40
godina XVII. prosinac 2012. broj 63 ISSN 1331 1 1379 LIST Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

  • Upload
    others

  • View
    16

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

godina XVII. prosinac 2012.bbrroojj 6633IISSSSNN 11333311 11 11337799

LIST

PPoottppiissaann KKoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorr zzaa HHZZZZ

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

Page 2: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

22

BoæiÊ se bliæi, a odmah za njim i novagodina. Joπ jedna u nizu kriznih godina.

Neki od nas, koji viπe nisu mladi po go-dinama, prisjeÊaju se brojnih drugih kriznihgodina i „programa dugoroËne ekonom-ske stabilizacije“ koje su, viπe ili manje de-mokratske, vlade donosile za naπe dobro.

Jednom ih je najavljivala i provodila br-kata Milka, drugi puta impozantni Sana-der, a danas ciniËni MilanoviÊ.

Nekad davno kriza je svoje lice pokazi-vala nedostatkom wc papira, kave, de-terdæenta, struje i benzina, a danas ot-kazima, pljenidbom kuÊa i imovine,blokiranjem tekuÊih raËuna, neisplatomregresa i boæiÊnice.

Nije li ironija da danas, kada BoæiÊ viπenije u sjeni socijalistiËke inaËice DanadjeËje radosti, i nitko tko ga slavi zbogtoga u svom dosjeu neÊe dobiti „ËvrËku“i oznaku kleronacionalista, baπ uskrata

boæiÊnice - nagrade radnicima u prigodiBoæiÊnih blagdana, predstavlja najefikas-niju mjeru u borbi protiv krize?

Upravo je ta (ne)sretna boæiÊnica, pos-tala simbolom krize danas. Kao da namNetko kroz nju i njezinu neisplatu πaljeporuku: „BoæiÊ nije u novcu, nego u sr-

cu onoga tko ga svetkuje“.No, Ëinjenica je i da nam boæiÊnicu po

drugi puta uskraÊuje Vlada koja baπtinisvjetonazor u kojem je BoæiÊ, kao vjerskiblagdan, bio dio nazadne religiozne svi-jesti, u kojem je vjera bila „opijum zamase“.

Prvi put je to uËinila Vlada Ivice RaËa-na i to silom vlasti, a sada to Ëini VladaZorana MilanoviÊa, malo pregovorima,malo silom zakona koji je sama donijela.

Naravno, ne treba zaboraviti da je umeuvremenu i Vlada HDZ-a i njihovihkoalicijskih partnera, koja je BoæiÊu sklo-nija, posegnula za, u pregovorima iznu-enom, neisplatom boæiÊnice kao mje-rom πtednje.

A BoæiÊ se ponavlja iz godine u godi-nu i u nama ponovno budi svjetlo i naduili pak samo ukrasne æaruljice. S boæiÊni-com ili bez nje.

(SDLSN 21. prosinca 2012.) DoËek nove go-dine za 308 sluæbenika i namjeπtenika na sluæ-bi u Oruæanim snagama Republike Hrvatske,posebice onima koji Êe 2013. godinu doËekatina gradskim trgovima, mogao bi prerasti u traj-no stanje, isprekidano povremenim prijavljiva-njem na zavod za zapoπljavanje.

Naime, preustroj OSRH od 1. sijeËnja 2013.godine ne predvia Ëak 308 sadaπnjih radnihmjesta u zapovjedniπtvima za potporu, zbogËega Êe se zaposlenima uruËiti jednak broj rje-πenja o raspolaganju.

Iako stavljanje na raspolaganje Vladi Republi-ke Hrvatske automatski ne znaËi otkaz, veÊ teo-retski omoguÊava raspored na druga odgova-rajuÊa radna mjesta u istom ili drugom dræav-nom tijelu za vrijeme otkaznog roka, teπko jeza oËekivati da Êe ministar GrËiÊ baπ meuovim sluæbenicima novaËiti struËnjake za pro-vedbu EU programa, kao jedine sluæbenike Ëijese zapoπljavanje predvia u dræavnoj upravi udogledno vrijeme, posebice u uvjetima u koji-

ma Ministarstvo uprave joπ uvijek primjenjujeKosoriËinu klauzulu „2 za 1”, prema kojoj jemoguÊe zaposliti jednog na dva otiπla sluæbeni-ka, premda se radi o mjeri iz Programa gospo-darskog oporavka HDZ-ove administracije, o Ëi-joj primjeni MilanoviÊeva Vlada nikad nije doni-jela odluku ili zakljuËak.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika RH posebno zabrinjava Ëinjenica daje poslodavac u MORH i OSRH najavljivao pres-tanak sluæbe za 70-tak pripadnika logistiËkepotpore, uz obeÊanje sindikatima kako Êe im seomoguÊiti uvid u knjige ustroja i radna mjestakoja se ukidaju da bi se na kraju cijeli procesproglasio „vrlo tajnim”, a viπak zaposlenika po-peo se na viπe od 300.

Tako su podaci o zaposlenim civilima u OSRHpreko noÊi postali pitanje nacionalne sigurnos-ti, a sindikati u koje su uËlanjeni potencijalnomsigurnosnom ugrozom.

Koliko je ova sigurnosna priËa tanka najboljesvjedoËi Ëinjenica da su tijekom preustroja OS-

RH prijaπnjih godina poslodavac i sindikati uOSRH imali zajedniËka vijeÊa za odabir dræavnihsluæbenika i namjeπtenika pa Ëak i Viπe odabir-no vijeÊe na razini OSRH.

Da bi stvar bila gora, pripadnici OSRH nema-ju pravo na uveÊane otpremnine poput svojihkolega u MORH-u, buduÊi da KotromanoviÊevaOdluka o visini otpremnine za dræavne sluæbe-nike i namjeπtenike Ministarstva obrane i Oruæ-anih snaga Republike Hrvatske kojima sluæbaprestaje zbog preustroja ili smanjenja snaga, izoæujka ove godine, ne predvia moguÊnost is-plate jedne odnosno 80 posto prosjeËne plaÊeza pripadnike OSRH, veÊ samo one zaposleneu Ministarstvu obrane.

Zbog ovakvog postupanja i diskriminacije ci-vilne sastavnice OSRH Sindikat traæi hitan sasta-nak s ministrom obrane, a o svemu Êe obavijes-titi i Predsjednika Republike, kao Vrhovnog za-povjednika Oruæanih snaga.

U sluËaju da se i sluæbenicima i namjeπteni-cim u OSRH ne omoguÊi jednak tretman kao injihovim kolegama u MORH-u, Sindikat Êe raz-motriti i moguÊnost πtrajka koji je zakonom za-prijeËen pripadnicima OSRH, ali ne i onima kojisu stavljeni na raspolaganje Vladi RH.

SS.. KKuuhhaarr

Siromaπni BoæiÊ i nova godinaPPiiππee:: SSiinniiππaa KKuuhhaarr

BoæiÊ se ponavlja iz

godine u godinu i u

nama ponovno budi

svjetlo i nadu ili pak

samo ukrasne æaruljice.

S boæiÊnicom

ili bez nje

Uvodnik

NNoovvooggooddiiππnnjjaa ËËeessttiittkkaa OOSSRRHH

S doËeka na ulicu

Page 3: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

HZZ

33

ZAGREB, 17. prosinca 2012. (Hina)- Kolektivni ugovor za Hrvatski za-vod za zapoπljavanje (HZZ) sa Sindi-katom dræavnih i lokalnih sluæbeni-ka i namjeπtenika i Odborom dje-

latnosti zapoπljavanja tog sindikatapotpisao je danas ministar rada i miro-vinskoga sustava MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ.

Pregovori su voeni u tri runde inakon referenduma u HZZ-u, na ko-jem se viπe od 80 posto zaposlenihizjasnilo za prihvaÊanje ovog kolektiv-nog ugovora, sindikat je odluËio pot-pisati ugovor, kazao je predsjednikSindikata dræavnih i lokalnih sluæbeni-ka i namjeπtenika BBoorriiss PPlleeππaa na kon-ferenciji za novinare u HZZ-u.

Naveo je da novim Kolektivnimugovorom zaposlenici ostaju bez do-dataka za vjernost poslodavcu kojije iznosio od 2 do 10 posto, te daim se smanjuje dodatak na posebneuvjete s 9 na 8 posto.

Predsjednik Odbora djelatnosti za-poπljavanja Sindikata dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika BorisDragutin kazao je da Êe 1.256 zapos-lenih u HZZ-u veÊ za 12. mjesec primi-ti plaÊe koje Êe biti niæe od 1 do 11posto, s tim da Êe najgore proÊi onikoji su najdulje zaposleni u Zavodu.

Ministar MrsiÊ je ocijenio da je ovajkolektivni ugovor primjer dobrog soci-jalnog dijaloga πto je i dovelo do rela-tivno brzog zajedniËkog rjeπenja.

Napomenuo je da su pokrenuti i pre-govori za izmjenu granskih kolektivnihugovora u javnim sluæbama, te da seprvi sastanak izmeu ministara ipredstavnika sindikata oËekuje izmeuBoæiÊa i Nove godine.

“©to se tiËe javnih sluæbi nismo odu-govlaËili, veÊ smo se æeljeli zaπtititi odnepotrebnih pravnih tuæbi koje bi naskoπtale pet puta viπe”, rekao je MrsiÊ,naglasivπi da u tom smjeru ide i Zakono uskrati pojedinih materijalnih prava.

Istaknuo je da bez obzira na sniæava-nje kreditnog rejtinga Hrvatska moranapraviti strukturne promjene ako æeliiÊi naprijed.

“VeÊ je pokrenuto dogovaranje o iz-mjenama Zakona o radu, o izmjenamaZakona o zaπtiti na radu te je usugla-πena s koalicijskim partnerima moguÊaizmjena Zakona o mirovinskom osigu-ranju”, rekao je MrsiÊ.

Potpisan Kolektivniugovor za HZZ

Page 4: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

44

(SDLSN, 29. listopada 2012.) Oko1200 zaposlenika Hrvatskog zavoda zazapoπljavanje od danas ima manju pla-Êu od devet do 19 posto.

No, to nije sve. Uskoro ih Ëeka i gor-ka pilula smanjenja materijalnih prava,odnosno neisplata boæiÊnice, regresa,smanjenje putnih troπkova, osnovice zajubilarne nagrade, dnevnica i svega os-talog πto je dio tvrde pozicije Vlade upregovorima za Temeljni kolektivniugovor za sluæbenike i namjeπtenike ujavnim sluæbama.

Naime, juËer je bio zadnji dan pro-duæene primjene pravnih pravila sadræa-nih u tzv. kuÊnom kolektivnom ugovo-ru za HZZ.

To znaËi da Êe radnici Zavoda plaÊuza listopad primiti za razdoblje od 1. do28. listopada prema kolektivnom ugo-voru za HZZ kojim je ugovoren dodatakza uvjete rada od devet posto i dodatakza vjernost poslodavcu u rasponu oddva do 10 posto, a od 29. listopada poTKU-u, koji je ugovaranje ove vrste do-dataka prepustio razini granskih kolek-tivnih ugovora.

Do svega ovoga je doπlo usprkos to-me πto je Sindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika RH, u koji suuËlanjeni zaposlenici HZZ-a, pokrenuokolektivne pregovore sa Zavodom, od-nosno Ministarstvom rada i mirovin-

skoga sustava u Ëiji resor spada djelat-nost zapoπljavanja, a prethodno i s Mi-nistarstvom gospodarstva, rada i podu-zetniπtva.

Meutim, dok ––uurroo PPooppiijjaaËË na zah-tjeve Sindikata za potpisivanjem novogkolektivnog ugovora uopÊe nije reagi-rao, osudivπi ga na produæenu primje-nu, ministar MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ je pristaona kolektivne pregovore, ali ne i na mo-guÊnost ugovaranja bilo kakvih dodata-ka na uvjete rada, premda se oni, su-kladno Zakonu o plaÊama u javnimsluæbama utvruju kolektivnim ugovori-ma, veÊ samo na dodatak za vjernostposlodavcu od Ëetiri, osam i deset pos-to za zaposlenike s viπe od 20 godinastaæa.

Meutim, od 1.200 zaposlenih viπeod 20 godina staæa ima oko 300 zapos-lenika, πto znaËi da veÊina zaposlenih uZavodu neÊe konzumirati ovaj dodatak.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sus-tava time je radnike Zavoda, kojima jeVlada godinama zaprjeËavala moguÊ-nost sklapanja granskog kolektivnogugovora, da bi tek 2005. godine dozvo-lila zakljuËenje „kuÊnog kolektivnogugovora“ za HZZ, ponovno dovelo u si-tuaciju nemoguÊnosti utvrivanja doda-taka za posebne uvjete rada.

Naime, za razliku od dræavnih sluæbe-nika kojima su posebni uvjeti rada pro-

pisani Uredbom o poslovima s poseb-nim uvjetima rada u dræavnoj sluæbi, a unekim sluæbama poput policije ili Porez-ne uprave posebnim uredbama, dodacina uvjete rada u javnim sluæbama ut-vruju se kolektivnim ugovorom i to neTKU-om, veÊ granskim, a u sluËaju HZZ-a “kuÊnim kolektivnim ugovorom” iukoliko se njime ne propiπu onda znaËida niti ne postoje.

Paradoks je tim veÊi πto se broj ko-risnika usluga HZZ-a, odnosno neza-poslenih, od dolaska sadaπnje Vladedodatno poveÊao, πto je dovelo do joπveÊeg pogorπanja uvjeta rada zaposle-nika Zavoda, koji po glavi savjetodavcaimaju i do 1000 nezaposlenih, kojimabi trebali pruæiti kvalitetne usluge sav-jetovanja i posredovanja pri zapoπlja-vanju, a u praksi predstavljaju tamponizmeu frustriranih i gnjevnih graanai vlasti, koji se na njima Ëesto iskaljujuzbog nezavidne situacije u kojoj se na-laze .

S druge strane u resorima zdravstva,zdravstvenog osiguranja i socijalne skr-bi u kojima radi viπe od 80.000 zaposle-nih na snazi su joπ uvijek granski kolek-tivni ugovori kojima su utvreni dodaciza uvjete rada i to u rasponu od pet do50 posto i to za sve zaposlene.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sus-tava, odnosno Vlada RH time su svoje

Ministarstvo rada i mirovinskoga

sustava je radnike Zavoda, kojima je

Vlada godinama zaprjeËavala moguÊnost

sklapanja granskog kolektivnog ugovo-

ra, da bi tek 2005. godine dozvolila

zakljuËenje „kuÊnog kolektivnog

ugovora“ za HZZ, ponovno dovelo u

situaciju nemoguÊnosti utvrivanja

dodataka za posebne uvjete rada

Zaposlenicima HZZ-a od danasplaÊe manje 9 do 19 posto

HZZ

Page 5: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

„miπiÊe“ pokazali na uzorku od 1200zaposlenika HZZ-a, smatrajuÊi valjda daovako mali broj radnika ne zasluæujedodatke koje su ostavili na snazi u „ve-likim“ sustavima poput zdravstva i soci-jalne skrbi, ali i raËunajuÊi na njihov ne-znatni πtrajkaËki potencijal u odnosu naπtrajkovima „sklone“ zdravstvenjake izaposlene u socijali.

Ako pak ovakvu nepravednu i diskri-minirajuÊu politiku ministar MrsiÊ i Vla-da namjeravaju pretvoriti u „principijel-nu i pravednu“, brisanjem dodataka zauvjete rada i u zdravstvu i socijali, od-nosno na razini javnih sluæbi, onda je toznak za uzbunu sindikatima javnih sluæ-bi i naznaka toga πto im se sprema na-

kon eventualnog pristanka na smanje-nje materijalnih prava u TKU-u.

Sada je oËito da, usprkos VladinimpoËetnim uvjeravanjima kako se radi o„trampi“ kojom se „privremenim“ gu-bitkom materijalnih prava sprjeËavajuotkazi i zadiranje u visinu plaÊa, odrica-nje od materijalnih prava za Vladupredstavlja tek prvi „zalogaj“, nakonkojeg slijedi smanjenje broja zaposlenihu javnom sektoru, bez obzira radilo seo prirodnom odljevu, outsourcingu,spin offu, promjeni radnopravnog sta-tusa ili Ëistim otkazima, ali i reformasustava plaÊa kojoj je jedini cilj smanje-nje plaÊa zaposlenih i ukidanje dodata-ka koji su njezin sastavni dio, zvali oni

to reformom ili usklaivanjem s prav-nom steËevinom EU.

Sindikat Êe stoga radnike HZZ-a poz-vati da se o MrsiÊevom „uzmi ili ostavi“prijedlogu kuÊnog kolektivnog ugovoraizjasne na referendumu, ali Êe istovre-meno ovu prigodu iskoristiti i za izjaπnja-vanje o paketu odricanja od materijalnihprava koje Vlada traæi u TKU-u, πireÊi ta-ko radniËki otpor politici odricanja kojojse ne nazire kraja u javnom sektoru.

Neka poslodavcu koji im veÊ danassmanjuje plaÊe barem u brk kaæu πtomisle o tome da mu nakon smanjenjaplaÊa joπ „oproste“ boæiÊnicu, regres,jubilarne nagrade i sliËne „triËarije“.

SS.. KKuuhhaarr

I na Burzi do 20 posto manje plaÊe(Dalje.com, 29. listopada) Neisplata boæiÊnice i regre-sa, smanjenje putnih troπkova, osnovice za jubilarnenagrade i dnevnice dio je onoga πto Ëeka zaposlenikeZavoda za zapoπljavanje, stoji u priopÊenju Sindikatalokalnih i dræavnih sluæbenika i namjeπtenika RH

(SDLSN RH)Vlada je godinama, istiËu iz SDLSN, sprjeËavala moguÊnost

radnicima HZZ-a sklapanje gradskog kolektivnog ugovora itek je 2005. dopustila zakljuËenje “kuÊnog kolektivnog ugo-vora” Ëija je produæena primjena zavrπila juËer. Nakon sedamgodina primanja dodataka, zaposlenici HZZ-a opet ostajubez njih.

Time Êe radnicima Zavoda plaÊa biti smanjena od 9 do 19posto. Pravo na dodatak, odluËeno je iz Ministarstva rada i mi-rovinskog osiguranja, imat Êe samo oni zaposlenici s viπe od20 godina radnog staæa i to na temelju vjernosti poslodavcu.

Iz SDLSN-a istiËu kako se spomenuti dodaci ne odreujuTemeljnim kolektivnim ugovorom veÊ, u ovom sluËaju, kuÊ-nim kolektivnim ugovorom. Situacija je joπ gora ako se uzmeu obzir da se u proteklih godinu dana broj prijavljenih na Za-vod za zapoπljavanje dodatno poveÊao Ëime su se i uvjeti ra-da zaposlenika Zavoda pogorπale. Na jednog savjetodavca,naime, spada i do 1000 nezaposlenih koji bi od njih trebalidobiti kvalitetnu uslugu savjetovanja i posredovanja pri za-poπljavanju.

Iako je 1200 radnika ostalo bez svojih dodataka to se nijedogodilo ni s jednim od 80 000 zaposlenih u resoru zdrav-stva, upozoravaju iz SDLSN-a te istiËu kako je takva politikanepravedna i diskriminirajuÊa.

U skladu s tim Sindikat Êe radnike HZZ-a pozvati da se oMrsiÊevom modelu “uzmi ili ostavi” izjasne na referendu-mu.

Za nakladnika:Boris Pleπa, predsjednik SindikataGlavni urednik:Siniπa KuharAdresa uredniπtva:Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV. br. 2Tel: 01/46 28 200, 46 55 111/171Fax: 01/46 28 218, 46 55 092

E-mail: [email protected]Ëki urednik:Nenad PejuπkoviÊGrafiËka priprema: Mala kreativna grafiËka zadruga, ZagrebTisak: Tiskara PetraviÊ, Strmec

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

Nakladnik:Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske

55

Page 6: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

66

HZZ

Page 7: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

77

Page 8: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

88

(SLOBODNA DALMACIJA, 12.prosinca 2012.) Vlada i πest sindi-kata potpisali su danas novi Te-meljni kolektivni ugovor (TKU) zajavne sluæbe i Dodatak TKU-u, ko-jim zaposleni u zdravstvu, pros-

vjeti, znanosti, socijalnoj skrbi i kulturiostaju bez dvije boæiÊnice i regresa, teim se smanjuju jubilarne nagrade, dnev-nice i naknade za prijevoz, a zauzvratse Vlada obvezuje na oËuvanje njihovihplaÊa i radnih mjesta.

TKU nisu potpisala Ëetiri sindikata izMatice hrvatskih sindikata te Hrvatskiπkolski sindikat Preporod, no prema no-vom Zakonu o reprezentativnosti vaæe-nje TKU-a se proπiruje na sve javne sluæ-be, ukljuËujuÊi i one Ëiji sindikati nisudali svoj potpis.

Novim TKU-om i Kolektivnim ugovo-rom za dræavne sluæbe, koji je ranijepotpisan, Vlada Êe uπtedjeti na rashodi-ma za zaposlene u javnim i dræavnimsluæbama oko 1,6 milijardi kuna, takoda je ministar rada i mirovinskog susta-va MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ zahvalio sindikatimapotpisnicima ugovora na razumijevanjuza stanje u proraËunu, koje je posljedi-ca duboke ekonomske krize u Hrvat-skoj.

Novim TKU-om i Dodatkom definiralismo ono Ëega se moramo odreÊi jer tihnovaca nema u proraËunu, sa æeljomda Êe doÊi trenutak kada Êemo razgo-varati o poveÊanju osnovice za plaÊe ujavnim sluæbama, no do tog trenutkamoramo se pokriti s onim πto imamo isvi pridonijeti da se stabilizira proraËun,izjavio je MrsiÊ nakon potpisivanja.

Predsjednica Samostalnog sindikatazdravstva i socijalne skrbi SSppoommeennkkaa AAvv--bbeerrππeekk istaknula je da su pregovori o no-vom TKU bili teπki jer su se sindikati naπ-li pred dvije moguÊnosti - ili da pristanuna odricanje od jednokratnih materijal-nih prava ili da im se plaÊe smanje za 10posto.

Istina je da su naπi Ëlanovi materijalnostradali, jer su ostali bez boæiÊnica i re-

gresa i sa smanjenim materijalnim pravi-ma, ali da danas nismo potpisali ostali bibez TKU-a, pa smo se odluËili na manjebolnu varijantu, rekla je Avberπek.

Upozorila je da su “plaÊe zadnja crtaobrane” i da sindikati neÊe pristati nasmanjivanje plaÊa kroz smanjenje koefi-cijenata ili osnovice za pet posto, o Ëe-mu se spekuliralo u pojedinim medijima.To bi bila prevara, i sindikati bi na to re-agirali kako trebaju reagirati, kazala je.

Odredbe iz TKU-a sada trebaju bitiprenesene u granske kolektivne ugovo-re (GKU), a u Dodatak TKU-u ugraenisu “osiguraËi” da Êe prava iz pojedinihGKU-a vrijediti za sve javne sluæbe.

Osim toga, otvoreni su pregovori oSporazumu o osnovici za plaÊe u jav-nim sluæbama, koja je u 2013. trebala

rasti za 6 posto pod uvjetom da je u Hr-vatskoj u ovoj godini ostvaren gospo-darski rast. No, kako Êe Hrvatska 2012.zavrπiti s padom BDP-a, od rasta osno-vice za plaÊe neÊe biti niπta.

MrsiÊ: Dodatak od 3, 5, 7 i 9 postokroz koeficijente

Ministar rada i mirovinskog sustavaMirando MrsiÊ najavio je danas da ÊeuËiteljima i nastavnicima biti vraÊen do-datak na plaÊe od 3, 5, 7 i 9 posto krozgranske kolektivne ugovore (GKU) zaosnovne i srednje πkole, ali viπe ne kaododatak veÊ kroz koeficijente.

Vlada je ljetos tijekom pregovora o iz-mjenama Temeljnog kolektivnog ugo-vora (TKU) za javne sluæbe ukinula do-datak od 3, 5, 7 i 9 posto jer je otkrive-

Temeljni kolektivni ugovor

OODDRREEKKLLII SSEE JJEEDDNNOOKKRRAATTNNIIHH MMAATTEERRIIJJAALLNNIIHH PPRRAAVVAA

Potpisan TKU za javne sluæbe -Vlada uπtedila 1,6 milijardi kuna

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mr-

siÊ najavio je danas da Êe uËiteljima i nastav-

nicima biti vraÊen dodatak na plaÊe od 3, 5, 7 i

9 posto kroz granske kolektivne ugovore (GKU) za

osnovne i srednje πkole, ali viπe ne kao dodatak

veÊ kroz koeficijente

Page 9: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

99

ZAGREB, 6. prosinca 2012. (Hina) -Vladin prijedlog zakona o uskrati is-plate pojedinih materijalnih pravazaposlenima u javnim sluæbama nijesamo sumrak nego totalna pomrËi-

na i mrak socijalnog dijaloga, ocjenjujuNezavisni hrvatski sindikati (NHS).

“Nadamo se kako razumijete da ovimprijedlogom zakona ubijate smisao soci-jalnog dijaloga s Vaπom Vladom”, kaæese u pismu NHS-a premijeru Zoranu Mi-lanoviÊu.

Donese li Sabor predloæeni zakon,NHS Êe uputiti prijedlog za preispitivanjenjegove suglasnosti s Ustavom kao i ko-lektivnu æalbu zbog povrede Europskesocijalne povelje te prigovor Meuna-rodnoj organizaciji rada, a u dogovorusa drugim sindikalnim srediπnjicama or-ganizirati Êe i ostale sindikalne aktivnos-ti, najavljuje NHS.

Ta sindikalna srediπnjica smatra daVlada konstantno izbjegava socijalnidijalog te da je umjesto promjene i po-boljπanja uslijedilo upuÊivanje prijedlo-ga zakona o uskrati isplate pojedinihmaterijalnih prava zaposlenima u jav-nim sluæbama u saborsku procedurubez konzultacija sa socijalnim partneri-ma.

Predloæenim zakonom Vlada zaposle-nima u javnim sluæbama uskraÊuje pravona isplatu boæiÊnica za 2012. i 2013. go-dinu te regresa za koriπtenje godiπnjegodmora za 2013. godinu, iskljuËujuÊi pritome i primjenu za radnike povoljnijeg

prava utvrenu Zakonom o radu, kaæu uNHS-u.

Nezavisni hrvatski sindikati upozorava-ju da to nije udar samo na zaposlene ujavnim sluæbama veÊ na sve radnike i op-Êu slobodu kolektivnog pregovaranja.To je takoer i izravni udar na slobodukolektivnog pregovaranja zajamËenu te-meljnim konvencijama Meunarodneorganizacije rada i Europskom socijal-nom poveljom koje je Hrvatska ratificira-la, i koje su po pravnoj snazi iznad zako-na, kao i udar na Povelju o temeljnimpravima EU te Ustav RH i Zakon o radu,kaæe se u pismu.

U NHS-u ocjenjuju da je predlaganje ivjerojatno donoπenje zakona pokazivanjemiπiÊa i snage Vlade koja neuspjehe napregovaraËkom polju sa sindikatima na-doknauje uporabom sirove sile koja jojje na raspolaganju - donoπenjem zakona.

“Æeljeli smo vjerovati kako, nakon πtoje Vlada RH predloæila, a Hrvatski sabor idonio Zakon o kriterijima za sudjelova-nje u tripartitnim tijelima i reprezentativ-nosti za kolektivno pregovaranje kojimse izravno utjecalo na sustav kolektivnihugovora utvren Zakonom o radu, a svebez suglasnosti sindikata, Vaπa VladaubuduÊe viπe neÊe kroz zakone oktroira-ti svoju volju na podruËje kolektivnogpregovaranja. No, oËito je kako Vladadno moæe spustiti joπ niæe. Ovaj prijed-log zakona ne predstavlja viπe sumrak,nego totalnu pomrËinu, mrak socijalnogdijaloga”, zakljuËuje NHS.

no da je uredba kojom se taj dodatakregulirao odavno istekla, a MrsiÊ je uizjavi novinarima priznao kako je ured-ba sluæila “kao mrkva i batina tijekompregovora”.

ShvaÊajuÊi poloæaj prosvjetnih radni-ka i njihove plaÊe, ne æelimo da taj do-datak bude ni mrkva niti batina, pa Êe-mo poËetkom slijedeÊe godine krozGKU-e realizirati da se 3, 5, 7 i 9 pos-to vrati u drugom obliku, vjerojatnokroz poveÊanje koeficijenata, rekao jeMrsiÊ nakon potpisivanja TKU-a sa di-jelom sindikata javnih sluæbi.

Taj dodatak na godiπnjoj razini izno-si oko 170 milijuna kuna, a poveÊanjekoeficijenata vjerojatno Êe se odnositina cijeli sustav, ne samo na odreeneskupine zaposlenih, najavio je MrsiÊ.

Dodao je kao su prosvjetni sindikati,koji su odbili potpisati novi TKU, znaliza vraÊanje dodataka od 3, 5, 7 i 9posto, jer im je to tijekom pregovoraviπe puta najavljeno. To je samo pita-nje povjerenja - mi smo njima vjerova-li, ali neki sindikati oËito nisu nama vje-rovali, kazao je MrsiÊ napomenuvπi ka-ko Êe Vlada izvrπiti svoja obeÊanja.

NNHHSS:: VVllaaddaa uubbiijjaa ssmmiissaaoo ssoocciijjaallnnoogg ddiijjaallooggaa

Page 10: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

1100

(Hina, 4. prosinca 2012.) Vlada i se-dam sindikata javnih sluæbi parafirali susinoÊ novi Ëetverogodiπnji Temeljni ko-lektivni ugovor (TKU) za javne sluæbekoji bi trebao biti potpisan 12. prosi-nca, izvijestio je ministar rada i miro-vinskog sustava MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ nakondanaπnje runde pregovora.

»etiri sindikata uËlanjenih u Maticuhrvatskih sindikata nisu parafirali ugo-vor, a MrsiÊ se nada da Êe i oni to uËi-niti i na to ih je pozvao. Prema njego-vim rijeËima, TKU je jedan od zalogasocijalnog mira, zadræavanja radnihmjesta i redovne isplate plaÊa u jav-nom sektoru.

Vlada i sindikati parafiralinovi TKU

Temeljni kolektivni ugovor

Page 11: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

1111

Novim TKU-om zaposleni u javnomsektoru odriËu se boæiÊnice za 2012. i2013. godinu i regresa za 2013. godi-nu. Jubilarne nagrade ugovorene suza sve zaposlene koji na to imaju pra-vo, uz osnovicu od 500 kuna i veÊiobuhvat, a ne 900 kuna i manji obuh-vat kao u TKU-u za dræavne sluæbe.

Izmijenjene su i odredbe o plaÊanjuprijevoza. Onima koji kupuju mjeseËnekarte ili pokaze troπak za prijevoz is-plaÊivat Êe se kao do sada - unaprijedu punom iznosu, a za one koji koristevlastiti automobil - isplaÊivat Êe seakontacija od 50 posto naknade, a nasljedeÊoj plaÊi uslijedit Êe konaËniobraËun troπka prijevoza. No, kao idræavnim sluæbenicima, priznavat Êeim se 75 posto troπka za prijevoz.

Predsjednik Sindikata hrvatskih lijeË-nika IIvviiccaa BBaabbiiÊÊ najavio je da Êe svakiod sindikata koji su danas parafiraliTKU, na svojim tijelima odluËivati onjegovu prihvaÊanju te ocijenio da

njegovo prihvaÊanje znaËi Ëetverogo-diπnju sigurnost za zaposlene u jav-nom sektoru.

Istaknuo je da tekst novog ugovoraima klauzulu po kojoj bi sva prava ko-jih su se zaposleni odrekli, bila vraÊe-na svima ako bi se neko od tih pravaisplatilo bilo kome u javnoj sluæbi. Pr-vi test te klauzule bit Êe ovogodiπnjaboæiÊnica koja je ugovorena u brojnimgranskim kolektivnim ugovorima ujavnom sektoru.

Zato se ti ugovori moraju uskladiti sTKU-om, a prema najavi ministra Mr-siÊa to Êe biti obavljeno do 21. prosi-nca kada bi prema granskim kolektiv-nim ugovorima, zaposlenima koji nato imaju pravo, na raËune trebalasjesti boæiÊnica. Ne uspije li Vlada snekim od sindikata izmijeniti granskikolektivni ugovor kojim se propisujeboæiÊnica, iskoristit Êe svoje zakonskeovlasti da osigura provedbu TKU-a,rekao je MrsiÊ.

Sva prava koja su u parafiranom TKU-u za javne

sluæbe povoljnije rijeπena nego za dræavne sluæ-

be, primijenit Êe se i na njih te Êe Vlada, na-

javio je MrsiÊ, sindikatima dræavnih sluæbenika

i namjeπtenika poslati prijedlog izmjena TKU-a

za dræavne sluæbenike i namjeπtenike

Page 12: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

1122

Dræavna uprava

Page 13: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

1133

(HRT, 11. prosinca 2012.) Naglasio je da na-kon Êe potpisivanja temeljnog kolektivnog

ugovora Vladi pregovarati o granskim kolektivnim ugovori-ma i razmatrati prava iz tih ugovora, posebno onih koja se,kako je rekao MrsiÊ, dupliraju. Æelimo da se stvari rijeπe pre-govorima o granskim kolektivnim ugovorima, dogovorom irazgovorima za stolom. Prema zakonu o reprezentativnosti,nije nuæno da svi potpiπu granske kolektivne ugovore da onivrijede za cijelu granu. Prema tome, ja bih priËekao pregovo-re i ne bih prejudicirao ishod, istaknuo je te se nada da Êe uπ-tede u granskim kolektivnim ugovorima biti dovoljne.

Treba se voditi onom idejom dobrog gospodara, da se

moæemo pokriti onoliko koliko imamo. Sredstava koliko ima-mo, moæemo utroπiti, na najracionalniji naËin, poruËio je Mr-siÊ. Naglasio je da Êe plaÊe dolaziti na vrijeme i da Êe se rad-na mjesta saËuvati.

To je ideja vodilja ove vlade i nadam se da Êe i dio socijal-nih partnera koji tome do sada nisu pridavali paænju konaË-no shvatiti da se jednostavno u dogovorima, u kolektivnompregovaranju, moramo dræati okvira koje nam zadaje ekono-mija i stanje u dræavi, rekao je.

Na pitanje moæe li jamËiti da Êe plaÊe u javnim i dræavnimsluæbama ostati iste do kraja 2013., odgovorio je kako se na-da da Êe biti tako. Ako uspijemo odræati proraËun i ako se us-pijemo dogovoriti o onome πto se moramo dogovoriti, ja senadam da da. Ako ne, onda dolaze u pitanje i isplata plaÊe iradna mjesta i odræavanje proraËuna i rejtinga i svega osta-loga, rekao je MrsiÊ.

Prethodno je potpredsjednica Hrvatskog sabora DDrraaggiiccaaZZggrreebbeecc (SDP), upitana za komentar medijskih nagaanja daÊe Vlada osim dodataka na plaÊe morati smanjiti i osnovicukako bi spasila kreditni rejting Hrvatske, rekla da su u prora-Ëunu planirana sredstva na godiπnjoj razini za isplatu plaÊapo sadaπnjim uvjetima. Ako doe do prekoraËenja za plaÊeu dræavnom proraËunu, morat Êe se iÊi na smanjenje plaÊa usmislu toga da ne moæemo naruπiti planirani deficit proraËu-na.

Potvrdno je odgovorila na pitanje prijeti li Hrvatskoj padkreditnog rejtinga ne uspije li srezati plaÊe. Pad kreditnog rej-tinga znaËi da Êe svi reprogrami kredita biti pod nepovoljni-jim uvjetima, a s obzirom da smo veÊ godinama u situaciji dane otplaÊujemo glavnicu nego samo vrπimo reprogram, a uzadnjih nekoliko godina imali smo i problem s plaÊanjem ka-mata, to bi zaista bi bio velik problem za Hrvatsku, ocijenilaje Zgrebec.

SSKKUUPPIINNAA ZZAA ZZAAKKOONN

SSiinnddiikkaattii ii VVllaaddaa ooppllaaÊÊaammaa

(NOVI LIST, 13. listopada 2012.) ZAGREBflSedam sindikata dræavnih sluæbi i pred-

stavnici Vlade odræali su juËer sastanak na kojem su, meuostalim, dogovorili osnivanje zajedniËke radne skupine kojebi trebala zajedniËki usuglasiti sve sporne toËke nacrta pri-jedloga Zakona o plaÊama. Ukoliko se ne bi uspio postiÊidogovor zakljuËak je da se s Nacrtom prijedloga Zakona neide u zakonsku proceduru u kraÊem vremenskom raz-doblju, nego da se rasprava i pokuπaj dogovora odgodi zarazdoblje kad mjere Vlade za izlazak iz gospodarske ifiskalne krize budu poËele pokazivati pozitivan uËinak,poruËili su sindikati dræavnih sluæbi. (G. Ga.)

Ministar rada i mirovinskog sustava MirandoMrsiÊ opovrgnuo je pisanje medija da je uVladi dogovoreno linearno smanjivanjeosnovice plaÊa u javnim i dræavnim sluæbama.Nikakav sastanak u Vladi nije odræan. To πtopiπu odreeni mediji, nije se dogodilo i Vladau ovom trenutku ne razmiπlja o tommodalitetu, rekao je

VVllaaddaa nnee rraazzmmiiππlljjaa oo lliinneeaarrnnoomm ssmmaannjjeennjjuuppllaaÊÊaa

Page 14: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

1144

Dræavna uprava

Page 15: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

1155

(SDLSN, 11. listopada 2012.) Cilj prijedlo-ga novoga Zakona o plaÊama dræavnihsluæbenika je omoguÊiti bræe napredova-nje sluæbenika koji ostvaruju iznadpros-jeËne rezultate.

Tako je za medije izjavio ministar upra-ve AArrsseenn BBaauukk.

Zamrzavanje plaÊa na dvije do 10godina

No, rjeπenja koja bi to trebala omogu-Êiti rezultirala bi prvim poveÊanjem plaÊetemeljem rezultata rada za najbolje ocije-njene sluæbenike tek 2015. godine, a dotog trenutka plaÊe bi bile zamrznute zaovu kategoriju dræavnih sluæbenika, dokbi za ostale u idealnim uvjetima bile zam-rznute „samo” Ëetiri (sluæbenici s ocje-nom „primjeran”), odnosno 10 godina(sluæbenici s ocjenom „uspjeπan”).

Naime, tako proizlazi iz Baukovog sus-tava bodovanja po kojem sluæbenicimaplaÊa raste kad ocjenama „zarade” 20bodova, s time da ocjena „izuzetan” do-nosi 10 bodova, „primjeran” 5 bodova, aocjena “uspjeπan” Ëitavih 2 boda.

Kako se ocjena donosi na godiπnjoj ra-zini nije teπko zakljuËiti da Êe Ëak i oni naj-bolji po Baukovom modelu biti nagrae-ni rastom plaÊe tek nakon dvije, a akoimaju zlu sreÊu pa jedne godine dobijuocjenu „izuzetan”, a druge godine „pri-mjeran” i viπe od tri godine.

Stimuliraju li se takvim sustavom vred-novanja rada sluæbenici kad nagrada naj-boljima stiæe tek nakon dvije ili viπe godi-na iznadprosjeËnog rada, a za to vrijemese svima pa i takvim sluæbenicima plaÊazamrzava na postojeÊoj razini?

Prve plaÊe po uËinku “veÊ” 2015.No Ëak i takvi, prvo poveÊanje plaÊe Êe

doæivjeti tek u zadnjoj godini mandataove Vlade jer bi Zakon trebao stupiti nasnagu u srpnju 2013. godine, kada Êesluæbenici po prvi puta biti rasporeeni uplatne stupnjeve unutar platnih razreda,a Zakon predvia da se za promicanje ra-Ëunaju ocjene dobivene nakon prethod-nog rasporeivanja sluæbenika u platnistupanj u istom platnom razredu, dakleone za 2013. i 2014. godinu.

Dakle, ako je dodatak za minuli rad od0,5 posto po godini staæa rezultirao go-diπnjim rastom plaÊe svih sluæbenika, ne-ovisno o rezultatima rada, novi Êe sustavrezultirati zamrzavanjem plaÊe svih sluæ-benika na rok od najmanje dvije do 10 iviπe godina, Ëime Êe biti kaænjeni i onisluæbenici koji postiæu iznadprosjeËne re-zultate.

Tome treba dodati i Ëinjenicu da bibrojnim kategorijama sluæbenika plaÊatrebala biti i manja od dosadaπnje, te dabi ju po novom modelu, Ëak i ako se radio sluæbenicima s ocjenom “uspjeπan”,kakvih bi trebalo biti viπe od 60 posto udræavnoj upravi, ponovno mogli doseg-nuti tek nakon 10 ili Ëak 20 godina, amoæda ni tada.

Diskrecijski fondNo, unutar ovakvog platnog sustava

Vlada je predvidjela diskrecijski fond izkojeg moæe novËano nagraivati sluæbe-nike koji postignu „iznimne rezultate odznaËaja za rad dræavnog tijela” u visini dodvije osnovice za izraËun plaÊe godiπnje,

Zakon o plaÊama dræavnihsluæbenika - motivirajuÊisustav ili velika obmana?Ako je dodatak za minu-li rad od 0,5 posto pogodini staæa rezultiraogodiπnjim rastom plaÊesvih sluæbenika, neo-visno o rezultatima ra-da, novi Êe sustav re-zultirati zamrzavanjemplaÊe svih sluæbenikana rok od najmanje dvi-je do 10 i viπe godina,Ëime Êe biti kaænjeni ioni sluæbenici kojipostiæu iznadprosjeËnerezultate

Page 16: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

za isplatu koje nije propisala nikakve kri-terije, niti ih dovela u bilo kakvu vezu socjenom rada sluæbenika.

Takva nagrada za „izniman uËinak”ne samo da potkopava smisao sustavapromicanja koji ovisi o ocjeni sluæbeni-ka, nego i stvara „sivu zonu” diskre-cijskog nagraivanja podobnih, posluπ-nih i po drugim kriterijima πefovima dra-gih sluæbenika.

Tko predlaæe uravnilovkuZato je Sindikat predloæio da se posto-

jeÊi sustav rasta plaÊe temeljem dodat-ka od 0,5 posto po godini staæa dopuniviπim stopama namijenjenim iznadpros-jeËnim sluæbenicima, koji bi tako odmahpo dobivanju prve ocjene „primjeran” ili

„izuzetan” bili nagraeni veÊim rastomplaÊe, umjesto da Ëekaju najmanje dvijeili viπe godina, ali bi isto tako za godinuu kojoj su ostvarili prosjeËne rezultatedobili i „prosjeËan” dodatak za minulirad, za razliku od sustava promicanjakoji jednom zaraeno poveÊanje plaÊepretvara u steËeno pravo, bez obzirakakve rezultate sluæbenik postiæe nakonpoveÊanja plaÊe.

Stoga se postavlja pitanje, tko je zauravnilovku i zamrzavanje plaÊa svih ko-ji uspjeπno rade, Vlada ili Sindikat, od-nosno donosi li se zakon zato da se na-grade oni koji bolje rade ili da se masaza plaÊe zamrzne za vrijeme mandataove Vlade?

SS.. KKuuhhaarr

(GLAS ISTRE, 7. listopada 2012.) Pri-jedlog zakona o plaÊama dræavnih sluæ-benika, kojim se planira ukinuti dodatakza minuli rad, mijenjat Êe se. Tako Êe senajvjerojatnije odustati od namjere uki-danja dodatka od 0,5 posto za godinestaæa. Kada bi takav prijedlog proπao udræavnim sluæbama proπirio bi se i na jav-ne sluæbe, odnos ukupno gotovo 250 ti-suÊa radnika. Vrlo brzo bi bez tog dodat-ka ostali i radnici u dijelu gospodarstva ukojem se institut minulog rada poπtuje.Vlada je, ulazeÊi u pregovore sa sindika-tima javnih i dræavnih sluæbi predlagalasmanjenje dodatka za minuli rad, no odtoga se odustalo nakon πto su sindikatipristali na druga materijalna odricanja.

- Vlada poπtuje svoje obaveze i pot-pise tako da umanjenje dodatka za mi-nuli rad od 0,5 posto ne dolazi u ob-zir, veli MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ, ministar rada imirovinskog sustava istiËuÊi kako jedodatak za minuli rad reguliran zako-nima o dræavnim i javnim sluæbenici-ma.

- Prijedlog zakona o plaÊama dræav-nih sluæbenika nije proπao proceduru uVladi i oko njega nam predstoje razgo-vori sa socijalnim partnerima, kaæe Mr-siÊ objaπnjavajuÊi kako je intencija Vla-de da se dobar rad u javnoj sluæbi na-grauje te Êe se inzistirati na pronala-æenju rjeπenja za to.

I Ministar uprave AArrsseenn BBaauukk, u Ëi-jem je resoru i izraen dokument ko-jim se ukida minuli rad, istiËe kako jecilj napraviti zakon koji Êe omoguÊitibræe napredovanje sluæbenika koji ost-varuju iznadprosjeËne rezultate. Pre-ma njegovom tumaËenju minuli radzakonskim prijedlogom nije ukinut veÊje ugraen u sustav napredovanja.Sluæbenik s prosjeËnom ocjenom takobi unutar svog platnog razreda godiπ-nje napredovao u koeficijentu. Taj na-predak bi bio ekvivalentan dodatku zaminuli rad. Meutim, iz sadaπnjeg za-konskog prijedloga to ne proizlazi. (G.GALI∆/NL)

1166

Dræavna uprava

SSUUSSTTAAVV NNAAGGRRAA––IIVVAANNJJAA

MMrrssiiÊÊ:: NNiijjee iissttiinnaa ddaa ÊÊeemmoouukkiiddaattii ddooddaattaakkzzaa mmiinnuullii rraadd oodd 00,,55 ppoossttooVlada Êe traæiti modalitete zanagradu zasluænih sluæbenika- to su oni koji skupe 20 bo-dova - ali ne na πtetu minu-log rada

PPiiππee:: MMaarriinnaa ©©uunnjjeerrggaa//VVLLMM(VE»ERNJI LIST, 6. listopada2012.) Nakon πto se u medi-

jima pojavila informacija da Êe se izmje-nama Zakona o plaÊama ukinuti doda-tak za minuli rad kojim se plaÊa uveÊa-vala za 0,5 posto, godiπnje resorni mi-nistar MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ demantirao jemedijske napise te dodao da to pravoneÊe ukinuti ni javnim sluæbenicima.

- Vlada poπtuje svoje dogovore i pot-pise i dodatak od 0,5 posto ne namje-ravamo dirati - izjavio je MrsiÊ za VeËer-nji list.

Javni i dræavni sluæbenici, poruËujeministar, mogu biti mirni i ne trebajustrahovati da Êe im se plaÊe umanjiti.Upravo taj dodatak slomio je dio sindi-kata javnih sluæbi koji su, bojeÊi se daÊe Vlada krenuti u rezanje plaÊa, prista-li na odricanje od jednokratnih materi-

MMrrssiiÊÊ::

NeÊemo ukidatidodatak za minuli rad

Page 17: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

jalnih prava poput boæiÊnice i regresa.Tvrdnja da Êe se dodatak za minuli radnadomjestiti institutom promicanja ta-koer nije toËna, tvrdi ministar.

- Vlada Êe traæiti modalitete za nagra-du zasluænih sluæbenika, ali to neÊe bitina πtetu dodatka za minuli rad - tvrdiMrsiÊ æeleÊi umiriti 250.000 dræavnihzaposlenika. Nagradu Êe imati pravodobiti onaj sluæbenik koji zaradi 20 bo-dova od svog nadreenog, a to semoæe samo odliËnom ocjenom rada.

MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ::DDooddaattaakk zzaa mmiinnuullii rraadd oossttaajjee

Ministar rada i mirovinskog susta-va MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ poruËio je veËeras dase dodatak za minuli rad neÊe mijenja-ti, opovrgnuvπi medijska nagaanja ka-ko vlada uskoro dræavnim sluæbenicimai namjeπtenicima taj dodatak planiraukinuti.

“Nema nikakvih dvojbi da 0,5 postona godinu radnoga staæa ostaje, jer jetaj institut i u Zakonu o dræavnim sluæ-benicima i namjeπtenicima, kao i u Za-konu o javnim sluæbenicima”, istaknuoje ministar MrsiÊ u izjavi za dnevnikeRTL-a i Nove TV.

Novi list danas je objavio kako Vladaplaniranim zakonskim izmjenama ukidataj dodatak, πto bi smanjilo osnovneplaÊe za gotovo 250 tisuÊa zaposlenih

u dræavnim i javnim sluæbama, a nakonnjih, pretpostavka je, i u svim sustavimau kojima se to joπ primjenjuje.

Predsjednik Sindikata dræavnih sluæ-benika i namjeπtenika BBoorriiss PPlleeππee izjavioje veËeras za RTL da je sindikat potpi-sao kolektivni ugovor pod pretpostav-kom da se ne diraju ni plaÊe niti radnamjesta.

Ukoliko iz bilo kojeg razloga vladaprekrπi taj sporazum, nema viπe socijal-nog mira, poruËuje Pleπe.

BBAANNSSKKII DDVVOORRII TTVVRRDDEE DDAA SSEE DDRRÆÆEEDDOOGGOOVVOORRAA

MMrrssiiÊÊ:: NNeeÊÊeemmoouukkiiddaattii ddooddaattaakkzzaa mmiinnuullii rraadd,,ppooππttuujjeemmoo ssvvoojjee oobbvveezzeeMinistar uprave Arsen Baukpojaπnjava da je minuli radugraen u sustav napredova-nja jer je cilj omoguÊiti bræenapredovanje sluæbenika s iz-nadprosjeËnim rezultatima

AAuuttoorr:: GGaabbrriijjeellaa GGaalliiÊÊ(Novilist.hr) ZAGREB Pri-jedlog zakona o plaÊa-

ma dræavnih sluæbenika, kojim se plani-ra ukinuti dodatak za minuli rad , mije-njat Êe se. Tako Êe se najvjerojatnijeodustati od namjere ukidanja dodatkaod 0,5 posto za godine staæa. Kada bitakav prijedlog proπao u dræavnim sluæ-bama proπirio bi se i na javne sluæbe,odnos ukupno gotovo 250 tisuÊa radni-ka. Vrlo brzo bi bez tog dodatka ostalii radnici u dijelu gospodarstva u kojemse institut minulog rada poπtuje. Vladaje, ulazeÊi u pregovore sa sindikatimajavnih i dræavnih sluæbi predlagala sma-njenje dodatka za minuli rad, no od to-ga se odustalo nakon πto su sindikatipristali na druga materijalna odricanja.

- Vlada poπtuje svoje obaveze i potpi-se tako da umanjenje dodatka za minu-li rad od 0,5 posto ne dolazi u obzir, ve-li MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ, ministar rada i miro-vinskog sustava istiËuÊi kako je dodatakza minuli rad reguliran zakonima o dræ-avnim i javnim sluæbenicima.

- Prijedlog zakona o plaÊama dræav-nih sluæbenika nije proπao proceduru uVladi i oko njega nam predstoje razgo-vori sa socijalnim partnerima, kaæe Mr-siÊ objaπnjavajuÊi kako je intencija Vla-de da se dobar rad u javnoj sluæbi na-grauje te Êe se inzistirati na pronala-æenju rjeπenja za to. I ministar Upra-ve AArrsseenn BBaauukk, u Ëijem je resoru i izra-en dokument kojim se ukida minulirad, istiËe kako je cilj napraviti zakonkoji Êe omoguÊiti bræe napredovanjesluæbenika koji ostvaruju iznadprosjeË-ne rezultate. Prema njegovom tuma-Ëenju minuli rad zakonskim prijedlo-gom nije ukinut veÊ je ugraen u sus-tav napredovanja. Sluæbenik s prosjeË-nom ocjenom tako bi unutar svogplatnog razreda godiπnje napredovaou koeficijentu. Taj napredak bi bio ek-vivalentan dodatku za minuli rad. Me-utim, iz sadaπnjeg zakonskog prijed-loga to ne proizlazi.

- Po dosadaπnjem sustavu staæ jeimao stopostotni utjecaj na rast plaÊe.Æelimo pronaÊi balans izmeu staæa izalaganja. Bitno je uslugasiti se da i oc-jena utjeËe na plaÊu. Iz dosadaπnjegrazgovora sa sindikatima shvatio samda je i njima stalo do toga, objaπnjavaBauk, rezignirano dodajuÊi da ako sin-dikatima nije stalo da se sustav posloæi,onda Êe ostati po starom.

MMooææee llii VVllaaddaa ooddrrææaattiissoocciijjaallnnii mmiirr uu HHrrvvaattsskkoojj??

PPrreedd nnaajjtteeææiimmiissppiittoomm

(RTL, 6. listopada2012.) Novog reza -

ipak nema. Oko 250 tisuÊa zaposlenihu dræavnom i javnom sektoru izbjegloje joπ tanji kuÊni budæet.

1177

Page 18: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

1188

U jednom od prijedloga radne skupi-ne koja je radila na novom zakonu oplaÊama dræavnih sluæbenika, spomi-njalo se i ukidanje dodatka na minulirad od 0,5 posto po godini staæa, kojise Vlada kolektivnim ugovorom obve-zala - ne dirati. Pa ni neÊe.

“Nema nikakvih dvojbi da ostaje. Da-kle, na godine radnog staæa dodatakse neÊe mijenjati”, uvjerava ministarrada i mirovinskog sustava MMiirraannddooMMrrssiiÊÊ.

Za dræavne zaposlenike, taj dodatak,ovisno o staæu, iznosi i do nekolikostotina kuna. Nakon πto su se veÊodrekli boæiÊnica, regresa, a djelomiË-no i dnevnica te jubilarnih nagrada, usindikatu tvrde - manevarskog prosto-ra viπe ionako nema.

“Kolektivni ugovor smo potpisalipod pretpostavkom da se ne diraju niplaÊe, ni radna mjesta. Ukoliko iz bilokojeg razloga Vlada prekrπi taj spora-zum - socijalnog mira viπe nema”,kaæe BBoorriiss PPlleeππee iz Sindikata dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika.

Socijalni mir veÊ je nestao - poruka jeËetiri sindikata javnih sluæbi otkad suim Banski dvori jednostrano otkazalitemeljni kolektivni ugovor. Rezove ma-terijalnih prava prosvjetari nisu prihva-tili, a na tu odluku Êe uskoro Vladi od-govoriti svojim najjaËim oruæjem.

Na plaÊe svojih zaposlenika dræavaje u prvih osam mjeseci izdvojila 180milijuna kuna viπe nego lani u istomrazdoblju, no od plana da se na tojstavci do kraja godine uπtede dvije mi-lijarde ministar financija ne odustaje.Jer samo iduÊe godine na naplatu sti-æe 20 milijardi kuna duga. MMF je za-to Hrvatskoj predloæio i brojne jaËe re-forme u javnom sektoru, za kojimaBanski dvori zasad ne misle posezati.

“Nema li ostvarenog visokog rastaod 1,7 posto, morat Êemo razmiπljati odaljnjim rezovima, a preporuke ste vid-jeli”, rekao je nedavno ministar LiniÊ.

Taj visoki rast vlada uvelike temelji ina investicijama javnih tvrtki, koje dodanas nisu dosegle ni pola zacrtanogplana. Pa bi se i plan uπteda, ionakopredmet socijalne svae - kroz nekoli-ko mjeseci mogao dodatno zaoπtriti.

TTeeππkkaa vvrreemmeennaa::

»»eettvvrrtt mmiilliijjuunnaazzaappoosslleenniihh oossttaajjee bbeezz rraazznniihh pprraavvaaReforme, oËekuju i sve javne idræavne sluæbe. Poznato je daÊe hrvatskim uËiteljima, lijeË-nicima, carinicima, primanjabiti niæa u odnosu na pret-hodne godine. Oko 250.000ljudi ostat Êe bez boæiÊnica,regresa i drugih prava koja sudo sada uæivali

Autor: BBoorriiss MMiiππeevviiÊÊ(Dnevnik.hr, 6. listopada 2012.)Uπtede su bolne ali Vlada tvrdi daalternative nema. Prvo je najavlje-no otkazivanje ugovora na neo-dreeno. No, socijalno i politiËki

puno teæa uπteda bilo je rezanje boæiÊ-nica i regresa. Ono πto Vlada ipak ne-Êe dirati je dodatak na plaÊu za minulirad od 0,5 posto.

“Nema nikakve dvojbe da 0,5 ostaje,dakle to se neÊe mijenjati. Taj institutje u Zakonu o dræavnim sluæbenicima inamjeπtenicima isto tako i u Zakonu ojavnim sluæbenicima. Dakle 0,5 osta-je”, rekao je resorni ministar MMiirraannddooMMrrssiiÊÊ

DugoroËne uπtede Vlada planirakroz smanjivanje broja zaposlenih. Pr-va od niza dræavnih tvrtki koje Êe kre-nuti u taj proces su HÆ koje Êe u rokuod 4 godine smanjiti broj ljudi za2700. No i za taj proces prvo treba po-troπiti novac da se ljudi zbrinu uz ot-premnine.

“Nije nama samo cilj otpuπtati ljudedakle nama je cilj u konaËnici i zapoπl-javati ljude sukladno porastu robe ilitereta”, kaæe ministar HHaajjddaaππ DDoonnËËiiÊÊ.

Jedna od mjera πtednje je i Vladinootkazivanje PR usluga privatnicima, notu se radi u manjem iznosu. Ipak za sa-da najveÊu cijenu uπteda plaÊaju dræ-avni javni sluæbenici.

SljedeÊa godina za ministra LiniÊa bi-ti Êe moæda i teæa. Jer prema procjena-ma za vraÊanje starih dugova moratiÊe skupiti i do 4 milijarde kuna viπe ne-go ove.

Vlada viπe nema prostora ku-povati socijalni mir. IduÊe go-dine na naplatu stiæe viπe od19 milijardi kuna duga. A bu-duÊi da su s Markova trgaveÊ jasno poruËili da neÊepodræati dosadaπnju praksuvanjskog zaduæivanja zbogmira u kuÊi - jasno je da suim u planu nova rezanja. No,πkarama neÊe iÊi na dodatakza minuli rad - barem takotvrde za sada. No, plan uπte-da koji je veÊ podigao burumeu uËiteljima s novom go-dinom mogao bi dobiti i no-ve protivnike

Dræavna uprava

Page 19: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

1199

Page 20: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

2200

Zatvorski sustav

UUPPRRAAVVAA ZZAA ZZAATTVVOORRSSKKII SSUUSSTTAAVV

IIvvaann ©©iimmaacc ss pprreeddssttaavvnniicciimmaaSSDDLLSSNN oo ddooddaacciimmaa nnaa uuvvjjeettee rraaddaa ii uummiirroovvlljjeennjjuu zzaappoosslleenniikkaa zzaattvvoorrsskkoogg ssuussttaavvaa

(SDLSN, 23. studenoga 2012.) U Upravi za zatvorski sus-tav odræan je 20. studenoga sastanak predstavnika SDLSN-a, na njihovo traæenje, s pomoÊnikom ministra pravosua iupraviteljom Uprave za zatvorski sustav i njegovim suradni-cima.

Glavne teme razgovora bile su dodaci na posebne uvjeterada i odlasci u mirovinu po posebnim uvjetima. Predstavni-ci SDLSN-a smatraju da su dræavni sluæbenici i namjeπteniciu zatvorskom sustavu sigurno zadnji kojima bi se trebalismanjivati dodaci na posebne uvjete rada bez obzira na slo-æenost uvjeta u kojima se dræava nalazi.

©to se tiËe odlazaka u mirovinu po posebnim uvjetima,sindikalci su ukazali na odreeni broj sluËajeva svojih kole-ga koji su „debelo” ispunili uvjete za mirovinu, ali to ne mo-gu ostvariti buduÊi je to, sukladno zakonu, diskreciono pra-vo ministra pravosua.

Ravnatelj Uprave za zatvorski sustav IIvvaann ©©iimmaacc nagla-sio je da se u ovom trenutku ne planira smanjenje doda-

taka na posebne uvjete rada za sluæbenike i namjeπteni-ke u zatvorskom sustavu dok se o tome ne postigne do-govor na razini drugih djelatnosti u javnom sektoru.

©to se tiËe odlazaka u mirovinu po posebnim uvjeti-ma, mora se odreeni broj ljudi umiroviti, ali da pri to-me ne bude dovedeno u pitanje funkcioniranje cijelogsustava.

ZakljuËeno da Êe se nastaviti zajedniËki sastanci oko rje-πavanja svih pitanja koji su vaæni za dræavne sluæbenike inamjeπtenike u zatvorskom sustavu.

BB.. PPlleeππaa

MMIINNIISSTTAARRSSTTVVOO PPRRAAVVOOSSUU––AA

MMIILLJJEENNII∆∆:: BBeenneeffiicciirraannii ssttaaææoossttaajjee,, aallii nnee ssvviimmaaNe mogu svi u zatvorskom sustavu imati be-neficirani radni staæ, veÊ samo oni koje sus-tav „troπi” - rekao je MiljeniÊ

(SDLSN, 25. listopada 2012.) Na juËer odræanom sastan-ku u Ministarstvu pravosua predstavnika Sindikata dræav-nih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH s ministrom pra-vosua OOrrssaattoomm MMiilljjeenniiÊÊeemm, njegovom zamjenicom SSaann--ddrroomm AArrttuukkoovviiÊÊ KKuunnππtt i ravnateljem Uprave za zatvorski sus-tav IIvvaannoomm ©©iimmcceemm, sindikalna strana informirana je o ak-tualnoj situaciji u sustavu pravosua, a posebice zatvor-skom sustavu.

Ministar MiljeniÊ je najavio da se u kontekstu aktualnegospodarske situacije razmiπlja o korekciji sustava benefici-ranog radnog staæa i dodataka na posebne uvjete rada, aline s pozicije njihova ukidanja ili linearnog smanjenja, veÊ uv-jeta rada i optereÊenja koje sa sobom donosi svako radnomjesto.

- Ne mogu svi u zatvorskom sustavu imati beneficiraniradni staæ, veÊ samo oni koje sustav „troπi” - rekao je Milje-niÊ i najavio racionalizaciju sustava beneficiranog staæa, okojoj Êe se prethodno konzultirati sa socijalnim partnerima.

Page 21: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

22112211

SliËno se namjerava uËiniti i s dodacima na posebne uvjeterada, Ëija Êe visina u veÊoj mjeri ovisiti o tipu ustanove, od-nosno tome radi li se o kaznionici, zatvoru ili ustanovi otvo-renog tipa te konkretnim uvjetima rada svakog radnogmjesta.

Predsjednik Sindikata BBoorriiss PPlleeππaa pozdravio je opredjelje-nje da se u reformske zahvate ide uz konzultacije sa sindi-katima, ali i dodao da Êe oni ovaj „posao” vrednovati i krozËinjenicu hoÊe li to dovesti do pada plaÊa zaposlenika zat-vorskog sustava, s obzirom na obeÊanja Vlade da su ustup-ci na koje su sindikati dræavnih sluæbi pristali u pregovorimaza kolektivni ugovor trebali biti zamjena za zadiranje u vis-inu plaÊa dræavnih sluæbenika i namjeπtenika.Glavni tajnik sindikata SSiinniiππaa KKuuhhaarr upozorio je na paradok-salnu situaciju u kojoj se razmiπlja o redukciji prava i doda-taka unutar zatvorskog sustava dok se u javnim sluæbamacijele djelatnosti proglaπavaju podruËjem s posebnim uvjeti-ma rada.

SSDDLLSSNN

SSiigguurrnnoosstt uu zzaattvvoorriimmaa nneessmmiijjee ppooËËiivvaattii iisskklljjuuËËiivvoo nnaapprreekkoommjjeerrnnoomm oopptteerreeÊÊeennjjuuzzaappoosslleenniihhAko nekoga tko radi na poslovima na kojimani uz primjenu mjera zaπtite na radu nije mo-guÊe u potpunosti zaπtiti zaposlenika odπtetnih utjecaja izlaæete kontinuiranom pre-kovremenom radu, postavlja se pitanje poπ-tujete li, kao poslodavac, pozitivne propise

(SDLSN, 17. listopada 2012.) IzvjeπÊe o stanju i radu kaz-nionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2011. godinu ne smi-je biti joπ jedno godiπnje nabacivanje statistiËkim podacimao prevelikom broju zatvorenika, premalim prostornim i ljud-skim kapacitetima, vrsti kaznenih djela zbog kojih stanovni-

ci zatvorskog sustava u njemu imaju privremeno boraviπte iπteti koju Hrvatska trpi zbog toga jer zatvorenicima „uskra-Êuje” minimalni æivotni standard dok „odrauju” dug druπt-vu jer su silovali svoje maloljetne roakinje, ubili zaπtitara ti-jekom obavljanja razbojniËkog posla ili namjeπtali javni nat-jeËaj stranci bliskoj tvrtci za nemalu proviziju.

Vrijeme je da se Vlada napokon pozabavi ljudskim pravi-ma zaposlenika zatvorskog sustava kojima se u ovakvim pri-godama i izmeu redaka, odaje priznanje za to πto u zatvor-skim „ustanovama” nema krvavih pobuna i nereda.To su ljudi koji jedno od najstresnijih zanimanja, zbog kojegim je priznat benefecirani radni staæ i dodatak za posebneuvjete rada, obavljaju u uvjetima velikog broja prekovreme-nih sati i s prevelikim brojem „klijenata” po glavi zaposlenog.

Zbog toga su psihofiziËki napori kojima su izloæeni, kao irizici po njihovo zdravlje, ali i „zdravlje” njihovih obitelji,mnogostruko uveÊani.

Kad 2.630 zaposlenih obavlja posao koji je predvien za3.436 sluæbenika i namjeπtenika predvienih sistematizaci-jom, javlja se potreba za kontinuiranim prekovremenim ra-dom pa su tako zatvorski sluæbenici u 2011. godini ostvari-li 351.807 prekovremenih sati, odnosno viπe od 130 satiprekovremenog rada po zaposlenom, odnosno 11 sati pozaposlenome mjeseËno.

Meutim, prekovremenom radu nisu ravnomjerno izloæe-ni svi u sustavu pa se postavlja pitanje krije li se iza ravnom-jerne statistiËke podjele broja prekovremenih sati Ëinjenicada pojedinci u zatvorskom sustavu rade u reæimu prekovre-menog rada i viπe od Zakonom o radu propisanih maksimal-nih 180 sati godiπnje, odnosno 15 sati mjeseËno.Sindikat se stoga pita tko Ëuva ljudska i sluæbeniËka pravazaposlenika zatvorskog sustava, poput prava na rad u pri-kladnim uvjetima propisanog Zakonom o dræavnim sluæbe-nicima u glavi „temeljna prava”, kojim se dræavnom sluæbe-niku jamËe „zdravi uvjeti rada, bez izlaganja okolnostimakoje bi mogle ugroziti njegovo zdravlje ili sigurnost”.Ako nekoga tko radi na poslovima na kojima ni uz primje-nu mjera zaπtite na radu nije moguÊe u potpunosti zaπtitizaposlenika od πtetnih utjecaja izlaæete kontinuiranom pre-kovremenom radu, postavlja se pitanje poπtujete li, kaoposlodavac, pozitivne propise?

Zbog toga Sindikat traæi da se problem uvjeta rada zapos-lenika zatvorskog sustava na danaπnjoj sjednici Vlade neshvati olako i smatra rijeπenim do iduÊe godine pukim kon-statiranjem Ëinjenica o nedostatnim ljudskim potencijalima ifinancijskim sredstvima te lakonskim priznanjem pravosud-nim policajcima i drugim zaposlenicima zbog rada u takvimuvjetima.

Iza statistike se nalaze ljudi koje njihovo opasno zanima-nje „ædere” polako, ali sigurno. Ljudi Ëije je zdravlje, kao i i„zdravlje” njihovih obitelji, ugroæeno Ëinjenicom da su pre-komjerno izloæeni πtetnim i stresnim uvjetima posla kojiobavljaju.

SS.. KKuuhhaarr

Page 22: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

2222

Policijski sluæbenici iz Ëitave Hrvatske odræalisu prosvjed u Zagrebu. Demonstracije su kul-minirale skupom na Markovu trgu

(Dnevnik.hr, 9. studenoga 2012.) Policijski sluæbeniciprosvjeduju protiv odgode primjene odredbe o otpremnina-ma temeljem Zakona o policiji. Prosvjeduju u sluæbenimodorama, a prosvjed je krenuo od zagrebaËke Katedrale

prema Trgu bana JelaËiÊa da bi u konaËnici stigli na Markovtrg. Prosvjedovalo je oko 1.500 policijskih sluæbenika. „Zasve ima, a za nas nema”, poruËili su ispred banskih dvo-ra prosvjednici. Protive se prijedlogu Vlade oko promje-na isplate otpremnina, gdje Vlada predlaæe da otpremni-ne budu u visini tri prosjeËne plaÊe.

Nakon prosvjeda, policajci su htjeli na grah do Policijskeakademije, kojeg bi, kako kaæu i platili, no to im je zabranje-no od strane ministra.

Prosvjed organizira Koordinacija sindikata koji djelujuunutar MUP-a, Sindikat policije Hrvatske, Nezavisni sindikatdjelatnika Ministarstva unutarnjih poslova i Sindikat dræav-nih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH. Nakon Trga ba-na Josipa JelaËiÊa, najavljeno je da Êe prosvjednici otiÊi naTrg sv. Marka, pred Vladu i Sabor.

Ondje je predsjednik Sindikata policije Dubravko JagiÊokupljenima i vlastima poruËio: „Ne damo otpremnine! Nedamo plaÊe! Ne damo mirovine!. Ionako smo bijedni i loπeplaÊeni, hoÊe nam i gaÊe skinuti?!”

JagiÊev sindikalni kolega Branko Koren nadovezao se:„Zamislite, za hrvatskog branitelja koji je 91. stao na prvucrtu obrane Hrvatska, odnosno Vlada, nema 30 odnosno50 tisuÊa kuna otpremnine.”

Prosvjed su organizirali Sindi-kat policije Hrvatske, Neza-visni sindikat djelatnika MUP-a i Sindikat dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπteni-ka, nezadovoljni kompromis-nim prijedlogom dobivenimnakon sastanka s predstavni-cima Vlade

(RTL, 9. studenoga2012.) Na zagrebaË-

kom Trgu bana JelaËiÊa okupilo se okodvije tisuÊe policajaca kako bi izrazilisvoje nezadovoljstvo zbog odgode pri-mjene odredbe o otpremninama te-meljem Zakona o policiji.

Kolona policajaca se uputila premaMarkovom trgu gdje su prosvjedovali

ispred zgrade Vlade i Sabora.“Ovo je jedini naËin da ovima s lijeve i

desne strane pokaæemo da viπe neÊemodopuπtati da krπe naπa prava. Ne damootpremnine, plaÊe i mirovine. ©to namhoÊe i gaÊe skinuti?, upitao je predsjed-nik Sindikata police DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ.

“ProsjeËna plaÊa policajca iznosi oko3.500 kuna, a ako dozvolimo da nampoËnu krπiti prava, oni Êe iÊi i dalje”,dodao je JagiÊ i poruËio kako policijasvakodnevno puni dræavnu blagajnu.

“Nadam se da u buduÊnosti neÊemomorati posezati za sindikalnim oruæjem,a to ste vi”, poruËio je okupljenimapredsjednik Nezavisnog sindikata djelat-nika MUP-a ZZddrraavvkkoo LLoonnËËaarr.

Glavni povjerenik Sindikata policijeHrvatske za PU zagrebaËku TToommiissllaavvVViinncceettiiÊÊ kazao je kako je ministar RRaann--kkoo OOssttoojjiiÊÊ trebao doÊi podræati policaj-

ce. ZakljuËio je da je Plan 21 potpunopao u vodu.

Prosvjed su organizirali Sindikat poli-cije Hrvatske, Nezavisni sindikat djelat-nika MUP-a i Sindikat dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika, nezado-voljni kompromisnim prijedlogom do-bivenim nakon sastanka s predstavnici-ma Vlade, a kojim se na 1. sijeËnja2016. odgaa primjena odredbe o ot-premninama u Zakonu o policiji.

Sindikati prosvjeduju jer tim prijedlo-gom nije propisan minimalni iznos ot-premnina te navode kako su zahtijevalida visina otpremnine za 2013., 2014. i2015. neÊe biti niæa od pet prosjeËnihplaÊa, πto nije prihvaÊeno. Upozoravajukako je odgoda primjene odredbe o ot-premninama “prvi korak poslodavca kdaljnjem smanjenju njihovih prava”.

KK.. TT..//HHIINNAA

Policija

PPrroossvvjjeedd ppoolliicciijjee pprreedd VVllaaddoomm

HoÊe nam i gaÊe skinuti?!

JJaakkee ssnnaaggee MMUUPP--aa,, ddaannaass -- zzaaddnnjjaa rruuppaa!!

I policajci ustali protiv Vlade

Page 23: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

2233

MORH / OSRH

Page 24: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

2244

OOSSRRHH::

NNeemmaa vviiππee „„mmaajjccii”” kkoolleekkttiivvnnoogg ii sslluuææbbeenniiËËkkiihh pprraavvaa!!NaËelnik Glavnog stoæera zapovijedio pro-vedbu novog ustroja koji Zakon o sluæbi uOruæanim snagama RH joπ ne poznaje

(SDLSN, 10. listopada 2012.) Dræavnim sluæbenicima inamjeπtenicima u Oruæanim snagama Republike Hrvat-ske ovih je dana Ëitana zapovijed Glavnog stoæera OS-RH, odnosno njezina inaËica prilagoena zaposleniËkompuku Ëijem prosvjeÊivanju je namijenjena, kojom su na-javljene korjenite promjene u statusu civilnih zaposleni-ka hrvatskih oruæanih snaga.

Civili u OSRH njome su upoznati s Ëinjenicom da Mi-nistarstvu obrane predstavljaju troπak, nepraktiËni su jerse njima ne moæe zapovijedati, treba im plaÊati preko-vremeni rad, a poslodavac se pri tome mora suoËavati is „ograniËenjima” koja postavljaju opÊi propisi, a pose-bice Kolektivni ugovor za dræavne sluæbenike i namjeπte-nike.

Sve ovo rijeπit Êe se, kako zapovijeda naËelnik Glav-nog stoæera, general pukovnik DDrraaggoo LLoovvrriiÊÊ, „u skladusa zakljuËcima radnog sastanka odræanog u Kabinetuministra 27. rujna 2012. godine, a u svrhu izrade novognormativnog ureenja sluæbe u OS RH”, te stoga zapo-vijeda da „zapovjedniπtva grana OS RH, ZapovjedniπtvoZzP, Ravnateljstvo HVU i zapovjedniπtva pristoæernihpostrojbi, prema postojeÊim knjigama ustroja OS RH,predloæe ustrojbena mjesta za DVO, vojne specijaliste(kao potkategoriju DVO) te vojne sluæbenike i namjeπte-nike”, s rokom izvrπenja „zadaÊe” do 9. listopada 2012.godine.

Tako je na sastanku u Kabinetu ministra obrane zape-ËaÊena sudbina dræavnih sluæbenika i namjeπtenika uOSRH, a temeljem zapovijedi naËelnika Glavnog stoæerai provedena u djelo.

Fali joπ samo jedna sitnica - odgovarajuÊi zakon kojimÊe se takav novi ustroj propisati, a to bi bio Zakon osluæbi u OS RH, koji zasad ne poznaje kategorije „vojnihspecijalista” i „vojnih sluæbenika i namjeπtenika”, no i onje vjerojatno napravljen u istom „kabinetu ministra”, auskoro Êe ga valjda i Vlada usvojiti i isporuËiti Saboru na„raspravu”.

NaËelnik Glavnog stoæera OSRH ovom je zapovije-di pokazao sposobnost anticipiranja ishoda rasprave onovom Zakonu o sluæbi u Oruæanim snagama RepublikeHrvatske u Hrvatskom saboru i ovo tijelo sveo na provo-

ditelja odluka donijetih u kabinetima ministara.Ministarstvo obrane je pak ostalim dræavnim tijelima

pokazalo kako se moæe doskoËiti „ograniËenjima” kojapredstavljaju opÊi propisi o radu i kolektivni ugovori, nanaËin da se podruËje primjene kolektivnog ugovora suzina πto manji broj zaposlenih.

Tako je vuk sit i ovce na broju, tj. ne zadire se u pra-va iz kolektivnog ugovora, ali se ona moraju primjenjiva-ti na manji broj zaposlenih. A o obvezi i demokratskojpraksi savjetovanja sa sindikalnim predstavnicima zapos-lenika o Ëijoj sudbini se odluËuje da i ne govorimo...

SS.. KKuuhhaarr

MMOORRHH RRIIJJEE©©IIOO SSLLUU»»AAJJ::ZZAAPPOOSSLLEENNIIKK ZZBBOOGG KKOOJJEEGG JJEE IIZZ--BBIIOO SSKKAANNDDAALL PPOOSSTTAAOO VVOODDIITTEELLJJSSEEKKTTOORRAA ZZAA JJAAVVNNUU NNAABBAAVVUU

BBrraannkkoo PPrriibboollππaann ssee ooppeett zzaappoosslliioo uu MMOORRHH--uu

(NOVI LIST, 29. rujna 2012.) ZAGREB fl BBrraannkkoo PPrrii--bboollππaann je od 7. rujna i formalno ponovno zaposlenikMinistarstva obrane, a od 13. rujna je postavljen namjesto voditelja Sluæbe za provedbu nabave Samos-talnog sektora za javnu nabavu.

Podsjetimo, Pribolπan je prije nekoliko mjeseci bioflsluËaj« kada se saznalo da je bio zaposlen na ugovor odjelu nakon πto je otiπao u mirovinu sa stimulativnim uvje-tima. Naime, ovaj je sluæbenik MORH-a 28. oæujka prihva-tio da ode u mirovinu uz otpremninu, a skandal je ispaokada se ustanovilo da je samo Ëetiri dana nakon toga do-bio Ugovor o djelu. Njime je zaraivao Ëetiri tisuÊe kunahonorara mjeseËno.

Iz MORH-a su nakon toga stizala dva objaπnjenja. Prvoje bilo da je Pribolπanu takav honorarni posao dan kako biskupa s Dræavnom revizijom radio na pregledu ugovorakoje je MORH potpisivao godinama prije. Na kraju je ispa-lo da to zapravo nije i najtoËnije objaπnjenje, veÊ da je Pri-bolπan ostao kako bi dovrπio javne natjeËaje na kojima jeveÊ radio. Nesluæbeno je iz visokih sfera MORH-a stizalopojaπnjenje kako nitko drugi jednostavno ne moæe to oba-viti. Prije svega se tu radilo o ugovoru za prijevoz vojnika,kojim je uπteeno nekoliko milijuna kuna u odnosu na pro-πle godine.

U meuvremenu se sluËaj zakomplicirao. Pribolπanu jeteπko pao medijski interes kojeg je izazvao, smatrajuÊi ka-ko ga se bespotrebno razapinje. Tako je nakon medijskihnapisa podnio sluæbenu æalbu na rjeπenje o prijevremenojmirovini. Odbor za dræavnu sluæbu joπ je 23. srpnja ove go-

MORH / OSRH

Page 25: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

2255

(NOVI LIST, 13. listopada 2012.) ZAGREB fl Dræavni za-vod za statistiku uveo je noÊni rad, odnosno treÊu smje-nu, za 85 dræavnih sluæbenika i namjeπtenika kako bi po-sao obrade podataka s popisa stanovniπtva obavljenoglanjskog travnja bio gotov u zakonskom roku, do konca

ove godine. Sluæbenici flkojima je uslijed prijeke potrebe, pov-jereno obavljanje poslova ispravljanja neprepoznatljivih znako-va na skeniranom popisnom materijalu« od 22 do 06 sati ra-dit Êe najkasnije do 10. studenog. Za noÊni rad, kako stoji uOdluci o noÊnom radu πto je potpisuje ravnatelj Dræavnog za-voda za statistiku Ivan KovaË, ostvaruju pravo na uveÊanje pla-Êe sukladno odredbama Kolektivnog ugovora za dræavne sluæ-benike i namjeπtenike.

Potrebna predznanja- Procijenili smo da bi bilo dobro uvesti noÊnu smjenu kako

bismo i prije roka dovrπili posao obrade podataka, kazao namje KovaË istiËuÊi da je to bitno i zbog sreivanja biraËkih popi-sa. Sluæbenici i namjeπtenici za koje je donesena odluka o noÊ-nom radu, obavljaju zavrπnu obradu podataka iz popisa sta-novniπtva, koja ukljuËuje i ispravljanje greπaka nastalih pri ske-niranju popisne grae. Kako je rijeË o zavrπnici posla za koji supotrebna i odreena predznanja kojima ne raspolaæu radniciangaæirani preko burze, donesena je odluka o pojaËanom an-gaæmanu sluæbenika i namjeπtenika. KovaË ocjenjuje da zbogplaÊenog noÊnog rada DZS neÊe trebati dodatna sredstva jeÊe se postiÊi uπtede na drugim stavkama. Naime, radnici an-gaæirani preko burze vjerojatno neÊe raditi do konca godine.

PPRRIIJJEEKKAA PPOOTTRREEBBAA PPOOPPIISS SSTTAANNOOVVNNII©©TTVVAA MMOORRAA BBIITTII GGOOTTOOVV DDOO KKRRAAJJAA 22001122..,, DDZZSSUUVVEEOO NNOO∆∆NNII RRAADD

SSttaannoovvnniikkee HHrrvvaattsskkeebbrroojjii ttrreeÊÊaa ssmmjjeennaaSluæbenici i namjeπtenici u treÊoj smjeni, njih85, radit Êe na zavrπnoj obradi podataka i is-pravljanju greπaka nastalih pri skeniranju po-pisne grae

DZS

dine poniπtio rjeπenje o umirovljavanju i Ëitav predmetvratio na ponovno odluËivanje. Kako je Pribolπan i sluæ-beno izjavio, u pismenom obliku, da viπe ne æeli u miro-vinu, Uprava za ljudske resurse MORH-a 7. rujna je otka-zala postupak sporazumnog prestanka dræavne sluæbe.Pribolπan je tako vraÊen na svoju egzekutivnu poziciju, adogovorenu stimulativnu otpremninu ionako nikad nijeni primio.

Iako se iz MORH-a nije moglo doznati kako Êe se for-malno rijeπiti Pribolπanov status u razdoblju od 28. oæuj-ka do 7. rujna, navodno bi se jednostavno trebalo pona-πati kao da je Pribolπan Ëitavo vrijeme bio zaposlenik Mi-nistarstva obrane. Time je ovaj sluËaj stavljen flad acta«,odnosno sve se vratilo na pozicije od prije kraja oæujkaove godine. ©to moæda i nije loπe, s obzirom da je situa-cija nakon Pribolπanovog privremenog odlaska pokazalakako u Sluæbi za nabavu MORH-a ipak nema dovoljnostruËnih osoba za taj moæda i najvaæniji posao u vrijemefinancijske krize.

DD.. RRAADDAALLJJAACC

Page 26: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

2266

Ubrzan postupakVlada je na proljeÊe donijela odluku kojom se DZS-u

odobrava angaæiranje gotovo 400 radnika iz evidencijenezaposlenih putem mjere javni radovi. No, Vlada je tadaotvorila i moguÊnost dodatnog angaæiranja radnika pu-tem te mjere nakon prosinca s obzirom da javni radovimogu trajati najduæe πest mjeseci. Prvi radnici na unosu

podataka s popisa stanovniπtva poËeli su raditi tijekomsvibnja ove godine. Iz odluke Vlade, kojom se DZS-u odo-brava koriπtenje mjere javni radovi, bilo je evidentno dapodaci neÊe biti obraeni u zakonskom roku, veÊ na pro-ljeÊe iduÊe. No, cijeli je postupak ubrzan, a sudeÊi premanajavama iz DZS-a podaci bi mogli biti spremni i prije kon-ca prosinca.

GGaabbrriijjeellaa GGAALLII∆∆

DDZZSS uuvvooddii ttrreeÊÊuu ssmmjjeennuuDZS i nakon angaæiranja gotovo 400 radnikana odreeno vrijeme za obavljanje poslova izprograma javni radovi na pripremi poslovaunosa podataka popisa stanovniπtva ima pro-blema zbog „privremenog poveÊanja opsegaposlova”

(SDLSN, 12. listopada 2012.) Dræavni zavod za statisti-ku s danaπnjim danom uvodi treÊu smjenu, odnosno noÊ-ni rad za 85 dræavnih sluæbenika i namjeπtenika „kojimaje uslijed prijeke potrebe, povjereno obavljanje poslovaispravljanja neprepoznatih znakova na skeniranom po-pisnom materijalu”, ruπeÊi time stereotip o dræavnoj sluæ-bi kao radnom mjestu na kojem se malo radi i puno od-mara.

Rad u treÊoj smjeni u DZS trajat Êe dok postoji potrebaza obavljanjem poslova zbog kojih je uveden, a najkasnijedo 10. studenoga 2012. godine, kako stoji u „Odluci oradnom vremenu dræavnih sluæbenika i namjeπtenika unoÊnom radu”, koju potpisuje ravnatelj DZS, dr. sc. IvanKovaË.

Tako DZS i nakon angaæiranja gotovo 400 radnika naodreeno vrijeme za obavljanje poslova iz programa javniradovi na pripremi poslova unosa podataka Popisa stanov-niπtva, kuÊanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011.godine, ima problema zbog „privremenog poveÊanja op-sega poslova” nastalog zbog popisa stanovniπtva.

Iako nije sve po PS-u jer zaposlenike po Kolektivnomugovoru treba obavijestiti o rasporedu rada ili promjenirasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unapri-jed, dræavni sluæbenici i namjeπtenici koje je zapao rad utreÊoj smjeni ostvarit Êe za svaki sat rada obavljen u noÊ-nom radu uveÊanje plaÊe od 40 posto i u vrijeme krize mo-Êi Êe malo „podebljati” svoje plaÊe.

HoÊe li im poslodavac za to dati i “udarniËku znaËku” ilimedalju “heroja statistike sa zlatnim postotcima” nije nampoznato.

SS.. KKuuhhaarr

DZS

KKiinneezzii ggaa rriijjeeππiillii uu 66 mmjjeesseeccii::eevvoo kkoolliikkoo ggaa rraaddee HHrrvvaattii!! IIjjooππ nniijjee ggoottoovv!!

Zagreb, 13.10.2012., 20:45 Autor: Ivan Forjan(Dnevnik.hr, 13. listopada 2012.) Znate li kolikoje vremena trebalo Kinezima da prebroje stanov-niπtvo? Nepunih 6 mjeseci. Hrvatska to Ëini veÊnepune dvije godine. Zbog iznimno sporog susta-va, dræavni zavod za statistiku uvodi noÊnu smje-

nu, kako bi πto prije saznao koliko Hrvatska ima sta-novnika. Koliko Hrvatska ima stanovnika, prebrojatÊe se po noÊi. Dræavni zavod za statistiku odluËio jeubrzati proces prebrojavanja ljudi, 85 sluæbenikazbrajat Êe koliko nas ima u noÊnoj smjeni.

“Ako neki problem treba rijeπiti, rijeπiti ga u zada-nom roku, onda je jedini odgovor da treba raditi viπei ako treba u tri smjene”, kaæe Siniπa Kuhar iz Sindi-kata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika.

Kao i 400 drugih kolega, i Ivan je u travnju proπlegodine popisivao stanovniπtvo. “Sve se odraivalokako je trebalo, joπ smo mi radili duple provjere svihpodataka”, kaæe Ivan. Zaπto i kako je sustav prebro-javanja zakazao, ne shvaÊa ni sam. Porezni obveznicipopis stanovniπtva platili su 160 milijuna kuna, radiloga je 17 tisuÊa ljudi. Dvije godine poslije viπe od 160tisuÊa podataka nije obraeno. A kad se i obrade, bitÊe zastarjeli.

Page 27: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH STUDENI 2012.

U poplavi medijskih napisa o dræavnoj upravi i njezinim sluæbenici-ma kao druπtvenim nametnicima i “æderaËima” proraËunskog nov-ca, Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RepublikeHrvatske odluËio je o tome πto i kako rade dræavni sluæbenici i na-mjeπtenici progovoriti iz perspektive zaposlenika dræavne uprave.Kako naπ diskurs ne bi bio pristran i subjektivan pomogla nam jedugogodiπnja novinarka Vjesnika MMaarriijjaannaa MMaattkkoovviiÊÊ, koja Êe u no-vootvorenoj rubrici “Dræavna sluæba iz pera Marijane MatkoviÊ” pi-sati o dræavnoj sluæbi vienoj “oËima” dræavnih sluæbenika i namjeπ-tenika, a æelja nam je da se kroz ove “ispovijedi” zaposlenika raspo-reenih na razliËitim radnim mjestima u dræavnim tijelima javnostipruæi moguÊnost uvida u rad dræavne uprave bez unaprijed zadanihnegativnih konotacija.

Æelja nam je da svakoga mjeseca o poslovima svoga radnog mjes-ta, profesionalnim iskustvima i sebi samima “progovore” dræavnisluæbenici i namjeπtenici s podruËja cijele dræavne uprave te datako pokaæemo Ëitav spektar poslova i radnih mjesta u dræavnojsluæbi.U ovom broju domaÊini su nam bili OpÊinski sud u BelomManastiru, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska postaja DonjiMiholjac i Ministarstvo financija, Carinska uprava, CarinarnicaOsijek, u kojem su svoje vienje dræavne sluæbe iznijeli dræavnisluæbenici Snjeæana Pap, Ivan ©poljariÊ i Mijo AdamËeviÊ, a nadamose da Êe nam svoja vrata otvoriti i druga dræavna tijela, kako bi i nji-hovi zaposlenici mogli iznijeti svoja profesionalna iskustva udræavnoj sluæbi.

SSnnjjeeææaannaa PPaappsslluuææbbeenniiccaa uu OOppÊÊiinnsskkoomm ssuudduu BBeellii MMaannaassttiirr

NNaajjËËeeππÊÊee nniittkkoo nneevviiddii ddoobbrree ssttrraannee ii rreezzuullttaattee ddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa

Pomalo je poniæavajuÊe kako se u zadnje vrije-me odnosimo prema dræavnim sluæbenicima i na-mjeπtenicima. Na primjer, donijeta je odluka o to-me da dræavni sluæbenici u kontaktu sa stranka-ma moraju nositi bedæeve sa svojim imenom, ka-ko bi ljudi znali ime sluæbenika na kojega se æeleæaliti. No, nitko, oËito, ne razmiπlja o tome da Êe-mo tako vjerojatno biti izvrgnuti tome da se ljudiiskaljuju na nama i kada nismo krivi, odnosno Ëaki onda kada nisu uspjeli dobiti pozitivno rjeπenjezato πto to tako propisuju zakoni. Pogotovo umanjim sredinama, gdje od ljudi od sluæbenikakoje inaËe poznaju imaju velika oËekivanja, kaæeSSnnjjeeææaannaa PPaapp, zaduæena za javnu nabavu u Op-Êinskom sudu u Belom Manastiru. Tako Êe ljudikoji rade za malu plaÊu i bez ikakve edukacije semoraju nositi s ljudima biti u situaciji da budupodvrgunuti i dodatnom pritisku. S druge strane,dodaje, neke dobre stvari nitko ne vidi. Na pri-mjer Ëinjenicu da je sud u Belom Manastiru zasi-gurno sud s najËiπÊim stanjem u gruntovnim knji-gama u Hrvatskoj.

“Ovo je podruËje od posebne dræavne skrbi.Nakon rata imali smo puno ljudi koji su htjeli oti-Êi iz Hrvatske, pa su prodavali ili mijenjali imovi-nu. Bilo je i puno onih koji su se vraÊali i trebali

su obnoviti kuÊe, a za sve to su im trebali i ured-ni vlasniËki dokumenti. Jednostavno smo ih mo-rali osigurati da bi se mogao uspostaviti norma-lan æivot i naπi su sluæbenici godinama radili udoslovno nemoguÊim uvjetima, uglavnom pre-kovremeno, a da za to nisu bili niπta bolje pla-Êeni u odnosu na sluæbenike u sudovima gdjeto nije bio sluËaj. I zato danas imamo najËiπÊusituaciju u gruntovnici, za razliku od mnogihdrugih podruËja Hrvatske gdje se nije radilo ta-ko”, kaæe naπa sugovornica. A Sud i dalje radi uuvjetima koji su ispod potrebne razine. Na pri-mjer, u zgradi u kojoj rade i prekrπajni suci, kojinerijetko pred sobom imaju i obiteljske nasilni-ke i ljude s druge strane zakona, nema moguÊ-nosti za angaæman zaπtitarske sluæbe.

“Kad nam je nevrijeme nedavno razbilo stakla,

za πto inaËe nisu predviena sredstva u proraËu-nu, morali smo se snalaziti tako da osobno jam-Ëimo staklarima da Êe im rad sigurno biti plaÊen”,dodaje. “Rad u takvim uvjetima trebao bi ipak bi-ti viπe cijenjen. A ako se ljudima u dræavnoj sluæ-bi samo πalju poruke kakve im se danas πalju - daako su im plaÊe male, mogu otiÊi u privatni sek-tor - nema osnove da budu zadovoljni i bolje ra-de svoj posao”, kaæe Snjeæana.

Naπa sugovornica dodaje kako nikada nije ima-la priliku proÊi niti jedan plaÊeni seminar koji bi jojpomogao u usavrπavanju. Ipak, cijeli æivot uËi i ra-di na sebi i o tome priËa s takvim veseljem da smopopriliËno posramljeni, s obzirom da Zagrebpruæa mnoπtvo prilika koje ne koristimo. Tako je,na primjer, prije devet godina, kada je zbogzdravlja morala razmisliti o manje stresnom rad-nom mjestu od posla sudske ovrπiteljice, koji je ra-dila do tada, krenula na seminare kako bi se os-posobila za medijatora u sporovima. Nakon dvijegodine edukacije, postala je prva koordinatoricaCentra za mirenje i nenasilje u Belom Manastiru,Ëiji je zadatak bio da uspostavi sustav medijacije uzajednici. Izuzetno blaga, topla i draga sugovorni-ca svojim ugodnim glasom i vedrim pogledomoko sebe πiri nevjerojatan mir i zapravo ju je lakozamisliti u situacijama u kojima miri ljude. Vrlo jeponosna na rezultate tog projekta - Ëak 85 postopostupaka za koje se pokrene medijacija prekoCentra danas zavrπe pozitivno, dogovorom su-protstavljenih strana, πto je zasigurno velika uπte-da za zajednicu. Meu ostalim i zato πto ti pred-meti ipak ne dou do suda, a neki od njih moædasu mogli godinama optereÊivati sudove.

“Veliko mi je zadovoljstvo kad uspijemo posti-Êi da se ljudi dogovore. Kad poËinjemo, najËeπÊeje stav ‘znam πto hoÊete, da se pomirim s tombudalom’... Jako je vaæno da suprostavljene stra-ne sjednu za stol jer se tada moraju pogledati uoËi i razgovarati, pa je lakπe doÊi do rjeπenja”,kaæe naπa sugovornica. No, ne mora baπ sve bitirijeπeno za stolom, kaæe uz osmijeh. Kad ljudi neæele sjesti jedan red drugog, rjeπenje moæe biti i- ‘πetajuÊa medijacija’.

2277

Page 28: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

2288

“Imala sam sluËaj dvojice susjeda, 80-godiπnja-ka, koji su zaratili zbog nekog banalnog proble-ma, otprilike na razini kruπke za koju se nisu mo-gli dogovoriti Ëija je. Nisu htjeli ni Ëuti za to dasjednemo za stol i razgovaramo, no pristali su danajprije porazgovaram s jednim, pa proπetam dodrugog i prenesem poruku, vratim se s odgovo-rom… Kolegica se nije mogla naËuditi odluci dapokuπam rijeπiti problem na taj naËin, no ipaksam probala. SjeÊam se da je padala kiπa i dasam cijeli dan πetala ispod svog πarenog kiπobra-na, kroz malu ogradicu koju su susjedi bili probi-li dok su si joπ bili dobri, da bi mogli svratiti jedandrugome na rakijicu. I na kraju je uspjelo, pomiri-li su se”, kaæe Snjeæana.

Pomalo je teπko, meutim, zamisliti tu blaguæenu u situaciji da ljudima dolazi u kuÊu kako bipopisala stvari i naplatila dugove, no kroz razgo-vor o primjerima iz prakse postaje jasno kako sui u tim situacijama strpljenje i razgovor bili iteka-ko vaæni. Ali i to da Ëovjek bude »ovjek. “Voljelasam voditi ovrhovoditelja sa mnom kad bih iπla kduænicima. Kada bi vidjeli u kakvim okolnostimaljudi æive, lakπe smo dolazili do dogovora: duæni-cima bih objasnila da postoji dug koji ipak neka-ko moraju platiti, a s ovrhovoditeljem bih poku-πala postiÊi dogovor da spuste kamatu. I tako bis-mo barem malo olakπali situaciju i ipak doπli dorjeπenja” kaæe naπa sugovornica.

PrisjeÊa se i jedne obitelji u kojoj se kod popisastvari uvjerila da majka nema πto dati djeci za je-lo osim komadiÊa kruha. “Kako je moj suprug uto vrijeme radio u Belju i imao pravo na to da od-nese kuÊi i konzerve s hranom, zamolila sam gada on i njegovi kolege sakupe sve πto im je viπaki sutradan sam se vratila k tim ljudima, da bi imodnijela malo hrane”, kaæe. Jednom je duæniku,nakon popisa imovine da bi se naplatio dug, po-kucala na vrata jer joj automobil nije htio upaliti itrebalo ju je pogurati. “Nitko nije mogao vjerova-ti da su mi pomogli pokrenuti automobil, no za-ista jesu”, kaæe.

No, bilo je i onih koji su je ’vijali po mjestu’ sa-mo zato πto je na vratima ostavila obavijest o to-me da Êe odreenog dana doÊi popisati stvari,da bi se provela ovrha, no nikada se nije naπla usituaciji koju razgovorom i strpljenjem nije znalarijeπiti, kaæe. Ipak, bilo je i trenutaka u kojima jojse Ëinilo da Êe ‘puknit ko livada’, jer Ëovjek ipakne moæe ostati imun na tue probleme, ili na

stresne situacije. “U takvim situacijama puno mipomaæe to πto sam kroz edukaciju nauËila otpus-titi stres. Kad procijenim da to nije dovoljno, nelibim se ni potraæiti struËnu pomoÊ psihologa vo-lontera u Centru”, kaæe. Nepostojanje takve pod-rπke je, zakljuËujemo, joπ jedan nedostatak radau dræavnoj upravi, pogotovo u onim sluæbamakoje svakodnevno rade u kontaktu s ljudima i ukojima su sluæbenici Ëesto u kontaktu s ljudimakoji nisu zadovoljni rjeπenjima.

IIvvaann ©©ppoolljjaarriiÊÊppooggrraanniiËËnnii ppoolliiccaajjaacc

RRookkeerr ii ppjjeessnniikk uuuunniiffoorrmmii

Kad vam simpatiËni graniËni policajac na gra-niËnom prijelazu u Donjem Miholjcu ispruæi rukuda bi preuzeo i pogledao dokumente i nagradivas πirokim osmijehom dobrodoπlice, a ondavam pogled susretnu lijepe i prodorne smee oËikoje se smiju, sve su πanse da ste sreli Ivana©poljariÊa. GraniËnog policajca koji piπe pjesme.Do sada ih je napisao 50-ak, a veÊ πest ih je izda-no na albumima bendova s kojima surauje.

Nikad ih ne sanja, kaæe. Pjesme se ne raajuodjednom, u dahu, kao πto to Ëesto priËaju dru-gi pjesnici, nego tek tu i tamo na pamet mu pad-ne neki poseban stih. Zapiπe ga Ëim stigne. I on-da se polako igra s njim, oko stiha plete pjesmu.Pritom postoje odreene zakonitosti, stihovi kojise piπu za bendove moraju imati odreeni brojslogova i ritam koji se moæe pretoËiti u glazbu,pa pjesma nastaje polako.

Prvu je pjesmu snimio s bendom Fireball, koje-ga je pomogao i osnovati. “Kada mi je prije pet, πestgodina najstariji sin, tada 15-godiπnjak, rekao da æe-li svirati gitaru, iskreno sam se razveselio i od srca biospreman pomoÊi da ostvari tu æelju, jer sam u mla-dosti i sam svirao”, kaæe naπ sugovornik. Naime,1988. i 1989. ©poljo je svirao bas gitaru u bendu sDenisom DumanËiÊem, nekoliko godina prije negoπto je Denis 1991. osnovao ‘LeteÊi Odred’.

“Sin je poËeo s klasiËnom gitarom. No, neka-ko sam se nadao da je na tatu i da Êe promije-niti odluku. I vrlo brzo jest, pala je odluka da Êe

to ipak biti bas gitara i dali smo se u nabavu gi-tare i pojaËala. Suradnja na pjesmama je doπlasama po sebi, jednostavno sam im rekao ‘DeËki,imam pjesmu, hajmo neπto napraviti‘ i tako smokrenuli”, priËa naπ domaÊin. “I srednji sin svirabas gitaru“, ponosan je tata, kao da æeli podsje-titi na onu da jabuka ne pada daleko od stabla.“Jedino je najmlai, koji sad ima deset godina,izabrao klavir. On pohaa i muziËku πkolu, jediniu kuÊi, pa Êemo u obitelji imati i jednog πkolova-nog muziËara”, smije se.

Koliko mu je stalo do glazbe najbolje govori tokoliko je energije ulagao u mlade glazbenike. Gi-tare i oprema za cijeli bend nabavljale su se naj-ËeπÊe preko njegove “American” kartice, na rate,on je deËkima ugovarao svirku i godinama ihkombijem vozio na gaæe, a poslije gaæe i na bu-rek. “Znalo se toËno koje nam prolazno vrijemena cesti treba kad krenemo iz Slavonskog Brodada bismo stigli na vruÊi burek u Valpovo prije zat-varanja radnje”, kaæe. I od prvog dana Ëuva sveraËune i potvrde o ratama za opremu koje su mudeËki svirkama otplatili, πto bi jednog dana mo-gao biti i dobar materijal za knjigu o bendu. Sre-Êom, sve je to mogao, meu ostalim i zbog po-voljnog rasporeda smjena, ali i razumijevanja ko-lega. Naime, radi se 12 sati dnevne smjene, za-tim su 24 sata slobodna, onda je na redu 12-sat-na noÊna smjena i 48 sati slobodnog.

Danas Fireball svira s mladim rokerom Zora-nom MiπiÊem, koji je 2009. godine osvojio srcapublike u TV-showu “Hrvatska traæi zvijezdu”. Ia-ko je na kraju zavrπio na drugom mjestu, a srcaje osvojio rock baladama, ©poljo ga viπe voli kadpraπi Ëvrsti, tvrdi rock. I to - neÊete vjerovati! - unjegovoj kuÊi, gdje se Ëesto odvijaju i probe. Ta-ko nam ponosni ‘tata’ benda, puπta snimku Zo-rana i ekipe koji kod njega u kuÊi, po prvi puta,

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπ

ZZaalljjuubblljjeenniiccaa uu ææiivvoott ii vvrrhhoovveeOsim πto bez zadrπke kaæe kako oboæava æivot i ljude, jedna od najveÊih strasti naπe

sugovornice, su - planinski vrhovi. Naime, godinama je Ëlanica planinarskog druπtva izaljubljenica u planinarenje, a kao najdræaæi vrh koji je ispunjava neopisivim mirom izdva-ja Velebit. “Oboæavam pogled s Velebita prema Triglavu. Kad je lijepo vrijeme, s vrhamoæete vidjeti sve naπe otoke”, kaæe Snjeæana. Vikend nakon naπeg dolaska u BeliManastir s planinarima se spremala na vikend na Sljeme, πto je Ëesta odrednica druπtva.“Krenemo rano ujutro, autobusi nas dovedu do Mihaljevca i onda pjeπaËimo. ObiËno pres-pavamo u Runolistu, sutradan joπ malo proπetamo i pred veËer se vraÊamo”, kaæe naπasugovornica, dok se srameæljivo pokuπavamo prisjetiti koliko ono ima otkad smo zadnjiputa iz Novog Zagreba ‘potegli’ na Sljeme. Automobilom, naravno. Osim prirode i iman-ja na kojemu ima vinograd i uzgaja vlastito povrÊe Snjeæana je odnedavno i baka osmom-jeseËne djevojËice.

Page 29: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

uz gitaru, pjevaju pjesmu “Kako da vjerujem”,koju je napisao baπ za njih. Snimili su i spot, kojitakoer potpisuje ‘tata ©poljo’, u ulozi reæisera.Ideja je spota bila da motoristi sa svih strana, ka-da Ëuju da bend svira u jednome klubu, na mo-torima pojure na dobru mjuzu, a u realizaciji supomogli i kolege pograniËni policajci, kao glum-ci. Spot i pjesme koje je snimio mogu se pronaÊii na YouTubeu, s odliËnim komentarima onih ko-ji su ih posluπali.

“Svi oko mene znaju sve i uvijek se trude da is-pune svoje æelje, a meni kako bude…”, kaæe prvistih pjesme “Kako da vjerujem“. Pjesma s poru-kom, angaæirana, zakljuËujemo. “I inaËe Ëestokaæem ono πto mislim, zato su me moji deËki pri-je nekoliko godina i predloæili da budem sindikal-ni povjerenik. I svaπta smo proπli zajedno”, kaæe.No, piπe i æivotne, pa i ljubavne pjesme, priznajepomalo u πali. I kao dokaz, kao iz rukava, ‘baca’jedan stih “Tvoje su zjenice moje stepenice kojevode me uvijek do pobjede…”

“Na taj bi stih vjerujem pale mnoge æene”,kaæe sa simpatiËnim osmijehom, taman kad je inovinarsko uho zakljuËilo da baπ dobro zvuËi tonjeæno, a opet ‘muπko’ priznanje da mu æena ko-joj pjeva puno znaËi. Stepenice do svog uspjeha

pronaπao je, inaËe, u oËima supruge koja je cijelovrijeme tiha podrπka u ljubavi prema glazbi. PriËanam i o ljubavi prema konjima koju su nedavno za-jedno otkrili, na obliænjem imanju u Valpovu, nakojem provode mnogo slobodnog vremena. Za-jedno prolaze prvih 30-ak sati jahanja (“Ja zapravosjednem na konja zadnji, kad ga drugi veÊ izmore,pa nemam problema s njim i siguran sam da meneÊe zbaciti“, kaæe u πali), ali i uæivaju u cjelodnev-nom druæenju s prijateljima na tom imanju, pogo-tovo otkad je Zoran MiπiÊ preuzeo dio brige o ben-du i njegovim kombijem odlaze na gaæe.

Kako su deËki iz Fireballa postali samostalni,on sam sad je neπto viπe angaæiran oko novogbenda - vrπnjaka s kojima je odrastao i koje je na-govorio da se u 40-ima opet prime svirke. I s nji-ma bi uskoro takoer mogao snimiti jednu pjes-mu, no zanimljivo je da njega samog gitara viπene vuËe. Dovoljno mu je pisati tekstove i biti pod-rπka bendu.

Kad nastaje pjesma, ©poljo najËeπÊe zna i ko-me bi najbolje sjela, nekako osjeÊa tko bi ju naj-bolje otpjevao, pa tako ima i jednu neostvarenuæelju: pjesmu za koju bi volio da po jedan stih ot-pjevaju moji prijatelji: Livio Berak, mladi Zoran Mi-πiÊ i Pero GaliÊ iz ‘OpÊe opasnosti‘. “To mi je æe-lja koju joπ nisam ostvario, ali tko zna…”, kaæe.

Pitamo jesu li kolege, graniËni policajci iz nje-gove smjene u Donjem Miholjcu, ponosni zbognjegovog uspjeha u glazbenom svijetu, osjeti li toponekad?

“Znate i sami kako je to - u svom selu nikadniste glavni. Oni me jednostavno ne doæivljavajutako, za njih sam samo kolega s posla. Tek tu itamo znaju me nazvati iz automobila jer su na ra-diju Ëuli moju pjesmu. No, Ëujem kako ponekadznaju reÊi i svojim klincima ‘znaπ li da je tu pjes-mu napisao naπ ©poljo’ i bude mi drago”, kaæe.Odgovor na pitanje je li posao koji radi opasan, sobzirom na to da je granica mjesto na kojemu semogu susreÊu i ljudi koji bjeæe od zakona, otkri-va zapravo zaπto je meu svojim kolegama ‘sa-mo’ ©poljo. I zaπto mu je na poËetku razgovorabilo tako vaæno da nam posebno predstavi svesvoje kolegice i kolege i za svakoga kaæe ponekulijepu rijeË.

“U smjeni nas je uvijek viπe, barem trojica, anerijetko i Ëetvero, petero i jedni drugima uvijekËuvamo lea, pa ni ne razmiπljamo o tome je liopasno”, kaæe. A godine iskustva Ëine svoje i po-nekad je dovoljan samo jedan pogled i nekolikoljubaznih pitanja da se utvrdi da neπto nije u re-du. “Tako sam nedavno, u automobilu s Ëetve-ro putnika koji je doπao na granicu oko Ëetiri uju-tro, zakljuËio da samo jedan putnik ima valjanedokumente, dok su mi ostali bili sumnjivi. Da ne-kako provjerim stvar, zapoËeo sam razgovor sputnicom koja mi je dala sumnjivu putovnicu.Rekao sam kako se inaËe bojim letjeti avionom ipitao je kakav je osjeÊaj biti na tim visinama. Kadje rekla da ne zna, jer se nikad nije vozila avio-nom, sve je bilo jasno. Naime, u putovnici je ima-la peËat graniËnog prijelaza sa - aerodroma”, pri-Ëa ©poljariÊ.

Granica je, inaËe, blizu noÊnih klubova i javnihkuÊa, pa Ëesto ima i onih koji nakon tuluma ‘podgasom’ krenu dalje u provod, ali ih graniËni poli-cajci moraju zaustaviti, pa ponekad bude napor-nih situacija i uvjeravanja, kaæe Ivan ©poljariÊ. Po-sebno su, pak, teπki dani kada se na prijelazunae puno kamiona, meu ostalim i zato πto ko-lege s maarske granice ponekad ne poπtuju do-govor. “Nazovu i kaæu da im ne puπtamo viπe odËetiri, pet kamiona, da se ne stvori guæva, i mi topoπtujemo. No, kad mi njih zamolimo sliËno, ne-rijetko nam svejedno poπalju cijelu kolonu i stvo-re straπnu guævu”, kaæe ©poljariÊ. No, i takve seguæve najËeπÊe odrade bez nervoze, jer je meuvozaËima veÊina onih koji su Ëesto na granici, paznaju i poπtuju pravila.

MMiijjoo AAddaammÊÊeevviiÊÊccaarriinnsskkii iinnssppeekkttoorr uusslluuææbbii zzaa nnaaddzzoorr uu OOssiijjeekkuu

NNaa kkiiππii ii vvjjeettrruu zzaaddvvaa mmjjeesseeccaa mmaannjjii ssttaaææ

“PoËetna plaÊa carinskog sluæbenika sa sred-njom struËnom spremom na graniËnom prijelazukreÊe se oko 3800 kuna, dok onaj s viπom struË-nom spremom moæe raËunati na 4200 do 6500kuna. Istina, plaÊa se moæe malo ’popraviti’ seventualnim viπkom sati, kao i noÊnim smjena-ma, no Ëovjek s vremenom osjeti i posljedice ra-da u turnusu u kojem je svaka Ëetvrta noÊ radnana zdravlje. Poremeti se bioritam. Ljeti, na grani-ci nam je Ëesto uæasno vruÊe, a najesen i tijekomzime smo na vjetru i propuhu, pa i sve to s godi-nama loπe utjeËe na zdravlje. Pa, ipak, nedavnonam je smanjen beneficirani radni staæ, s neka-daπnjih 16 na 14 mjeseci za godinu rada”, kaæeMijo AdamËeviÊ, carinski inspektor II vrste u sluæ-bi za nadzor u Odjelu za upravljanje rizicima uCarinskoj upravi Osijek. Odnedavno radi u uredu,meu ‘papirima‘, nakon πto je pune 24 godineproveo na ispostavama i graniËnim prijelazima,pa i sam na poËetku razgovora kaæe kako mu jeteπko govoriti o ‘novom’ radnom mjestu te da bio danima provedenim na postupcima carinjenjagovorio radije.

Dodaje kako su carinski sluæbenici koji rade naterenu pri utvrivanju beneficiranog staæa proπlineπto gore nego neki njihovi kolege na sliËnomradnom mjestu. Na primjer, pograniËni policajcizadræali su istu razinu beneficiranog staæa (za 12mjeseci rada i dalje se raËuna 16 mjeseci staæa),dok je njima smanjen, iako rade na nekoliko ko-raka. U smjeni je obiËno viπe policajaca, i za raz-liku od carinika, najËeπÊe niti ne izlaze iz kuÊica,pa nisu toliko na udaru kiπe i vjetra...

“Carinski slubenici, s druge strane, uvijek su va-

2299

πtenika RH Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbe

Na jedan detalj bismo zaboravili, daga ©poljo nije posebno naglasio: “MolimVas, naglasite da sam iz BeliπÊa, spome-nite svakako moje BeliπÊe”. Mali gradiÊ ukojem zajedno s obitelji æivi svoje skrom-ne snove oËito jako voli. Ivan ©poljariÊ jei dragovoljac Domovinskog rata, vojnik,izviaË-diverzant 107 brigade, “Vukova sDrave” i jedan od prvih prijelaznih polica-jaca koji su 1997. godine radili u Hrvat-skom podunavlju.

KKaakkoo ddaa vvjjeerruujjeemm

Svi oko meneZnaju sve

I uvijek se trudeDa ispune svoje æeljeA meni kako bude

Prvi do meneIma sve

Ali traæi joπ i viπeI kad bi mogao i moj bi

Zrak uzeo da diπe

I namjeπtenogOsmjeha

S pohlepom u glaviNude mi sve ono πto misle

Da nemam da mi fali

Kako da vjerujemKako da znamDruga je istina»udan je sjaj

Kako da vjerujemKako da znam

Od prvog trenutkaRatujem sam

Ivan ©poljariÊ

Page 30: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

ni. Policajci izlaze samo iznimno, onda kada treba-ju intervenirati zbog neËega. Zato ih, moæda, ma-nje ‘muËi’ i odora. Ona za carinske sluæbenike ni-je prilagoena sluæbeniku koji se Ëesto mora sag-nuti u prtljaænik, zavuÊi ruku iza motora, ili kopatipo prtljazi, pa Ëesto zavrπi i s masnim i prljavim ru-kavima. I joπ se nekako snalazimo s ljetnom uni-formom, koju moæete oprati i ispeglati kod kuÊe,pa se supruga ‘bori’ s njom. No, zimska odoramora na kemijsko ËiπÊenje, koje, naravno plaÊa-mo sami”, kaæe Mijo. Zato ga raduje najava da bicarinici uskoro trebali dobiti nove radne odore,dok Êe postojeÊe ostati sveËana odora sluæbe.

“Carinik je na granici vrlo Ëesto sam, pa ako iz-dvoji jedno vozilo sa strane radi detaljnog pregle-da, odmah se stvara guæva i ljudi u koloni posta-ju nezadovoljni. Na veÊini carinarnica problem jei to πto nemamo dovoljno prostora za pregled,odnosno odvajanje vozila koje se pregledava nastranu, pa se sve Ëesto obavlja u guævi”, pojaπnja-va naπ sugovornik zaπto ga toliko Ëude spome-nute razlike u beneficiranom staæu izmeu njih ikolega iz policije. U bivπoj dræavi, dodaje, carinskisluæbenici i nisu imali beneficirani staæ, nego 30-ak posto viπu plaÊu, no od osamostaljenja Hrvat-ske, sluæba, Ëini se, nije dobila mjesto i status ko-ji zasluæuje.

“Osim πto su nam carinici uvijek krivi ako nagranici dugo Ëekamo”, πalimo se. Imaju li zbogtoga problema, gnjave li ih ljudi Ëesto zbog Ëeka-nja? Imaju li problema kada izvuku vozilo na stra-nu radi detaljnog pregleda?

“VeÊina ljudi je normalna. NajËeπÊa je prituæbadoista da se predugo Ëeka, pogotovo kad sestvori kolona kamiona, πto razumijem. Ni ja nevolim Ëekati, Ëak i kod frizera se radije naruËim.No, sami carinski sluæbenici za Ëekanje najËeπÊenisu krivi. Naime, ako imate carinski prijelaz pred-vien za pet kamiona na sat, a u jednom satu po-nekad pristigne i do 10 - 20 kamiona, jasno je daposao jednostavno ne moæemo obaviti bræe”,kaæe naπ sugovornik. PodsjeÊa kako smo ranijena granicama Ëesto imali kolone po dva, tri putatjedno, odnosno obavezno petkom pred veËerkad bi se ljudi koji rade u inozemstvu vraÊali navikend, dok su veÊ u subotu prije podne na gra-nici Ëekale kolone onih koji su odlazili u Maar-sku na shopping. Postoje situacije kada se guævejednostavno ne mogu izbjeÊi.

A imaju li carinici problema s ljudima koji oËe-kuju da im se progleda kroz prste kada imaju ro-bu u vrijednosti za koju bi morali platiti carinu?Kako rjeπavaju takve situacije?

“Znaju se dogoditi konfliktne situacije, no is-kustvo me nauËilo da nikada ne treba ulaziti usukob sa strankom. »ovjek mora obaviti svojposao sa πto manje rasprave”, kaæe. I ovako,dogodi se da ljudi prijete i cariniku i Ëlanovimanjegove obitelji, bilo je prijava zbog postupanjasluæbenika, pa je najbolje dræati se strogo posla,pojaπnjava.

“No, dobro, πto biste uËinili da se na Vaπemprijelazu, recimo, pojavimo s robom u vrijednos-ti od 1200 kuna, iako zakoni kaæu da bez plaÊa-

nja carine smijemo uvesti robu u vrijednosti do1000 kuna? Biste li prihvatili mito, recimo davam ponudimo teglicu ajvara da ne naplatite ca-

rinu na preostalih 200 kuna?”, pitamo u πali, uzpretpostavku kako bi boËica ajvara od jednogputnika, neke kobasice od drugog, ili sok od tre-Êeg moæda i dobro doπli s obzirom na to kakosu carinici plaÊeni. RijeË je o sluæbi od koje oËe-kujemo da πtiti granice i osigura provedbu pro-pisa, a s druge je strane pomalo podcijenjena.

“Ne, carinik to ne bi smio uzeti. Svi su, narav-no, krvavi ispod koæe, no Ëovjek nikada nije sam,oko nas su putnici, policajci, duge kolone vozila,netko moæe vidjeti da neπto uzimamo i eto pro-blema. Ne vjerujem da bi se itko tko æeli zadræatisvoj posao igrao s tim”, kaæe Mijo AdamËeviÊiÊ.Naplata carine za tako mali iznos, dodaje, zasigur-no nije glavni cilj i carinik Êe kod tako male razlikezasigurno provjeriti je li rijeË o robi koju uvozi sa-mo jedna osoba, ili ih je vozilu viπe, pa se moæeprimijeniti ukupan iznos, pojaπnjava naπ sugovor-nik.

Je li mu danas, sada kad radi u uredu, uglav-nom za raËunalom, dosadno u odnosu na vrije-me dok je bio u direktnom kontaktu s ljudima?

“Nije dosadno - moj je posao da pratim doku-mente o robi koja se uvozi kroz informacijski sustavi ukoliko postoji odreena sumnja u zakonitost koduvoza naπ je posao da proslijedimo tu informacijusluæbi nadzora, koja Êe procijeniti je li potrebno oti-Êi na teren i obaviti sveobuhvatni nadzor”, pojaπnja-va. Ukoliko posumnjaju da se papiri ne slaæu sa sta-njem na terenu, carinici mogu otiÊi i direktno u skla-diπte uvoznika, pa na licu mjesta provjeriti postojeli razlike, odnosno slaæu li se raËuni o kupljenoj robis robom koja je kod njih, dodaje.

Hrvatski se carinici, dodaje, veÊ neko vrijemeredovno na seminarima pripremaju za ulazak uEU, odnosno za primjenu schengena i na naπimgranicama, no pitanje je imaju li Carinska upra-va i Ministarstvo financija spremne odgovore napitanja koja bi se tada mogla otvoriti. Naime, nadijelu hrvatskog teritorija prestat Êe potreba zagraniËnim prijelazima, pa bismo mogli imati vi-πak zaposlenih, dok Êe se u nekim krajevima ot-voriti potreba novog zapoπljavanja. “Pitanje jemoæe li se to rijeπiti obiËnom preraspodjelombez ozbiljnije pripreme. Naime, udaljenost jeprevelika za redovna putovanja, a preseljenje umnogo sluËajeva neÊe biti moguÊe. Ako Ëovjekana novom radnom mjestu ne Ëeka stan i ako ne-ma posla za supruænika, teπko je oËekivati da Êeljudi moÊi donijeti odluku o preseljenju. A trenut-no nemamo niti povoljnih stambenih kredita, ni-ti stanova koji bi se ljudima mogli dati na koriπ-tenje”, upozorava naπ sugovornik.

namjeπtenika RH Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH Sindikat dræavnih i lokalnih

MMaajjssttoorr oodd aallaattaaInæinjer strojarstva po struci, Mijo

AdamËeviÊ, prije dolaska u carinsku sluæ-bu radio je neko vrijeme i posao za kojise πkolovao. “Radio sam na konstrukcijialata i naprava u –uri –akoviÊu. I mogureÊi da sam, pored ljubavi prema tomeposlu, nisam imao i odgovarajuÊu satis-fakciju kad je rijeË o plaÊi. S druge stra-ne, u carinskoj sluæbi i toga ima. Narav-no, ako pogledate nekoga tko je pet go-dina na burzi, onda nam je dobro, nomislim da sluæba nema ono mjesto kojebi u sustavu dræavne uprave trebala ima-ti”, kaæe naπ sugovornik.

Posebno je nezadovoljstvo sluæbenikamaterijalnim razlika unutar Ministarstva.Ipak, rad u smjenama na granici nosi ineπto dobro. Kako se radi 12 sati, uz 24sata slobodno, pa onda 12 sati noÊne i48 slobodnih sati, Mijo ima vremena za‘sitnice’ koje mu neizmjerno znaËe. “Uπali Ëesto kaæem da je nedjelja Boæji dan,a ponedjeljak moj. VeÊ 19 godina svakiponedjeljak sastajem se grupom ljudi izBosanske Posavine s kojima sam odras-tao, pa zaigramo nogomet i uæivamo udruæenju” , kaæe. S posebnim uæivanjemradi na prouËavanju Excela i kreiranjuraznih programskih tabela u istom. Stru-ka ga joπ uvijek ‘dræi’, pa sve sitnice kojetreba popraviti po kuÊi joπ uvijek obavljas veseljem, ponekad se primi i kuhanja,iako to baπ i ne voli, a jedini posao kojinimalo ne voli je - kreËenje.

3300

Page 31: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

3311

OOddbboorr pprraavvoossuuaapprreeddllaaææee iizzmmjjeenneeUUrreeddbbee oo nnaazziivviimmaa rraaddnniihh mmjjeessttaa

(SDLSN, 18. prosinca 2012.) U Zagre-bu je 22. studenoga odræana sjednicaOdbora za pravosue na kojoj su bilinazoËni svi Ëlanovi Odbora.

Nakon provedene rasprave o aktual-noj problematici u pravosuu Odbor jezakljuËio da u dosadaπnjim razgovori-ma sa Ministarstvom pravosua nijedoπlo do pomaka u rjeπavanju proble-ma te da je potrebno napraviti dodatnenapore u provoenju zakljuËaka sa do-sadaπnjih sastanaka.

ZakljuËeno da bi se Uredbom o nazi-vima radnih mjesta u dræavnoj sluæbi uËlanku 10.(jedinstveni nazivi radnihmjesta u dræavnim odvjetniπtvima) podopÊim i administrativnim poslovima tre-balo utvrditi novo radno mjesto pod na-zivom “administrativni referent-daktilo-graf” s koeficijentom 0,87 ili “adminis-trativni referent-dræavno odvjetniËki za-pisniËar” s koeficijentom 0,87.

Obrazloæenje za predloæenu izmjenuje u Ëinjenici da radno mjesto daktilo-grafa u dræavnim odvjetniπtvima imakoeficijent sloæenosti poslova 0,80, anovim Zakonom o kaznenom postup-

ku znatno su se promijenili poslovidaktilografa u dræavnim odvjetniπtvi-ma, tj. viπa je sloæenost poslova, opsegi odgovornost daktilografa tako dadaktilograf u dræavnom odvjetniπtvuobavlja iste (Ëak i neke sloæenije poslo-ve) kao i administrativni referent sud-ski zapisniËar.

UnatoË tome koeficijent je za 0,07 ni-æi u dræavnom odvjetniπtvu pa su ovisluæbenici nepravedno zakinuti.

Nadalje, Odbor pokreÊe inicijativu dase Uredbom o nazivima radnih mjestaza referade prvog stupnja u sudovima idræavnim odvjetniπtvima uvede naziv“administrativni referent-administrativnitajnik suca” ,odnosno “administrativnireferent-tajnik dræavnog odvjetnika”zbog nezavidnog poloæaja sudskih sluæ-benika koji rade u referadama prvogstupnja, gdje zaista u praksi obavljajuadministrativne i tajniËke poslove suci-ma koji sude u prvostupanjskim pred-metima.

Radi pogreπnog naziva radnog mjes-ta sluæbenici su suoËeni s problemimakao πto su promjene sudaca i sl., a i su-ci se suoËavaju s problemima radi koli-Ëine administrativnih poslova u pojedi-nim spisima, πto bi se rijeπilo izmjenomnaziva radnog mjesta. Navedeni zak-ljuËci dostavljeni su Ministarstvu pravo-sua 6.prosinca 2012.godine.

DD.. LLeessaarr

PPrriiooppÊÊeennjjee ssaa zzaattvvoorreennoogg ddiijjeellaa 5555.. ssjjeeddnniiccee VVllaaddee RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee

KKoonnaaËËnnoo ffoorrmmiirraannaazzaajjeeddnniiËËkkaa kkoommiissiijjaa zzaa ttuummaa--ËËeennjjee KKoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraa

(www.vlada.hr/SDLSN) Vlada Repu-blike Hrvatske je na zatvorenom dijelu55. sjednice imenovala Ëlanove Zajed-niËke komisije za tumaËenje i praÊenjeprimjene Kolektivnog ugovora za dræav-ne sluæbenike i namjeπtenike, pa su no-vi Ëlanovi SSnnjjeeææaannaa MMaattiijjaaππeecc, SSaannddaa PPii--ppuunniiÊÊ i VVaattrroossllaavv SSuubboottiiÊÊ, kao predstav-nici Vlade Republike Hrvatske.

Kako su sindikati dræavnih sluæbi veÊodavno imenovali svoje Ëlanove, EEddiinnaaSSaarraajjlliiÊÊaa iz Sindikata policije Hrvat-ske, MMaarriiaa AAkkmmaaËËiiÊÊaa iz Nezavisnog sin-dikata djelatnika MUP-a i IIvvuu BBoollaannËËuu izSDLSN-a, Komisija sada konaËno moæezapoËeti s radom i poËeti rjeπavati broj-na sporna pitanja i nedoumice u svezis primjenom novog Kolektivnog ugo-vora za dræavne sluæbenike i namjeπte-nike, posebice onih koja se odnose nanaknadu troπkova prijevoza...

Dræavna uprava

Page 32: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

3322

Dræavna uprava

(SDLSN, 12. prosinca 2012.) Sindikalna StruËna radna sku-pina za kataklizmiËka stanja i paranormalne pojave na danaπ-njem zasjedanju koje se odræalo znakovitog nadnevka12.12.2012. godine, predloæila je Vladi Republike Hrvatskeusvajanje Ëitavog niza mjera u cilju doËeka 21. prosinca ismaka svijeta u vedrom ozraËju i s osjeÊajem osobnog zado-voljstva pa πto bude...

Uskogrudni kakvi jesu, predstavnici zaposlenih u javnomsektoru prve mjere namijenili su samima sebi, a tek zatim i

svima ostalima. No, proËitajte sami listu mjera koje se pred-laæu Vladi na usvajanje:1. PoveÊati plaÊe dræavnim i javnim sluæbenicima i namjeπ-

tenicima za 100%,2. Donijeti Zakon kojim se ukidaju svi kolektivni ugovori ko-

ji ne predviaju isplatu boæiÊnice, regresa i drugih mate-rijalnih prava i propisati rok za njihovo usklaivanje sa Za-konom,

3. 350.000 nezaposlenih zaposliti na javnim radovima iz-gradnje „Zokijeve barke” u koju Êemo se svi zajedno ukr-cati 21. ujutro,

4. Do 21. emitirati sve preostale epizode Sulejmana Veli-Ëanstvenog,

5. Donijeti ukaz o pomirbi partizana i ustaπa i svih nogo-metnih navijaËkih skupina,

6. Zamrznuti zametke saborskih zastupnika,7. Poniπtiti pretvorbu i privatizaciju,8. Ukinuti TV pretplatu,9. Proglasiti besplatni „night shopping” 20. prosinca,10. U sluËaju neuspjeha smaka svijeta nastaviti po starom...

Sindikat se nada da Êe predloæene mjere naiÊi na razumije-vanje Vlade i predlaæu hitnu sjednicu GSV-a o ovom prevaæ-nom pitanju. Da ih se barem o neËemu pita... SS.. KKuuhhaarr

Postavlja se pitanje nije li pri-mjenom jednog dijela program-skog dokumenta Vlade Jadran-ke Kosor, Vlada Zorana Milano-viÊa zapravo obvezna primijenititaj program u cijelosti?

(SDLSN, 11. prosinca 2012.) Programgospodarskog oporavka Vlade Republi-ke Hrvatske koji je Vlada JJaaddrraannkkee KKoo--ssoorr donijela u travnju 2010. godine joπse uvijek provodi, tako naime proizlaziiz dopisa Ministarstva uprave iz mjese-ca studenog ove godine, kojim se jed-noj dræavnoj upravnoj organizaciji nala-æe da popunjavanje radnih mjesta naneodreeno vrijeme mora provoditi uzobveznu primjenu klauzule 2 za 1, su-kladno Ëinjenici da je Vlada RH “ZakljuË-kom od 21. listopada 2010. godineprihvatila Kriterije za smanjenje brojazaposlenih u tijelima dræavne uprave te

je uvedena klauzula 2 za 1 (za dva otiπ-la jedan novi zaposleni)”.

Meutim, Vlada koja je donijela nave-deni zakljuËak 21. listopada 2010. godi-ne nije bila sadaπnja vlada i nije prihva-tila Kriterije za smanjenje broja zaposle-nih u tijelima dræavne uprave kao sa-mostalni dokument, veÊ u sklopu Pro-vedbe Programa gospodarskog oporav-ka Vlade RH u poglavlju „Javna upra-va”, πto znaËi da sadaπnja Vlada premi-jera ZZoorraannaa MMiillaannoovviiÊÊaa zapravo nastav-lja provedbu Programa HDZ-ove VladeJadranke Kosor.

Ovakva „dobra praksa” provedbe di-jelova pojedinih programskih dokume-nata bivπe Vlade, u ovom sluËaju Pro-grama gospodarskog oporavka, samapo sebi nameÊe pitanje zakonitosti tak-vog postupanja, odnosno Ëinjenice daVlada Zorana MilanoviÊa „zdravo zagotovo” primjenjuje klauzulu 2 za 1, ada o tome nikada nije donijela odgova-

rajuÊi zakljuËak, a posebice stoga πto senavedenom klauzulom suspendira Za-konom o dræavnim sluæbenicima propi-san postupak novog zapoπljavanja udræavnoj upravi.

Odnosno, nije li primjenom jednog di-jela programskog dokumenta Vlade Ja-dranke Kosor, Vlada Zorana MilanoviÊazapravo obvezna primijeniti taj pro-gram u cijelosti?

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbeni-ka i namjeπtenika RH stoga postavlja pi-tanje moæe li se uopÊe programskimdokumentima i zakljuËcima Vlade pro-pisivati zapoπljavanje u dræavnoj upravina drugaËiji naËin od onoga koji jepredvien Zakonom o dræavnim sluæbe-nicima, koji ne poznaje klauzulu 2 za 1,a ako moæe, predstavlja li takav zaklju-Ëak „pravnu steËevinu” iduÊe vlade iliga ona tek treba osnaæiti donoπenjemvlastitog zakljuËka istog sadræaja?

SS.. KKuuhhaarr

KKllaauuzzuullaa 22 zzaa 11

MilanoviÊeva Vlada provodi KosoriËin Program gospodarskog oporavka

SSIINNDDIIKKAALLNNII PPRRIIJJEEDDLLOOGG VVLLAADDII

DoËekajmo smak svijeta u vedrom ozraËju

Page 33: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

3333

IImmeennoovvaannii ËËllaannoovvii EEttiiËËkkoogg ppoovvjjeerreennssttvvaa

PPrriiooppÊÊeennjjee ssaa zzaattvvoorreennoogg ddiijjeellaa 6666.. ssjjeeddnniiccee VVllaaddee RRHH(www.vlada.hr/SDLSN) Vlada Republike Hrvatske je na zatvorenom dijelu 66. sjednice radi isteka mandata, razrijeπi-

la Ëlanove EtiËkog povjerenstva Dinku Prce, Vesnu ©ikliÊ Odak, Radomira DeliÊa, Branka Korena i Gordanu MarËetiÊ.Tri nova Ëlana imenovana su iz reda dræavnih sluæbenika, dva iz reda sindikata, a jedan je imenovan kao predstavnik

nevladinih udruga, a to su Vesna ©ikliÊ Odak iz Ministarstva uprave, Irena CvitanoviÊ iz Ministarstva rada i mirovinsko-ga sustava, Sandro MustafagiÊ iz Ministarstva gospodarstva, Branko Koren iz Sindikata policije Hrvatske, Marija Dill Bra-ËiÊ iz Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske i Gordana MarËetiÊ iz nevladine udru-ge - Instituta za javnu upravu.

(SDLSN, 28. studenoga 2012.) Minis-tar znanosti, obrazovanja i sporta (neËita se „πport“) kojeg sindikati u njego-vom resoru optuæuju za πtednju na pla-Êama prosvjetnih radnika, πtedljiv je ina drugim podruËjima.

Ministar ÆÆeelljjkkoo JJoovvaannoovviiÊÊ, naime,broji veÊ viπe od mjesec dana uπtede naduænosniËkoj poziciji zamjenika minis-tra, a nakon razrjeπenja SDP-ovke MMaarrii--jjee LLuuggaarriiÊÊ na osobni zahtjev zbog od-laska na novu duænost, koja je traga uJovanoviÊevom ministarstvu ostavilaponajviπe svojom izjavom o „lijenimsvetim kravama iz MZOS-a“, Ëiji tempooËito nije bila u stanju slijediti.

Ukoliko ustraje na ovakvom kadrov-skom rjeπenju, JovanoviÊ Êe svom mi-nistarstvu u 2013. godini uπtedjeti go-tovo 320.000,00 kuna, koliko iznosigodiπnja bruto plaÊa zamjenika/ce mi-nistra. Kada bi njegovom svijetlom sta-zom krenuli i ostali ministri, a ima ih 20,Dræavni proraËun rasteretili bi za oko6.340.000,00 kuna.

Naravno uπteda bi bila i veÊa jer dræ-avni duænosnici koπtaju proraËunskekorisnike na razne naËine. Zamislite sa-mo koliko bi manje vozaËa dræavnihduænosnika Ëekalo pred njihovim vlasti-tim ili na teret poreznih obveznika iz-najmljenim stanovima, na koliko bi ihse „vaænih“ sastanaka manje moralovoziti i koliko bi im manje crnih limuzi-na bilo na raspolaganju, a o peglanju

sluæbenih kartica da i ne govorimo. A zamislimo samo svijet u kojem po-

red zamjenika ministara ne bi bilo nidrugih dræavnih duænosnika, poput po-moÊnika ministara, kojih u nekim minis-tarstvima ima i po osam „komada“.

No, vratimo se sa „livade iz sna“ mi-nistru JovanoviÊu, koji je svojim primje-

rom, kako dræi naπ struËni sindikalnitim, pokazao nekoliko stvari.

Prva je, smatraju naπi sugovornici, daministar JovanoviÊ oËito ne misli kako suplaÊe uËitelja jedina pozicija na kojoj semoæe uπtedjeti u sustavu obrazovanja tese, pored titule prvaka u raskrinkavanjukriminala u redovima politiËkih protivnika,æeli okititi i titulom najπtedljivijeg ministrai tako zaraditi LiniÊevo milovanje po glavi.

Druga je, dræe sumnjiËavci u naπem ti-mu, da JovanoviÊ misli kako je nezamje-njiv te stoga jednostavno ne priznaje in-stituciju zamjenika ministra.

TreÊa je, dræi veÊina naπih sugovorni-ka, da je funkcija zamjenika ministra ustvari nepotrebna, a jedina joj je svrhauhljebljenje stranaËkih kadrova na do-bro plaÊenim pozicijama.

»etvrta je da „kukurikavci“ trenutnonemaju „gladnih usta“ koja treba nah-raniti imenovanjem na ovu duænosniËkupoziciju te stoga Ëuvaju upraænjenomjesto za nekog politiËkog „mladca“koji bi se tek trebao „ispiliti“ iz stranaË-kog inkubatora.

Bez obzira na motive, Sindikat minis-tru JovanoviÊu dodjeljuje titulu ministramjeseca za postignute uπtede u njego-vom resoru, a prilika za dodatnu uπtedupruæa mu se veÊ sutra, ukoliko πtrajkaπi-ma koji ne razumiju njegovu principijel-nu politiku uskrati dnevnicu za vrijemeprovedeno u πtrajku.

SS.. KKuuhhaarr

MMIINNIISSTTAARR MMJJEESSEECCAA

JovanoviÊ “uπtedio” jednog zamjenikaministra

Page 34: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

3344

VVllaaddaa zzaabboorraavviillaaddaa iinnvvaalliiddii nniissuu ssaammoo oossoobbee ss vvaannjjsskkiimm ooππtteeÊÊeennjjiimmaa

(Dalje, 9. studenoga 2012.) Da zakon moæebiti krut i nefleksibilan joπ jednom pokazujeprimjer gdje Vlada u izmjenama i dopunamaËlanka 59. Kolektivnog ugovora za dræavnesluæbenike i namjeπtenike kojima su reguliranenaknade troπkova prijevoza s posla i na posaonije raËunala na sluæbenike s invaliditetom od-nosno na one Ëija se invalidnost ne odnosi naoπteÊenje donjih ekstremiteta.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika RH upozorio je, naime, na sluËajsluæbenice kojoj je transplantirano srce te usli-jed toga ima problema s kretanjem. Iako joj jepriznato pravo na znak pristupaËnosti zaosobno vozilo kao osobi s invaliditetom zbogËinjenice πto stanuje na manje od dva kilome-tra od radnog mjesta i nema oπteÊenja donjihekstremiteta prema propisima iz stavka 17.spomenutog Ëlanka, ona nema pravo na nak-nadu troπkova prijevoza.

Kako se prema istom stavku ograniËenje oddva kilometra ne primjenjuje na osobe koje seoteæano kreÊu dotiËna gospoa kao i ostaleosobe koje se zbog svog zdravstvenog stanja,u ovom sluËaju transplantacije organa, ne mo-gu normalno kretati morale bi biti ukljuËene usubvencioniranje.

Stoga Sindikat predlaæe izmjenu i dopunustavka 17. Ëlanka 59. Kolektivnog ugovora zadræavne sluæbenike i namjeπtenike na sljedeÊinaËin: “Na sluæbenika i namjeπtenika s tjeles-nim oπteÊenjima donjih ekstremiteta utvre-nih opÊim propisima, kao i onog kojem jezbog drugih zdravstvenih razloga oteæanokretanje, ne primjenjuje se ograniËenje iz stav-ka 4. ovoga Ëlanka, o Ëemu odluËuje Ëelnik ti-jela na temelju preporuke nadleænog lijeËnikai priloæene medicinske dokumentacije.”

(DDaalljjee..ccoomm, 31. listopada2012.) IroniËnim plakatomSindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenikapoziva na zakonske izmjene

kako bi se Vladina akcija “Tu smozbog Vas” odnosila i na duænosni-ke koji obavljaju najviπe dræavnefunkcije. Ministarstvo uprave AArrssee--nnaa BBaauukkaa je pokrenulo akciju u ko-joj zaposlenici dræavnih sluæbi tre-baju nositi karticu s imenom i ot-vorilo telefone na koje se graanimogu æaliti na njih i njihov rad.

Sindikat podsjeÊa da su joπ prijeosam godina iz Zakona o pravimai obvezama duænosnika izbaËeneobveze, a ostala su samo prava.Za razliku od sluæbenika koji imajuetiËki kodeks kojeg se moraju pri-dræavati, svi duænosnici, od pred-sjednika, premijera i ministara,preko saborskih zastupnika, pa doravnatelja i njihovih pomoÊnika izamjenika nemaju niËega sliËno-ga.

- Sindikat smatra da su dræavnisluæbenici i dræavni duænosnici dvaprsta iste ruke u sluæbi graana iprosvjeduje zbog Ëinjenice favori-ziranja dræavnih sluæbenika i diskri-minacije dræavnih duænosnika ka-da su u pitanju prituæbe korisnikanjihovih usluga. Sindikat dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenikaRepublike Hrvatske oduπevljen jekampanjom Ministarstva uprave„Tu smo zbog Vas”, kojom se gra-ani pozivaju da putem besplat-nog telefona prijavljuju dræavnesluæbenike koji krπe EtiËki kodeksdræavnih sluæbenika. Meutim,Sindikat predlaæe da se kampanjaproπiri i na dræavne duænosnike teje u tu svrhu izradio i naljepnicekojima bi se graani trebali upoz-nati s obvezama i pravima dræav-nih duænosnika sadræanim u Zako-nu o obvezama i pravima dræavnihduænosnika.

Prijedlog naljepnice koja bi se li-jepila na vrata duænosniËkih kabi-neta dostavljen je ministru upraveArsenu Bauku od kojeg Sindikat

oËekuje svesrdnu podrπku ovoj ini-cijativi - napisao je ciniËno glavnitajnik SDLSN-a SSiinniiππaa KKuuhhaarr.Iako se naljepnica koju donosimomoæe smatrati samo dobrim vi-cem, ona upozorava na puno dub-lji problem. Nakon πto je donesenZakon o sukobu interesa, obvezeduænosnika su izbaËene iz zakona.Ponaπanje duænosnika moæe bitineetiËno, neËasno, nepoπteno, ada ne predstavlja sukob interesa.Sindikat smatra da i oni morajuimati obveze u zakonu o duænosni-cima, jednako kao i sluæbenici.Kuhar je poslao i prijedlog izmjenaZakona predsjedniku, premijeru,Saboru i Ministarstvu uprave. Upopratnom tekstu je napisao i daupravo potezi duænosnika poputsmanjivanja prava i novca u osnov-nim dræavnim uslugama poputzdravstva i πkolstva, moæe pretvo-riti kampanju “Tu smo zbog Vas”u ciniËnu πalu.

Graani svoj bijes zbog tih pote-za iskaljuju upravo na sluæbenici-ma koji predstavljaju i dræavu i mo-raju braniti poteze duænosnika. Is-tovremeno se i njima smanjujuprava i plaÊe. Duænosnici s drugestrane, niti imaju etiËki kodeks nitiikakve propisane obveze kada sujednom izabrani i imenovani.

II.. PPaannddææiiÊÊ

““TTUU SSMMOO ZZBBOOGG VVAASS””

SSDDLLSSNN pprreeddllaaææeepprrooππiirreennjjee kkaammppaannjjee MMiinniissttaarrssttvvaauupprraavvee ii nnaa ddrrææaavvnnee dduuæænnoossnniikkee

(SDLSN, 30. listopada 2012.)Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbe-nika i namjeπtenika Republike Hr-

Dræavna uprava

PPoogglleeddaajjttee kkoommee ssee mmooææeetteeææaalliittii nnaa ppoonnaaππaannjjee ppoolliittiiËËaarraa!!

Page 35: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

vatske oduπevljen je kampanjom Minis-tarstva uprave „Tu smo zbog Vas”, ko-jom se graani pozivaju da putem bes-platnog telefona prijavljuju dræavne sluæ-benike koji krπe EtiËki kodeks dræavnihsluæbenika.

Meutim, Sindikat predlaæe da sekampanja proπiri i na dræavne duænosni-ke te je u tu svrhu izradio i naljepnice ko-jima bi se graani trebali upoznati s ob-vezama i pravima dræavnih duænosnikasadræanim u Zakonu o obvezama i pravi-ma dræavnih duænosnika.

Sindikat smatra da su dræavni sluæbe-nici i dræavni duænosnici dva prsta iste ru-ke u sluæbi graana i prosvjeduje zbogËinjenice favoriziranja dræavnih sluæbeni-ka i diskriminacije dræavnih duænosnikakada su u pitanju prituæbe korisnika nji-hovih usluga.

Prijedlog naljepnice koja bi se lijepilana vrata duænosniËkih kabineta dostav-ljen je ministru uprave Arsenu Bauku odkojeg Sindikat oËekuje svesrdnu podrπ-ku ovoj incijativi.

SS.. KKuuhhaarr

3355

Page 36: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

Dræavna uprava

OODD VVII©©KKAA GGLLAAVVAA NNEE BBOOLLII

PPoorreezznnaa uupprraavvaa oodd zzaappoosslleenniikkaa ttrraaææii ppoottppiissiivvaannjjee iizzjjaavvee ooppoovvjjeerrlljjiivvoossttii ppooddaattaakkaappoorreezznniihh oobbvveezznniikkaa

(SDLSN, 18. listopada 2012.) Izjava predsjednika VladeRH Zorana MilanoviÊa kako smo svi prepuπteni sluËaju, adræava koja je prepuπtena sluËaju je sluËajna dræava, goto-vo se svakoga dana potvruje u praksi.

Meutim, najgore je kad premijerove rijeËi potvrujeupravo praksa dræavnih tijela.

Naime, od juËer se u Poreznoj upravi od zaposlenika traæipotpisivanje „izjave o povjerljivosti podataka poreznih ob-veznika”, kojom sluæbenici Porezne uprave pod kaznenom,materijalnom i stegovnom odgovornoπÊu izjavljuju da Êe πti-titi povjerljivost sadræaja podataka poreznih obveznika, teda neÊe kopirati, citirati ni na druge naËine koristiti porez-ne podatke, niti o njima razgovarati s osobama koje nisuukljuËene u proces utvrivanja poreznih obveza.

Izjava bi bila za svaku pohvalu kad Hrvatska ne bi imalapopriliËno kompleksno ustrojen pravni sustav u kojem surazliËitim zakonima i propisima utvrene obveze Ëuvanjasluæbene tajne, kao i posljedice njezina odavanja.

Tako i sluæbenike Porezne uprave, kao dræavne sluæbeni-ke, obvezuju odredbe Zakona o dræavnim sluæbenicima ko-jima se u glavi „duænosti dræavnih sluæbenika”, odjeljku „na-Ëela ponaπanja dræavnih sluæbenika”, govori o duænosti Ëu-vanja sluæbene tajne i poπtivanja privatnosti.

Povreda ovog naËela istim je zakonom propisana i kaoteπka povreda sluæbene duænosti, zbog koje se moæe izreÊikazna prestanka dræavne sluæbe.

Dræavni sluæbenici pak poznavanje svojih prava i obveza,poput Ëuvanja sluæbene tajne, potvruju i polaganjemdræavnog struËnog ispita.

Stoga se postavlja pitanje treba li zakonom propisanu ob-vezu dodatno osnaæivati potpisivanjem izjave koja nije pro-pisana pozitivnim propisima, niti je uvjet za obavljanjedræavne sluæbe.

Najvaænije od svega je hoÊe li sluæbenik „nadrapati” zatojer je u sluËaju odavanja sluæbene tajne postupio suprotnoizjavi Ëije se potpisivanje od njega traæi ili zato jer je to pro-pisano kao povreda sluæbene duænosti „nekim” zakonom,te pitanje vrijednosti takve izjave u hijerarhiji pravnih propi-sa.

»ini nam se da odgovor leæi u Ëinjenici da u zakone i dru-ge pozitivne propise najmanje vjeruje sama dræava, kada nji-hovu provedbu osigurava kroz pojedinaËno obvezivanje naponaπanje koje je propisano tim zakonima.

Ili je ova pojava odgovor na optuæbe o programiranom„curenju” i objavljivanju podataka koji πtete neËijim politiË-kim protivnicima, a ovakvim se izjavama za to pokuπavajuoptuæiti obiËni sluæbenici.

No, bez obzira na motive zbog kojih se praksa potpisiva-nja kojekakvih izjava u dræavnoj upravi nezaustavljivo πiri,Sindikat Êe zatraæiti od mjerodavnih tijela, prije svega Minis-tarstva uprave, da se oËituju o pravnoj utemeljenosti i „teæ-ini” ovakvog oblika „izjaπnjavanja”, odnosno posljedicamaodbijanja potpisivanja takvih izjava.

SS.. KKuuhhaarr

RRaazzlliiËËiittii mmiinniissttrrii jjeeddnnaakkoonnee ppooππttuujjuu zzaakkoonnNi Baukov plan prijama u dræavnu sluæbu da-nas, ni Mlakarov juËer nisu usklaeni sodredbama Zakona o dræavnim sluæbenicimai zorno pokazuju da se vlast mijenja, aliministarska Êud ne

(SDLSN, 1. listopada 2012.) Sindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika RH, povodom donoπenja Planaprijama u dræavnu sluæbu u tijela dræavne uprave i struËnesluæbe i urede Vlade Republike Hrvatske za 2012. godinu,koji potpisuje Arsen Bauk, danas „reprizira” svoju vijest iz

Page 37: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

2010. godine, kada je isti takav plan, ali za 2010. godinu,donio tadaπnji ministar uprave Davorin Mlakar.

Naime, oba plana nisu usklaena s odredbama Zakona odræavnim sluæbenicima i zorno pokazuju da se vlast mijenja, aliministarska Êud ne. Sukladno ovom zakonu, planom prijamautvruje se stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u dræav-nom tijelu, potreban broj dræavnih sluæbenika na neodreenovrijeme, planira se broj vjeæbenika i prijam u dræavnu sluæbu naodreeno vrijeme zbog poveÊanog opsega posla.

Planom se utvruje i popunjenost radnih mjesta u dræav-nom tijelu pripadnicima nacionalnih manjina i planira njiho-vo zapoπljavanje.

Meutim, jedino πto plan za 2012. godinu sadræi jesu po-daci o broju sluæbenika koje treba zaposliti radi provedbeIPA (Instrument for Pre-Accession Assistance) programa i iz-vrπavanja obveza prema Europskoj uniji.

O vaænosti objave podataka u planu prijama koji se odno-se na stvarnu popunjenost radnih mjesta u dræavnim tijeli-ma, odnosno broj zaposlenih, u trenutku kad se govori o

smanjenju dræavne uprave i javnog sektora za 20.000 sluæ-benika i namjeπtenika ne treba posebno govoriti.

Znakovito je i zabrinjavajuÊe da odredbe Zakona o dræav-nim sluæbenicima koje se odnose na plan prijama u dræavnusluæbu ne poπtuje upravo srediπnje tijelo dræavne upravenadleæno za sluæbeniËke odnose - Ministarstvo uprave.

Radi se o tijelu koje obavlja upravni i inspekcijski nadzornad tijelima dræavne uprave i nadzire provedbu zakona idrugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela dræav-ne uprave, koje ovakvim postupanjem diskreditira vlastituulogu u sustavu dræavne uprave.

Kako nad Ministarstvom uprave nema tko provesti uprav-ni nadzor, ostaje jedino moguÊnost da Vlada Republike Hr-vatske, sukladno Zakonu o sustavu dræavne uprave, raspra-vi stanje u tom dræavnom tijelu, ali je tako neπto malo vje-rojatno pa i u buduÊnosti moæemo oËekivati da Ministarstvouprave poπtuje odredbe Zakon o dræavnim sluæbenicima umjeri koju Êe proizvoljno odrediti.

SS.. KKuuhhaarr

3377

KKaaoo jjaajjee jjaajjeettuu nnaalliikkuujjuu BBaauukk ii MMllaakkaarr kkaadd jjee uu ppiittaannjjuu ppooππttiivvaannjjee ZZaakkoonnaa oo ddrrææaavvnniimm sslluuææbbeenniicciimmaa

Page 38: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

3388

SSDDLLSSNN

OOssnnoovvaannaa SSiinnddiikkaallnnaa ppooddrruuæænniiccaa PPrraavvoossuuddnneeaakkaaddeemmiijjee

(SDLSN, 7. prosinca 2012.) JuËer je u Zagrebu odræanaosnivaËka skupπtina Sindikalne podruænice Pravosudne aka-demije, kojim Ëinom se ova javna ustanova, utemeljena zaprovedbu programa za vjeæbenike u pravosudnim tijelima iza kandidate za suce i zamjenike dræavnih odvjetnika, na-kon formiranja radniËkog vijeÊa kao oblika radniËke partici-pacije, moæe pohvaliti i vlastitom sindikalnom organizaci-jom, u okviru koje Êe njezini zaposlenici moÊi svoje intereseartikulirati i kroz proces kolektivnih pregovora s poslodav-cem.

A poslodavca u sluËaju Pravosudne akademije utjelovljujeUpravno vijeÊe, u koje, sukladno Zakonu o Pravosudnojakademiji po funkciji ulaze, kao stalni Ëlanovi, ni manje niviπe nego predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske,Glavni dræavni odvjetnik Republike Hrvatske, ministar pra-vosua, predsjednik Dræavnog sudbenog vijeÊa i predsjed-nik DræavnoodvjetniËkog vijeÊa.

Upravo zbog toga Sindikat ne sumnja da Êe se u ovoj vi-sokoj javnoj ustanovi socijalni dijalog voditi po najviπim de-mokratskim standardima i, nadamo se, postati obrazac do-bre prakse kolektivnog pregovaranja.

Razloga za pregovore ima napretek, a jedan od njih je iËinjenica da je Vlada posljednjim izmjenama i dopunamaUredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima sloæenos-ti poslova u javnim sluæbama propisala kao posebna radnamjesta na Pravosudnoj akademiji izdvojila jedino radnamjesta ravnatelja, zamjenika ravnatelja i tajnika Pravosudneakademije, premda, kako je to ravnateljica IIvvaannaa GGoorraa--nniiÊÊ pojasnila u izjavi za Jutarnji list, zaposlenici Akademije -zbog sloæenosti poslova koji obavljaju, ali i zato πto je nje-no osnivanje bilo jedno od mjerila EU te je njen rad stalnopod monitoringom - „trebaju imati veÊa primanja nego ko-lege koji rade u ministarstvima ili agencijama odnosno insti-tucijama koje se ne bave EU. Jer i uvjeti koji traæimo za na-πe zaposlenike su puno veÊi. Na primjer, svi moraju znatiengleski i biti informatiËki pismeni“.

Sindikat Êe stoga, zajedno s izabranom sindikalnom pov-jerenicom DDrraaggaannoomm SSmmoolljjaannoovviiÊÊ, uskoro pokucati na vra-ta Pravosudne akademije, kako bi s poslodavcem usposta-vio socijalni dijalog i dogovorio modalitete unaprjeenjastatusa svih, a ne samo rukovodeÊih sluæbenika ove javneustanove.

SS.. KKuuhhaarr

OOddbboorr pprrooffeessiioonnaallnniihh vvaattrrooggaassaaccaa oo aakkttuuaallnniimmpprroobblleemmiimmaa uu vvaattrrooggaassttvvuu

(SDLSN, 5. studenoga 2012.) Odbor profesionalnih vatro-gasaca Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπteni-ka RH razmatrao je danas u proπirenom sastavu minimalnefinancijske standarde za vatrogastvo u 2013. godini, kao iNacionalnu strategiju hrvatskog vatrogastva.

Kako se u vatrogastvu godinama gomilaju problemi, asvakim novim proraËunom pokuπavaju smanjiti financijskasredstva, Odbor je zakljuËio da ne prihvaÊa bilo kakvo sma-njenje sredstva minimalnih financijskih standarda za vatro-gastvo u 2013. godini.

Naime, u sluËaju da doe do smanjenja, a samim time iugroæavanja materijalnih prava zajamËenih Kolektivnim ugo-vorom za dræavne sluæbenike i namjeπtenike, koji se u pogle-du plaÊa i materijalnih prava primjenjuje i na profesionalne va-trogasce, Sindikat Êe biti prisiljen braniti prava profesionalnihvatrogasaca svim raspoloæivim oblicima sindikalnih akcija.

Odbor isto tako ne prihvaÊa Nacionalnu strategiju zaπtiteod poæara koju je predstavila Dræavna uprava za zaπtitu i spa-πavanje jer ta strategija nema konkretno odreene ciljeve.

Ne prihvaÊa ni beskrajne izmjene i dopune Zakona o va-trogastvu jer ne rjeπavaju radnopravni status vatrogasaca niprobleme u sustavu vatrogastva u cjelini.

Vienje nove strategije i prijedlog Zakona o vatrogastvuveÊ imaju, a ohrabrujuÊa je Ëinjenica da ovaj puta imaju us-klaene stavove s ostalim predstavnicima vatrogasaca i joπvaæniju potporu predstavnika Vlade.

RR.. NNoovvaakk

Vijesti

Page 39: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

3399

ZZAAGGRREEBB

OOddrrææaann sseemmiinnaarr „„KKoorruuppcciijjaa uu jjaavvnnoomm sseekkttoorruu““

U Zagrebu je 30. i 31. listopada 2012. godine odræan u or-ganizaciji Zaklade «Fridrich Ebertfl i EPSU-a-Europske organi-zacije sindikata javnih sluæbi, seminar na temu «Korupcija ujavnom sektorufl s posebnim naglaskom na podruËje zdrav-stva i pravosua. Seminaru su nazoËili predstavnici sindikatajavnih i dræavnih sluæbi iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovi-ne, Makedonije, Crne Gore i Kosova, te predstavnik Transpa-rency International Hrvatske.

IstraæivaËka jedinica meunarodnih javnih sluæbi (PSIRU)napravila je istraæivanje o uzrocima korupcije u kojoj se navo-de Ëetiri uzroka koruptivne djelatnosti:- sprega biznisa i politike- nedovoljno zalaganje politiËkih elita za suzbijanje korupcije- netransparentno troπenje dræavnog novca- privatizacija dræavnih poduzeÊa.

Istraæivanje Transparency International Hrvatske koje jeprovedeno u zemljama regije pa i πire, pokazuje da graaniprepoznaju koruptivne radnje najviπe u pravosuu, politiËkimstrankama i zdravstvu.

Predstavnici sindikata konstatirali su, svatko za svoju

zemlju, prisutnost korupcije u javnom sektoru. Iako postojeinstitucionalni okvir-zakoni, tijela za borbu protiv korupcije,nema joπ uvijek uvijek dovoljno politiËke volje da se to vaænopitanje bolje rjeπava. Treba ipak istaknuti da su napravljeniodreeni pomaci - procesuiraju se visoki dræavni duænosnici isve viπe jaËa svijest graana o πtetnosti korupcije. ZnaËajandoprinos toj borbi daju i mediji. Naglaπen je poloæaj dræavnihsluæbenika odnosno njihovih malih plaÊa kao jedan od mogu-Êih izvora korupcije, πto naravno znaËi da nitko ne opravda-va nekoga tko prima mito zato πto ima malu plaÊu.

ZakljuËno, borba protiv korupcije je dugotrajan proces, onapodrazumijeva adekvatan zakonski okvir, transparentnost za-poπljavanja u javnom sektoru, te nadzore tijela koja Êesankcionirati koruptivne djelatnosti.

BB.. PPlleeππaa

VVllaaddaa uusskkllaauujjee ppllaaÊÊee uu aaggeenncciijjaammaa ii iinnssttiittuuttiimmaa ss ppllaaÊÊaammaa uu jjaavvnniimm sslluuææbbaammaa

ZAGREB, 4. listopada 2012. (Hina) - Vlada je na danaπnjojsjednici izmijenila Uredbu o nazivima radnih mjesta i koefici-jentima sloæenosti poslova u javnim sluæbama kako bi plaÊeu raznim dræavnim agencijama i institutima uskladila sa Zako-nom o plaÊama u javnim sluæbama.

RijeË je o uredbi kojom se usklauju plaÊe zaposlenih uagencijama, institutima i drugim pravnim osobama na kojese primjenjuje Zakon o plaÊama u javnim sluæbama, koji je nasnazi veÊ 11 godina, a nije se primjenjivao barem zadnjih ne-koliko godina, rekao je ministar uprave AArrsseenn BBaauukk.

BuduÊi da su u nekim od tih institucija plaÊe bile znatno ve-Êe od dozvoljenih, ovime se uspostavlja zakonito stanje, ali iispunjavaju obveze koje je Vlada preuzela potpisujuÊi Kolek-tivni ugovor s dræavnim sluæbenicima.

Ministarstva turizma, obrane, branitelja i vanjskih poslovaizvijestila su kako nemaju pravnih osoba na koje se odnosi Za-kon o plaÊama u javnim sluæbama, napomenuo je Bauk.

U prvoj fazi usklaivanja obuhvaÊene su agencije i insti-tucije u nadleænosti ministarstava unutarnjih poslova, pra-vosua, graditeljstva i prostornog ureenja, financija, ra-da i mirovinskog sustava te regionalnog razvoja i fondo-va EU.

Do kraja godine s joπ dvije uredbe Êemo obuhvatiti institu-cije iz nadleænosti ostalih ministarstva i time dovrπiti posaousklaivanja stanja u svim agencijama i institutima sa zako-nom, najavio je Bauk.

Vlada je takoer promijenila uredbu o osnivanju Dræavneπkole za javnu upravu Ëime su spojene dvije institucije - Dræav-na πkola za javnu upravu i Akademija lokalne demokracije.Te se ustanove bave istim poslom - jedna obrazovanjemdræavnih i javnih sluæbenika, a druga lokalnih sluæbenika, paÊemo njihovim spajanjem smanjiti broj institucija i malo racio-nalizirati sustav, rekao je Bauk.

Page 40: Potpisan Kolektivni ugovor za HZZ

PP OO GG LL EE DD II ZZ NN HH SS -- aa

Vlada je skinularukavice

PPiiππee:: KKrreeππiimmiirr SSeevveerr

VeÊ kad je vlast donoπenjem Zakona o reprezentativnos-ti mijenjala odredbe Zakona o radu, a bez suglasnosti so-cijalnih partnera, posebno sindikata, moglo se naslutiti ka-ko je za ispunjenje svojih ciljeva spremna preskakati uobi-Ëajene procedure i koristiti svoj poloæaj kako bi snagom isilom nametala rjeπenja. No, bez obzira na sve, doista nis-mo oËekivali da bi mogla zakonom nasrnuti na kolektivneugovore. A upravo je to napravila donoπenjem Zakona ouskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima ujavnim sluæbama kojim je udarila na njihove boæiÊnice u2012. i 2013. godini i na regrese u 2013. godini. Povrπnimpogledom moglo bi se zakljuËiti - niπta posebno jer bez to-ga su i tako veÊ ranije ostali i drugi korisnici dræavnogaproraËuna pa je to neka vrsta poravnanja.

Ipak, nije to niti tako jednostavno, niti bezazleno. Dono-πenje toga Zakona udar je ne samo na zaposlene u javnimsluæbama, veÊ na sve radnike u Hrvatskoj. Udar je to naopÊu slobodu kolektivnog pregovaranja u Hrvatskoj. Vlastje izravno udarila na slobodu kolektivnog pregovaranja za-jamËenu temeljnim konvencijama Meunarodne organiza-cije rada (broj 87. i 98.) i Europskom socijalnom poveljom,a koje je Republika Hrvatska ratificirala i koje su po prav-noj snazi iznad zakona. Udar je to i na Povelju o temeljnimpravima Europske Unije, a naravno i na Ustav RepublikeHrvatske i na Zakon o radu. OËito je kako kad vlast udara,udara na sve strane (i nedajboæe pustiti je u staklanu).

Vlada je, iskoristivπi veÊinu u Hrvatskome saboru, svojepropuste i slabosti za pregovaraËkim stolom nadoknadilaspornim Zakonom. BuduÊi nije na vrijeme pokrenula pre-govore sa sindikatima za izmjene i dopune vaæeÊih gran-skih kolektivnih ugovora u javnim sluæbama, a nije ih nitiotkazala, ostala im je obveza po tim ugovorima u ovoj go-dini izvrπiti isplate boæiÊnica. Kako to ne bi uËinila predajezakonodavnoj vlasti, Hrvatskome saboru, obvezu da njoj,izvrπnoj vlasti napravi uslugu i donese zakon kojim Êe jojtu isplatu zabraniti i pri tome tim zakonom iskljuËuje i mo-guÊnost primjene povoljnijeg prava za radnike utvrenustavkom 3. Ëlankom 7. Zakona o radu. A, kako se ne bi sasindikatima muËila oko pregovora za regres i boæiÊnicu za2013. godinu, Vlada RH je od Hrvatskoga sabora zatraæi-

la da joj, onako usput, tim Zakonom zabrani u javnim sluæ-bama isplatu regresa i boæiÊnica i u 2013. godini. Zaπto setlaËiti, zaπto pregovarati sa sindikatima kad se to moæe ri-jeπiti uporabom sile, donoπenjem zakona?! Od 1992. go-dine, od kad je potpisan prvi kolektivni ugovor za dræavnei javne sluæbe i dræavna i javna poduzeÊa, ni jedna vlast ni-je zakonom udarila na kolektivne ugovore. Ni u ratu ni umiru. Uz udar na zajamËene temeljne slobode kolektivnogpregovaranja vlast je udarila i na sindikate, kao dionike to-ga pregovaranja. Dakle, udara i na sindikalni pokret i najedan od temeljnih razloga sindikalnog postojanja i orga-niziranja, na kolektivne ugovore.

Vlast je time pokazala joπ neπto. Pokazala je kako je je-dan od najmoÊnijih poslodavaca u zemlji. MoÊne i velikebanke ili telekomunikacijske kompanije u Hrvatskoj, kojimalea Ëuvaju njihove tvrtke majke u inozemstvu, MMF, Svjet-ske banka, bonitetne agencije i razne vidljive i manje vidlji-ve organizacije, zaklade, instituti i agencije, moraju upotri-jebiti puno od tog svog podupirateljskog mehanizma kakobi utjecale na neke zakone i propise u Hrvatskoj. One ima-ju i koriste utjecaj, snagu i moÊ kapitala, Ëime utjeËu na po-litiËke elite na vlasti za promicanje i postizanje svojih inte-resa i ciljeva. A Vlada RH, koja je uvijek gladna novca, jerdræavnom proraËunu uvijek viπe treba za troπenje nego liprihoduje, ima politiËku moÊ izravno u rukama. Nerijetkopokazuje slabost prema raznim politiËkim i korporacijskimpritiscima, utjecajima ili samo oËekivanjima izvana, ali zatoto izdaπno nadoknauju pokazujuÊi i koristeÊi snagu i moÊpolitiËke vlasti u zemlji. Prema van se ophodi u bijelim di-plomatskim rukavicama, a unutra sve ËeπÊe navlaËi oneboksaËke. I udara. Udara πakom po vlastitom narodu kadpodiæe PDV, kad dopuπta poskupljenje energenata ili kadod toga pere ruke, kad rasprodaje nacionalnu imovinu, kadpuπta da propadaju seljaci i domaÊa proizvodnja hrane, alii πire, da propada domaÊe gospodarstvo, a s njim i radnamjesta u Hrvatskoj, dok uvoznici caruju, ali i kad ne vodi bri-gu i ne vrednuje dovoljno rad zaposlenih u dræavnim i jav-nim sluæbama i dræavnim i javnim poduzeÊima.

No, oËito se vlasti dopalo to udaranje po svojima. KadveÊ prima udarce izvana, onda ih nekome mora i dijeliti.Udarati one vani ne moæe jer se boji kako bi je mogli no-kautirati. Probala je udarati doma. Vidi da moæe. Tu joj seudarci ne vraÊaju. Vlastiti joj narod sad te udarce skruπe-no prima i ne vraÊa. Trpi i potiho, ali bome i sve glasnijenegoduje. Za sada. No pitanje je koliko Êe joπ tako trpjeti.Ali vlasti oËito nije dovoljno udarati u rukavicama. Za na-noπenje snaænije povrede rukavice treba skinuti. Upravo jeto vlast uËinila donoπenjem Zakona o uskrati isplate poje-dinih materijalnih prava zaposlenima u javnim sluæbama skonaËnim prijedlogom zakona. Skinula je rukavice i udari-la. Tim je udarcem nanijela ozbiljnu povredu jednoj od te-meljnih zasada na kojima poËiva svako suvremeno druπt-vo pa i Hrvatska. A πto Êemo mi uËiniti?