of 44 /44
broj 179 Godina XV. Zagreb studeni 2011. Časopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480 Sindikalni susreti SITŠ-a Likvidambar Šumarski fakultet – reforma nastavnog programa Potpisan Kolektivni ugovor

Potpisan novi Kolektivni ugovor

Embed Size (px)

Text of Potpisan novi Kolektivni ugovor

  • broj

    179Godina XV.

    Zagrebstudeni2011.

    asopis za popularizaciju umarstva ISSN 1330-6480

    Sindikalni susreti SIT-aLikvidambarumarski fakultet reforma nastavnog programa

    Potpisan Kolektivni ugovor

  • Naslovna stranica:Patuljci i divoviZdenko Turniki

    Zadnja stranica: Usamljeni plivaMarinko Bonjakovi

    Mjesenik Hrvatske umeIzdava: Hrvatske ume d.o.o. Zagreb

    Predsjednik Uprave:dipl. ing. um. Darko Vuleti

    Glavni urednik:Goran Vincenc

    Novinari: Irena Devi-Buzov, Marija Glava, Goran Vincenc, Vesna Plee i Ivica Tomi

    Ureivaki odbor:predsjednik Branko Metri,Ivan Hodi, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, edomir Krimani, eljka Bakran

    Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovia 2, Zagrebtel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101e-mail: [email protected] [email protected]

    Urednitvo se ne mora uvijek slagati s miljenjem autora teksta.

    Grafiki urednik:Milivoj Mili

    Tisak:Intergrafika TT d.o.o., ZagrebBistranska 19

    Naklada: 6200 kom

    CJENIK OGLASNOG PROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;treina stranice (1/3) 1200 kn;etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije mogue dijeliti).U ovu cijenu nije uraunat PDV koji plaa oglaiva.

    u ovom broju 1 etrnaestradovazabudunostMediterana 3 PotpisannoviKolektivniugovor 4 Sajamumarskeopremeispuniooekivanja 5 Meunarodnosavjetovanjeomehaniziranjuumskihradova

    FORMEC2011.

    6 Naputupremajedinstvenomeuropskomprostoruvisokog obrazovanja

    10 Dameodnijeleprvomjestoubeli

    12 Izvjeeorezultatimapeticije13 PrijelazMediteranapremaplaninskojklimi16 Likvidambar(Liquidambar)19 Gospikiumaripredstavilisvojrad20 umarinezaboravljajupoginulesuborce21 Sibiu,gradkojiivinou23 UlazakuEuropskuunijunijecilj,negosredstvo!24 Tradicionalnookupljaliteumarailovaca26 Uspjeanlovnajelenaobinogimedvjeda Spasimoumeputemprirodnegenetskeotpornosti!

    28 Ladoleomlijeimocrijevaiu29 Plunjak(Pulmonariaofficinalis)31 Supoviletesvadbenilet33 NovogradikiumariuakcijiskupljanjairaupraumiPranik34 Tekiradgoranskihumskihradnika36 Topolasimbolvodeiljekovitosti37 Najljepejeraditiuorahovomdrvu39 NeemudotvornoiljekovitostabloIndije Bojejeseniuumi

    31fauna

  • 2011. meunarodna godina umaHAZU proslAvilA 150 godinA postojAnjA i MeUnArodnU godinU UMA

    etrnaest radova za budunost Mediterana

    S vrha ovoga znanstvenoga skupa, kojeg su uz brojne suorganizatore poduprle i Hrvatske ume, bila je ukazati na brojne potencijale i vrijednosti umskih ekosustava te progovori-ti o antropogenom utjecaju koji je, tijekom povijesti, najvie ostavio traga ba na podrujima sredozemnih umskih ekosustava, zbog ega ih danas smatramo naj-ugroenijima u zemlji. Ciljevi znanstvenog skupa su bili prezentirati znanstvenoj i strunoj javnosti gospodar-ske i opekorisne posebnosti i vrijednosti uma hrvat-skoga Sredozemlja, mogunosti stratekog planiranja u odnosu na ume i umska zemljita na tom podruju, bitnost provedbe naela vienamjenske progresivne potrajnosti u Sredozemlju, naglasiti odakle dolaze pri-jetnje ekosustavima te pronai postupke za poboljanje trenutnog stanja. Na taj nain akademska zajednica ra-spravljala je o prolosti, a posebice o sadanjosti i bu-dunosti hrvatskoga Sredozemlja.

    Na skupu je predstavljeno 14 radova u tri pa-nela, gdje je svatko dobio 15 minuta za predstavljanje radova na kojima su radili timovi strunjaka. Prvi panel otvorio je Dario Barievi koji je izradio Fitocenoloku analizu uma hrasta crnike s crnim jasenom, nakon ega je slijedio Damir Bari koji je predstavio posebne rezer-vate umske vegetacije na jadranskome podruju Hrvat-ske. Damir Ugarkovi je predstavio trendove klimatskih elemenata i indeksa na podruju umskih ekosustava sredozemne Hrvatske, rad koji je radio zajedno sa Ivicom Tikviem, koji je nastavio izlaui rad Usporedna analiza klasifikacija i kriterija vrednovanja opekorisnih funkcija uma. Prvi panel zatvorio je Milan Glava govorei o um-skim poarima na kru i odgovornosti za njihovo nasta-janje. Prilikom izlaganja istaknuo je uestalost poara na privatnim parcelama i zaputenim poljoprivrednim po-vrinama, to je oit primjer da poari jesu briga cijeloga drutva, a ne samo Hrvatskih uma.

    Drugi panel otvorio je Roman Rosavec govorei o potencijalnoj ugroenosti mediteranske umske vege-tacije poarima, nadovezujui se tako na prethodno predavanje. Dragica aja iz Uprave uma Split pred-stavila je rad koji govori o prijetnji potrajnosti gospo-darenja umama uma Dalmacije, a rije je o gradnji na umskom zemljitu i izdvajanju zemljita iz umsko gospodarskog podruja bez naknade. Kao primjer, istaknula je izgradnju autoceste Sv. Rok Split, zbog koje je izdvojeno 567 ha uma i umskog zemljita iz umskogospodarskog podruja. Iako je rije o umama niskog uzgojnog oblika i o degradiranim stadijima, op-ekorisne funkcije su goleme, pa se tako izbjegnutom naknadom propustilo podii gotovo 8500 ha novih uma. Vlado Topi govorio je o utjecaju uma na vodne reime i zatitu tla od erozije u slivu bujice Suvave, istra-ivanju koje se sustavno provodi ve 40 godina. Nakon njega slijedio je Nenad Potoi koji je govorio o stanju oteenosti sredozemnih uma i utjecaju imisija. Drugi panel zatvorio je Damir Drvodeli izlaui o dananjim rezultatima i perspektivi buduih aktivnosti novih um-skih nasada na sredozemnom podruju.

    Na prezentaciji

    Predstavljeno je 14 radova

    split je bio domain znanstvenog skupa pod nazivom umarstvo i poljoprivreda hrvatskog sredozemlja na pragu europske unije. rad na znanstvenom skupu bio je organiziran u dvije skupine, od kojih je nama zanimljivija umarska sekcija, odabrala temu gospodarska i opekorisna vanost uma hrvatskog sredozemlja. ovim znaajnim skupom, umarska akademska zajednica je proslavila 150 godina postojanja, i to u Meunarodnoj godini uma, proglaenoj od strane Ujedinjenih naroda.

    Pie Foto Goran Vincenc

  • Posljednji panel otvorio je Stjepan Mikac koji je govorio o prirodnom pomlaivanju crnoga bora na otoku Brau.Izlaganje je nastavio Tomislav Dubravac govorei o oplodnim sjeama hrasta crnike od panjae do sjemenjae, koje su rezultat viegodinjeg praenja obnove, rasta i razvoja mlade sjemenjae hrasta crnike na stalnoj pokusnoj plohi u Puli. eljko Zei prezenti-rao je rad kojim je istaknuo sve vei trend u hrvatskom umarstvu, a vezan je za istraivanje potencijala ukupne biomase gospodarskih vrsta. Njegov rad opisuje proi-zvodni potencijal biomase crnoga bora u umskim kul-turama. Kada govorimo o biomasi, logino je postaviti pitanje bioenergije o kojoj je govorio akademik Slavko Mati stavljajui bioenergiju u funkciju poveanja vri-jednosti i potrajnosti uma hrvatskog Sredozemlja. Tim predavanjem zavreno je predstavljanje radova, a uslije-dila je znanstvena rasprava.

    Konaan zakljuak rasprave iznio je akademik Slavko Mati, naglasivi povijesnu vanost ovoga znanstveno-

    ga skupa te istaknuvi kvalitetu svih 14 radova koji su ozbiljan temelj u daljnjem radu na ouvanju hrvatskoga Sredozemlja, koristei njegove potencijale i vrijednosti umskih ekosustava.

    Idueg dana organizirana je struna ekskurzi-ja na otok Bra, gdje su sudionici skupa obili sastojine crnoga bora i hrasta crnike unutar GJ Vidova gora. U uvodnom govoru, sudionike je pozdravio voditelj UP-a Split, Ivan Melvan, dok je upravitelj umarije Bra, Dario Vranje, pojasnio vanost ovih sastojina kojima prijeti velika opasnost od poara, gdje u jednom danu moe nestati sav trud koji ulau umari. Kao dokaz, spomenut je ovogodinji veliki poar na Brau, gdje je izgorilo pre-ko 5000 ha uma i poljoprivrednog zemljita. Na kraju su sudionici posjetili Nereia i muzej posveen pusti-nji Blaca, samostanu kojeg su podigli poljiki sveenici bjeei pred Turcima, nakon ega je uslijedio domjenak na kojem je okupljene zabavljala braka klapa Val.

    Sudionici skupa u Nereiima

    Brake ume na Vidovoj gori

    Na Vidovoj gori

    2 HrvAtsKe UMe BRoJ 179 l STUDENI 2011.

  • BRoJ 179 l STUDENI 2011. HrvAtsKe UMe 3

    potpisan novi Kolektivni ugovor

    nakon est sjednica pregovarakih odbora, u lovakoj kui Kunjevci na podruju Up vinkovci potpisan je 27. listopada 2011. god. novi Kolektivni ugovor za radnike Hrvatskih uma d.o.o., kojim e se regulirati prava iz radnog odnosa idue etiri godine.

    Pie Foto Goran VincencKolektivni ugovor potpisali su u ime Poslo-davca predsjednik Uprave Hrvatskih uma, Darko Vuleti, dipl. in. um., dok u ime Sindikata predsjednik Hrvatskog sindikata

    umarstva eljko Kalauz, dipl. in. um., predsjednik Sindikata zaposlenih u umarstvu Bjelovar eljko Cu-tvari i dopredsjednik Sindikata inenjera i tehniara umarstva Tomislav Uarevi, dipl. in. um. Potpisani Kolektivni ugovor rezultat je viemjesenih pregovo-ra koji su prema rijeima predsjednika pregovarakih odbora Damira Felaka, dipl. in. um. i eljka Kalauza, dipl. in. um. protekli u dobroj atmosferi uz meu-sobno uvaavanje Poslodavca i Sindikata.

    obje strane pre-govarakih odbora izrazile su zado-voljstvo potpisa-nim, sedmim po redu, Kolektivnim ugovorom koji e vrijediti idue etiri godine.

    Da podsjetimo, ovo je sedmi po redu ugovor kojim se reguliraju prava iz radnog odnosa radnika Hrvatskih uma od kada po-slujemo kao jedin-stveno poduzee (prvi je potpisan 1996. godine).

    to donosi novi Kolektivni ugovor, zanima svakog radnika Hrvatskih uma d.o.o.

    Najznaajnija novost je svakako poveanje vrijed-nosti boda sa dosadanjih 2,067 kn na 2,155 kn to predstavlja poveanje od 4,25 %.

    Mijenjana je i visina dodatka na plau sa dosada-njih 550,00 kn na 4,00 kn po satu provedenom na radu, koje e u konanici biti znatno vea od pret-hodnih 550,00 kn.

    zakonodavstvo ZAvreni vieMjeseni pregovori

    Dogovorena je isplata stimulativnog dijela plae temeljem pozitivnog financijskog rezultata na razini Drutva i efektivnih sati rada radnika.

    Terenske radnike, one koji idu raditi u druge upra-ve i nije im omoguen svakodnevni povratak kui, najvie e zanimati izmjena terenskog dodatka, ko-jom je povean iznos sa dosadanjih 100,00 kn na 170,00 kn. I dok e trokove prijevoza i smjetaja sno-siti Poslodavac, prehranu e plaati radnik, s tim da Poslodavac organizira prehranu.

    Dogovorena je zatita radnika pred mirovinu, kojom radnik koji prema propisima iz mirovinskog osiguranja

    do stjecanja prava na punu starosnu miro-vinu nedostaje naj-vie 5 godina ivota, zadrava plau rad-nog mjesta na kojem je u tom trenutku radio do odlaska u mirovinu, ako je to za radnika povoljnije.

    Takoer je dogo-voreno odraivanje kinih dana u teku-em ili narednom mjesecu, s tim da se kini dani mogu odraivati najvie tri subote u mjese-

    cu, ali ne vie od 20 subota na godinu.

    Zadrana su dosadanja prava (isplata regresa u visini 50% prosjene plae, prigodne nagrade: za viegodinji rad te blagdane Boi i Uskrs, dar djeci, prijevoz na posao itd.)

    Kolektivni ugovor e stupiti na snagu sa 01. pro-sincem ove godine, osim dijela nove vrijednosti boda i dodatka na plau koji e se primjenjivati od 01. si-jenja idue godine.

  • 4 HrvAtsKe UMe BRoJ 179 l STUDENI 2011.

    sajam umarske opreme ispunio oekivanja

    poznati sajam umarske opreme Austrofoma ove se godine odrao u malom mjestu stift rein u blizini graza, te je zbog blizine bio iznimno zanimljiv hrvatskim posjetiteljima. Zanimljivosti nije nedostajalo, tako da je hrvatska struka mogla vidjeti uivo novitete u europskoj umarskoj industriji.

    Pie Foto Goran Vincenc Sajam Austrofoma organizira se svake etiri godine na razliitim lokacijama, a zamiljen je kao sajam strojeva iz umarske industrije na kojem imate priliku vidjeti kako ti strojevi

    rade u stvarnim situacijama, na tekim terenima sa velikim nagibom. Ba zbog toga, sajam Austrofoma spada meu tri najuglednija sajma umarske opre-me u svijetu, a ove godine ast organizacije pripala je Komori za poljoprivredu i umarstvo pokrajine tajerske, koji su smjestili sajam u mjestu Stift Rein u blizini Graza, u ijoj okolici postoje idealni tereni za testiranje umarske opreme.

    Na sajmu je prisustvovalo otprilike 120 izlagaa koji su postavili svoje tandove i prezentacijske po-staje u ukupnoj duini od 7 km.

    I ove godine smo bili svjedoci brojnih noviteta u umarskoj industriji, koji su predstavljali svoje proiz-vodne programe prilagoene radu u umarstvu. Tako smo mogli prisustvovati demonstraciji rada forvarde-ra, harvestera, traktorskih ekipaa te brojnih cjepaa, strojeva za privlaenje kao i asortimana iz cestovnog prometa gdje su prezentirane kamionske dizalice i njihove mogunosti.

    mehanizacija AUstrofoMA 2011.

    Brojni tandovi na sajmu

    1 Panorama Stift Reina2 Zanimljivi strojevi3 Harvester4 Kamionske dizalice5 Rad iare na nagnutom terenu1

    2 3

  • BRoJ 179 l STUDENI 2011. HrvAtsKe UMe 5

    Meunarodno savjetovanje o mehaniziranju umskih radova forMeC 2011.

    FFoRMEC (eng. FoRestry MEChanization, http://formec.boku.ac.at) je meunarodna znanstvena udruga koja promie i prouava primjenu meha-nizacije pri umskim radovima. Prvo savjetovanje odrano je 1966. godine u Zvolenu (tadanja ehoslo-vaka). Polazna ideja organizatora ovakvih znanstvenih skupova bila je pruanje prilike znanstvenicima iz Istone i Srednje Europe za prikupljanje znanja, poticanje rasprave o poloaju umarskog inenjerstva, produbljivanje spo-znaja iz ove znanstvene discipline te svladavanje prepreka koje se pojavljuju zbog razliitih razina mehaniziranosti tehnologija pridobivanja drva u raznim zemljama. Znan-stvena savjetovanja FoRMEC u posljednje vrijeme odra-vaju se i u zemljama Sjeverne i Zapadne Europe (Italija, Njemaka, eka) u cilju ouvanja i poboljanja suradnje te razmjene iskustava meu istraivaima. Slubeni jezik

    ZnAnstveni sKUp U grAZU

    Iznimno zanimljivo bilo je vidjeti rad pokretnih iara na nagnutim terenima, pogotovo jer se u hr-vatskom umarstvu rijetko upotrebljavaju i mladi ih umari nemaju prilike vidjeti u akciji.

    Kao i na zadnjoj Austrofomi i ove godine je nagla-sak dan na asortiman proizvoda koji slui u industri-ji proizvodnje biomase, kojoj je posveen veliki dio sajma. obzirom na rastuu zainteresiranost za ovu granu umarske industrije, a i u svezi sa injenicom da su Austrijanci otili daleko u razvoju proizvodnje biomase, za oekivati je da e ulaganja u ovu opremu sigurno biti meu znaajnijima na sajmu.

    obzirom na blizinu Hrvatske, veliki je broj umara i umarskih strunjaka iz nae zemlje pohodio sajam. Velika veina njih je iskazala zadovoljstvo i zanima-nje, no ostaje pitanje kako sve vieno prilagoditi hr-vatskom umarstvu.

    4

    5

    44. po redu savjetovanje forMeC 2011 odrano je u austrijskom gradu grazu od 9. do 12. listopada 2011., usporedno s odravanjem AUstrofoMA-e.

    Pie: Igor Stanki Foto: www. formec.boku.ac.at

    simpozija unazad nekoliko godina promijenjen je iz nje-makog u engleski, a sve u elji da se povea broj kako me-unarodnih, tako i mlaih sudionika. Kod prvih skupova broj sudionika bio je svega nekoliko desetaka ljudi, dok se u zadnje vrijeme taj broj poveava i iznosi preko nekoliko stotina.

    44. po redu savjetovanje FoRMEC 2011 odrano je u austrijskom gradu Grazu od 9. do 12. listopada 2011., us-poredno s odravanjem AUSTRoFoMA-e. Glavne teme savjetovanja su bile:

    Planiranje pridobivanja drva i mree prometnica u gorskim uvjetima;

    Mobilni sustavi po tlu za pridobivanje drva na na-gnutim terenima;

    Napredne tehnologije umskih iara i helikoptera; Lanac i logistika dobave drva; Informacijski menadment; Koritenje biomase za dobivanje energije i biogoriva; Ergonomija kod moderne umarske opreme; Sigurnost pri umskom radu; Upravljanje i usavravanje ljudskih resursa.

    Prisutno je bilo 222 sudionika iz 37 zemalja. Hrvatsku delegaciju od 10 istraivaa sa umarskog fakulteta Sveu-ilita u Zagrebu i iz Direkcije Hrvatskih uma d.o.o. pred-vodio je prof. dr. sc. Dubravko Horvat, predstojnik Zavoda za umarske tehnike i tehnologije spomenutog fakulteta. Prvoga dana savjetovanja, u sklopu slubenog otvorenja,

  • 6 HrvAtsKe UMe BRoJ 179 l STUDENI 2011.

    Na Ministarskoj konferenciji u Pragu 2001. godine Hrvatska je potpisivanjem Bolonjske deklaracije iz 1999. (formalni naziv Europski prostor visokog obrazovanja) pristupila Bo-lonjskom procesu te preuzela meunarodnu obvezu da e do 2010. svoje visoko kolstvo prilagoditi naeli-ma i zahtjevima te deklaracije. Taj nimalo jednostavan i mukotrpan posao proizlazio je iz dosadanjeg ustroja naega visokoga kolstva koji nije nalikovao europsko-me. Naime, u nas nije postojalo integrirano sveuilite, s povezanou i usklaenou svih njegovih dijelova. Tek donoenjem Zakona o znanosti i visokom obrazo-vanju u ljeto 2003. te izmjenama i dopunama toga Za-kona u proljee 2004., hrvatska se sveuilita poinju ustrojavati na nain da nalikuju europskim. Svi studij-ski programi usklaeni su 2005. godine sa zahtjevima Bolonjskoga procesa, a naa drava uvodi 2009. sustav osiguranja kvalitete, koji sveuilitima prua visoku razinu autonomije. ovoj reformi visokog obrazovanja, u kojoj sudjeluje 46 europskih zemalja, cilj je poveati konkurentnost i kvalitetu u odnosu na ostale razvijene zemlje. Cilj se eli postii stvaranjem jedinstvenog viso-koobrazovnog prostora (EHEA), s usporedivim, uskladi-vim, povezanim i suvislim sustavom (ECTS - bodovni sustav, mobilnost studenata i nastavnika, poveanje kvalitete obrazovanja u tri ciklusa, koncept doivotnog obrazovanja i dr.).

    Promjene nastavnog plana i programa Poslije cjelogodinjih opsenih i zahtjevnih priprema, u nemi-novne i znaajne reforme visokokolskog obrazovanja

    na putu prema jedinstvenom europskom prostoru visokog obrazovanja

    znanost UMArsKi fAKUltet reforMA nAstAvnogA progrAMA

    Pie: Ivica Tomi Foto: I. Tomi, Arhiva

    U skladu s naelima Bolonjskoga procesa, na umarskom se fakultetu u Zagrebu otvaraju restrukturirani i novi studijski programi kojima se postupno ulazi u drutvo reformiranog visokog obrazovanja preteitoga dijela europskih i svjetskih drava.

    odrana je i prezentacija za najavu slijedeeg 45. simpo-zija FoRMEC 2012 koji e se odrati slijedee godine, po trei puta, u Hrvatskoj, u Cavtatu. U sklopu 13 sesija u dva dana bilo je 75 prezentacija, od ega i 4 znanstvena lan-ka hrvatskih autora; ovdje navedena redom kako su bila prezentirana: Stanki, I., Porinsky, T., Tonkovi, I., Frnti, M.: Razvoj i

    implementacija proizvodnih normi za forvardere u Hr-vatskoj;

    Zei, ., Vusi, D., Milkovi, M., Zori, M.: Jedobubanjski ili dvobubanjski skider u planinskim podrujima - istra-ivanje iz prebornih uma Hrvatske;

    unjar, M., Horvat, D., Zori, M., Pandur, Z., Vusi, D., To-mai, .: Usporedba osovinskih optereenja i dodirnog tlaka kotaa kamionskih skupova s zakonskim ogranie-njima

    Neveerel, H., Lepoglavec, K., Papa, I., Piman, D., Pentek, T.: Razvoj novoga raunalnog programa za projektiranje umskih cesta

    Pored prezentacija znanstvenih lanaka, tijekom pla-katne sesije izloeno je bilo 29 plakata. Nagrada za najbolji lanak prezentiran na simpoziju pripala je talijanskoj znan-stvenici Giovanni ottaviani Aalmo za rad pod naslovom olakanje radnoga optereenja primjenom sintetikoga pomonoga ueta za postavljanje trase iare u Norvekoj. U radu je prikazano postavljanje, provedba i ralamba re-zultata eksperimenta provedenog u cilju procjene pred-nosti sintetikog ueta naspram elinog s ergonomskog gledita. Nagradu u iznosu od 800 glavnoj autorici uruili su izv. prof. dr. sc. Karl Stampfer (predsjednik udruge FoR-MEC) i prof. dr. sc. Hans Rudolf Heinimann (koordinator IUFRo Divizije 3). Rad je objavljen u posljednjem broju hr-vatskog znanstvenog asopisa Croatian Journal of Forest Engineering (CRoJFE), zajedno s jo nekoliko izabranih radova prezentiranih na ovom simpoziju kao rezultat su-radnje CRoJFE-a i FoRMEC-a.

    Posljednjeg dana savjetovanja organiziran je skupni posjet izlobi umskih strojeva AUSTRoFoMA 2011, te su odrane radionice u okviru CoST Action FP0902.

    Sudionici savjetovanja

    Nagrada za najbolji znanstveni lanak

    Nove i suvremeno opremljene zgrade umarskoga fakulteta u Zagrebu

  • BRoJ 179 l STUDENI 2011. HrvAtsKe UMe 7

    nastavnoga programa na umarskome fakultetu Sve-uilita u Zagrebu. Glavna tema izlaganja odnosila se na novi nastavni plan i program studijskoga programa umarstva. orani se posebice osvrnuo na problema-tiku Bolonjskoga procesa, nunost mijenjanja postoje-ih programa, na probleme u dananjem obrazovanju umarskih strunjaka te nazone upoznao s prijedlo-gom novoga nastavnog programa. U uvodnome dijelu izlaganja sudionike je skuptine upoznao s povijeu europske umarske naobrazbe. Prikazao je razvoj u-marske znanosti i obrazovanja te umarske nastave na hrvatskim uilitima i akademijama. Zapoeo je s osnutkom umarske kole u Blatu na otoku Koruli, daleke 1646. godine, te govorio o razdoblju Austro-Ugarske monarhije, osnivanju Hrvatsko-slavonskog umarskog drutva (1846.) i Gospodarsko-umarskog uilita u Krievcima (1860.), prve hrvatske umarske obrazovne institucije. od 1898. do 1919. godine je

    U neminovne i znaajne reforme visokokolskog obrazovanja umarski fakultet u Zagrebu intenzivno se ukljuio 2005. godine, a fakultetska se nastava danas provodi u tri studijska programa: umarstvo, Urbano umarstvo, zatita prirode i okolia i drvna tehnologija. svaki od njih realizira se na tri obrazovne razine: preddiplomskoj, diplomskoj i doktorskoj (visokoobrazovna shema 3+2+3).

    Na klonskoj sjemenskoj plantai crnoga bora (Veli lug, odjel 19 a)-oteene sadnice od nepoznatog poinitelja

    umarska praksa nije prepoznala dva studijska modela na studiju umarstvo kao trino korisno rjeenje, jer se pokazalo da umarstvo treba ili prepoznaje samo strunjaka opega tipa (inenjera), s ravnomjerno usvojenim znanjima. stoga se planira ukidanje dosadanjeg modularnog te uvoenje jedinstvenog studija umarstvo.

    Tijekom znanstvenoga savjetovanja u velikoj fakultetskoj dvorani

    intenzivno se ukljuio 2005. godine i umarski fakultet u Zagrebu. To su nalagale promjene u visokoj naobraz-bi u okruenju, prije svega lanica Europske unije, te nunost praenja svjetskih obrazovnih tokova. U skla-du s naelima Bolonjskoga procesa, na Fakultetu se otvaraju restrukturirani i novi studijski programi koji-ma se postupno ulazi u drutvo reformiranog visokog obrazovanja preteitoga dijela europskih i svjetskih dr-ava. Na skuptini Hrvatskoga umarskog drutva odr-anoj polovicom godine u Bjelovaru, dekan umarsko-ga fakuteta, Milan orani, odrao je, uz multimedijsku prezentaciju, zanimljivo predavanje na temu Reforma

    Jedna od predavaonica

    vrijeme djelovanja umarske akademije u Zagrebu, a poslije toga Poljoprivredno-umarskoga fakulteta (1919. 1960.) te umarskoga fakulteta (1960. do da-nas). Vie od stotinjak godina, istaknuo je orani, za-dran je etverogodinji obrazovni ciklus, od umarske akademije do takozvane Bolonjske reforme.

    Prilagoenost potrebama gospodarstva Na-stava se danas na umarskome fakultetu provodi u tri studijska programa: umarstvo, Urbano umarstvo, zatita prirode i okolia i Drvna tehnologija. Svaki od njih realizira se na tri obrazovne razine: preddiplom-skoj, diplomskoj i doktorskoj. Preddiplomska razina obuhvaa 6 semestara i trogodinji studij, diplomska 4 semestra u trajanju dvije godine, a doktorska je sa 6 semestara tijekom tri godine. Pritom je esto kori-tena kratica 3+2+3 za ovu visokoobrazovnu shemu, u kojoj brojke oznaavaju godine pojedinog ciklusa stu-dija napomenuo je orani. Dodao je kako Fakultet nudi, uz navedene glavne obrazovne strukture i profi-le obrazovanja, i niz specijalistikih studija prilagoe-nih razliitim potrebama polaznika iz gospodarstva. Najveim se dijelom to odnosi na godinama stjecanja znanja u ovoj visokokolskoj ustanovi. Donekle iznim-ku ini studij Urbanog umarstva, zatite prirode i oko-lia, kojim je uinjen iskorak u smjeru podruja zapo-ljavanja. Naime, dosad su ovo podruje neprimjereno ispunjavale druge struke, a uglavnom se radilo o po-slovima koji zahtijevaju znanja i nadlenosti polaznika ovoga umarskog studijskog programa.

  • 8 HrvAtsKe UMe BRoJ 179 l STUDENI 2011.

    nastavni program treba usmjeriti na umu kao ekosustav te obrazovati strunjaka koji e imati znanja i sposobnosti gospodariti s ukupnim ekosustavom. potrebno je ostati na koncepciji 3+2+3, jer nas na to upuuje nunost okruenja i temeljno naelo Bolonjskoga procesa: dvostupanjsko studiranje i trei stupanj-stjecanje doktorata.

    ostanak na postojeim studijima u sklopu zagrebakog umarskog fakulteta jedini je pravi put. njegova duga povijest, velika uloena sredstva u nastavnike i materijalne resurse jame kvalitetu i meunarodnu prepoznatljivost nastavnoga programa istie prof. dr. sc. Milan orani.

    Prof. dr. sc. Milan Orani

    Nunost ukljuivanja u Bolonjski proces Tije-kom izlaganja orani je podrobno objasnio i tehniki koncept novoga naina studiranja za koji je karakte-ristina horizontalna (izmeu visokih uilita) i verti-kalna (napredovanje u studijskom programu )mobil-nost polaznika, uz uvoenje ECTS-sustava bodovanja svakoga pojedinog predmeta. U naelu je Bolonjski proces, kazao je, put prema zajednikom europskom visokoobrazovnome prostoru, uz navedene ciljeve (konkurentnost, kvaliteta i dr.), stvaranje jedinstvenog europskog visokoobrazovnog i istraivakoga prosto-ra i dr. Najvaniji su razlozi zbog kojih se i umarski fakultet morao ukljuiti u ovaj proces: obveza izrade analize ishoda uenja obrazovanih polaznika (smisao i konkurentnost), osuvremenjivanje nastavnoga pro-grama novim spoznajama i trendovima iz odreeno-ga podruja, usklaivanje s potrebama trita rada, usmjeravanje novoga nastavnog programa na po-druja po kojima emo biti prepoznatljivi ili po kojima smo jedinstveni. osim toga, nastavni program treba usmjeriti na umu kao ekosustav te obrazovati stru-njaka koji e imati znanja i sposobnosti gospodariti s ukupnim ekosustavom (umom). Kolokvijalno bi se to moglo rei da se treba odmaknuti od ustaljene prakse stablo = trupac. Za provedbu sustava 3+2+3 dodatni su argument srodne visokokolske ustanove s kojima Fakultet ima povijesnu i vrlo dobru suradnju. Veina ih ima u potpunosti sukladnu (istovjetnu) obrazovnu shemu (primjerice Be, Ljubljana, Brno, Sarajevo), a manji broj njih se razlikuju (shema 4+1+3 u Beogradu i Sopronu).

    Problem zapoljavanja diplomiranih polazni-ka Navodei pojedine probleme s kojima se Fakultet suoio nakon uvoenja novoga studija, dekan je ista-knuo znatne tekoe tijekom zapoljavanja diplomira-nih polaznika. Naime, iako je ovaj problem bio prisu-tan i prije novoga sustava obrazovanja, a izraen je i u drugim strukama, Bolonjski je proces donio novine, ali i neka nova gledita o kojima brine uprava Fakul-teta. Primjerice, umarska praksa nije prepoznala dva

    studijska modela na studiju umarstvo, kao trino korisno rjeenje. umarstvo treba ili prepoznaje samo strunjaka opega tipa (inenjera) s ravnomjerno usvojenim znanjima iz svih podruja. Tako ua speci-jalizacija ne nalazi svog opravdanja na ovoj ljestvici obrazovanja, nego je treba provoditi samo na speci-jalistikim studijima. No, za veliku veinu njih vrlo je slaba zainteresiranost kandidata iz prakse. Znaajni su i problemi u vezi s ustrojem i osnivanjem studijskih programa diljem drave, neovisno o tome jesu li osi-gurani stvarni materijalni i ljudski resursi. Prof. dr. sc. orani je naglasio kako je jedini pravi put ostanak na postojeem studiju (studijima) u sklopu zagrebakog umarskog fakulteta. Tome u prilog idu njegova duga povijest, velika uloena sredstva u nastavnike i ma-terijalne resurse, to jami kvalitetu i meunarodnu prepoznatljivost nastavnoga programa. Problem na-staje i zbog smanjenog izdvajanja kojima se financira nastava te potpuni izostanak financiranja dijela akre-ditiranog studijskoga programa (terenska nastava).

    planira se poveati broj sati nastave (terenski mjerni rad, laboratorijske vjebe i dr.), koja e se temeljiti na potpunom ukljuivanju studenata iz pozicije sluaa u ulogu aktivnog sudionika. osim toga, studente e se poticati na ukljuivanje u znanstveno istraivake projekte, obveznu meunarodnu razmjenu i dr.

    Na studentskoj terenskoj nastavi

    Drava, takoer, nije financijski pratila zapoljavanje nastavnikog i ostalog osoblja. Ipak, pozitivno je to to je poveano zanimanje srednjokolaca za fakultetske studijske programe, a intenzivirana je meunarodna suradnja, odnosno gostovanje profesora predavaa sa umarskog fakulteta na inozemnim institucijama i obratno. osim toga, vrlo su dobro pozicionirani znan-stvena aktivnost i dosezi fakultetskih profesora na-stavnika.

    Ostanak na koncepciji 3+2+3 orani je iznio i vienje budue provedbe i organizacije studijskih pro-grama na osnovi provedene evaluacije (vrednovanja, procjene) i iskustva posljednjih godina. Poglavito se to odnosi na ostanak koncepcije 3+2+3 (preddiplom-ski, diplomski i doktorski studiji), jer nas na to upuu-je nunost okruenja i temeljno naelo Bolonjskoga procesa: dvostupanjsko studiranje i trei stupanj - stjecanje doktorata znanosti. Fakultet e se zauzimati za ukidanje politike osnivanja dislociranih studija, a kompetencije prvostupnika (sa zavrenim preddi-plomskim studijskim programom) moraju biti takve da je sposoban samostalno provoditi sve inenjerske

  • BRoJ 179 l STUDENI 2011. HrvAtsKe UMe 9

    vea pozornost i briga usmjerit e se prema najboljim studentima, buduim odgovornim i kompetentnim strunjacima, koji e skrbiti za jedan od naih najvrednijih prirodnih resursa. to je smisao i jedan od znaajnih zadataka novoga pristupa u reformiranom studiju umarstva.

    Zavod za ekologiju i uzgajanje uma

    poslove. oekivano manji broj najboljih studenata na vioj razini diplomskoga studija u poziciji je preuzima-nja najodgovornijih mjesta u umarskoj praksi i ostalih poslova na tritu rada. Planira se ukidanje dosada-njeg modularnoga studija umarstvo te uvoenje je-dinstvenog studija umarstvo, uz obavezne predmete na diplomskom studiju i poveanje satnice. Tako e se studentu omoguiti iskazivanje zanimanja za odree-no podruje i neku vrstu subspecijalizacije. Nastavni e se program potpuno prilagoditi preddiplomskom i diplomskom studiju. Prvi bolonjski studijski pro-gram, napomenuo je dekan, uglavnom je bio presli-ka staroga etverogodinjeg programa, samo sabijen u tri studijske godine. To je najvjerojatnije jedan od razloga dosadanje vrlo niske prolaznosti iz preddi-plomskog u diplomski studijski program. Studenti kao aktivni sudionici nastave namjera je i elja Fakulteta da se uvede jo vie nastave (terenski mjerni rad, la-boratorijske vjebe i dr.), koja e se temeljiti na potpu-nom ukljuivanju studenata iz pozicije sluaa u ulogu aktivnog sudionika. osim toga, studente e se poticati na ukljuivanje u znanstveno istraivake projekte, obveznu meunarodnu razmjenu i dr. Zakljuujui izlaganje, dekan je istaknuo kako je smisao i jedan od znaajnih zadataka novoga pristupa i reformira-

    nog studija umarstva taj da se vea pozornost i briga usmjere prema najboljim studentima. Naime, oni e u budunosti biti odgovorni i kompetentni strunjaci koji e skrbiti za ume, jedan od naih najvrednijih pri-rodnih resursa.

  • Na otvaranju igara

    10 HrvAtsKe UMe BRoJ 179 l STUDENI 2011.

    sindiKAlnosportsKi sUsreti sit-asindikati

    dame odnijele prvo mjesto u beli

    Pie Foto Goran Vincenc

    Iako je jaka bura veer prije prijetila odravanju igara, pogotovo u sportovima poput tenisa i stolnog tenisa, jutro je osvanulo kao stvoreno za sportska natjecanja. Na slubenom otvara-nju koje je bilo uprilieno na sportskim terenima Solarisa, okupljenima se uvodnim rijeima obratio dopredsjednik SIT-a Tomislav Uarevi, koji je po-zdravio sve sudionike, a dobrodolicu je poelio i vo-ditelj hotela Andrija, Slavko Burazer. Voditelj UP-a Split, Ivan Melvan izrazio, je zadovoljstvo to se igre odravaju na podruju njegove uprave s ime se sloio i lan Uprave Boidar Longin, koji je poelio svim sudionicima puno sree na sportskim boriliti-ma. okupljene je pozdravio i Eduard Andri ispred SSSH, koji je napomenuo vanost sindikalne borbe i ujedinjenosti.

    Uzbuenja nije nedostajalo, a neki od posti-gnutih rezultata su pravo malo iznenaenje. Natje-canje je organizirano u devet disciplina sa jednom revijalnom, koja se pretvorila u pravi spektakl. No krenimo redom.

    Nogomet uvijek ispadne nekako najzanimljiviji, pa je tu bilo najvie akcije. U tri grupe po tri sudionika, po principu svatko sa svakim, slavili su Bjelovarani, dok su Naiani zauzeli drugo, a Senj tree mjesto. U koarci je briljirala Poega, dok su se iza njih postrojili Gospi i Sisak. odbojka na pijesku pobjedu je donije-la Sisanima Nenadu Martinoviu i Petru Juriiu koji su boljim skorom doli do prvog mjesta ispred osje-kog para, Zorana arca i Darka Cvijia dok su tree mjesto u tom pripetavanju zauzeli Poeani, Kruno-slav Pavi i Marko Baruki.

    sindikat inenjera i tehniara u umarstvu organizirao je 4. po redu sindikalno- sportske susrete. domain je bio turistiki kompleks solaris, koji se pokazao idealnim za susrete ovakvog tipa, jer se u blizini nalaze vrlo kvalitetni tereni za sve postojee discipline u kojima se u se radnici natjecali. druenje i natjecanja protekli su u odlinoj, sportskoj atmosferi, gdje je prvenstveno pobijedio sportski duh, ba kao to i prilii pravim sportaima.

    Bjelovar u akciji

    U odbojci su odluivale nijanse

  • Prvaci iz Buzeta

    BRoJ 179 l STUDENI 2011. HrvAtsKe UMe 11

    U boanju za ene slavio je par Sanja Pavi i Dra-gica imi iz Poege, koje su ostavile iza sebe Rena-tu Brozovi i Josipu Miki na drugom, dok su tree mjesto zauzele Dubravka Magi i Marina Zubi. U mukoj konkurenciji pobjedu je odnio par Zlatko Me-zek i Tomislav Pipek, a tek neto slabiji bili su Marinko Unger i Slaven Ernjak na drugom te Miko Tonkovi i Kreimir Vui na treem mjestu.

    Marija Nui iz Poege te Vlado Keglevi iz Naica slavili su u stolnom tenisu. Nui je u finalu pobijedi-la Renatu Brozovi,dok su kod mukih drugo i tree mjesto zauzeli Draen Veber i Franjo uki. U tenisu su lovorike pobrali Vinkovani, Ljerka Dujmi i Vjeko-slav Jozi. Ljerka je u finalu bila bolja od imenjakinje Ljerke Dekani, dok je Jozi iza sebe ostavio Sau No-valia na drugom i Gordana Jelia na treem mjestu.

    U kuglanju su se natjecali samo muki pa je tako pobjeda otila u ruke Goranu Urhu i Veliboru Vujiu, koji su iza sebe ostavili par Dalibora Tomljanovia i Anelia Cvitkovia na drugom te Tihomira Bilia i Kre-imira Kalika na treem mjestu.

    Kraljevska umarska sportska disciplina bela, donijela je pravo iznenaenje! Naime u mjeo-vitoj konkurenciji pobjedu je na kraju odnio enski par Dragica imi i Marija Nui koje su pomele svoje muke kolege i popele se na prvo mjesto. Dame iz Poege ostavile su iza sebe Ivana Kovaevia i Damira Kumria na drugom te Stanka Mijatovia i Josu Mi-kovia na treem mjestu.

    Nita manje zanimljivo nije bilo u pikadu gdje su debitanti iz Uprave uma Buzet, Rua Masla i Boris Bogdan odnijeli dvostruku pobjedu. Masla je bila bolja od Irene arkovi na drugom te Vesne Ani Tunukovi na treem mjestu, dok je Bogdan slavio ispred Marijana Jelinia na drugom te Darka Cvijia na treem mjestu.

    Prije dodjele pehara, odrana je i revijalna disci-plina brzinskog ispijanja piva koja se promaknula u pravu malu atrakciju. ovdje su uz buno navijanje cijele dvorane slavile pivopije iz Poege ispred Siska i Naica, a cijeli je dogaaj najavio veliku fetu gdje je okupljene zabavljao tamburaki sastav iz Poege Naa grana.

    Streetball Natjecatelji na otvaranju

    Bunim navijanjem do pobjede

    Dame rasturaju belu

    Tamburaki sastav Naa grana

  • 12 HrvAtsKe UMe BRoJ 179 l STUDENI 2011.

    sindikatiDana 30. lipnja 2011. godine provedena je od strane SIT-a Akcija peticija na cijelom podruju Hrvatskih uma, kao akcija sve-opeg sindikalnog karaktera, bez posebne elje i namjere organizatora za isticanjem u svezi pred-metne akcije i njene organizacije. Stoga elimo i sma-tramo da je kao takvu trebaju i doivljavati svi nai dje-latnici radnici bez obzira na sindikalnu pripadnost, a osobito oni na koje se ista direktno i odnosila.

    Budui da je od predmetne akcije do danas prote-klo skoro tri mjeseca te da se od okonanja potpisi-vanja, predaja 2140 potpisa uspjela realizirati tek 27. srpnja 2011., iste su u ime predsjednika uprave Hrvat-skih uma, gospodina Darka Vuletia, primili i preu-zeli lanovi Uprave gospodin Darko Beuk i gospodin Zdenko Podolar, te nas u poduem slubenom dijelu razgovora sasluali u vezi predmetne Peticije.

    Tom prilikom upoznalo se i podsjetilo prisutne na pokretanje kao i odustajanje od predmetne akcije jo 2008. godine, kada je tadanje povjerenstvo pred-sjedniku uprave H-a uruilo elaborat te analizu pla-a u Hrvatskim umama 1999. - 2008. Ukazano je na neusklaenost i nepravdu u proteklom razdoblju, na-kon to je 1999. godine provedeno poveanje bodov-ne osnovice za dio djelatnika radnika zakljuno sa upraviteljima umarije, pri emu je izostavljen veliki dio nadgradnje i operative poevi od strunih surad-nika, revirnika, te pomonika revirnika, koji su nositelji proizvodnje.

    Predsjednik Uprave tada nas je zamolio za izvje-sno strpljenje, budui da je pri dovretku izrada - novi projekt restrukturiranja Hrvatskih uma kojeg radi Ekonomski fakultet u Zagrebu te premda ima spozna-ju da je obveza izrade Pravilnika o sistematizaciji bila planirana jo 31. 07. 2007. godine (l.64.KU), obeano je da e se po usvajanju i primjeni novog projekta za restrukturiranjem Hrvatskih uma i donoenju nove sistematizacije ispraviti dosadanja nepravda.

    Sve ovo bilo bi prihvatljivo i razumno da se po istom principu izmjenom i dopunom postojeih Pra-vilnika ispravila i predmetna nepravda za navedenu grupaciju djelatnika radnika.

    Bez daljnjeg komentara, dostavljamo vam na uvid Tablicu REZULTAT IZJANJAVANJA RADNIKA H-a PETICIJA.

    Ujedno se zahvaljujemo i estitamo svim kolegama inenjerima, od upravitelja najmanje umarije, ruko-voditeljima odjela u upravama uma, te svima navie u hijerarhijskoj piramidi organizacije Hrvatskih uma, koji su podrali ovu AKCIJU PETICIJA i svojim pot-pisom pokazali da u Hrvatskim umama ima jo velik broj zaljubljenika u umarsku struku ceh, koji tuu nesreu i nepravdu osjeaju kao svoju bez obzira to se ista na njih ne odnosi.

    Ima komentara pojedinih naih kolega kako su u tije- ku pregovori u svezi novog Kolektivnog ugovora, no naalost, moramo biti svjesni da se zahtjevi PETICIJE mogu ostvariti jedino izmjenom Pravilnika o plaama, iji akt ni u jednom svom dijelu nije predmet Kolektiv-nog ugovora.

    To je razlog vie zbog kojeg smatramo zbog ega treba prvo ispraviti ovu viegodinju nepravdu te oteene kolegice i kolege dovesti u ravnopravan po-loaj, nakon ega moemo pregovarati o bodovima, visini vrijednosti boda ili novoj sistematizaciji, tj. Pra-vilniku o plaama.

    Stoga smatramo da u ostvarivanju ovog zajedni-kog cilja naih radnika djelatnika, prvenstveno nam treba biti cilj sindikalna uinkovitost, a potom sindikal-na opredijeljenost.

    este promjene sistematizacije i plaa radnika (cje-nik radova u umarstvu) kroz radniko suodluivanje savjetovanje putem Glavnog radnikog vijea, pro-vodi se zbog forme, nesustavno i nelogino. Struci na terenu alju se loe poruke s temeljnim upitom - to je uope cilj restrukturiranja?

    opi akti Drutva Hrvatskih uma (Pravilnik o plaa-ma, Pravilnik o sistematizaciji i Pravilnik o unutarnjoj organizaciji) doivjeli su nebrojeno izmjena i dopuna po metodi od sluaja do sluaja, to je i dovelo do po-remetnje postavljenih odnosa u plaama.

    I da zakljuimo:Miljenja smo da na temelju rezultata akcije od

    2140 potpisa, to od ukupnog broja inenjera i teh-niara umarstva iznosi 65%, poluen je odreeni uspjeh, no nama svima treba predstavljati samo plat-formu za nastavak zajednike sindikalne borbe svih sindikata u sastavu Hrvatskih uma.

    Uz sindikalni pozdrav: ZAjedno sMo jAi! SIT

    UpreZUltAti

    iZjAnjAvAnjAo "petiCiji"

    ZAposleniHrAdniKA UpnA neodre.(30. 6. 2011.)

    % iZjAnjAv.U odnosU nA

    ZAposlene

    BrojlAnovA

    sit

    % iZjAnjAv.U odnosU nA

    Broj lAnovA sit

    dipl. ing. UM. UM. teH.ZAposleno

    dipl. ing. UMi UM. teH.

    % iZjAnjAv.U odnosU

    nA ZAposleneing. i teH.

    1 2 3 (2 / 1) 4 5 (4/1) 6 7 8 9 (8/1)VINKoVCI 332 839 39,6 90 369 125 209 334 99oSIJEK 157 412 38,1 82 191 53 70 123 128NAICE 142 640 22,2 114 125 76 124 200 71PoEGA 137 327 41,9 92 149 53 67 120 114BJELoVAR 227 924 24,6 80 284 131 212 343 66KoPRIVNICA 94 577 16,3 12 783 109 105 214 44ZAGREB 227 610 37,2 95 239 121 127 248 91SISAK 97 295 32,9 54 180 73 70 143 68KARLoVAC 0 519 0,0 1 0 101 160 261 0oGULIN 67 375 17,9 15 447 40 90 130 51DELNICE 179 688 26,0 62 289 91 201 292 61SENJ 122 341 35,8 32 381 40 71 111 110GoSPI 162 551 29,4 39 415 83 137 220 74BUZET 33 176 18,8 26 127 37 40 77 43SPLIT 64 282 22,7 10 640 69 144 213 30N. GRADIKA 95 517 18,4 51 186 83 122 205 46DIREKCIJA 5 167 3,0 21 24 71 1 72 7H 2.140 8.240 26,0 876 244 1.356 1.950 3.306 65

    izvjee o rezultatima peticijeZa

    jedno

    smo j

    ai!

  • BRoJ 179 l STUDENI 2011. HrvAtsKe UMe 13

    Zbog specifinih ekolokih uvjeta na razmjerno malim nadmorskim visinama, ume u vinodol-skom zaleu imaju osobitu prirodoznanstvenu vrijednost. Vanu ulogu u njima ima jela, koja se u neposrednoj blizini mora udruuje u floristiki bo-gate zajednice s crnim grabom. Svojedobno se mislilo da se radi o posebnoj, na suu otpornoj jadranskoj crnoj jeli, koja se od obine razlikuje tamnom korom, kratkim granama, spiralno poredanim iglicama, jako smolastim eerima, deblom koje esto ima dva do tri vrha i spo-sobnou regeneracije iz panja.

    uma jele i crnoga graba rasprostranjena je moza-ino i na malim povrinama na niem jugozapadnom dijelu primorskog gorskog grebena na predjelima Planina, Drivenik i Treskavac te manjem predjelu kod Breza. Najljepe i najvee sastojine nalaze se u predje-lu Kolomajska, a neto manji po povrini, no najouva-niji dio nalazi se na jugoistonim obroncima Treskavca iznad Lukova. Prostornim planom Primorsko goranske upanije ti se umski predjeli predvieni za zatitu u ka-tegoriji posebnog prirodnog rezervata. Iako je novijim istraivanjima utvreno da jela u njima ne predstavlja posebnu vrstu, podruje gdje ona obitava znaajan je vegetacijski fenomen kakav ne nalazimo u ostalim dije-lovima Primorsko goranske upanije.

    Do tih predjela moete se pjeice popeti iz Vinodola nekom od staza i putova koje su Vinodolci u prolosti usjekli u naoko neprohodnim stijenama ili se dovesti automobilom po uskim umskim cestama iz Breza, An-tova, Plasa ili Lia.

    Cesta koja vodi iz Lia prolazi nedaleko od elje-znike postaje Drivenik i ulazi u gorsko zalee Vinodola,

    mediteranske ume UMe vinodolsKog ZAleA

    dugaku vinodolsku dolinu sa sjeveroistone strane zatvara visoka stjenovita barijera koja cijeloj dolini daje osebujan i prepoznatljiv izgled. Za stijenama se nastavlja gorovito zalee vinodola u kome toplu primorsku klimu zamjenjuje svjeina gorskog kotara. Uz rub strmih stijena prostiru se lijepe travnate livade, a za njima ume i neprohodni labirinti otrih stijena.

    probijajui se kroz divlje stjenovito podruje prekriveno umom. Podno Medviaka od nje se odvaja planinarska staza kojom ete se lako popeti do vrha i s malo truda doivjeti netaknutu krku prirodu. Iako nije visok, Med-viak svojom osebujnom prirodom i lijepim vidikom na Rijeki zaljev privlai mnoge planinare. Ime je vjerojatno dobio po medvjedima koji obitavaju u teko prohodnom labirintu ume i kra iz kojeg se uzdie. Vrh Medviaka je markantna kamenita piramida vidljiva nadaleko s kopna i mora. Sjeverna strana prekrivena je gustom umom dok na primorskoj strani na vegetaciju utjeu mala visina i to-plina mora pa nema izraziti planinski karakter. Ako tiho hodate, s malo sree u sumrak na Medviaku moete susresti medvjeda. Ako ga ne vidite ovdje, jo ga imate anse sresti na nekoj od cesta koje prolaze nepreglednim umama vinodolskog zalea.

    Ispod Medviaka, na samom rubu vinodolske stepe-nice, u predjelima zvanim Zebar i Razomir te pod junim obroncima Veloga i Malog Tia, niu se jedna za drugom prekrasne otvorene livade. To su nekadanji mediteran-sko - montani panjaci koji u zadnje vrijeme sve vie zarastaju. odlikuju se zanimljivom endeminom florom u sastavu zajednice s planinskom travom uskolisnom aikom. Na dva mjesta, uz rub strmih stijena koje se sputaju prema Triblju, ureena su paragliding skakali-ta. Idealna su za letenje za sve vrste pilota od poetnika do naprednih. Ugodan start i dobra sletita omoguuju oputajue letove sa nezaboravnim pogledima na cijeli Vinodol, Crikveniku rivijeru, Krk i Kvarner.

    oni koji ne vole letenje zrakom u pogledima mogu uivati na vidikovcima zvanim oi Vinodola. Ima ih est, a nalaze se uz cestu koja prolazi umama, proplancima

    Pie FotoLara ernicki

    prijelaz Mediterana prema planinskoj klimi

    Pogled na Vinodol s vrha stjenovite barijere

  • 14 HrvAtsKe UMe BRoJ 179 l STUDENI 2011.

    i livadama iznad Vinodolske doline. Vidikovci su dobili imena po oblinjim predjelima i vrhovima: Mahavica, Pridva, Slipica, Gradina, Sviba i Kuk. Postavljeni su na mjestima od posebne krajobrazne vrijednosti, a na-pravljeni su u skladu s prirodnim okoliem. Nalaze se u neposrednoj blizini ceste pa se do njih moete dovesti automobilom.

    U zaleu Vinodolske doline iznad Bribira pro-tee se prostrano umovito podruje poznato kao Bribirska uma. U bujnoj i gustoj umi na visini od se-damsto pedeset do devetsto metara smjestilo se neko-liko lijepih travnatih zaravni Ravno, Lukovo, Maevo i okruglo. Najvea zaravan Ravno dobila je ime po svom ravnom tlu, a najmanja zaravan okruglo nazvana je po svom krunom obliku. Na Lukovu je po predaji na brijegu stajao grad i pod njim kapela sv. Luke, no njiho-vi tragovi zasad jo nisu pronaeni. U predjelu Maevo, u neposrednoj blizini umske ceste, naziru se tragovi srednjovjekovne kapele Male Gospe. U njoj se odra-vala misa ili maa po kojoj je mjesto dobilo ime.

    Nekada su stanovnici Vinodola u Bribirskoj umi imali svoje pastirske stanove, niske suhozidne kuice prekrivene indrom. U njima su provodili ljetne mjese-ce, obraivali zemlju sadei na poljima krumpir i zelje, kosili travu i napasali stoku za koju ljeti u priobalju nije bilo dovoljno ispae. Njihovi posjedi protezali su se sve do Likog polja i graniili su s mrkopljanskim u-mama. ak su i na obroncima Vievice imali njive, polja i livade zvane plane, a najljepa koanica bila je Vojni plan. Kada su na proplancima Bribirske ume procvje-tali prvi mrazovci, vraali su se Bribirci s natovarenim kolima svojim kuama u Vinodolu. U posljednjih pe-deset godina takav tradicionalni nain ivota posve je naputen. Panjaci su zarasli u ikaru i mladu umu, a njive i oranice obrasla je trava. No Bribirska uma nije ostala pusta. Nekadanji ljetni stanovi preureeni su u kue za odmor pa ljeti ovamo dolaze mnogi vikendai, planinari i izletnici iz oblinjih primorskih mjesta eljni odmora na svjeem planinskom zraku.

    Podruje Bribirske ume udaljeno je svega pet ki-lometara od Vinodolske stepenice, a lei ispod pla-ninskog masiva Vievice visokog preko 1400 metara. Stoga se na njemu mijeaju kontinentalni, planinski i primorski elemenati to se odraava na sastav vegeta-cije ume i travnjaka. Na travnjacima se zajedno nala-ze predstavnici mediteransko montanih i planinskih panjaka kao to su krka zeina, ljubiastomodri ko-trljan te koutnjak. okolne ume pripadaju kontinen-talnoj umskoj zajednici bukve i jele, a na junoj strani ponegdje se mijea primorska bukova uma. oko na-putenih pastirskih stanova, uz koprivu se moe nai i trokutolisna loboda, koja je danas u izumiranju, a nekada je bila tipini predstavnik bujne i rairene ve-getacije uz planinske torove. U udubinama travnjaka, na mjestima koja su se nekada vjerojatno obraivala, buja osebujna vegetacija u kojoj se mijeaju nitrofilne, korovne i ruderalne vrste. Kako bi se sauvala bioloka i krajobrazna raznolikost ovog podruja, Prostornim planom Primorsko - goranske upanije predviena je zatita zaravni okrugo i Maevo u kategoriji znaajnog krajobraza.

    Od Fuina u Gorskom kotaru do Bribira u Vino-dolu, Bribirskom umom prolazi uska i zavojita asfal-tna cesta koja prati trasu starog frankopanskog puta izmeu njihovih primorskih i goranskih posjeda. Tako se ovom cestom u Bribirsku umu moete dovesti i s morske i s kopnene strane. osunani proplanci puni

    umska cesta na Vievici

    uma jele na grebenu Treskavca

    Naputeni pastirski stan

    Zaravan Okruglo

  • Pogled s vrha Vievice na Bitoraj

    BRoJ 179 l STUDENI 2011. HrvAtsKe UMe 15

    gorskog cvijea, mnotvo umskih cesta, malih pu-teljaka i planinarskih staza izletnicima pruaju razno-like mogunosti zabave. ovdje se podjednako dobro mogu provesti oni koji su eljni fizikih aktivnosti kao i oni koji se ele samo odmoriti i opustiti u prirodi.

    Zbog relativno visoke nadmorske visine u Bribirskoj umi i za najtoplijih ljetnih dana vlada ugodna svjei-na. U njoj moete do mile volje etati puteljcima, usput brati maline, jagode i gljive ili se izleavati na livadama i proplancima uivajui u bojama cvijea, cvrkutu ptica i mirisu ume.

    Bribirska uma je pravi raj za bicikliste. Solidne ma-kadamske ceste koje je umarija probila za izvlaenje drva kao stvorene su za vonju brdskim biciklima jer nemaju pretjerano strmih uspona, a sami moete pri-lagoditi duljinu vonje prema svojim mogunostima.

    omiljeno odredite planinara i izletnika je Vagabun-dina koliba, smjetena uz samu cestu, na junom kraju zaravni Ravno. Poznata je po ugodnoj domaoj atmos-feri i izvrsnoj ponudi jela i pia. Uz svijetlost svijea i pucketanje vatre u kaminu, nude se specijaliteti kue: manetra ili juha od gljiva, polpeti od kopriva, sir u ulju sa zainskim travama, sirni namaz s medvjeim lukom, te na kraju kola od jabuke, zobi i prenih peninih kli-ca. od Vagabundine kolibe na sve strane vode brojne planinarske staze. Pri njihovom izboru pomoi e vam domain koji ih je sam osmislio i oznaio, a moete do-biti i zemljopisnu kartu s ucrtanim stazama, etnicama i vidikovcima. Ako elite provesti dulje vrijeme u ovom umskom raju, smjetaj ete nai u nekoj od kua za odmor, Vagabundinoj kolibi, lovakom domu Vepar ili restoranu Vera koji takoer nude svoje specijalitete.

    Najlaki i najjednostavniji usponi od Vagabun-da vode markiranim stazama do oblinjeg Zagrad-skog vrha i Vievice. Zagradski vrh se die poput tristo metara visokog, prilino pravilnog stoca s visoravni gdje ga okruuju slikovita polja. Ime je dobio po za-gradama (ograenim parcelama), ljetnim pastirskim stanovima Vinodolaca koji su nekada ovamo dolazili napasati svoju stoku. Sjeverna, osojna strana Zagrad-skog vrha obrasla je bukovom umom, a primorska, prisojna strana je gola, obrasla mediteransko monta-nim tipom panjaka. Uspon na Zagradski vrh (1187 m) je jednostavan, poinje iza Vagabundine kolibe, preko livade Stankove lazi i Zagradi i traje neto vie od jed-nog sata. S vrha je lijep vidik na niz okolnih polja, Vie-vicu, Bitoraj, Uku, otok Krk i Rijeki zaljev.

    Dvostruko vie hodanja iziskuje uspon na vrh Vie-vice (1428 m) do kojega prosjenom planinaru treba skoro tri sata. Nakon skretanja s asfaltne na umsku ce-stu, uspon se nastavlja strmom umskom vlakom. Pro-i ete pokraj izvora Plavu u kome za kinog razdoblja ima vode. Ako ga oistite od nanosa lia i zemlje, na povratku na njemu moete utaiti e. Vrh Vievice je glavica obrasla travom koja znatno nadvisuje okolne vrhove i ubraja se meu najslikovitije vidikovce Gor-skog kotara. S njezinih krevitih livada prua se neza-boravan pogled na sve etiri strane svijeta. osim trav-nate glavice, padine Vievice su prekrivene umskim platom, a bogata i zanimljiva flora odlikuje se nekoli-cinom botanikih rariteta. Sa susjednim Bitorajem, od kojeg je dijeli umovita udolina, Vievica tvori zajed-niku planinsku skupinu. Primorska padina tog masiva strmo se sputa u Liko polje, a kontinentalna prema Sungeru i Mrkoplju. Unato stalnoj sjei, u njegovim bujnim umama jo uvijek se kriju mnogi romantini kutci nedirnute divljine.

    Livada iznad vinodolske stepenice

    Nekadanji panjaci na Zebaru zaratavaju

  • Stablo amerikoga likvidambra(Liquidambar styraciflua) u jesen

    16 HrvAtsKe UMe BRoJ 179 l STUDENI 2011.

    likvidambar (Liquidambar)mala enciklopedija umarstva

    liKvidAMBAr listopAdno drvo

    Pie: Ivica TomiFoto: Arhiva, umarska enciklopedija

    ovo listopadno drvee rasprostranjeno je u zapadnoj i istonoj Aziji te sredinjoj i sjevernoj Americi, a stabla narastu u visinu od 20 do 40 metara .

  • Maloazijski likvidambar (Liquidambar orientalis)

    BRoJ 179 l STUDENI 2011. HrvAtsKe UMe 17

    Rod likvidambar (liquidambar) obuhvaa li-stopadno drvee iz porodice Hamamelidaceae (Altingiaceae), sa etiri vrste iz zapadne i isto-ne Azije te Sredinje i Sjeverne Amerike. Stabla su visoka 20 40 m, a kora siva i popreno ulijebljena. Listovi su naizmjenino razmjeteni, jednostavni, dlano-vito lapoviti. Cvjetovi su jednodomni, muki bez ocvijea, u glaviastim nakupinama koje oblikuju grozdast cvat; enski su sa samo jednom sitnom akom i dvodijelnom plodnicom te takoer u glaviastim nakupinama. Plod je tobolac s 1 2 okriljene sjemenke, a vie plodova obli-kuje odrvenjenu i bodljikavu skupnu glavicu. Izdvajamo za nas dvije vanije vrste: maloazijski likvidambar i ameriki likvidambar, a navodimo jo liquidambar acalycina (sredinja i juna Kina) i liquidambar formo-sana (Juna Koreja, sjeverni Tajland, Tajvan, Laos, sjeverni Vijetnam, sredinja i juna Kina).

    Maloazijski, orijentalni likvidambar (Liquidam-bar orientalis) je drvo iz junoga dijela Male Azije i sjeverne Sirije, koje izraste u visinu do 20 m. Listovi su naizmjenino razmjeteni, jednostavni, dlanasto razdi-jeljeni, dugi i iroki 5 7 cm, sa 4 7 cm dugom pe-teljkom, uglavnom s 5 (3-7) napiljenih i uiljenih lapova. Vrni lapovi (1 3) su nerijetko trorenjasti, s gornjim velikim i dva postrana, mala renja. Urezi su iljasti te prelaze polovicu plojke. Listovi su s obje strane goli, na licu zeleni do tamnozeleni, a na naliju svijetlozeleni, imaju izraenu dlanasto mreastu nervaturu, a 5 (3 7) ila usmjereno je u vrhove renjeva. Palistii su srasli u obliku lijevka. Cvjetovi su jednodomni, oprauju ih pe-le, cvatnja je tijekom svibnja, a sjeme dozrijeva od listo-pada do studenoga.

    Stanita u Turskoj i na Rodosu Na podruju Tur-ske stanita ovoga drva su poplavne ravnice, movarna mjesta i doline, u blizini potoka, na nadmorskoj visini do 1800 m, na pjeanim, ilovastim i glinastim tlima. Voli plitka i neutralno kisela tla. Mlade biljke su osjet-

    ljive na mraz, a odrasle su posve otporne, no odgova-ra im toplija klima. Raste u polusjenovitim umama, u jugozapadnome dijelu Turske, no umske se povrine smanjuju zbog sjee stabala u poljoprivredne i druge svrhe. U biolokoj raznolikosti ove drave, maloazijski likvidambar, kao endemina vrsta, zauzima znaajno mjesto i jedan je od najpoznatijih njenih simbola. Ima ga i na otoku Rodosu u Grkoj.

    Ljekovita svojstva balzama Zarezivanjem povr-inskoga dijela kore debla u jesen se dobiva balzam sti-raks (stirax liquidus) koji ima ljekovita svojstva: antibak-terijska, protuupalna i antiseptika. Slui za iskaljavanje, lijeenje astme, bronhija, bolesti srca, difterije, konih bolesti i dr., kao sredstvo za kaenje (tamjan) jer smola intenzivno mirie, i u kozmetikoj industriji (sapuni). Na slian nain kao i balzam koriste se plodovi i korijenje.

    Ameriki likvidambar (Liquidambar styraci-flua) je drvo istonog i jugoistonoga dijela Sjeverne

    Maloazijski likvidambar u jugozapadnome dijelu turske raste u polusjenovitim umama, na nadmorskoj visini do 1800 m . Kao endemina vrsta zauzima znaajno mjesto u biolokoj raznolikosti ove drave i jedan je od najpoznatijih njenih simbola.

    Plodovi u kuglastim i bodljikavim glavicama

    Ameriki (gore) i maloazijski likvidambar (dolje)

    (izbojci, pupovi, listovi, cvjetovi, plodovi, sjemenke)

  • 18 HrvAtsKe UMe BRoJ 179 l STUDENI 2011.

    Amerike koje naraste u visinu do 40 m. Kronja je uska i unjasta, razgranata, na osami okruglasta, deblo je ravno, promjera do 1 m, sa sivkastosmeom i duboko uzduno izbrazdanom korom, ak i na mladim grana-ma. Korijenje je plitko i iroko razgranato. Izbojci su naranastosmee boje, goli, sjajni, pokriveni krupnim, svjetlijim lenticelama, a starije su granice plutaste. Pu-povi su spiralno razmjeteni, jajastog oblika, uiljeni, s mnotvom crvenkastosmeih ili ukastosmeih lju-skica. Vrni je pup vei od postranih, duine do 1 cm, a postrani su pupovi otklonjeni od izbojka. Listovi su jednostavni, naizmjenino razmjeteni, 10 17 cm dugi i iroki, s 5 7 duguljasto trokutastih renjeva iljastoga

    Zarezivanjem povrinskoga dijela kore debla u jesen, dobiva se balzam stiraks (stirax liquidus) koji ima ljekovita svojstva, a slui i kao sredstvo za kaenje (tamjan) i u kozmetikoj industriji (sapuni).

    Liquidambar acalycina

    Kora debla

    vrha, sa 6 14 cm dugom i tankom peteljkom. osnova je iroko klinasta, odrezana ili srcasta, a urezi su tupi do zaobljeni.

    Raskone boje jesenskih listova Listovi su odoz-go tamnozeleni, goli, sjajni, odozdo zeleni, ljezdasto napiljenoga ruba, uzdu ila dlakavi, sa upercima dlaica u pazucima 5 7 ila, koje se pruaju prema vrhovima renjeva. Tijekom jeseni su listovi posebice dekorativni, grimiznocrveni, sa utom, zelenom i e-sto neznatno ljubiastom nijansom. Boja im se poinje mijenjati od vrha (purpurnocrveni) prema dnu kronje,

    Kao nizinsko drvo ameriki likvidambar je vrlo prilagodljiva vrsta, najbolje raste na aluvijalnom tlu poplavnih podruja, u umama je pomijean s drugim vrstama, no tvori i iste sastojine.

    gdje poprimaju svjetlije crvene i ute nijanse. Palistii su kopljastog oblika, dugi 8-10 mm, brzo otpadaju. Li-stovi i drvo imaju ugodan aromatian miris. Cvjetovi su jednodomni i jednospolni, neugledni, bezlatini. I mu-ki i enski su skupljeni u glaviastim cvatovima, a vie njih zajedno oblikuju uspravne klasove. Cvatnja je prije listanja. Plodovi su drvenasti tobolci, s jednom do dvije krilaste sjemenke, a vie njih skupljeno je u kuglastim i bodljikavim te oko 3 cm velikim glavicama, na dugim stapkama. Zimi vise postrano na izbojcima, opadaju u proljee, a sjemenke iz njih ispadaju tijekom zime.

    Meu najljepim listaama Ameriki likvidambar kao nizinsko drvo je vrlo prilagodljiva vrsta, najbolje raste na aluvijalnom tlu poplavnih podruja, na svjeim, movar-nim, rijenim terenima. U umama je pomijean s drugim vrstama, no tvori i iste sastojine u kojima ponik stradava od mraza. U prirodnom okruju dobro se razmnoava sje-menom te izdancima iz panja, a izrazito brzo raste u mlaoj dobi. Zbog svoje dekorativnosti nerijetko se u svijetu, pa i u Hrvatskoj, uzgaja u parkovima i nasadima u skupinama i dr-

    Liquidambar formosana

  • BRoJ 179 l STUDENI 2011. HrvAtsKe UMe 19

    dogaaji jeseni U liCigospiki umari predstavili svoj rad

    Pie FotoMarija Glava

    svake se godine u srcu like, tonije u njezinu glavnome gradu gospiu odrava manifestacija jesen u lici. ove je godine odrana 01. 02. listopada. tu su brojni domai proizvoai predstavili svoje rukotvorine, a Hrvatske ume zauzele su ovei prostor na sajmu.

    Zbog svoje dekorativnosti i neobino lijepih boja jesenskih listova, ameriki likvidambar esto se u svijetu, pa i u Hrvatskoj, uzgaja u parkovima i nasadima, a jedna je od najljepih listaa.

    voredima te kao samostojee stablo. Slovi kao jedna od najljepih listaa, kronja mu se moe oblikovati oreziva-njem, a dobro podnosi smog i niske temperature. Pozna-ta je forma silver King sa ukastobijelo obrubljenim listovima. Dobro ga je saditi na sunanom poloaju, na dubokom, vlanom i naplavnome podruju.

    Cijenjeno drvo zamjena za orahovinu Iz drva ove listae takoer se dobiva balzam (Ambra liquida), no u manjoj mjeri. Iz oljutene, skuhane te istijetene kore dobiva se uljevita, itka i mirisava smola stora, koja slui za gume za vakanje, pripremanje razliitih lijekova (iijas, slabost ivaca i dr.) te kao sredstvo u in-dustriji mirisa. Drvo je vrlo cijenjeno, a kao zamjena za orahovo koristi se za furnir, jeftinije pokustvo, sandu-ke, kutije, koare. od njega se izrauju rudniko drvo i eljezniki pragovi te proizvodi papir.

    drvo je vrlo cijenjeno, a kao zamjena za orahovo koristi se za furnir, jeftinije pokustvo, sanduke, kutije i koare. od njega se izrauju rudniko drvo i eljezniki pragovi te proizvodi papir.

    Liquidambar styraciflua Silver King

    Posjetitelji su sve to ih zanima mogli doznati na tandu Hrvatskih uma, pored kojega je, ispod nadstrenice, bila postavljena izlo-ba fotografija uma okom umara, pa su Gospiani mogli uivati u istim prirodnim motivima kao i Njujorani u zgradi UN-a, poetkom godine. Na vanjskome zidu nadstrenice dobro se isticao natpis: 2011. godina Meunarodna godina uma i osvje-tavao prolaznike o vanosti ouvanja uma u cijelo-me svijetu.

    Lika je kraj prebornih uma, pa su ovaj puta na izlobenome prostoru prevladavale sadnice crno-gorice. Bilo je tu umskih sadnica: obine smreke, jele, obinoga i crnoga bora, obine bukve, graba pa hortikulturnih sadnica: raznih vrsta tuja, borovica, crvene bukve, javora, breze i dr. Brojni posjetitelji iz raznih krajeva Hrvatske, ali i BiH, mogli su tako na licu mjesta nauiti neto o vrstama koje koristimo za po-umljavanje i poneto o naoj rasadniarskoj djelat-nosti. Da bi sve bilo u stilu, tlo su ukraavali razastrti eeri, postavljena je bila velika, slamnata skulptura jelena, predstavljen je i vrtni, drveni namjetaj koji proizvodi UP Poega.

    ovom je prigodom HD, ogranak Gospi, ugostilo lanove ogranaka Bjelovar, Nova Gradika i Split. Za ispunjen program i domau atmosferu pobrinula se Mandica Dasovi, predsjednica HD-a ogranka Gos-pi. Gosti su najprije posjetili GJ Medake plantae gdje su saene kulture gotovo iskljuivo crnogorice, zatim najmlau pivovaru u dravi Lianku u Do-njem Pazaritu, te nedaleko od nje Lidden Tree ran

    umari na sajmu

  • 20 HrvAtsKe UMe BRoJ 179 l STUDENI 2011.

    primjer prirodnog naina ivota. Nakon toga su vi-djeli MC Nikola Tesla u Smiljanu, pilju Samograd koja je jedna od est u sklopu Peinskoga parka Gra-bovaa koji spada u zatieni krajobraz i ini jednu etvrtinu od ukupnog broja zatienih speleolokih objekata u domovini, a posjet su zavrili u pitores-knome selu Sincu proaranom rijekom Gackom.

    Vjerujemo e i ujesen 2012. godine UP Gospi znati ovako dobro uprizoriti koliko je bogatstvo na-ih uma.

    1 tand Hrvatskih uma3 Posjetitelji razgledaju

    izlobu2 Izlobeni prostor

    1

    2

    3

    istrA U liCi

    umari ne zaboravljaju poginule suborce

    Ovih je dana dvadesetak lanova Udruge veterana Domovinskog rata Hrvatskih uma iz Buzeta obilo dijelove like boji-nice. U ime braniteljske podrunice UVDR-a Hrvatskih uma Gospi goste je primio predsjednik Darko Paveli koji je suborcima iz Buzeta govorio o najteim bitkama voenim u ovom dijelu Hrvatske, kao i o ukupnoj situaciji i okruenju u kakvom se Gos-pi nalazio u Domovinskom ratu. Paveli se ujedno zahvalio kolegama i nekadanjim suborcima to ne zaboravljaju vane stranice iz knjige hrvatske povi-jesti. Predvoeni predsjednikom UVDR-a podrunice Buzet Marijanom Koliem gosti i domaini najprije su zapalili svijee i poklonili se rtvama dvojice djelat-nika Hrvatskih uma Vinku Krznariu i Nenadu Ron-eviu, dragovoljcima Domovinskog rata poginulim 1991. godine ija je spomen-ploa prologa mjeseca postavljena ispred Uprave Hrvatskih uma u Gospi-u. Komemoracija je potom upriliena kod spomen-obiljeja poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim rtvama rata u sreditu Gospia. Druenje je potom nastavljeno obilaskom dijelova nekadanje bojinice u ijoj su obrani sudjelovali mnogi dragovoljci Hrvat-skih uma iz Buzeta.

    Pie: Darko PaveliFoto: LO-umari

    UVDR-a Buzet

    branitelji

  • Dio Velikoga trga

    BRoJ 179 l STUDENI 2011. HrvAtsKe UMe 21

    sibiu, grad koji ivi nouputopis rUMUnjsKA

    s oko 160 tisua itelja, sibiu (Hermannstadt) u sredinjoj rumunjskoj pokrajini transilvaniji spada meu 15 najveih gradova rumunjske. osnovali su ga saksonci krajem 12. stoljea, a stoljetni njemaki utjecaj prisutan je i danas. turisti su ga ve otkrili, a nedavno (u kolovozu) je u njemu boravila i grupa hrvatskih umara.

    Pie FotoMiroslav Mrkobrad

    Kad biste se u pono, nekim udom (sputeni padobranom!) nali u glavnoj ulici rumunjsko-ga grada Sibiu-a, Nicolae Balcescu, ni po emu, osim naravno po natpisima, ne biste pogodili gdje se nalazite, a ponajmanje da ste negdje u Rumunj-skoj! Kafi do kafia, pa restoran ili peenjarnica, pa opet red kafia! onda pub, noni klub u kojem nitko nikoga ne pita za godine, a svi zajedno pjevaju i pleu u ritmu rocka. I nigdje mjesta, sve puno ljudi, preteno mlae dobi, kao da nije duboka no, nego uvijek prometno dopodne. A etaa toliko da se jedva probijate kroz masu. Ako neki grad ivi nou na ulici, ako vam no nije za spavanje nego za provod, onda ste ovdje dobrodoli.

    Iznenaena je tako ostala i grupica hrvatskih umara koja se ovoga ljeta, krajem kolovoza, nala u ovome gra-du u sredinjoj Rumunjskoj, u nadaleko poznatoj pokra-jini Transilvaniji, domovini (izmiljenoga) grofa Drakule, lika ije se pojedine karakterne osobine pripisuju vlakom knezu Vladu III. Tepeu iz 15. stoljea.

    Smjeten na glavnoj prometnici od sjevera prema jugu (Braovu), meu junim Transilvanijskim planinama, Sibiu danas, kao uostalom i cijela zemlja, otvara vrata naj-novijoj i najpropulzivnijoj djelatnosti, turizmu. Zadravi duh i dah davnih vremena o kojima svjedoe stare utvrde, mostovi, tornjevi i obrambeni zidovi staroga grada, Sibiu nudi i ono to dananji osvajai, moderni nomadi, trae: kulturne sadraje te posebno gastronomske uitke Ro-manske kuhinje.

    Za vrijeme naeg boravka na golemom je glavnom trgu (u petak) poinjao trodnevni Nacionalni festival na-rodnih obiaja, Medieval Festivalul, koji je podsjeao na povijest grada, obiaje, narodne nonje. Na pozornici su pjevai i svirai bili odjeveni u odjeu iz ranoga srednjega vijeka, instrumenti takoer iz toga vremena, a govorilo se

    i pjevalo na njemakom! Nije udno, jer svagdje ete u gradu, na prigodnim suvenirima ali i u prospektima pro-nai da se Sibiu povijesno zove i Hermannstadt. To pak upuuje na dugu i nezaobilaznu prisutnost njemakog ivlja u gradu.

    Naselje na dananjem mjestu osnovali su nje-maki doseljenici (Saksonci) krajem 12. stoljea. Prvi put se pod imenom Cibinium ili Cibiniensis spominje 1191., a od 1223. poznato je i pod imenom Hermannstadt. Br-zom razvoju naselja poticaj je dala Zlatna bula ugarskoga kralja Andrije II. iz 1224., koja je stanovnicima garantirala razliite administrativne, ekonomske i druge privilegije, omoguila razvoj razliitih obrta i trgovine, a graene su i obrambene zidine (sadanji Mali trg ili Piata Mica). No skora invazija Tatara (1241.) pokazala je da je obrambeni sustav ranjiv pa se prilo izgradnji novoga zida s 12 kula i s otvorima na mjestu dananjeg Velikog trga (Piata Mare).

    Slijede godine i stoljea razvoja, bitaka, razaranja, po-novnog podizanja grada, od prvog napada Turaka 1432.

    Mali trg

  • 22 HrvAtsKe UMe BRoJ 179 l STUDENI 2011.

    (i pobjede kralja Iana de Hunedoara 1442. kada je razorio vojsku Mazid bega za vrijeme opsade grada), preko osva-janja grada transilvanijskog kneza Ioona Zapoyle nakon duge opsade, 1536. godine, do dolaska Habsburgovaca (1551.) Kraj 16. stoljea donosi stabilnost grada. Transilva-nija s glavnim gradom Sibiuom postaje dijelom Habsbur-ke monarhije, uspostavlja se potanska linija Be-Sibiu (1745.). To je vrijeme novih arhitektonskih rjeenja i podi-zanja znamenitih zgrada (Jezuitska crkva, danas Katoli-ka), dvorac Brukenthal (danas muzej, najpoznatija barokna graevina u gradu). U Sibiu je izgraena prva kola i prva ljekarna u Ugarskoj i prvo kazalite u Rumunjskoj. ovdje je tiskana prva knjiga na rumunjskom jeziku, izdan prvi kalendar, otvorena prva knjiara. obrazovanje ima dugu tradiciju, poznato je da je prva kola bila otvorena 1380.godine.

    Zanimljiva je i novija povijest ovoga grada, upravo zbog preteno njemakog sastava stanovnitva koje je i-nilo veinu sve do 1941. Nakon Prvog svjetskog rata Tran-silvanija postaje dio Rumunjske te poinje iseljavanje Nije-maca, a prava velika deportacija dogodila se 1945. godine, te druga, zbog ekonomskih razloga, 1990., tako da Nijemci danas ine tek dva posto stanovnitva.

    S oko 160 tisua stanovnika, Sibiu danas spada meu 15 najveih rumunjskih gradova. Podsjeajui na gotovo netaknutu arhitekturu, okruen starim zidinama, grad na rijeci Cibin priziva neka davno prola vremena. Kroz dugo razdoblje izvrsno su ostale ouvane dvije po-vijesne jezgre; Stari (gornji) Novi (donji) grad, a tri gradska trga, Piata Mare kao najvei, Piata Mica, manji, te najstariji, Piata Huet, sredinja su mjesta koja ne proputaju obii sve brojniji turisti meu kojima dominiraju, kae nam taksist s kojim obilazimo grad, Nijemci. Trgovi su meusobno povezani kamenom poploanim uliicama, ali i uskim tu-nelima. Na glavnom i najveem trgu koji je kroz povijest mijenjao imena ovisno o politikim dogaajima i vlada-rima (Grosser Platz, Trg cara Ferdinanda, Trg Republike), meu renesansnim zgradama, ali i onima iz kasnijega raz-doblja, dominira ve spomenuta Brukenthal palaa. Trg je bar dvostruko vei od zagrebakog Jelaievog, na njemu se odravaju sve glavne manifestacije, a za vrijeme takvih dogaanja prepun je montanih drvenih kuica u kojima brojni obrtnici svih vrsta i trgovci nude sve i svata. Ipak, najvie je povijesnih simbola na Malom trgu gdje se uz po-vijesne obrambene zidine i tornjeve nalaze Jezuitska, sada Katolika crkva, povijesni most, Kua umjetnosti. Poznata u povijesti (1370.!) kao Mesarov dvor gdje su se sastajali trgovci krznima, kasnije i skladite za itarice, zgrada je tije-

    kom povijesti nadograena te postala katnicom. U njoj je umjetnika galerija, a oko nje, stalno se neto dogaa. Tako smo i mi pod njezinim velikim bijelom lukovima imali priliku vidjeti mlade umjetnike iz cijele zemlje kako runo izrauju razliite predmete.

    Za Sibiu je vezano vie znaajnih povijesnih linosti, prije svih Samuel von Brukenthal (1721. 1803.), baron, guvernator grada, izgradio zgradu koja je bila prvi muzej u ovom dijelu Europe; filozof humanist Nicolaus olahaus (1493. 1568.) roen je u Sibiu; Andrei Saguna (1809.-1873.), reformator, sudionik u revoluciji 1848.

    U jednoj od nekoliko picerija na Malom trgu, koje su bile pune i poslije ponoi i oito su kultna mjesta za izla-ske, pivo kota jedan euro, koliko je otprilike i u ostalim ka-fiima. U jednoj od peenjarnica koje su se ugurale meu prevladavajue kafie u glavnoj ulici probao sam i domai specijalitet, neto slino kebabu, koji domaini zovu sor-ma ili slino. Peeni narezani komadii mesa s mnotvom dodataka od povra (ak i komadiem kiselog kupusa!) potpuno su umotani u tijesto, kao sarma!, no znatno veih dimenzija, tako da je porciju, koja se moe i nositi i jesti putem, teko savladati, ako ba niste gladu! Ukusno je, i kota oko 1,5 eura. Taksi od sredita grada do hotela (4,5 km), poslije ponoi, stoji izmeu 2 i 2,5 eura, eventualno 3, ako je promet gust (vozili smo se trojica).

    Za umare e biti zanimljivo da je u Sibiuu sjedite Direkcije Dumbrava, jedne od 26 umskih direkcija (upra-va) Rumunjskih dravnih uma. No s podruja koje pokri-va ova direkcija nestalo je ak 70% nekadanjeg umskog bogatstva koje je zamijenjeno poljoprivrednim kulturama, panjacima i stepskom vegetacijom. U umama koje su se zadrale u oblinjim planinskim predjelima te neto u nizi-ni, prevladavaju hrast, bukva i grab. A samo etiri kilome-tra od centra grada nalazi se i sjedite Nacionalnog parka Dumbrava, povrine 960 ha i omiljenog izletita graana Sibiua. Uz umske vrste (hrast, brijest, obini javor) tu je i preko 100 vrsta razliitoga cvijea. U Parku je i jedan rari-tetni primjerak hrasta starog preko 400. godina!

    Ako turiste oekuje zaista iznenaujui dnevni, a posebno noni ritam grada, onda neke druge sitnice jo vie iznenauju! Ti isti turisti tako e u gradu neke stvari pronai jako teko ili nikako. Na primjer, teko je nai neku prodavaonicu tekstilne robe koja nudi recimo majice s motivima Sibiua! Kad sam i jednu pronaao, uz pomo ko-lege koji je ve bio u njoj, izbor je bio vie nego oskudan. Nema kioska na ulici u kojima se prodaju novine i neki pri-runi suveniri!

    Gradska vijenica Mladi umjetnici na djelu

    Grad ivi nou

    Uvijek ivo: glavna ulica Nicolae Balcescu

    Europski grad kulture 2007. godineDa se radi o povijesnom, kulturnom i arhitektonski vanom sreditu Rumunjske svjedoi i podatak da je Sibiu 2007. bio proglaen europskim gradom kulture! Pod sloganom Grad kulture, grad obrazovanja, Sibiu je pokazao cijelom kontinentu da je dosegao europske standarde i postao turistika top destinacija.

  • BRoJ 179 l STUDENI 2011. HrvAtsKe UMe 23

    Ulazak u europsku uniju nije cilj, nego sredstvo!

    konferencija rAdniKA prAvA U eUropsKoj Uniji Pie: Vedrana BenakFoto: Goran Vincenc

    U suradnji sa Zakladom friedricha eberta i u organizaciji saveza samostalnih sindikata Hrvatske, u Zagrebu je odrana konferencija na temu: Hrvatska u eU: to radnici dobivaju a to gube?.

    Kako se vrijeme pristupanja Europskoj uniji sve vie blii, rasprave ovakvog tipa su i vie nego potrebne, kako bi se graanstvo moglo informirati o prednostima i nedostatcima ulaska u Europsku uniju. Konferenciji su, osim pred-sjednika Ive Josipovia nazoili i drugi vani gosti iz Vlade, sindikata i nevladinih udruga. Sindikat inenje-ra i tehniara umarstva (SIT) takoer je sudjelovao u raspravama.

    Predsjednik Josipovi naglasio je da je pred Hrvat-skom vaan period te kako se nada da e graani iza-brati europsko okruenje jer to je ispravna odluka. Kao glavne ciljeve navodi smanjenje nezaposlenosti i re- gionalnih razlika. Naglasio je takoer da ovisi isklju-ivo o nama kako emo iskoristiti sredstva koja nam nudi Europska unija, te je pozvao politiare da se na-kon izbora svi zajedno ukljue i sudjeluju u proeurop-skoj kampanji kako bi se svi graani do-bro i kvalitetno in-formirali i prevladali strah od pristupanja Uniji.

    Ulaskom u EU, hr-vatski graani moi e se u ostalim la-nicama EU zaposliti bez radne dozvole, a i lanovi njihovih obitelji moi e ui-vati sve tamonje socijalne beneficije, rekao je Vladimir Drobnjak, ef prego-varakog tima za EU.

    Andrej Plenko-vi, dravni tajnik za europske integracije, istaknuo je kako zakonodav-stvo EU propisuje zakone koji su u interesu radnika, poput duljih godinjih odmora, bolje zatite na radu i zdravijeg okruenja, te mogunosti konkuriranja hr-vatskih radnika na europskom tritu, koje godinje zapoljava i do 30 milijuna ljudi. Osim toga, ulazak u EU poboljat e i meunarodni ugled Hrvatske, to e svakako privui strane investitore.

    Osim mogunosti odlaska hrvatskih radnika na rad u druge zemlje Europske unije, istovremeno e se i Hr-vatska otvoriti za priljev novih stranih radnika i za to se moramo pripremiti, zakljuila je Vesna Pusi, pred-sjednica Nacionalnog odbora za praenja pregovora s EU.

    Ana Milievi Pezelj iz Saveza samostalnih sindika-ta Hrvatske naglasila je da su hrvatski sindikati bili i ostali zagovornici Europske unije te da su aktivno su-djelovali u svim procesima do sad. Navodi kako samo

    usklaivanje zakona nije dovoljno, trebaju postojati i institucije koje e pratiti potivanje tih istih. Ulazak u Europsku uniju nije cilj, nego sredstvo zakljuila je Pezelj.

    Kako se usred svih velikih promjena raaju i stra-hovi, tako se u zadnje vrijeme pojavljuje sve vie i vie euroskeptika. Razlog tome, profesor Nenad Zakoek sa Fakulteta politikih znanosti u Zagrebu, nalazi u nedostatku informacija s kojima su graani suoeni. Potrebno je provesti kvalitetnu afirmativnu kampanju i poticati javne rasprave o strahovima koji su prisutni u drutvu. Obzirom da je i sam nacrt Ugovora o pristu-panju teko tivo, odredbe iz tog istog treba pribliiti graanima kako bi ih svi razumjeli. Osim nedostatka informacija, izvori skepticizma su i nepovjerenje pre-ma politikim elitama, nepovjerenje prema Europskoj uniji i pitanje osjeaja nacionalne pripadnosti koji bi

    se prema nekima izgubio ulaskom u veliku zajednicu, navela je Jelena Ber-kovi iz GONG-a.

    to se tie poljo-privrede, Hrvatska je dobila znaajno vea sredstva od drugih novijih ze-malja lanica, no pi-tanje je hoemo li ih dobro iskoristiti ili podbaciti kao neke zemlje, istaknuo je Miroslav Boi iz Ministarstva poljo-privrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

    Ono to se dalo zakljuiti u ta dva dana koliko je trajala konferencija jest da nema crno-bijelog odgovora o tome to emo dobiti, a to izgubiti prilikom pristupanja Europskoj uniji. lanstvo u Europskoj uniji donosi neke pogod-nosti, ali i opasnosti, a konaan rezultat e ovisiti is-kljuivo o nama samima. Veina sugovornika se sloila da se 1. srpnja 2013. nee nita dramatino dogoditi, obzirom da je Hrvatska ve samim procesom prego-vora prola kroz mnoge stvari i prilagodbe. Osim toga, Hrvatska se ve znaajno integrirala u europski eko-nomski prostor, a zakonodavstvo je ve danas u veli-koj mjeri usklaeno s pravnom steevinom Europske unije. EU dakako nije rjeenje svih naih problema, problemi koji se javljaju na razini nacionalne politike tamo e i ostati i na nama je da osmislimo rjeenja. Prije samog pristupanja EU i referenduma, sindikati se nadaju da e biti jo vie ovakvih rasprava i podizanja svijesti ljudi o svim aspektima Europske unije.

    prof. dr. sc. Ivo Josipovi,predsjednik Republike Hrvatske

    Andrej Plenkovi

    Detalj s javne rasprave

  • Pie: Vesna Plee Foto: Vesna Plee, Denis timac N alazi se u prekrasnom okruenju crnogo-rinih uma Japlenkog vrha ponad Del-nica. S njegove terase (kapaciteta etrde-setak sjedeih mjesta) prua se predivan

    pogled na oblinje planinske vrhunce i na sam grad.Raspolae sa dvadesetak leajeva razmjetenih

    u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, te jednim apartmanom. Svaka soba ima sanitarni vor te be-ini internet. U posljednje vrijeme objektu je vraen i nekadanji prepoznatljiv izgled, zidovi su ukraeni slikama goranskog akademskog slikara Grge Marja-novia, a cjelokupan prostor krase i izloeni dermo-preparati divljai koja obitava u goranskim umama. Ureen je i unutarnji interijer, ime je svekoliki do-jam ovog popularnog objekta vie nego li odlian. U podrumskim prostorima nalazi se jedna dvorana kapaciteta tridesetak sjedeih mjesta, opremljena i opremom za video projekcije.

    U posljednje vrijeme radilo se intenzivno i na promidbi objekta. Tiskani su novi jelovnici na vie europskih jezika (engleskom, njemakom i talijan-skom), izraena je nova web stranica, novi promid-beni prospekti, svakodnevno se reklamiramo i putem naih lokalnih radio postaja u Primorsko-goranskoj upaniji istie voditeljica pansiona Tina Fresl, dipl. oec. Moemo rei da je reklamiranje nae ponude urodilo plodom. Povean je broj gostiju, kako na smjetaju tako i u tranzitu, najvee guve biljeimo vikendima od petka do nedjelje. Rezultati bolje po-sjeenosti vidljivi su i kroz postignute rezultate u radu. U proteklih sedam mjeseci ove godine (a uspo-reujui podatke za isto razdoblje prole godine), no-enja su poveana za 1,5 posto, potranja obroka za 1,24 posto te potronja pia za 1,07 posto. - U mjese-cu oujku biljei se rast usluga prehrane za 34 posto, u travnju za 20 posto te u svibnju za rekordnih 281 posto!, (ovi podatci usporeeni su s istim razdobljem prole godine) govori voditeljica Fresl. ovakve po-kazatelje u poslovanju prati i bolji financijski rezultat, to posebno raduje jer je godinama objekt biljeio financijski negativan trend u poslovanju.

    Planova za daljnji uspjean rad ne nedostaje. Tije-kom rujna i listopada planiraju se vikendima plesne veeri uz ivu glazbu te klapske veeri uz gostovanje poznatih hrvatskih klapa. Nastavit e se i na aktivno-stima privlaenja gostiju pod nazivom odmori se, zasluio si. Uz povoljnu uslugu polupansiona uklju-ena je i ulaznica za posjet zatienim krajolicima Ka-manik i Zeleni vir (po izboru posjetitelja) te obilazak

    osim gospodarenja umama i umskim zemljitem, Hrvatske ume bave se i nizom drugih djelatnosti. U svom sastavu imaju niz apartmana, odmaralita, lovakih kua, te ugostiteljske objekte poput radne jedinice lovaki dom delnice (delnike podrunice). pansion lovaki dom izgraen je davne 1947., u 64 godine svog postojanja dokazao se kvalitetnom gastronomskom ponudom i smjetajem.

    24 HrvAtsKe UMe BRoJ 179 l STUDENI 2011.

    turizamtradicionalno okupljalite umara i lovaca

    lovAKi doM delniCe

    Lovaki dom Delnice

    Srnjak zatitni znak Lovakog doma

    Pogled na mali Zooloki vrt

  • plantaa jagoda i malina uz mogunosti degustacije domaih proizvoda (pekmeza, likera i sl). U suradnji s agencijama nude se i sadraji poput raftinga na rijeci Kupi, obilazak oblinjih izletita i sl.

    Posebno im je drago to je Lovaki dom kao svo-ju destinaciju za poslovne sastanke izabrala Udruga kapetana duge plovidbe Hrvatske, a to je ujedno i najbolja reklama objektu i njegovoj ponudi. Nadaju se da e ovu Udrugu slijediti i drugi pa e tako ovaj objekt vremenom svoju ponudu proiriti i nekim vi-dom kongresnog turizma.

    Prednost Lovakog doma i njegove ponude su s jedne strane prirodne ljepote kojih ne nedostaje u okruenju Park ume Japlenki vrh, brojne uree-ne staze i etnice te dobro posjeen mali zooloki vrt u neposrednoj blizini objekta. U blizini se nalazi i gradski park s brojnim sportskim objektima poput nogometnog i koarkakog igralita, klizalita, tenis igralita, i sl..

    Gostima treba biti stalno na raspolaganju, s njima treba stalno kontaktirati, komunikacija je najbolja garancija za uspjeh na relaciji osoblje gost, govori Fresl. Komunikacijom saznajemo elje i potrebe, a da su sve zadovoljniji naom uslugom potvruju nam i oni sami svojim ponovnim dolascima.

    Kvalitetna usluga u ugostiteljstvu, kao po mnogo emu specifinoj djelatnosti, moe se ostvariti samo stalnim ulaganjima kako u objekte, promidbu i sl., ali posebno su vana ulaganja u struni kadar koji je temelj i pokazatelj postignute razine standarda odre-enog ugostiteljskog objekta. Da bi se kontinuirano nadograivala kvaliteta usluge, potrebno je da stru-ka ima odrijeene ruke u smislu stvaranja organigra-ma (organizacije i rasporeda ljudi) koji e omoguiti podizanje standarda objekta na viu razinu, pa tako i Lovakog doma Delnice.

    BRoJ 179 l STUDENI 2011. HrvAtsKe UMe 25

    gostima treba biti stalno na raspolaganju, s njima treba stalno kontaktirati, komunikacija je najbolja garancija za uspjeh na relaciji osoblje gost, govori fresl.

    Restoran

    Lijepo ureene sobe

  • 26 HrvAtsKe UMe BRoJ 179 l STUDENI 2011.

    Pie: Vesna Plee Foto: Dario Majnari Lov na jelena kruna je rada na uzgoju jelen-ske divljai tijekom cijele godine - istie mr. sc. Dario Majnari, rukovoditelj odjela za lovstvo. ocjenjivanje trofeja prigoda je da se

    uz uspjenost rada na uzgoju ove divljai, ocijeni i uspjenost lova na jelensku divlja, pa je to i prava sveanost za lovno osoblje delnike podrunice.

    U komercijalnom lovu odstrijeljena su 22 grla mujaka. Steene su dvije trofeje u vrijednosti sre-brne medalje i sedam trofeja u vrijednosti bronane medalje, to je dobra trofejna vrijednost za planinska lovita Gorskog kotara.

    Najuspjeniji lov na jelena obavljen je na podruju umarije Klana, a najjae grlo (od 207,99 CIC toaka) odstrijeljeno je na podruju umarije Gomirje. U lovu na jelena veim su dijelom bili zastupljeni lovci iz ino-zemstva, poglavito Slovenije i Italije.

    Zapoeo je uspjeno i jesenski lov na medvjeda. Tako su prvog vikenda u listopadu odstrijeljena tri medvjeda u vrijednosti zlatne medalje.

    Dosadanji rezultati pokazatelj su da e se svi planovi na odstrjelu trofejne divljai ispuniti nagla-ava Majnari.

    Zavrno ocjenjivanje trofeja jelena obinog, poslije obavljenog lova za vrijeme rike u lovitima delnike podrunice Hrvatskih uma, obavljeno je 10. listopada u lugarnici Kosanovii umarije gomirje.

    lovstvo Uspjean lov na jelena obinog i medvjeda

    U lovitiMA delniKe podrUniCe

    svijet o umiNajjaa trofeja jelena

    Trofeje izloene u lugarnici Kosanovii

    spasimo ume putem prirodne genetske otpornosti!

    Pie Vedrana Benak

    Autohtone i alohtone patogene vrste, in-sekti i ivotinje i dalje negativno utjeu na umske ekosustave diljem svijeta. Usporedno s klimatskim promjenama mijenjanju se i odnosi izmeu domaina i namet-nika to doprinosi sve veem negativnom uinku mnogih biotikih agensa. Genetska otpornost koju drvee posjeduje je fundamentalni element za odravanje zdravlja uma.

    Upravljanje genetskom otpornou samo je jedna od mnogobrojnih mogunosti za borbu protiv insekata i ivotinja, a uz to je i jedan od zelenih ili organikih naina u odrivom gospo-darenju umama. Kako e oteenje i mortalitet uma rasti, tako e i primjenjivanje programa ot-pornosti, ukljuujui uzgoj genetski otpornih je-dinki, postati od vitalnog znaenja u odravanju zdravlja uma.

    Prolo je vie od tri desetljea od posljednje meunarodne radionice na kojoj se raspravljalo o otpornosti drvea na patogene vrste i insekte. od tada do danas dolo je do velikih napretka u istraivanjima, ali pojavile su se i neke nove pro-blematike oko patogena i insekata.

    Znanstvenici s iskustvom iz podruja geneti-ke, uzgoja drvea, patologije, entomologije, fizi-ologije, evolucijske biologije, umarstva i drugih srodnih podruja, okupili su se kako bi dali svoj doprinos u programima genetske otpornosti po-ticanjem suradnje izmeu znanstvenih i drutve-nih zajednica diljem svijeta.

    Pod pokroviteljstvom odsjeka za umarstvo amerike Administracije za poljoprivredu i Meu-narodne asocijacije umarskih znanstvenih insti-tucija (IUFRo), u oregonu je od 31. srpnja do 5. kolovoza odrana etvrta meunarodna radioni-ca o genetici odnosa domaina i nametnika u u-marstvu otpornost stabala na bolesti i insekte. Radionici se odazvalo 88 sudionika iz 12 zemalja te je odrano devedesetak prezentacija.

    Raspravljalo se o vie vrsta drvea koja su znat-no pod utjecajem patogena i insekata. Razmjena znanja i iskustava na ovakvim razinama svakako e doprinijeti sve veoj uporabi genetske otpor-nosti kao kljune karike odravanja zdravlja uma u budunosti.

  • 017_DD SERVIS.indd 17 17.6.2011 14:21:00

  • ladoleom lijeimo crijeva i u

    Ova biljka iz obitelji slakovki poznata je i po ime-nima slak, poponac, slakovina... Po ljekovitosti je poznat od davnina, najvie su ga koristili arapski lijenici u lijeenju raznih bolesti, ali najee ui. Prema pisanju P. A. Matthiolusa: Ako netko dobije uljeve od dugog hodanja, neka zdrobi te cvjetove ladolea i neka namae noge tim sokom.

    Opis biljke: biljka je penjaica duine i do pet metara. Korijen joj je razgranat i mesnat, rijetko dublji od 30 cm. Listovi su trouglasti, srcoliki i klinasto savijenog iljka. Cvje-tovi su zvonoliki, ljevkasti, smjeteni na dugim drkama, bijele ili ruiaste boje. Plod je okrugli tobolac. Vrh biljke okree se oko osi, suprotno od kazaljke na satu, pa se na taj nain ovija oko biljke.

    Stanite: vlane ume, ikare, rijene obale, ograde, livade, putovi, vinogradi, nasipi na kojima raste kao korov do 1100 m nadmorske visine. Rasprostranjen je gotovo po itavom svijetu, od Europe, Sjeverne i June Amerike, Au-stralije i Novog Zelanda.

    Cvatnja: od lipnja do rujna, a ponekad ve u svibnju.Branje i prerada: upotrebljava se cijela biljka u vrijeme

    cvatnje. Duge stabljike izreu se na 20 cm duge dijelove, veu se u snopie i sue zajedno s listovima i cvjetovima na toplom i prozranom mjestu.

    Ljekovite tvari: tanin, eer, resin, jalapin i razne vr-ste smola...

    Ljekovito djelovanje: za lijeenje bolesti crijeva kao to su zatvor, zaepljenost, nadutost (u narodu su njome lijeili razne probleme s probavnim organima, kao sred-stvo za jaanje sekrecije crijeva. A za ienje kao purgativ rabili su cijelu biljku pa i njen korijen).

    ljekovito bilje

    Njome se lijee i bolesti ui, enske bolesti, otok nogu, bolesti jetra (oteena, slaba, za regeneraciju sta-nica jetra). Koristi se i u lijeenju bolesti slezene, mo-kranog mjehura (upalnih stanja, infekcije bakterijama, pojave krvi u mokrai i sl.), bolesti krvnih ila (arteroskle-roza), bolesti krvi (za detoksikaciju ili proiavanje krvi u proljee i jesen), bolesti koe (razne rane i irevi, ulje-vi, kone neistoe), reumu i giht...

    Mladi listovi sa stabljikom mogu se koristiti za pripra-vu juha i variva.

    aj I: jedna juna lica usitnjenog bilja prelije se sa 2 dl vode. Poklopi se i pusti se odstajati oko pola sata. Procijedi se i pije po 2 3 alice aja dnevno.

    aj II: 50 g korijena ladolea, 10 g sjemena anisa, 10 g sjemena kima, 10 g metvice, 10 g matinjaka, 10 g peli-na. ove sastojke treba dobro izmijeati, a uzima se jedna juna lica ajne mjeavine koja se prelije sa 2 dl vrue vode. Poklopi se i pusti odstajati pola sata te se procijedi. Uzima se jedna do dvije alice vrueg aja prije spavanja.

    Tinktura: uzima se 100 g cijele biljke (list i korijen), jedna litra 70 postotnog alkohola ili jake rakije. Bilje se moi u alkoholu ili rakiji 30 dana i procijedi. Uzima se jedna ajna liica tri puta na dan s malo vode ili aja. Tinktura se moe napraviti i samo od korijena ladolea, ali tako da se na jednu litru alkohol