of 37 /37
KOLEKTIVNI UGOVOR Prijedlog Hrvatskog liječničkog sindikata i Hrvatskog strukovnog sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Hrvatski liječnički sindikat (u daljnjem tekstu: Sindikati) zaključili su ________________ godine sljedeći KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I. OPĆE ODREDBE Primjena Kolektivnog ugovora Članak 1. Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) kao i radnika Zavoda.

KOLEKTIVNI UGOVOR Prijedlog

  • Author
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of KOLEKTIVNI UGOVOR Prijedlog

KOLEKTIVNI UGOVOR-prijedlogVlada Republike Hrvatske
Hrvatski lijeniki sindikat
I. OPE ODREDBE
Primjena Kolektivnog ugovora
lanak 1.
Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Ugovor) ureuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama iji su osnivai Republika Hrvatska ili upanija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) kao i radnika Zavoda.
Vremensko vaenje
lanak 2.
Temeljna naela
lanak 3.
Ovaj Ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe.
Prava i obveze radnika u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju utvrena ovim Ugovorom ine jedinstven sustav pa se odredbe ovoga Ugovora primjenjuju neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za radnike povoljnije riješena.
Primjena Ugovora u dobroj vjeri i promjena okolnosti
lanak 4.
Strane potpisnice obvezuju se primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri.
Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zakljuenja Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno oteano obvezuje se da nee jednostrano prekršiti ovaj Ugovor, nego e drugoj strani predloiti izmjenu Ugovora.
II. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA
lanak 5.
Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest e se postupak mirenja.
Mirenje provodi mirovno vijee od tri lana od kojih jednog imenuje Vlada Republike Hrvatske, jednog Sindikati, a treeg sporazumno obje strane.
Ako se oko treeg lana obje strane ne mogu usuglasiti, zatrait e da ga imenuje Gospodarsko-socijalno vijee.
Rokovi mirenja
lanak 6.
Ugovorne strane moraju u roku 24 sata dati prijedlog svog lana mirovnog vijea i odmah se dogovoriti oko izbora treeg lana.
Ako se strane ne dogovore oko izbora treeg lana, zatrait e da ga u roku od tri dana od primitka zahtjeva imenuju predsjednik i dopredsjednici Gospodarsko-socijalnog vijea.
Ako se ugovorne strane drukije ne dogovore, mirovno vijee treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u roku tri dana od dana imenovanja svih lanova.
Prihvat i uinci mirenja
lanak 7.
Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijea, o emu se moraju izjasniti prvog iduega radnoga dana nakon primitka prijedloga.
Ako se neka strana ne izjasni o prijedlogu mirovnog vijea u roku iz stavka 1. ovoga lanka, smatra se da ga nije prihvatila.
Prijedlog kojega prihvate obje ugovorne strane ima pravnu snagu i uinke kolektivnog ugovora.
Arbitraa
Ugovorne strane mogu se dogovoriti da spor iznesu pred arbitrau.
Sastav, nain odluivanja te rokovi arbitrae odreuju se primjenom lanka 5. i 6. ovoga Ugovora.
Troškovi
III. ŠTRAJK
lanak 10.
Za vrijeme vaenja ovoga Ugovora Sindikati nee štrajkati radi pitanja koja su ovim Ugovorom ureena.
Suzdravanje od štrajka iz stavka 1. ovoga lanka ne iskljuuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za sluaj spora oko izmjene ili dopune ovoga Ugovora.
Sindikati imaju pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama ovoga Ugovora.
Donošenje odluke o štrajku
Pri organiziranju i poduzimanju štrajka sindikat mora voditi rauna o ostvarivanju Ustavom zajamenih sloboda i prava drugih.
Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na ivot, hitnu medicinsku pomo i osobnu sigurnost.
Za nain donošenja odluka o štrajku te za druga pitanja štrajka koja nisu riješena ovim Ugovorom, primijenit e se pravila sindikata.
Najava štrajka
lanak 12.
Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri dana prije poetka štrajka.
U pismu kojim se štrajk najavljuje, sindikat mora naznaiti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme štrajka te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom.
Štrajk ne smije zapoeti prije završenog postupka mirenja.
Zabrana ometanja štrajka
lanak 13.
Štrajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom, druga ugovorna strana i poslodavci ne smiju spreavati ili ometati.
Rukovoenje štrajkom
lanak 14.
Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor Sindikata.
U ustanovama koje su ukljuene u štrajk, mora se osnovati štrajkaški odbor ili imenovati osoba koja e obavljati funkciju štrajkaškog odbora.
lanovima štrajkaškog odbora ne moe se naloiti rad za vrijeme štrajka.
Obveze i ovlasti štrajkaškog odbora
lanak 15.
Štrajkaški odbor Sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit nain, upozorava nadlena tijela na pokušaje spreavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadlenim tijelima te obavlja druge poslove.
Štrajkaški odbor obvezan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi druga ugovorna strana i/ili poslodavac s kojom je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upuena.
Poslovi koji se ne smiju prekidati
lanak 16.
Štrajk u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, zavodima za hitnu medicinu jedinica podrune (regionalne) samouprave i ugovorenim slubama hitne medicine zdravstvenih ustanova nije dopušten.
Štrajk u ostalim zdravstvenim djelatnostima zdravstvenih ustanova ne smije zapoeti prije okonanja postupka mirenja prema opim propisima o štrajku.
Za zdravstvene djelatnosti zdravstvenih ustanova, izuzev djelatnosti hitne medicine, ministarstvo nadleno za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo) uz prethodno mišljenje
sindikata, u roku od 3 dana od najave štrajka odreuje prijeko potrebne poslove koji se moraju neprekidno obavljati radi spreavanja ugroavanja ivota ili nastanka invalidnosti bolesnika.
Ako sindikat ne prihvaa odluku ministarstva iz stavka 3. ovoga lanka, moe podnijeti pritubu posebnoj arbitrai u roku od 48 sati od primitka odluke.
Arbitraa iz stavka 4. ovoga lanka ima pet lanova od kojih po dva lana imenuju ministarstvo i sindikat, a predsjednika arbitrae imenuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Arbitraa mora donijeti odluku po pritubi sindikata u roku od 3 dana od dana prijema pritube. Odluka arbitrae je konana.
Ostali postupak u voenju štrajka odvija se sukladno opim propisima o štrajku.
Zdravstveni radnici koji obavljaju poslove za koje se po stavku 3. ovoga lanka utvrdi da se moraju obavljati za vrijeme štrajka, duni su za vrijeme štrajka provoditi naloge koje izdaje ministarstvo.
Zdravstvenom radniku koji ne provede nalog ministarstva prestaje radni odnos.
Prava sudionika štrajka
Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom Ugovoru, radnici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji poloaj.
IV. TUMAENJE UGOVORA
lanak 18.
Ugovorne strane osnivaju zajedniko povjerenstvo za tumaenje ovoga Ugovora u koje svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike.
Sjedište povjerenstva je u Ministarstvu zdravlja.
Povjerenstvo za tumaenje ovoga Ugovora:
– daje obvezujua tumaenja odredaba ovoga Ugovora i o njima obavještava obje ugovorne strane,
– prati izvršavanje ovoga Ugovora,
Nain rada povjerenstva
Povjerenstvo donosi svoje odluke veinom glasova svih lanova.
Ako se povjerenstvo ne moe sloiti oko tumaenja odredbi ovoga Ugovora, povjerit e tumaenje neutralnom strunjaku.
Pri izboru neutralnog strunjaka i odreivanju rokova za donošenje odluka, odgovarajue e se primijeniti odredbe lanka 6. stavka 2. i 3. ovoga Ugovora.
Neutralni strunjak ima pravo na odgovarajuu naknadu koju zajedniki snose obje ugovorne strane.
Tumaenje neutralnog strunjaka povjerenstvo je obvezno prihvatiti kao svoje tumaenje.
Tumaenja povjerenstva obvezna su i dostavljaju se podnositelju te svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravnu snagu i uinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu kolektivnog ugovora.
Rokovi za tumaenje
lanak 20.
Na zahtjev jedne od ugovornih strana ili ustanova, povjerenstvo za tumaenje obvezno je dati tumaenje ovoga Ugovora u roku 60 dana od dana primitka zahtjeva.
Neutralni strunjak obvezan je dati svoje tumaenje u roku od 15 dana.
V. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA
Izmjene i dopune Ugovora
Svaka ugovorna strana moe predloiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.
U ime Sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga Ugovora moe podnijeti pregovaraki odbor.
Ugovorna strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora se pisano oitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloenoj izmjeni ili dopuni u roku 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o postupku mirenja.
Otkaz Ugovora
lanak 22.
Ovaj Ugovor moe se pisano otkazati s otkaznim rokom od tri mjeseca.
Ovaj Ugovor mogu otkazati obje ugovorne strane u sluaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti.
Prije otkazivanja Ugovora, strana koja Ugovor otkazuje obvezna je drugoj strani predloiti izmjene i dopune Ugovora.
Obnova Ugovora
lanak 23.
Pregovore o obnovi ovoga Ugovora strane e zapoeti najmanje 60 dana prije isteka roka na koji je zakljuen.
VI. RADNI ODNOSI
Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad.
Probni rad moe trajati najdue:
– mjesec dana: za radna mjesta IV. vrste i za radna mjesta III. vrste;
– tri mjeseca: za radna mjesta II. vrste i za radna mjesta I. vrste.
Ako je radnik bio odsutan najmanje deset dana, probni rad se moe iznimno produiti zbog objektivnih razloga za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan.
lanak 25.
Radniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora biti u pisanom obliku i obrazloen.
Ako poslodavac radniku otkaz iz stavka 1. ovoga lanka ne dostavi najkasnije posljednjega dana probnoga rada, smatrat e se da je radnik zadovoljio na probnom radu.
Pripravnici
lanak 26.
Ugovor o radu moe se zakljuiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalan rad za koji se školovao.
Pripravnici se mogu zapošljavati na radnim mjestima od I. do III. vrste.
Radi osposobljavanja za samostalan rad završenih uenika i studenata zdravstvenog usmjerenja, za koje je zakonom propisana obveza pripravnikog staa, poslodavac je obvezan zasnovati radni odnos na odreeno vrijeme s tolikim brojem pripravnika koliko je propisano na zakonom zasnovanom pravilniku kojeg donosi ministar nadlean za zdravstvo.
Pripravniki sta
lanak 27.
Ako posebnim propisima nije drukije utvreno, za pripravnike nezdravstvene radnike pripravniki sta moe trajati najdulje:
– 3 mjeseca za obavljanje poslova radnih mjesta III. vrste;
– 6 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta II. vrste;
– 12 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta I. vrste.
Na zahtjev pripravnika pripravniki sta moe se skratiti za jednu treinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad.
Uvjeti za obavljanje pripravnikog staa
lanak 28.
Pripravniku se mora odrediti struna osoba, koja e pratiti njegov rad prema planu i programu osposobljavanja koji mu mora biti uruen.
Struni ispit
lanak 29.
Pripravnik polae struni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom.
Pripravnik mora dobiti ispitni program i popis ispitne literature.
Prije polaganja strunog ispita pripravnik ima pravo na plaeni dopust utvren ovim Ugovorom, zadnji mjesec u okviru pripravnikog staa.
2. RADNO VRIJEME
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme rasporeeno je na pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka.
U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema preraspodjele radnog vremena, a za organizaciju rada odgovoran je poslodavac.
Poslodavac je duan organizirati rad na nain da radnik odradi najmanje ugovoreni puni mjeseni fond radnih sati.
U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema dvokratnog radnog vremena.
Za posebne poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drukiji raspored dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena poslodavac moe odrediti drukiji dnevni ili tjedni raspored, a u skladu s pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje donosi ministar nadlean za zdravstvo, u okviru petodnevnog radnog tjedna.
Skraeno radno vrijeme
lanak 31.
Na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije mogue zaštititi radnika od štetnog utjecaja, radno vrijeme skrauje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i sposobnost radnika.
Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka su poslovi:
– s otvorenim izvorima ionizirajueg zraenja,
– intravenozna aplikacija citostatika,
pod uvjetom da se obavljaju 2/3 radnog vremena.
Za poslove iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se opseg skraenoga radnog vremena na 35 sati tjedno.
Dopunski rad
lanak 32.
Zdravstveni radnici mogu obavljati poslove u svojoj struci izvan punoga radnog vremena, ali ne dulje od jedne treine punoga radnog vremena, sukladno zakonu.
3. ODMORI I DOPUSTI
Odmor u tijeku rada (stanka) svakodnevno traje najmanje 30 minuta.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga lanka ubraja se u radno vrijeme i ne moe se odrediti u prva tri sata nakon poetka radnoga vremena, niti u zadnja dva sata prije završetka radnoga vremena.
Poslodavac u pravilu treba osigurati prostor i dostupnost konzumacije obroka iji trošak snosi radnik, u krugu ustanove. Poslodavac je obvezan omoguiti korištenje stanke za konzumaciju obroka izvan ustanove, ako je to izbor radnika.
Ako priroda posla ne omoguuje stanku u toku rada, poslodavac e radniku omoguiti da radi dnevno toliko krae.
Odmor izmeu dva radna dana i najdulje neprekidno trajanje rada
lanak 34.
Izmeu dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u sluaju više sile (nesree, elementarne nepogode, poara i sl.) ili potrebe hitne intervencije.
Tjedni odmor
lanak 35.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.
Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.
Ako radnik radi na dan tjednog odmora osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedeeg tjedna.
Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne moe koristiti na nain iz stavka 3. ovoga lanka, moe se koristiti naknadno prema odluci poslodavca.
Radniku se u svakom sluaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada.
Godišnji odmor
lanak 36.
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni godišnji odmor u trajanju od najmanje etiri tjedna (20 radnih dana), na koje se dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrenim kako slijedi:
a) s obzirom na duljinu radnog staa
– od 5 – 10 godina 2 radna dana
– od 10 – 15 godina 3 radna dana
– od 15 – 20 godina 4 radna dana
– od 20 – 25 godina 5 radnih dana
– od 25 – 30 godina 6 radnih dana
– od 30 – 35 godina 7 radnih dana
– preko 35 godina 8 radnih rada
b) prema sloenosti poslova
– poslovi VSS 4 radna dana
– poslovi VŠS 3 radna dana
– poslovi SSS, VKV, KV 2 radna dana
– ostali poslovi 1 radni dan
c) prema posebnim socijalnim uvjetima
– roditelju, posvojitelju ili skrbniku
– roditelju, posvojitelju ili skrbniku
za svako daljnje malodobno dijete još po 1 radni dan
– roditelju, posvojitelju ili skrbniku
– invalidu i radniku sa 70% i više
tjelesnog ošteenja 2 radna dana
d) prema uvjetima rada
– rad na terenu s najmanje 2/3 radnog vremena
– rad uz specifino oteane uvjete rada odreene
pravilnikom Zavoda, uz suglasnost Sindikata 2 radna dana
e) prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena
– na zatvorenim odjelima psihijatrijskih bolnica,
– na odjelima s bolesnicima koji se lijee od AIDS-a,
– na odjelima s bolesnicima koji se lijee od aktivne TBC,
– na patologiji,
– intravenoznoj aplikaciji citostatika,
– na gastroenterologiji – RCP,
– na interventnoj kardiologiji,
– na interventnoj pulmologiji
– u intenzivnoj skrbi i operacijskim salama
– na forenzinoj psihijatriji 5 radnih dana.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne moe iznositi više od 32 radna dana.
Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, radniku koji radi na poslovima iz stavka 1. podstavka e) ovoga lanka, slijepom radniku i donatoru organa pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih dana.
lanak 37.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplauje naknada plae u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.
Radniku ija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili nou ili nedjeljom, odnosno zakonom predvienim neradnim danom, koji deura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plae za godišnji odmor u visini prosjene mjesene plae isplaene mu u prethodna tri mjeseca ako je to za njega povoljnije.
Dani koji se ne uraunavaju u godišnji odmor
lanak 38.
Pri utvrivanju trajanja godišnjeg odmora ne uraunavaju se dani tjednog odmora te blagdani i neradni dani.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni lijenik ne uraunava se u trajanje godišnjeg odmora.
Godišnji odmor u dijelovima i korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora
lanak 39.
Radnik moe koristiti godišnji odmor u dva ili više dijelova, u dogovoru s poslodavcem.
Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po elji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje dva dana ranije.
Raspored godišnjeg odmora
lanak 40.
Pri odreivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je duan voditi rauna o potrebama i eljama radnika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se sa Sindikatom.
Odluka o korištenju godišnjeg odmora
lanak 41.
Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije poetka korištenja godišnjeg odmora.
Radniku se moe odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito vanih i neodgodivih slubenih poslova, na temelju odluke poslodavca.
Radniku kojem je odgoeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omoguiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzroenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 4. ovoga lanka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada u visini odreenoj ovim Ugovorom.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora što dokazuje odgovarajuom dokumentacijom.
Izuzetak od prava na razmjerni dio godišnjeg odmora
lanak 42.
Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.
Plaeni dopust
lanak 43.
Radnik ima pravo na plaeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u sljedeim sluajevima:
– sklapanja braka 5 radnih dana
– roenja djeteta 5 radnih dana
– smrti suprunika, djeteta, roditelja,
te roditelja suprunika 2 radna dana
– selidbe u istom mjestu stanovanja 2 radna dana
– selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana
– teške bolesti roditelja ili djeteta izvan
mjesta stanovanja 3 radna dana
– nastupanja u kulturnim i športskim
priredbama 1 radni dan
– sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana
– elementarne nepogode 5 radnih dana.
Radnik ima pravo na plaeni dopust za svaki smrtni sluaj naveden u stavku 1. ovoga lanka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
Ako sluaj iz stavka 1. ovog lanka nastane za vrijeme dok je radnik na godišnjem odmoru, na zahtjev radnika korištenje godišnjeg odmora se prekida te radnik koristi plaeni dopust.
Obvezna edukacija za potrebe poslodavca
lanak 44.
Za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca radnik ima pravo na plaeni dopust za:
– polaganje strunog ispita 7 dana
– polaganje specijalistikog ispita 15 dana
– polaganje ispita iz ue specijalizacije 15 dana
– obvezno kontinuirano usavršavanje radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad – godišnje 7 dana
– polaganje završnog ispita na veleuilištu ili fakultetu 10 dana.
lanak 45.
Vrijeme provedeno na seminarima, teajevima i slinim oblicima edukacije na koju je radnik upuen od poslodavca za potrebe poslodavca i/ili radi obveznog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra se vremenom provedenim na radu.
Troškovi edukacije
lanak 46.
Poslodavac osigurava sredstva za edukaciju radnika na temelju usuglašenih interesa poslodavca i radnika.
Za potrebe edukacije u tuzemstvu, zbog obveznog kontinuiranog usavršavanja, radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, sukladno lanku 44. ovog Ugovora, poslodavac je obvezan radniku osigurati plaeni dopust i platiti: kotizaciju, putne troškove i troškove smještaja.
Za potrebe edukacije u inozemstvu, zbog obveznog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, sukladno lanku 44. ovog Ugovora, poslodavac je obvezan radniku osigurati plaeni dopust.
Dopust za školovanje
lanak 47.
Radnik ima pravo na neplaeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i strunog usavršavanja i to:
– 5 dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi,
– 10 dana za polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu,
– 5 dana za prisustvovanje strunim seminarima i savjetovanjima,
– 2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatiko školovanje, uenje stranih jezika i sl.).
Školovanje i struno usavršavanje iz stavka 1. ovoga lanka treba biti u vezi s poslovima koje radnik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošu poslodavca.
Za školovanje na koje ga je uputio poslodavac radnik ima pravo na plaeni dopust pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.
Neplaeni dopust
lanak 48.
Radniku se moe odobriti dopust bez naknade plae (neplaeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i dokazan i da nee izazvati teškoe u obavljanju poslova, a osobito radi gradnje, popravka ili adaptacije kue ili stana, njege lana ue obitelji, lijeenja na vlastiti trošak, sudjelovanja na kulturno-umjetnikim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.
4. NAKNADA ŠTETE
lanak 49.
Naknade štete iz Zakona o radu, smanjit e se pod uvjetom da šteta nije uinjena namjerno, da radnik do sada nije uzrokovao štete te da je poduzeo sve da se šteta otkloni:
– ako se šteta moe u cijelosti ili djelomino otkloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove ili
– ako je radnik u teškoj materijalnoj situaciji a naknada štete bi ga osobito teško pogodila ili
– ako se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku ili
– ako se radi o manjoj šteti.
Smanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovoga lanka iznosi najmanje 20%, a radnika se moe i u cijelosti osloboditi od naknade štete.
5. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Zabrana otkaza bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika
lanak 50.
Bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika ne moe se otkazati:
– radniku nakon 25 godina radnog staa kod istog poslodavca i 50 godina ivota,
– trudnici, odnosno eni koja doji dijete,
– majci djeteta do 7 godina,
– invalidnoj osobi,
– samohranom roditelju malodobnog djeteta,
– roditelju s troje ili više djece do 15 godina, odnosno djece na redovnom školovanju,
– roditelju djeteta s poteškoama u razvoju.
Ako se sindikalni povjerenik u roku od 8 dana ne izjasni ili ne uskrati suglasnost, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.
Otkazni rokovi i otpremnina
lanak 51.
Kad otkazuje radnik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se radnik i poslodavac drukije ne dogovore.
Svakome radniku kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.
Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka, radniku s 30 godina staa kod istog poslodavca, isplauje se otpremnina u visini od najmanje 65% prosjene mjesene bruto plae, isplaene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada.
Ako radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaivana plaa ve naknada plae prema posebnim propisima ili mu je isplaivana umanjena plaa uz naknadu preostalog dijela plae prema posebnim propisima, za izraun pripadajue otpremnine uzet e se plaa koju bi radnik ostvario da je radio u punom radnom vremenu.
Otpremnine se isplauju najkasnije 30 dana po prestanku radnoga odnosa.
Sta kod istoga poslodavca
lanak 52.
Kao sta kod istoga poslodavca rauna se neprekinuti sta u javnim slubama, bez obzira na promjenu poslodavca.
Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika i izvanredni otkaz
lanak 53.
Poslodavac moe redovito otkazati radniku ako utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnoga odnosa, a osobito zbog:
– neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,
– neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog ega se poremeuje rad ili organizacija rada poslodavca,
– nedozvoljenog korištenja sredstvima poslodavca,
– povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od poara, zbog ega je nastupila ili mogla nastupiti šteta,
– odavanja poslovne tajne odreene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu,
– zlouporabe poloaja ili prekoraenja ovlasti,
– nanošenja znatnije štete,
– nepropisnog i nekorektnog odnosa prema radnicima i korisnicima ili njihovo šikaniranje,
– zlouporabe korištenja bolovanja.
Radi kršenja obveza iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac moe izvanredno otkazati samo pod uvjetima utvrenim Zakonom o radu.
Poslodavac moe lanu sindikata redovito otkazati ugovor o radu samo uz mišljenje sindikata kojeg je radnik lan.
VII. PLAA
Plau radnika ini osnovna plaa i dodaci na osnovnu plau.
Osnovnu plau radnika ini umnoak koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta na koje je rasporeen i osnovice za izraun plae, uvean za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staa.
Dodaci na osnovnu plau su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, poloajni dodaci i uveanja plaa.
Plaa na temelju prihoda ostvarenog na trištu
lanak 55.
Poslodavac koji izvan sredstava Zavoda i prorauna ostvaruje i prihode pruajui svoje usluge na trištu, moe radnicima poveati plae u skladu s osnovama i mjerilima utvrenim opim aktom koji donosi poslodavac uz suglasnost sindikata.
lanak 56.
Osnovica za izraun plae utvrivat e se Sporazumom sindikata javnih slubi i Vlade Republike Hrvatske.
Isplata plae
lanak 57.
Plaa se isplauje jednom mjeseno za prethodni mjesec, s time da razmak izmeu dviju isplata ne smije biti dulji od 30 dana.
Radnici imaju pravo izabrati banku preko koje e im se isplaivati plaa.
Poslodavac je duan na zahtjev radnika vršiti uplatu obustava (kredita, uzdravanja, sindikalne lanarine, osiguranja i sl.).
Odsutnost tajnosti plaa
Javnost plaa osigurava se dostupnošu podataka o plaama svih radnika ustanove svim radnicima ustanove i javnosti te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika.
Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjeseno na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaa s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog radnika.
Struktura odbitaka, odnosno ustegnua iz plae radnika ne moe biti predmet javne objave te je dunost sindikalnog povjerenika uvati tajnost tih podataka.
Uveanje plae
lanak 59.
– za rad nou 40%
– za rad subotom 25 %
– za rad nedjeljom 35 %
– za prekovremeni rad 50%
– za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima.
Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrenom radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili nonom dijelu dana (trea smjena) tijekom mjeseca.
Smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.
Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenino ili najmanje dva radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni.
Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrenom rasporedu radnog vremena poslodavca koji radnik obavlja naizmjenino tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 – 12 – 48.
Uveanje plae iz stavka 1. podstavka 5. ovoga lanka utvruje se za efektivno odraene sate u drugoj smjeni, odnosno od 14 do 22 sata.
Noni rad je rad radnika u vremenu izmeu 22 sata uveer i 6 sati ujutro idueg dana.
Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada dui od predvienog rada utvrenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada dui od redovnog mjesenog fonda radnih sati. Redovni mjeseni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekuem mjesecu. Mjeseni fond radnih sati tvori umnoak radnih dana u tekuem mjesecu s 8 sati. Umjesto uveanja plae po osnovi prekovremenog rada iz stavka 1. podstavka 4. ovoga lanka poslodavac moe predloiti radniku korištenje slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana).
Dodaci iz stavka 1. ovoga lanka meusobno se ne iskljuuju.
Rad na blagdan
lanak 60.
Za rad u dane blagdana i neradne dane utvrene Zakonom o blagdanima i neradnim danima te za rad na Uskrs, radnik ima pravo na plau uveanu za 150%.
Ako radnik na dan blagdana ili neradnog dana utvrenog zakonom te na Uskrs radi u smjenskom radu u drugoj smjeni ili nou, plaa mu se dodatno uveava za 10%, odnosno 40% za sate koje je na dan blagdana, neradnih dana, odnosno na Uskrs odradio u drugoj smjeni, odnosno nou.
Primjena dodataka iz stavka 1. i 2. ovoga lanka iskljuuje primjenu dodataka iz lanka 59. ovoga Ugovora.
Sati odraeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesenu satnicu.
VIII. ISPLATA NA OSNOVI RADA U DEURSTVU I RADA PO POZIVU TE NAKNADE ZA PRIPRAVNOST
lanak 61.
Visina isplate na osnovi rada u deurstvu i rada po pozivu te naknade za pripravnost utvruje se na sljedei nain:
Rad u deurstvu smatra se prekovremenim radom, a obraunava se tako da se osnovna plaa radniku uvea 50%.
Isplata na osnovi rada u deurstvu iz stavka 2. ovoga lanka ne iskljuuje isplatu dodataka za rad nou, rad subotom, rad nedjeljom i rad u drugoj smjeni iz lanka 59. ovoga Ugovora, dodatka za rad na blagdan iz lanka 60. ovoga Ugovora, dodatka za posebne uvjete rada iz lanka 64. ovoga Ugovora te dodatka za iznimnu odgovornost iz lanka 66. ovoga Ugovora.
Dodatak za rad na blagdan iz stavka 2. ovoga lanka obraunava se sukladno lanku 60. Ovog Ugovora.
Nakon odraenog deurstva radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Rad u standardnoj pripravnosti obraunava se i plaa kao prekovremeni rad pomnoen s koeficijentom 0,25.
Rad u pripravnosti na bolnikim odjelima i slubama gdje nije organizirano deurstvo, obraunava se i plaa kao prekovremeni rad pomnoen s koeficijentom 0,5.
Rad po pozivu smatra se prekovremenim radom i tako se plaa.
Odredbe o deurstvu odnose se i na radnike koji su upueni na specijalistiku edukaciju ili edukaciju iz ue specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu.
Isplate na osnovi rada u deurstvu isplauje ustanova u koju je radnik upuen.
lanak 62.
Isplata na osnovi rada u deurstvu sukladno lanku 61. ovoga Ugovora utvruje se na sljedei nain:
Deurstvo radnim danom:
– prvih osam sati obrauna se kao redoviti rad,
– drugih osam sati obraunava se kao redovit rad (za dan nakon deurstva kada se ne radi), uvean za dodatak za rad u drugoj smjeni iz lanka 59. ovoga Ugovora,
– treih osam sati obraunava se kao prekovremeni rad na nain da se osnovna plaa uvea za 50% te za dodatak za noni rad iz lanka 59. ovoga Ugovora, dodatak za posebne uvjete rada iz lanka 64. ovoga Ugovora i dodatak za iznimnu odgovornost iz lanka 66. ovoga Ugovora.
Deurstvo petkom:
– prvih osam sati obraunava se kao redovan rad,
– preostalih šesnaest sati obraunava se kao prekovremeni rad na nain da se osnovna plaa uvea za 50% te uvea za dodatak za rad u drugoj smjeni iz lanka 59. ovoga Ugovora za prvih osam sati deurstva, za dodatak za noni rad iz lanka 59. ovoga Ugovora za drugih
osam sati deurstva te dodatak za uvjete iz lanka 64. ovoga Ugovora i dodatak za iznimnu odgovornost iz lanka 66. ovoga Ugovora.
Deurstvo subotom:
– prvih osam sati obraunava se kao redovan rad,
– preostalih šesnaest sati obraunava se kao prekovremeni rad na nain da se osnovna plaa uvea za 50% te se uvea za dodatak za rad subotom iz lanka 59. ovoga Ugovora te se uvea za dodatak za rad u drugoj smjeni iz lanka 59. ovoga Ugovora za prvih osam sati deurstva, za dodatak za noni rad iz 59. ovoga Ugovora za drugih osam sati deurstva te dodatak za uvjete rada iz lanka 64. ovoga Ugovora i dodatak za iznimnu odgovornost iz lanka 66. ovoga Ugovora.
Deurstvo nedjeljom:
– prvih osam sati obraunava se kao redovan rad,
– preostalih šesnaest sati obraunava se kao prekovremeni rad na nain da se osnovna plaa uvea za 50% te se uvea za dodatak za rad nedjeljom iz lanka 59. ovoga Ugovora te se uvea za dodatak za rad u drugoj smjeni iz lanka 59. ovoga Ugovora za prvih osam sati deurstva, za dodatak za noni rad iz lanka 59. ovoga Ugovora za drugih osam sati deurstva te dodatak za uvjete rada iz lanka 64. ovoga Ugovora i dodatak za iznimnu odgovornost iz lanka 66. ovoga Ugovora.
Deurstvo blagdanom i neradnim danom:
Iznos naknade za deurstvo blagdanom i neradnim danom obraunava se kao iznos naknade za deurstvo nedjeljom.
lanak 63.
Naknada za pripravnost sukladno lanku 61. ovoga Ugovora obraunava se na sljedei nain:
Pripravnost radni dan:
– pripravnost radnim danom traje šesnaest sati i obraunava se kao prekovremeni rad, na nain da se osnovna plaa uvea za 50% te uvea za dodatak po osnovi rada u drugoj smjeni i za dodatak za rad nou iz lanka 59. ovoga Ugovora, te za dodatak za posebne uvjete rada iz lanka 64. ovoga Ugovora i dodatak za iznimnu odgovornost iz lanka 66. ovoga Ugovora.
Pripravnost subotom:
– pripravnost subotom traje 24 sata i obraunava se kao prekovremeni rad na nain da se osnovna plaa uvea za 50% te se uvea za dodatak po osnovi rada u drugoj smjeni, za dodatak za noni rad, za dodatak za rad subotom iz lanka 59. ovoga Ugovora te za dodatak za posebne uvjete rada iz lanka 64. ovoga Ugovora i dodatak za iznimnu odgovornost iz lanka 66. ovoga Ugovora.
Pripravnost nedjeljom:
– pripravnost nedjeljom traje 24 sata i obraunava se kao prekovremeni rad na nain da se osnovna plaa uvea se za 50% te se uvea za dodatak po osnovu rada u drugoj smjeni, za dodatak za noni rad, za dodatak za rad nedjeljom iz lanka 59. ovoga Ugovora te za dodatak za posebne uvjete rada iz lanka 64. ovoga Ugovora i dodatak za iznimnu odgovornost iz lanka 66. ovoga Ugovora.
Pripravnost blagdanom i neradnim danom:
Pripravnost na blagdan i neradni dan obraunava se kao pripravnost nedjeljom.
IX. UVEANJE PLAE S OSNOVA POSEBNIH UVJETA RADA
lanak 64.
Radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plau.
Osnovna plaa uveat e se radnicima na sljedeim radnim mjestima i poslovima:
POPIS RADNIH MJESTA I POSLOVA ZDRAVSTVENIH I NEZDRAVSTVENIH RADNIKA KOJI IMAJU PRAVO NA DODATAK
Radna mjesta I. vrste Dodatak % 1. – lijenik specijalist kirurgije 25
– lijenik specijalist anesteziologije i reanimatologije
– lijenik specijalist urologije – operater
– lijenik specijalist maksilofacijalne kirurgije
– lijenik specijalist ortopedije – operater
– lijenik specijalist oftalmologije – operater
– lijenik specijalist otorinolaringologije– operater
-doktor dentalne medicine specijalist oralne kirurgije – operater
– lijenik specijalist neurokirurgije – operater
– lijenik specijalist infektologije na
odjelu za lijeenje AIDS-a
– lijenik specijalist koji radi s bolesnicima koji se lijee od aktivne TBC (2/3 radnog vremena)
– lijenik specijalist u primjeni citostatika ili u izloenosti otvorenom izvoru zraenja (2/3 radnog vremena)
– zdravstveni i nezdravstveni radnik na otvorenim izvorima zraenja (2/3 radnog vremena)
– lijenik specijalist u jedinici intenzivnog lijeenja
– lijenik specijalist interne medicine – intervencijski gastroenterolog
– lijenik specijalist interne medicine – intervencijski kardiolog
-intervencijski pulmolog
2. -lijenik u zavodima za hitnu medicinu (2/3 radnog vremena na terenu)
20
– lijenik specijalist psihijatrije na zatvorenim psihijatrijskim odjelima
– lijenik specijalist patologije – obducent
– lijenik specijalist sudske medicine – lijenik specijalist u dijagnostici i
lijeenju pacijenata za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite
3. – zdravstveni radnik specijalist u bolnici 16
– zdravstveni radnik bez specijalizacije u bolnici
4.
10
-nezdravstveni radnik u bolnici koji sudjeluje u procesu dijagnostike ili lijeenja
-radnik koji radi na poslovima kontrole i revizije u Zavodu
-analitike slube u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu
-zdravstveni radnik u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu
-zdravstveni radnik u ljekarnama
– doktor dentalne medicine
1. glavna sestra klinike 40
2. glavna sestra, zdravstveni radnik – voditelj odjela (zavoda)
15% – više
u odnosu na
u odnosu na
1. zdravstveni radnik: 25 – u intenzivnoj skrbi i operaciji
(instrumentiranje i anesteziologija)
– na lijeenju aktivne TBC (2/3 radnog vremena)
– na otvorenim izvorima zraenja (2/3 radnog vremena)
– ing. med. radiologije
-na neurokirurgiji
-nezdravstveni radnik II., III. i IV. vrste na otvorenim izvorima zraenja(2/3 radnog vremena)
-nezdravstveni radnik koji radi s bolesnicima koji se lijee od aktivne TBC (2/3 radnog vremena)
2. zdravstveni radnik:
-u zavodima za hitnu medicinu (2/3 radnog vremena na terenu)
-u hitnom objedinjenom bolnikom prijemu
– koji sudjeluje u lijeenju i dijagnostici za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite
-na traumatologiji
– forenzinoj psihijatriji
5. zdravstveni radnik: (2/3 radnog vremena)
14
– raaoni
– transfuziji
(2/3 radnog vremena)
6. Fizioterapeut u specijalnim bolnicama za medicinsku
rehabilitaciju
12
– u laboratoriju – fizioterapeuti
– u poliklinikama – u centralnoj sterilizaciji – analitike slube u zavodima za javno
zdravstvo i Zavodu - u zavodima za javno zdravstvo, primarnoj zdravstvenoj zaštiti i poliklinikama -nezdravstveni radnik: -na poslovima išenja u operacijskoj sali i prosekturi
8. -vatrogasac i kotlovniar s ATK ispitom -ostala radna mjesta i poslovi I., II., III. i IV. vrste
7
lanak 65.
Uveanja osnovne plae na radnim mjestima i poslovima iz lanka 64. ovoga Ugovora ne odnose se na pripravnike I., II. i III. vrste.
lanak 66.
Zbog iznimne odgovornosti za ivot i zdravlje ljudi doktori medicine i doktori dentalne medicine ostvaruju dodatak na plau u iznosu od 10% od osnovne plae.
lanak 67.
Od mjeseca u kojem slubeni pokazatelji Dravnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukau na poboljšanje stanja, odnosno rast meugodišnjeg realnog tromjesenog BDP-a za dva tromjeseja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosjeno dva ili više posto (mjereno aritmetikom sredinom dvije stope realnog rasta meugodišnjeg tromjesenog BDP-a dva uzastopna tromjeseja) radniku koji ima poloen ispit iz ue specijalizacije osnovna plaa uveat e se za 15%.
lanak 68.
Pravo na uveanje osnovne plae imaju radnici koji su u zdravstvenim ustanovama i Zavodu ostvarili radni sta i to:
s navršenih 20 do navršenih 29 godina 4%
s navršenih 29 do navršenih 34 godine 8%
s navršenih 34 i više godina 10%.
X. ZAŠTITA RADNIKA
lanak 69.
U sluaju kada tijekom radnog vijeka radnika doe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrene rješenjem nadlenog tijela i jednog od sljedeih uvjeta:
– starosti – 5 godina pred starosnu mirovinu ili
– profesionalne bolesti ili
– povrede na radu
poslodavac je obvezan radniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plae koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.
Radniku pripada od dana nastanka invalidnosti, odnosno utvrenog smanjenja radne sposobnosti te od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije, do rasporeivanja na odgovarajue radno mjesto, plaa u iznosu plae radnog mjesta na koje je do tada bio rasporeen.
Radnike 5 godina pred starosnu mirovinu, majke s malim djetetom do tri godine starosti i samohranog roditelja ne moe se rasporediti u rad nou, deurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka.
Sluajevi kada radnicima pripada pravo na naknadu plae
lanak 70.
Radnik ima pravo na naknadu plae kada ne radi zbog:
– godišnjeg odmora,
– plaenog dopusta,
– obrazovanja, prekvalifikacije i strunog osposobljavanja na koje je upuen od strane poslodavca,
– obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti,
– zastoja u poslu do kojeg je došlo bez njegove krivnje,
– drugih sluajeva utvrenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom.
Naknada za vrijeme bolovanja
lanak 71.
Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plae u visini 85% od njegove plae ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je zapoeo bolovanje.
Naknada u 100% iznosu njegove plae u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je zapoeo bolovanje, pripada radniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
Isplata plae za skraeno radno vrijeme
lanak 72.
Poslodavac je obvezan radniku koji radi skraeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale ozljedom na radu bez njegove krivnje ili zbog profesionalne bolesti,
isplatiti plau za skraeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike izmeu naknade koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plae radnog mjesta na koje je postavljen, odnosno rasporeen.
Regres
Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.
O visini regresa Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih slubi pregovarat e svake godine u postupku donošenja Prijedloga Dravnog prorauna, s time ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi na temelju ugovora izmeu Vlade i sindikata.
Regres se isplauje jednokratno najviše jednom godišnje najkasnije do kraja lipnja tekue godine, a radnicima koji se kasnije zaposle, ili zbog duljeg bolovanja, rodiljnog dopusta i sl. nisu u to vrijeme na poslu, regres se isplauje najkasnije 7 dana prije poetka korištenja godišnjeg odmora.
Pravo na regres ima svaki radnik koji u tekuoj godini koristi makar i razmjerni dio godišnjeg odmora.
Otpremnina pri odlasku u mirovinu
lanak 74.
Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu tri proraunske osnovice.
Pomo
Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomo u sluaju:
– smrti radnika koji izgubi ivot u obavljanju ili povodu obavljanja, slube odnosno rada – 3 proraunske osnovice i troškove pogreba
– smrti radnika – 2 proraunske osnovice
– smrti suprunika, djeteta i roditelja – 1 proraunska osnovice.
lanak 76.
Ugovorne strane sporazumne su da e se djeci, odnosno skrbniku djece radnika koji je izgubio ivot u obavljanju rada mjeseno isplatiti pomo i to:
– za dijete predškolskog uzrasta 50% prosjeno isplaene neto plae u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini,
– za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70% prosjeno isplaene neto plae u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini,
– za dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studenta 90% prosjeno isplaene neto plae u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini.
lanak 77.
Radnik ima pravo na pomo u sluaju:
– bolovanja duljeg od 90 dana – jednom godišnje u visini 1 proraunske osnovice
– nastanka teške invalidnosti radnika, djece ili suprunika radnika – u visini 1 proraunske osnovice,
– kupnje medicinskih pomagala i prijeko potrebnih lijekova za radnika, dijete ili suprunika u visini stvarnih troškova, a najviše do 1 proraunske osnovice godišnje.
Dnevnica i naknada troškova putovanja
lanak 78.
Kad je radnik upuen na slubeno putovanje u zemlji pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog rauna za spavanje.
Visina dnevnice odreuje se na nain kako je to utvreno Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne slubenike i namještenike.
Terenski dodatak
lanak 79.
Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva poveane troškove ivota zbog boravka na terenu.
Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.
Iznos terenskog dodatka isplauje se u visini koja je kao neoporeziva utvrena Pravilnikom o porezu na dohodak.
Terenski dodatak isplauje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idui mjesec.
Dnevnica i terenski dodatak meusobno se iskljuuju.
Naknada za odvojeni ivot
lanak 80.
Ako u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu radnik bude premješten na rad izvan sjedišta poslodavca, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta poslodavca, pripada mu pravo na naknadu za odvojeni ivot od obitelji.
Radnik upuen na specijalizaciju, uu specijalizaciju, odnosno poslijediplomski studij izvan sjedišta poslodavca ima pravo na naknadu za odvojeni ivot.
Iznos naknade za odvojeni ivot isplauje se u maksimalnoj visini koja je kao neoporeziva utvrena Pravilnikom o porezu na dohodak.
Naknada za odvojeni ivot isplauje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idui mjesec.
Naknada za trošak prijevoza
lanak 81.
Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u slubene svrhe, nadoknadit e mu se troškovi u visini neoporezivog iznosa prema poreznim pravilima.
Jubilarna nagrada
lanak 82.
Radniku se isplauje jubilarna nagrada za rad pod uvjetima utvrenim lankom 52. ovoga Ugovora ukoliko navrši:
– 5 godina – u visini 1 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka,
– 10 godina – u visini 1,25 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka;
– 15 godina – u visini 1,50 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka;
– 20 godina – u visini 1,75 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka;
– 25 godina – u visini 2 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka;
– 30 godina – u visini 2,50 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka;
– 35 godina – u visini 3 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka;
– 40 godina – u visini 4 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka i
– 45 godina – u visini 5 osnovica iz. stavka 2. ovoga lanka.
O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih slubi pregovarat e svake godine u postupku donošenja Prijedloga Dravnog prorauna s time da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto.
Jubilarna nagrada isplauje se sljedeeg mjeseca nakon što radnik ostvari pravo na jubilarnu nagradu.
Dar u prigodi dana Sv. Nikole
lanak 83.
Svakom radniku roditelju djeteta mlaeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekuoj godini u kojoj se isplauje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole.
O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih slubi pregovarat e svake godine u postupku donošenja Prijedloga Dravnog prorauna, s time da, ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi na temelju ugovora izmeu Vlade Republike Hrvatske i sindikata.
Boinica
lanak 84.
Radnicima u javnim slubama pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za boine blagdane u jednakom iznosu (boinica).
O visini boinice Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih slubi pregovarat e svake godine u postupku donošenja Prijedloga Dravnog prorauna, s time ako se dogovor ne postigne, osnovica za boinicu iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata boinice u visini koja proizlazi na temelju ugovora izmeu Vlade Republike Hrvatske i sindikata.
lanak 85.
Iznosi materijalnih prava iz lanaka 51., 73., 74., 75., 77., 82., 83. i 84. ovoga Ugovora ugovoreni su u neto iznosima.
Naknade po osnovi izuma i tehnikog unaprjeenja
lanak 86.
Radniku pripada pravo na naknadu za izum i tehniko unapreenje.
Naknada iz stavka 1. ovoga lanka moe biti odreena u obliku apsolutnog iznosa ili u obliku udjela od ostvarenog uinka izuma i tehnikog unaprjeenja.
Naknada mora biti razmjerna uinku koji poslodavac ima od izuma ili tehnikog unaprjeenja, odnosno uinku koji se stvarno moe oekivati, s time da mora iznositi najmanje 10% vrijednosti ostvarenog ili oekivanog uinka.
O naknadi iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka radnik i poslodavac zakljuit e posebni ugovor.
Osiguranje
lanak 87.
Poslodavac je duan osigurati radnike od posljedica nesretnog sluaja za vrijeme obavljanja rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.
XI. ZAŠTITA NA RADU
lanak 88.
Glede provoenja zaštite na radu poslodavci i radnici obvezni su se pridravati odredbi Zakona o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti na radu u zdravstvenoj ustanovi te odredbi Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namještenike u javnim slubama.
XII. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNI H POVJERENIKA
Obavijest o izboru sindikalnog predstavnika
lanak 89.
Sindikat je obvezan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.
Prava sindikalnih predstavnika i povjerenika
lanak 90.
Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omoguiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnašanja njegove dunosti te radi omoguavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika u vrijeme i na nain koji ne šteti djelotvornosti poslovanja.
Poslodavac treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za gospodarski poloaj radnika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utjeu na ekonomski i socijalni poloaj radnika.
Poslodavac je obvezan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogunosti odmah, ali najkasnije u roku tri dana.
Poslodavac je obvezan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika.
Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ne smije biti sprijeen ili ometan u obnašanju svoje dunosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom.
Prava iz stavka 1. – 5. ovoga lanka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.
Sindikalni predstavnik obvezan je pred poslodavcem predstaviti se odgovarajuom punomoi ili iskaznicom.
Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja dunosti radnikoga vijea i slubenog puta u svezi te dunosti, smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.
Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plae za puno radno vrijeme za najmanje 550 lanova sindikata.
Predstavnici radnikih vijea i sindikata u upravnim vijeima
lanak 91.
U upravnim vijeima zdravstvenih ustanova dva su lana predstavnici radnika sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.
Povjerenik zaštite na radu
lanak 92.
U provoenju mjera zaštite na radu povjerenik ima pravo i obvezu osobito:
– sudjelovati u planiranju mjera za unaprjeivanje rada,
– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,
– primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provoenje mjera zaštite na radu,
– pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroeni ivot i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija uiniti,
– školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unaprjeivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajue za rad na siguran nain,
– svojom aktivnošu poticati ostale radnike za rad na siguran nain.
Izabrani, odnosno imenovani povjerenik za zaštitu na radu ima pravo u obavljanju svojih dunosti izbivati s poslova svog radnog mjesta 4 sata tjedno, s pravom na naknadu plae kao da radi na svom radnom mjestu.
Ako u ustanovi nije izabran povjerenik zaštite na radu sva prava i obveze u odnosu na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu moe preuzeti sindikalni povjerenik.
Sindikalne aktivnosti i sastanci
lanak 93.
Poslodavac je sindikalnom predstavniku, odnosno sindikalnom povjereniku ili lanovima povjereništva obvezan omoguiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na nain i u opsegu koji ovisi o veliini ustanove i organizaciji rada ustanove, a koji ne šteti obavljanju slube.
lanovi povjereništva sindikata imaju pravo odrati sindikalne sastanke u radno vrijeme ustanove, vodei rauna da se sastanci organiziraju u vrijeme i na nain koji ne šteti djelotvornosti poslovanja ustanove.
Svi lanovi sindikata ustanove imaju pravo jednom u 6 mjeseci odrati sindikalni skup u radno vrijeme ustanove, o emu trebaju obavijestiti poslodavca, pazei da se sastanak organizira u vrijeme i na nain koji najmanje narušava redovno poslovanje ustanove.
Sindikalni povjerenik, odnosno lanovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaeni dopust za sindikalne teajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju do ukupno 10 dana godišnje.
Uvjeti za rad sindikata
lanak 94.
Poslodavac je obvezan bez naknade, osigurati za rad sindikata najmanje sljedee uvjete:
– jednu prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajui prostor za odravanje sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored korištenja prostorije odreuje se sukladno broju plaenih sati rada na koje pojedini sindikat ima pravo u radnikom vijeu,
– pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih tehnikih sredstava i opreme u mjeri nunoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti,
– slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješivanja i oglašavanja na oglasnim ploama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na nain koji ne šteti obavljanju slube,
– slobodu podjele tiska, izvješivanja i oglašavanja i na drugim mjestima u vrijeme štrajka, odnosno provoenja drugih sredstava pritiska,
– oglasne ploe o svom trošku na mjestu dostupnom najveem broju radnika,
– obraun sindikalne lanarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obrauna plaa i doznaivanja lanarine na raun sindikata, a na temelju pisane izjave lana sindikata.
U sluaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije mogue obavljati na njegovom mjestu rada, poslodavac e mu u pravilu osigurati drugi odgovarajui prostor za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
Poslodavac e se suzdravati od svakoga injenja ili propuštanja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podreeni poloaj.
U sluaju spora o korištenju uvjeta za rad sindikata nunih za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti, spor e biti povjeren arbitrai Gospodarsko-socijalnog vijea, odnosno Ureda za socijalno partnerstvo.
Zaštita sindikalnog povjerenika
lanak 95.
Sindikalnog povjerenika bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi nain staviti u nepovoljniji poloaj.
Najvei broj sindikalnih povjerenika koji uiva zaštitu sukladno zakonu i ovom Ugovoru, odreuje se:
– prema broju lanova sindikata – u sluaju kada je u ustanovi izabrano radniko vijee,
– prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi – u sluaju kada radniko vijee nije izabrano.
Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka daje osoba odreena statutom sindikata, a ako nije odreena statutom onda predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti.
Zamjena radnikih vijea sindikatom
lanak 96.Ako radniko vijee nije izabrano, sindikalni povjerenik preuzima prava i obveze radnikog vijea sukladno Zakonu o radu.
Broj sindikalnih povjerenika ne moe biti vei od broja organiziranih sindikata u ustanovi.
Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti radnikog vijea moe u dijelu tih ovlasti zamijeniti sindikalni predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi pod uvjetom da je sindikat obavijestio poslodavca o toj osobi i da joj je povjerenik prenio u pisanoj formi odreenu ovlast radnikog vijea.
Kada zamjenjuje radniko vijee, sindikalni povjerenik, odnosno drugi lanovi tako ustrojenog radnikog vijea imaju pravo na naknadu plae u skladu sa zakonom, a koja se utvruje prema broju lanova koje bi imalo radniko vijee da je bilo izabrano.
U ustanovi s manje od 20 zaposlenih, samo sindikalni povjerenik najreprezentativnijeg sindikata ima pravo na 2 sata rada tjedno uz naknadu plae.
Povrat na rad
lanak 97.
elnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnoga odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajue poslove u okviru njegove strune spreme.
O namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga lanka trebaju obavijestiti poslodavca u roku 30 dana od prestanka funkcije.
Radniko vijee i štrajk
lanovi radnikih vijea, koji su lanovi sindikata, odnosno sindikalni povjerenici, mogu obavljati sve sindikalne aktivnosti ukljuujui i organiziranje štrajka, ali ne u ime radnikog vijea, ve iskljuivo u ime sindikata.
lanak 99.
Smatra se da je ovaj Ugovor zakljuen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
ZA VLADU ZA SINDIKATE
predsjednica
Predsjednica