.
Organ sindikata moe odluiti da se odreene funkcije u Sindikatu na kantonalnom nivou organiziranja mogu obavljati profesionalno.
Zaposleniku koji je u radnom odnosu u srednjoj školi, nakon izbora za sindikalnog povjerenika, izvršit e se dopuna osnovnog ugovora o radu, kojim e se precizirati vrijeme predvieno za obavljanje te funkcije, plaa i druga pitanja uskladu sa ovim Kolektivnim ugovorom.
lan 110.
Sindikalni povjerenik-predsjednik, odnosno lan Kantonalnog odbora Sindikata za vrijeme trajanja mandata, odnosno šest mjeseci nakon isteka mandata, zbog rada u Sindikatu, ne moe se bez saglasnosti Sindikata škole, odnosno Kantonalnog odbora Sindikata:
• premjestiti na druge poslove i zadatke u srednjoj školi ili u drugu odgojno-obrazovnu ustanovu, • odrediti kao višak zaposlenika, • premjestiti na nepovoljnije radno mjesto, • sniziti osnovnu plau u okviru istih uvjeta rada, niti pokrenuti disciplinski ili odštetni postupak.
lan 111.
Rukovodei i organi upravljanja srednje škole duni su blagovremeno obavijestiti sindikalnog povjerenika o sjednicama organa u srednjoj školi i omoguiti mu prisustvo na svim sjednicama, osim sjednicama koje su zatvorene za javnost, te razmotriti prijedloge i stavove Sindikata o pitanjima iz njihove nadlenosti ako se o njima raspravlja.
Direktor srednje škole je duan primiti i saslušati sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i uiniti mu dostupnim informacije u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama.
lan 112.
U srednjoj školi sindikalni povjerenik ima pravo i obavezu:
• sudjelovati u planiranju mjera za unapreivanje uvjeta rada; • biti informiran o promjenama bitnim za sigurnost i zdravlje zaposlenika; • osposobljavati se i obrazovati za izvršavanje poslova u vezi sa zaštitom na radu; • pozvati inspektora zaštite na radu kada za to postoje razlozi; • biti prisutan kod inspekcijskih pregleda koje se odnose na djelokrug djelovanja sindikata; • staviti primjedbe na nalaz i mišljenje inspektora rada, zaštite na radu; • traiti od zaposlenika da poštuje mjere zaštite na radu.
lan 113.
Poslodavac e omoguiti ueše ovlaštenih predstavnika Sindikata u pripremi i izradi radnog materijala, prednacrta i nacrta propisa koji regulišu oblast radno-pravnih odnosa zaposlenika.
lan 114.
XIV - RJEŠAVANJE SPOROVA
lan 115.
Kolektivne radne sporove, koji se nisu mogli riješiti pregovaranjem potpisnika ovog kolektivnog ugovora, rješava mirovno vijee u postupku mirenja u skladu sa Zakonom o radu.
Potpisnici ovog kolektivnog ugovora koji su stranke u sporu, prijedlog mirovnog vijea mogu prihvatiti ili odbiti, o emu su dune da u roku od tri dana pismeno obavijeste Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, Ministarstvo obrazovanja i nauke i Vladu Kantona Sarajevo.
Ako stranke u sporu prihvate prijedlog mirovnog vijea, tada prijedlog ima pravnu snagu i djelovanje kao i ostali elementi ovog kolektivnog ugovora.
lan 116.
Ugovorne strane u sporu moraju u roku od 24 sata dati prijedlog svog lana mirovnog vijea i odmah se dogovoriti oko izbora treeg lana.
Ako se ugovorne strane drugaije ne dogovore, mirovno vijee treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja svih lanova.
Trei lan mirovnog vijea uzima se sa liste lanova mirovnog vijea koje donosi ministarstvo Kantona Sarajevo nadleno za poslove rada.
lan 117.
Stranke u sporu mogu se sporazumjeti da rješavanje kolektivnog radnog spora povjere arbitrai na nain kako je to regulirano Zakonom o radu i ovim kolektivnim ugovorom.
Arbitrau u smislu stava 1. ovog lana provodi arbitrano vijee koje ima neparan broj lanova, i to ugovorene strane biraju isti broj arbitara, a jednog arbitra sporazumno iz reda istaknutih, naunih i strunih linosti zaposlenih u oblasti obrazovanja Kantona Sarajevo.
Svaki arbitar mora imati zamjenika.
Arbitrano vijee bira predsjednika vijea.
Arbitrano vijee prostom veinom ukupnog broja lanova bira predsjednika.
Listu arbitara iz stava 5. ovog lana utvruju potpisnici Kolektivnog ugovora u roku od 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu.
Potpisnici Kolektivnog ugovora donose poslovnik o radu arbitranog vijea.
lan 118.
Za rad arbitranog vijea strane u sporu dune su osigurati dokumentaciono-tehnike uslove.
Troškovi za rad arbitranog vijea padaju na teret poslodavca.
lan 119.
Odluka arbitranog vijea je konana i ima pravnu snagu i djelovanje Kolektivnog ugovora.
XV - ŠTRAJK
lan 120.
Za vrijeme vaenja ovog kolektivnog ugovora i njegove primjene, zaposlenici, odnosno sindikat nee štrajkovati radi pitanja koja su ovim kolektivnom ugovorom ureena i koja se provode.
Zaposlenici u srednjim školama, radi zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih interesa, koji se ne mogu riješiti putem pregovora sa poslodavcem niti drugim mjerama, na poziv Sindikata mogu ostvariti
pravo na štrajk pod uvjetima i na nain utvren Zakonom o štrajku, Zakonom o radu, Pravilima Sindikata o štrajku usklaenim sa Zakonom o štrajku i ovim kolektivnim ugovorom.
Odricanje od prava na štrajk iz stava 1 ovog lana ne iskljuuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja, te za sluaj spora oko izmjene i dopune ovog kolektivnog ugovora.
lan 121.
Štrajk se mora najaviti poslodavcu utvenim Zakonom o štrajku.
U pisanoj najavi štrajka moraju se navesti razlozi za štrajk, te mjesto i vrijeme poetka štrajka.
Odluku o štrajku donosi nadleni organ Sindikata u skladu sa Pravilima o štrajku.
lan 122.
Zaposleniku koji je sudjelovao u štrajku, organizovanom u skladu sa Zakonom o štrajku i ovim kolektivnim ugovorom, nakon nadoknade nastavnih sati ili radnih dana provedenih u štrajku, pripada pravo na naknadu njegove plae i ostalih naknada, shodno nadoknaenim radnim satima.
Poslodavac i Sindikat se mogu dogovoriti prilikom postizanja sporazuma o zakljuenju štrajka, o drugaijem nainu nadoknade radnih sati i isplate plae i nadoknada.
Niko se ne smije prisiliti da uestvuje u štrajku mimo njegove volje, niti se smije staviti u nepovoljan poloaj zbog ueša u štrajku.
lan 123.
Štrajk upozorenja moe trajati najviše 120 minuta.
lan 124.
Zaposlenik koji ne poštuje odredbe Zakona o štrajku, ovog kolektivnog ugovora i odluke štrajkakog odbora nee imati zaštitu sindikata ako nadleni organ srednje škole pokrene postupak za utvrivanje njegove odgovornosti zbog radnji uinjenih u toku štrajka.
lan 125.
Za vrijeme vaenja ovog kolektivnog ugovora Sindikat moe organizovati štrajk solidarnosti u trajanju do 30 minuta, kao oblik sindikalne podrške zahtjevima zaposlenih u drugim organizacijama i djelatnostima.
Isto tako, Sindikat e koristiti i druge metode i oblike sindikalne borbe radi iskazivanja svog stava i ostvarivanja svojih prava.
lan 126.
Štrajkom rukovodi štrajkaki odbor sastavljen od predstavnika Sindikata, koji se duan oitovati drugoj strani, kako bi se nastavili pregovori o mirnom rješenju spora.
Za vrijeme trajanja štrajka, lanovi štrajkakog odbora ne mogu biti rasporeeni na rad.
lan 127.
Organiziranje štrajka i ueše u štrajku u skladu sa zakonom i odredbama ovog ugovora, ne predstavlja povredu radne dunosti.
lan 128.
Ako zbog promijenjenih okolnosti, koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zakljuivanja ovog kolektivnog ugovora, odredbe ovog ugovora ne bi mogle biti primijenjene ili bi njihova primjene bila bitno oteana, strane potpisnice obavezuju se da nee jednostrano raskinuti ili prekršiti ovaj ugovor, nego e drugoj strani predloiti izmjene.
lan 129.
Niko se ne smije prisiliti da uestvuje u štrajku mimo njegovo volje, niti se smije staviti u nepovoljni poloaj zbog ueša u štrajku.
lan 130.
Za vrijeme trajanja štrajka pa do okonanja ili prekida štrajka ovim kolektivnom ugovorom sporazumno Sindikat i poslodavac utvruju minimum radnih obaveza u svim procesima rada škole i to:
1. direktor škole radi svoje redovne poslove u predvienom radnom vremenu;
2. pomonik direktora, sekretar, referent za plan i analizu, blagajnik i drugo administrativno osoblje rade hitne i neophodne poslove sa strankama;
3. tehniko osoblje (portiri, noni uvari, rukovaoci sistema centralnog grijanja) rade redovne poslove utvrene pravilnikom o sistematizaciji poslova i radnih zadataka;
4. radnici na odravanju istoe, minimalno 2 radnika i domar škole, rade redovne poslove predviene za to radno mjesto;
5. poslovi smještaja i prehrane uenika u uenikim domovima se vrše redovno;
6. nastavno osoblje i struni saradnici rade administrativno- tehnike poslove, rade na sreivanju pedagoške dokumentacije, provode aktivnosti na individualnom i kolektivnom usavršavanju, provode konsultacije sa uenicima za izradu maturskih radova te obavljaju individualni savjetodavni pedagoško- psihološki rad sa uenicima;
7. poslovi smještaja, nadzora i neophodne edukacije i rahabilitacije u školama za uenike s poteškoama u razvoju;
8. u okviru minimuma radnih zadataka za vrijeme trajanja štrajka zaposleni su duni u školi u vremenu od 09,00 do 13,00, a sindikalni odbor (štrajkaki odbor) u svojstvu deurne ekipe u vremenu od 08,00 do 15,00 sati;
9. u toku organizacije i provoenja štrajka, poslodavac je duan da se pridrava odredaba Zakona o štajku, Zakona o radu, Pravila Sindikata o štrajku usklaenih sa Zakonom o štrajku i ovim kolektivnim ugovorom.
lan 131.
Kantonalni odbor sindikata donosi Odluku o prekidu, odnosno završetku štrajka, na prijedlog štrajkakog odbora.
XVI - POSTUPAK KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA I ZAKLJUIVANJA KOLEKTIVNOG UGOVORA
lan 132.
Postupak iz stava 1. ovog lana pokree se pisanim putem.
lan 133.
Strana koja je pokrenula postupak za kolektivno pregovaranje i zakljuivanje kolektivnog ugovora utvruje prijedlog kolektivnog ugovora i dostavlja ga drugoj strani.
lan 134.
Postupak i rokovi za kolektivno pregovaranje i zakljuivanje kolektivnih ugovora utvruju se protokolom o voenju pregovora koji utvruju potpisnice ugovora.
lan 135.
Inicijativu za izmjene i dopune ovog kolektivnog ugovora moe dati svaka strana.
Inicijativa se podnosi u pisanoj formi, a strana kojoj je upuena duna je na incijativu odgovoriti u roku od 15 dana od dana prijema incijative.
Izmjene i dopune ovog kolektivnog ugovora vrše se na nain i po postupku predvienom za njegovo donošenje.
XVII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
lan 136.
Ovaj kolektivni ugovor smatra se zakljuenim kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Ovaj kolektivni ugovor vai na podruju Kantona Sarajevo.
lan 137.
lan 138.
Ovaj kolektivni ugovor je obavezujui za strane koje su ga potpisale, kao i za strane koje mu naknadno pristupe.
Sporove u vezi sa primjenom ovog kolektivnog ugovora koji nisu riješeni arbitraom, rješavat e nadleni sud u BiH.
lan 139.
Za tumaenje odredaba i praenje primjene ovog kolektivnog ugovora, potpisnici ugovora imenovat e, u roku od 15 dana od dana potpisivanja, zajedniku komisiju, koja je sastavljena od po dva predstavnika potpisnika.
Komisija za tumaenje ovog ugovora obavlja sljedee poslove:
• daje tumaenje odredaba ovog ugovora; • prati izvršavanje i izvještava obje strane o provedbi i kršenju ugovora ; • pokree incijativu za izmjene i dopune Kolektivnog ugovora.
Na zahtjev jedne od ugovornih strana, komisija iz stava 1. ovog lana, obavezna je dati tumaenje odredaba ovog ugovora u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva.
Naknadu za rad u komisiji lanovima komisije obezbjeuje poslodavac, u skladu sa propisima.
Tumaenja komisije za tumaenje Kolektivnog ugovora imaju pravnu snagu i uinak kolektivnog ugovora.
Komisija donosi poslovnik o radu.
lan 140.
Srednje škole dune su uskladiti svoje ope akte sa ovim kolektivnim ugovorom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog kolektivnog ugovora.
lan 141.
U periodu primjene ovog ugovora, ukoliko doe do promjene naina obrauna plaa kod zaposlenika u organima uprave, ugovorne strane saglasne su da e se u roku 8 dana prii dogovaranju oko primjene novog naina obrauna plaa u ustanovama srednjeg obrazovanja.
lan 142.
Ukoliko postoje realne mogunosti, poslodavac moe utvrditi i druga i vea prava po svom obimu i sadraju, nego što je to utvreno ovim kolektivnim ugovorom.
lan 143.
Nadzor nad primjenom ovog kolektivnog ugovora obavlja kantonalni inspektor rada.
Zaposlenik, sindikat, vijee zaposlenika i poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provoenje inspekcijskog nadzora.
lan 144.
lan 145.
Ovaj kolektivni ugovor stupa na snagu danom potpisivanja a bit e objavljen u "Slubenim novinama Kantona Sarajevo".
Za Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH Kantonalni odbor Kantona Sarajevo
Predsjednik Faruk Bešli, s. r.
Za Vladu Kantona Sarajevo
Broj 05-2-145/08 3. jula 2008. godine
Sarajevo
Sarajevo
KRITERIJI
ZA UTVRIVANJE RANG-LISTE U SLUAJU PRESTANKA POTREBE ZA RADNO ANGAOVANJE ZAPOSLENIKA U SREDNJIM ŠKOLAMA KANTONA SARAJEVO
1. STRUNA SPREMA I DRUGE RADNE KARAKTERISTIKE
a) Struna sprema
• visoka struna sprema -VII stepen 30 bodova • viša struna sprema-VI stepen 25 bodova • visokokvalifikovani radnik-V stepen 23 boda • srednja struna sprema-IV stepen 20 bodova • kvalifikovani radnik-III stepen 18 bodova • polukavalifikovani radnik 15 bodova • nekvalifikovani radnik 13 bodova
b) Poloen struni ispit za rad u školama 5 bodova
c) Dodatno usavršavanje
• završen postdiplomski studij
d) poloen pravosudni ispit 5 bodova
e) drugi oblici usavršavanja (kursevi, strune specijalizacije, seminari, autor strunih knjiga, udbenika, recenzija, nauni radovi) 5 bodova
d) Ocjena komisije za ocjenjivanje rada u posljednje dvije godine
• naroito se istie 15 bodova • istie se 10 bodova • dobar 5 bodova • zadovoljava 3 boda
e) Duina radnog staa
• za svaku godinu radnog staa u obrazovanju 2 boda • za svaku godinu rada van obrazovanja 1 bod
• za svaku godinu rada u matinoj školi dodati još 0,5 boda
f) Ueše u odbrani od agresije na BiH
• ueše u Armiji BiH-HVO (za svaki mjesec) 1 bod • ueše u Civilnoj zaštiti (za svaki mjesec) 0,5 boda • radna obaveza (za svaki mjesec) 0,5 boda
2. SOCIJALNE PRILIKE
• zaposlenik sa pet i više lanova porodice koje izdrava 20 bodova
• zaposlenik sa etiri lana porodice koje izdrava 17 bodova
• zaposlenik sa tri lana porodice koje izdrava 15 bodova • zaposlenik sa dva lana porodice
koje izdrava 13 bodova • zaposlenik sa jednim lanom porodice
kojeg izdrava 10 bodova • zaposlenik samac. 5 bodova
3. ZDRAVSTVENO STANJE
• ratni vojni invalid (za svaki stepen invalidnosti) 1 bod • invalid rada i civilne zaštite
(za svaki stepen invalidnosti) 0,5 boda • radnik sa teim hroninim oboljenjem 5 bodova
4. STRUNA ZVANJA
• mentor, viši struni saradnik, mentor 10 bodova • savjetnik, viši struni saradnik, konsultant,
referent 15 bodova • viši savjetnik,struni saradnik savjetnik,
viši konsultant viši referent 20 bodova