of 51 /51
- INDUSTRIJA NAFTE, d.d. Av. Većeslava Holjevca 10 KOLEKTIVNI UGOVOR za INA, d.d. U Zagrebu, 10. svibnja 2016. godine

Kolektivni ugovor INA d.d

Embed Size (px)

Text of Kolektivni ugovor INA d.d

  • - INDUSTRIJA NAFTE, d.d. Av. Veeslava Holjevca 10

    KOLEKTIVNI UGOVOR

    za INA, d.d.

    U Zagrebu, 10. svibnja 2016. godine

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 2

    SADRAJ:

    I. OPE ODREDBE ........................................................................................................................ 3

    II. SOCIJALNI DIJALOG .................................................................................................................. 4

    III. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA.............................................................................................. 5

    IV. RADNO VRIJEME ........................................................................................................................ 8

    1) Puno radno vrijeme .......................................................................................................................................... 8 2) Nepuno radno vrijeme ...................................................................................................................................... 8 3) Skraeno radno vrijeme ................................................................................................................................... 8 4) Prekovremeni rad ............................................................................................................................................. 9 5) Noni rad i rad u drugoj smjeni ......................................................................................................................... 9 6) Raspored radnog vremena ............................................................................................................................. 10 7) Preraspodjela radnog vremena ...................................................................................................................... 11 8) Evidencija radnog vremena ............................................................................................................................ 12

    V. OBRAZOVANJE ........................................................................................................................ 12

    VI. ODMORI I DOPUSTI ................................................................................................................. 12

    1) Stanka ............................................................................................................................................................ 12 2) Dnevni odmor ................................................................................................................................................. 13 3) Tjedni odmor .................................................................................................................................................. 13 4) Godinji odmor ............................................................................................................................................... 14 5) Plaeni dopust ................................................................................................................................................ 17 6) Neplaeni dopust............................................................................................................................................ 18

    VII. PLAA ........................................................................................................................................ 19

    1) Rasponi i grupe sloenosti ............................................................................................................................. 21 2) Usklaivanje plaa ......................................................................................................................................... 23 3) Radni uinak i nagraivanje radnika ............................................................................................................... 24 4) Dodaci ............................................................................................................................................................ 24 5) Naknada plae ............................................................................................................................................... 26

    VIII. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA ............................................................................................ 29

    IX. IZUMI I TEHNIKA UNAPREENJA ........................................................................................ 33

    X. ZATITA I SIGURNOST NA RADU ........................................................................................... 33

    XI. ZATITA DOSTOJANSTVA RADNIKA ..................................................................................... 37

    XII. SOLIDARNOST.......................................................................................................................... 37

    XIII. OSIGURANJE RADNIKA ........................................................................................................... 39

    XIV. RAD U INOZEMSTVU ............................................................................................................... 39

    XV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU ........................................................................ 39

    XVI. PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOST IZ RADNOG ODNOSA ................................................. 40

    XVII. DJELOVANJE SINDIKATA ........................................................................................................ 43

    XVIII. RJEAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA ................................................................. 46

    XIX. NAELO SOCIJALNOG MIRA .................................................................................................. 47

    XX. TRAJK I TRAJK SOLIDARNOSTI ....................................................................................... 47

    XXI. PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA ................................................................................... 47

    XXII. TRAJANJE, IZMJENE I DOPUNE ............................................................................................. 48

    XXIII. ZAVRNE ODREDBE ............................................................................................................... 49

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 3

    Na temelju Zakona o radu

    - INDUSTRIJA NAFTE, d.d., Zagreb, Av. Veeslava Holjevca 10,

    10 000 Zagreb, (dalje u tekstu: Poslodavac)

    i

    INA Sindikat naftne djelatnosti Sindikat naftnog gospodarstva Samostalni sindikat radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske

    (dalje u tekstu: sindikati)

    sklopili su u Zagrebu dana 10. svibnja 2016. godine

    KOLEKTIVNI UGOVOR za INA, d.d.

    I. OPE ODREDBE

    lanak 1.

    Ovim Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obveze njegovih potpisnika te pitanja iz radnih odnosa ili ona u svezi s radnim odnosima radnika kod Poslodavca.

    lanak 2.

    (1) Prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora Poslodavac je INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d. za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreene poslove.

    (2) Prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora, radnik je fizika osoba koja obavlja odreene poslove za Poslodavca na temelju ugovora o radu.

    (3) Izrazi koji se koriste u ovom Kolektivnom ugovoru, a imaju rodno znaenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muki i enski rod.

    (4) Pojam sindikati u ovom Kolektivnom ugovoru odnosi se na sindikate potpisnike ovog Kolektivnog ugovora, bez obzira je li to ve naznaeno u pojedinoj odredbi ovog Kolektivnog ugovora .

    lanak 3.

    Ako bi u opem aktu Poslodavca pojedino pravo radnika bilo manje od prava koja proizlaze iz ovog Kolektivnog ugovora, izravno se primjenjuju odredbe ovog Kolektivnog ugovora.

    lanak 4.

    U sluaju statusne promjene Poslodavca, na radnike se do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najdue godinu dana, nastavlja primjenjivati ovaj Kolektivni ugovor.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 4

    II. SOCIJALNI DIJALOG

    lanak 5.

    (1) Polazei od zajednikog i trajnog opredjeljenja za unapreenje socijalnog dijaloga sindikati i Poslodavac preuzimaju uzajamne obveze o redovitom izvjeivanju i konzultiranju prije donoenja odluka Poslodavca koje se odnose na podruja:

    - plaa i ostalih materijalnih prava, - zapoljavanja, - zatite i poboljanja zdravlja, - obrazovanja.

    (2) Svako od navedenih podruja moe se detaljnije razraditi posebnim sporazumom potpisnika ovog Kolektivnog ugovora.

    lanak 6.

    (1) Poslodavac e, ako osniva novo drutvo unutar INA Grupe, a ne radi se o statusnoj promjeni Poslodavca, svim radnicima koji e prijei od Poslodavca na rad u novoosnovano drutvo u roku od godine dana od dana osnivanja, osigurati priznavanje kontinuiteta radnog staa provedenog kod Poslodavca.

    (2) Poslodavac se obvezuje da e u sluaju prestanka postojanja drutva iz prethodnog stavka kao i u sluaju utvrivanja vika radnika u tom drutvu, sve unutar razdoblja od godine dana od dana osnivanja, preuzeti na rad radnike koji su od Poslodavca preli na rad u novoosnovano drutvo, pod uvjetom da radnicima koji su utvreni kao viak nije omoguen nastavak rada na drugom radnom mjestu u novoosnovanom drutvu. U sluaju preuzimanja radnika, s istima e se sklopiti ugovori o radu za radno mjesto sukladno potrebama Poslodavca, radnom iskustvu i strunoj spremi radnika.

    (3) Poslodavac se obvezuje da e u sluaju prijenosa ugovora o radu ili prelaska radnika na rad kod drugog poslodavca, na zahtjev sindikata pristupiti ugovaranju socijalne klauzule. Ovisno o tome radi li se o prijenosu ugovora o radu ili prelasku na rad kod drugog poslodavca, i ovisno o tome je li novi poslodavac drutvo unutar ili izvan INA Grupe, predmet ugovaranja bit e primjerice: kontinuitet radnog staa, obveza isplate obeteenja, obveza ponovnog preuzimanja radnika na rad kod nastupa odreenih uvjeta, rok u kojem novi poslodavac nee otkazivati ugovore o radu iz poslovno uvjetovanih razloga, rok na koji se sklapa socijalna klauzula, zadravanje razine postojeih materijalnih prava i rok u kojem se u sluaju dogovora ista zadravaju i sl.

    (4) Sindikati potpisnici ovog Kolektivnog ugovora se obvezuju uputiti Poslodavcu zahtjev za ugovaranje socijalne klauzule u roku od 3 radna dana od dana zaprimanja na savjetovanje namjeravane odluke Poslodavca od strane Radnikog vijea, a koje za posljedicu ima obvezu Poslodavca za ugovaranje socijalne klauzule.

    Pregovori o socijalnoj klauzuli zapoeti e u roku od 3 radna dana od dana podnoenja zahtjeva, a ugovorne strane se obvezuju dovriti pregovore oko sadraja socijalne klauzule u roku od 8 radnih dana od dana poetka pregovora.

    (5) U sluaju da se ne postigne dogovor oko sadraja socijalne klauzule u roku iz prethodnog stavka, ugovorne strane e na zahtjev jedne od strana provesti postupak mirenja sukladno Pravilniku o nainu izbora miritelja i provoenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima.

    Zahtjev za postupak mirenja mora biti podnesen u daljnjem roku od 8 radnih dana od isteka roka za dovravanje pregovora oko sadraja socijalne klauzule.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 5

    lanak 7.

    Stranke su suglasne da e u zatiti interesa vlasnika, radnika i Drutva u cjelini djelovati u smislu smanjivanja nelojalne konkurencije i rada na crno. Iz tog razloga Poslodavac e ukazati poslodavcima koji nastupaju kao trea strana na nunost potivanja odredbi Etikog kodeksa Poslodavca.

    III. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

    lanak 8.

    (1) Radni odnos zasniva se ugovorom o radu izmeu Poslodavca i radnika.

    (2) Ugovor o radu sklapa se na neodreeno vrijeme.

    (3) Ugovor o radu moe se iznimno sklopiti na odreeno vrijeme.

    (4) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku i mora sadravati uglavke o:

    1. ugovornim strankama te njihovom prebivalitu odnosno sjeditu, 2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se

    rad obavlja na razliitim mjestima, 3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapoljava ili kratak popis ili opis

    poslova, 4. danu otpoinjanja rada, 5. oekivanom trajanju ugovora, u sluaju ugovora o radu na odreeno vrijeme, 6. trajanju plaenog godinjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u sluaju kada se

    takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, nainu odreivanja trajanja toga odmora,

    7. otkaznim rokovima kojih se mora pridravati radnik, odnosno Poslodavac, a u sluaju kada se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, nainu odreivanja otkaznih rokova,

    8. osnovnoj plai, dodacima na plau, te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

    9. trajanju redovnog radnog dana ili tjedna.

    (5) Umjesto uglavaka iz toaka 6., 7., 8. i 9. iz st. 4. ovog lanka moe se u ugovoru o radu uputiti na odredbe ovog Kolektivnog ugovora.

    lanak 9.

    (1) Kada radniku koji se nalazi u radnom odnosu kod Poslodavca, Poslodavac ponudi novi ugovor o radu ili aneks postojeem ugovoru o radu, radnik ga nije duan potpisati prilikom uruivanja.

    (2) Stranke ovog Kolektivnog ugovora utvruju rok od 8 dana od dana zaprimanja, u kojem se je roku radnik duan oitovati o ponudi Poslodavca.

    lanak 10.

    (1) Poslodavac e radnicima omoguiti i osigurati pravo na napredovanje u poslu te im nee ograniavati slobodu promjene radnih mjesta.

    (2) Kada radnik zbog trajne potrebe prelazi na rad na poslove drugog radnog mjesta, Poslodavac mu je duan ponuditi novi ugovor o radu na neodreeno vrijeme. Iznimno, ako Poslodavac ima potrebu procijeniti sposobnost radnika za obavljanje tih poslova, moe mu ponuditi aneks ugovora o radu, ali ne na rok dui od est mjeseci, koji rok moe biti produljen

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 6

    na dodatnih 6 mjeseci iskljuivo ukoliko se radi o prelasku na rad na radno mjesto iji poslovi zahtijevaju prethodnu obuku i/ili licenciranje.

    (3) U sluaju potrebe za zapoljavanjem na odreenom radnom mjestu, Poslodavac e u pravilu istovremeno s redovnim natjeajem za popunu tog radnog mjesta natjeaj objaviti i na Intranetu i na oglasnim ploama.

    (4) U sluaju da je na radno mjesto primljen radnik na temelju internog natjeaja, novi ugovor o radu ili aneks postojeeg mora mu se ponuditi u roku od dva mjeseca od dana zavretka internog natjeaja.

    lanak 11.

    (1) U sluaju da Poslodavac ima potrebu za privremenim popunjavanjem upranjenog, sistematiziranog radnog mjesta, radniku e ponuditi ugovorno obavljanje poslova tog radnog mjesta za odreeno vrijeme.

    (2) Obavljanje odreenih poslova iz prethodnog stavka ne moe imati za posljedicu manja materijalna prava radnika, obzirom na vrijednost poslova koje e na taj nain obavljati, kao i gubitak rada na neodreeno vrijeme unutar INA, d.d.

    (3) U sluaju iz st. 1. ovog lanka kada privremena potreba postane trajna, Poslodavac e radniku ponuditi obavljanje tih poslova na neodreeno vrijeme, odnosno sklopiti e novi ugovor o radu.

    lanak 12.

    (1) Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom moe se utvrditi njegovo stvarno zdravstveno stanje upuivanjem na lijeniki pregled, o emu odluuje Poslodavac. Trokove takvog lijenikog pregleda, kao i kasnijih periodinih lijenikih pregleda snosi Poslodavac.

    (2) Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa, radnik je duan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili kojoj drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili bitno ometa u izvrenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugroava ivot ili zdravlje osoba s kojima u izvrenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

    (3) Radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreenih poslova, Poslodavac moe uputiti radnika na lijeniki pregled.

    (4) Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom moe se obaviti prethodno provjeravanje njegovih sposobnosti. Odluku o prethodnom provjeravanju kandidata za zaposlenje i nainu provjere donosi Poslodavac.

    (5) Ugovor o radu moe se sklopiti samo s radnikom koji zadovoljava uvjete odreene opim aktom o sistematizaciji radnih mjesta. Poslodavac je obvezan radniku u radnom odnosu osigurati obavljanje poslova za koje je sklopio ugovor o radu, te mu isplatiti plau, a radnik je obvezan prema uputama Poslodavca, a u skladu s naravi i vrstom rada obaviti posao.

    (6) Ukoliko poslove koje obavljaju radnici INA, d.d. Poslodavac ustupa drugim pravnim i fizikim osobama (unutar ili izvan INA Grupe), omoguiti e prelazak na rad kod novog poslodavca radnicima koji su te poslove do sada obavljali.

    (7) Ukoliko Poslodavac pojedine poslove iz temeljnih djelatnosti INA, d.d. (sukladno trenutno vaeim Pravilima o radu i organizaciji INA, d.d. iste su: Istraivanje i proizvodnja nafte i plina, Rafinerije i marketing ukljuujui nabavu sirove nafte te Trgovina na malo), ustupa drugim pravnim ili fizikim osobama unutar ili izvan INA Grupe, omoguiti e prelazak na rad kod novog poslodavca radnicima koji su te poslove do sada obavljali. Prije donoenja konane odluke Poslodavac e izvijestiti Nadzorni odbor INA, d.d. o istom, a u cilju dobivanja miljenja.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 7

    (8) Radnici koji ne prihvate prelazak na rad kod novog poslodavca sukladno st. 4. i 5. ovog lanka, imaju pravo na otpremninu u visini odreenoj lankom 71. st. 2. i 3. ovog Kolektivnog ugovora ili otpremninu odreenu posebnim pregovorima sukladno lanku 71. st. 2. i 3. ovog Kolektivnog ugovora ovisno o tome koja otpremnina je povoljnija za radnika.

    lanak 13.

    (1) Ugovor o radu moe se iznimno sklopiti na odreeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa iji je prestanak unaprijed utvren objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvrenjem odreenog posla ili nastupanjem odreenog dogaaja.

    (2) Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na odreeno vrijeme, ukljuujui i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto due od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazonog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga doputeno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

    lanak 14.

    (1) Ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa uvjetovano je pravodobnom dostavom relevantne dokumentacije Poslodavcu od strane radnika.

    (2) U svrhu pravovremenog ostvarivanja prava iz prethodnog stavka radnik mora voditi rauna o redovnom i aurnom prijavljivanju Poslodavcu svake promjene osobnih i drugih podataka, a koje Poslodavac prikuplja i obrauje sa svrhom ostvarenja prava i obveza iz ili u svezi s radnim odnosom.

    (3) Nepravodobna prijava ili dostava promjene osobnih ili drugih podataka od strane radnika ne moe imati za posljedicu retroaktivno ostvarivanje tih prava, ve njihovo ostvarivanje od trenutka uredne dostave.

    (4) U svrhu ostvarivanja prava iz Kolektivnog ugovora u odnosu na ostvareni radni sta, pod radnim staem smatra se iskljuivo vrijeme koje se rauna u mirovinski sta kao sta osiguranja u skladu s posebnim propisima, uz iznimku iz l. 47. st. 5. Kolektivnog ugovora.

    lanak 15.

    (1) Poslodavac se obvezuje da nee angairati radnike preko agencije u slijedeim sluajevima:

    - za zamjenu radnika koji trajkaju, - za obavljanje poslova na radnim mjestima za koje je u razdoblju od est mjeseci

    dao poslovno uvjetovane otkaze ugovora o radu, - za obavljanje poslova koji se rade u skraenom radnom vremenu, - za ustupanje radnika drugoj agenciji.

    (2) Broj angairanih radnika na temelju sklopljenog ugovora s agencijom ne moe prelaziti vie od 1 % u odnosu na ukupni broj zaposlenih kod Poslodavca.

    (3) Ogranienje iz prethodnog stavka ne primjenjuje se na angairanje sezonskih radnika na benzinskim postajama.

    (4) Preko agencije se na istom radnom mjestu moe angairati radnike najdue do 6 mjeseci.

    (5) U sluaju potrebe Poslodavca za obavljanje poslova na radnom mjestu iz prethodnog stavka due od 6 mjeseci, Poslodavac e zaposliti radnika, i ponuditi mu sklapanje ugovora o radu, osim u sluaju angairanja radnika agencije zbog zamjene radnika na dugotrajnom bolovanju.

    (6) U sluaju izvanrednih situacija kada je zbog odravanja kontinuiranog procesa rada potrebno angairati dodatni broj radnika (primjerice: poveanje stope bolovanja za vie od 8%, izvanredno poveanje opsega posla zbog elementarne nepogode, nepredvidivog kvara

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 8

    i/ili oteenja postrojenja) ugovorne strane su suglasne da e u skladu s opravdanim potrebama razmotriti angairanje veeg broja radnika agencije od onog iz st. 2.

    lanak 16.

    Poslodavac je duan svaka tri mjeseca u pisanom obliku obavijestiti sindikat o broju i razlozima sklopljenih ugovora o radu na odreeno vrijeme i ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada, na razini segmenata djelatnosti / poslovnih funkcija te o broju i razlozima sklapanja ugovora s agencijom.

    IV. RADNO VRIJEME

    1) Puno radno vrijeme

    lanak 17.

    Puno radno vrijeme utvruje se sukladno Zakonu o radu i Zakonu o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za biljeenje u cestovnom prijevozu.

    2) Nepuno radno vrijeme

    lanak 18.

    (1) Ugovor o radu moe se sklopiti i za nepuno radno vrijeme kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada, ne zahtijeva rad u punom radnom vremenu.

    (2) Rad u nepunom radnom vremenu moe biti organiziran u istom ili razliitom trajanju tijekom tjedna odnosno samo neke dane u tjednu.

    lanak 19.

    (1) Radnici koji rade nepuno radno vrijeme ostvaruju ista prava kao i radnici koji rade u punom radnom vremenu glede odmora izmeu dva uzastopna radna dana, tjednog odmora i plaenog dopusta.

    (2) Ostala prava iz radnog odnosa radnici koji rade nepuno radno vrijeme ostvaruju u obujmu koji odgovara udjelu nepunog radnog vremena u fondu sati punog radnog vremena.

    3) Skraeno radno vrijeme

    lanak 20.

    (1) Na poslovima na kojima se ni uz primjenu mjera zatite na radu ne moe radnik zatititi od tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje razmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

    (2) Svaka stranka ovlatena je ministru mjerodavnom za rad predloiti donoenje pravilnika kojim se ureuju pitanja prema st. 1. ovog lanka.

    (3) Radnik koji radi skraeno radno vrijeme sva prava ostvaruje kao da radi puno radno vrijeme.

    (4) Radnik kojemu je radno vrijeme skraeno ne smije se na takvim poslovima zaposliti kod drugog Poslodavca niti mu se moe odrediti prekovremeni rad na takvim poslovima, osim u sluaju elementarnih nepogoda (poara, poplave, eksplozija i sl.).

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 9

    4) Prekovremeni rad

    lanak 21.

    (1) Prekovremeni rad moe se uvesti u skladu sa Zakonom o radu.

    (2) Poslodavac e radi izbjegavanja prekovremenog rada provoditi odreene kadrovsko-organizacijske mjere (poveanje broja izvritelja s radnicima unutar INA-Grupe, novim zapoljavanjem i sl.).

    (3) Poslodavac je duan svaka tri mjeseca u pisanom obliku izvjeivati sindikat o odraenim prekovremenim satima na razini segmenata djelatnosti / poslovnih funkcija.

    (4) Prekovremeni rad ne moe se odrediti radnicima sa smanjenom radnom sposobnou uz preostalu radnu sposobnost, radnicima sa smanjenom radnom sposobnou uz djelomini gubitak radne sposobnosti ili neposrednom opasnou od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlateno tijelo u skladu s posebnim propisom, trudnicama, roditelju s djetetom do tri godine starosti, samohranom roditelju s djetetom do est godina starosti, radniku koji radi u nepunom radnom vremenu i radniku koji radi u dopunskom radu, bez dostavljanja Poslodavcu pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u sluaju vie sile.

    (5) Poslodavac je duan unaprijed radniku izdati pisani nalog za prekovremeni rad. Ukoliko zbog iznenadnosti i hitnosti nastanka potrebe za prekovremenim radom to nije mogue, Poslodavac je duan najkasnije u roku sedam dana od obavljenog rada, izdati radniku potvrdu o obavljenom prekovremenom radu.

    (6) Ukoliko je to za radnika prihvatljivije i ukoliko da pisanu suglasnost za odraeni prekovremeni rad, radnik e koristiti slobodne dane.

    (7) Ukoliko radnik koristi slobodne dane za odraeni prekovremeni rad, Poslodavac mu je duan omoguiti koritenje slobodnih dana uveanih za 50% na dane koje dogovori s Poslodavcem.

    (8) Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati due od dvjesto pedeset sati godinje.

    5) Noni rad i rad u drugoj smjeni

    lanak 22.

    (1) Rad izmeu 22 sata i 6 sati sljedeeg dana smatra se nonim radom.

    (2) Rad u smjenskom radu izmeu 14 i 22 sata smatra se radom u II. smjeni.

    (3) Radnik koji radi u smjenskom radu (od 00.00-24.00), u 12-satnim smjenama, koji obuhvaa i smjenu od 19 sati do 07 sati sljedeeg dana (ili slinu nonu smjenu), a koji se ne obavlja redovito, ve je izmeu svake takve smjene period u kojem radnik ne radi, i to u trajanju od 12 i vie sati, a za mobilne radnike 10 sati i vie, ne smatra se nonim radnikom koji podlijee ogranienju rada u 8-satnim smjenama, niti se takav rad smatra nonim radom koji je ogranien na 8 satne smjene.

    (4) Materijalna prava radnika iz prethodnog stavka za vrijeme u kojem radi od 22 pa do 6 sati narednog dana izjednaena su s pravima radnika u nonom radu.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 10

    lanak 23.

    Noni rad ne moe se odrediti:

    - radniku mlaem od 18 godina, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su utvrene posebnim propisima, a ne mogu ga obaviti punoljetni radnici, u kojem sluaju maloljetnik ne smije raditi u razdoblju od ponoi do etiri sata ujutro, niti smije raditi due od osam sati tijekom razdoblja od 24 sata u kojem radi nou,

    - trudnici i majci s djetetom do 2 godine starosti, bez njezine suglasnosti, - samohranom roditelju s djetetom do 5 godina ivota, bez njegove suglasnosti, - roditelju djeteta s teim smetnjama u razvoju, bez suglasnosti roditelja, - radniku kojemu je isti izriito zabranjen rjeenjem HZMO.

    6) Raspored radnog vremena

    lanak 24.

    (1) Poslodavac je duan za svaku godinu izraditi Kalendar radnog vremena u INA, d.d., kojim se utvruje godinji fond sati i fond sati po mjesecima za izvansmjenski rad.

    (2) Poslodavac je duan za svaku godinu izraditi Katalog radnih vremena na nain da su rasporedi radnih vremena razraeni po danima i mjesecima za sve tipove radnih vremena i to najkasnije do kraja tekue godine za narednu godinu. Katalogom radnog vremena utvruje se fond sati razraen po mjesecima za sve tipove radnog vremena, a u okviru godinjeg fonda sati.

    (3) Poslodavac je duan za organizacijske dijelove INA, d.d., gdje se dio procesa rada odvija u smjenama, utvrditi Kalendare smjenskog rada, a u okviru ponuenih rasporeda radnih vremena iz Kataloga radnih vremena.

    (4) Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u sluaju prijeke potrebe za radom radnika.

    (5) Za radnike smjenske grupe Z (zamjenska smjena) mjeseni, odnosno godinji fond sati rada utvruje se u visini fonda za izvansmjenske radnike. Iznimno, po nalogu neposrednog rukovoditelja, a iz objektivnih razloga, mjeseni fond moe odstupiti od zadanog, s tim da treba voditi rauna o ostvarenju zadanog godinjeg fonda sati rada. Dnevni raspored koji unaprijed nije utvren kalendarom smjenskog rada, a koji se obavlja kao zamjena za odsutnog radnika ili kada se ne radi o zamjeni, odrauje se prema nalogu neposrednog rukovoditelja.

    (6) Radni dan se rauna prema kriteriju ulaska u smjenu. U svrhu utvrivanja dnevnog fonda radnih sati radnika primjenjuje se princip da radniku koji je uao u smjenu u jednom danu, a zavrio smjenu u slijedeem danu, njegov ukupni dnevni fond radnih sati (u svrhu obrauna redovnog rada, naknada i dodataka) pripada danu u kojem je radnik zapoeo s radom.

    Iznimno, radniku koji je uao u smjenu u danu uoi blagdana, a zavrio smjenu na dan blagdana pripada i pravo obrauna naknade i dodatka za rad na blagdan za stvarne sate rada na dan blagdana (npr. od 00 sati do 6, odnosno 7 sati). Radniku koji je uao u smjenu na dan blagdana i zavrio smjenu u slijedeem danu koji nije blagdan, pripada pravo obrauna naknade i dodataka za rad na blagdan za stvarne sate rada na blagdan (npr. od 19 do 24; od 22 do 24).

    (7) Radno vrijeme radnika moe se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 11

    (8) Ako je radno vrijeme radnika rasporeeno u nejednakom trajanju, ono tijekom jednog razdoblja moe trajati due, a tijekom drugog razdoblja krae od punog, odnosno nepunog radnog vremena.

    (9) Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporeeno, razdoblje takvog rasporeda ne moe biti krae od mjesec dana niti due od jedne godine, te tijekom tako utvrenog rasporeda, radno vrijeme mora odgovarati radnikovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.

    (10) Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporeeno, radnik moe raditi najvie do 60 sati tjedno, ukljuujui prekovremeni rad, pri emu radnik u svakom razdoblju od est (6) uzastopnih mjeseci, ne smije raditi due od prosjeno 48 sati tjedno, ukljuivo i prekovremeni rad.

    (11) Sukladno potrebama posla, za odreene poslove, kao to su poslovi na buaim postrojenjima ili poslovi vezani za buaa postrojenja i poslovi na platformama Poslodavac e u katalogu radnih vremena utvrditi nejednaki raspored radnog vremena kao ukupan fond radnih sati u razdoblju trajanja nejednakog rasporeda, bez ogranienja na tjednoj razini iz st. 10. ovog lanka, pri emu ukupan fond sati ukljuujui i prekovremeni rad ne moe biti vei od prosjenih 45 sati tjedno u razdoblju od 6 mjeseci.

    7) Preraspodjela radnog vremena

    lanak 25.

    (1) Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne moe biti due od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje due, a u drugom razdoblju krae od punog ili nepunog radnog vremena, na nain da prosjeno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti due od punog ili nepunog radnog vremena.

    (2) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje due od punog radnog vremena ukljuujui i prekovremeni rad, ne smije biti due od 48 sati tjedno.

    (3) Iznimno od odredbe st. 2. ovog lanka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje due od punog ili nepunog radnog vremena moe trajati due od 48 sati tjedno, ali ne due od 56 sati tjedno, odnosno 60 sati tjedno ako Poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da radnik dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

    (4) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

    (5) Dodaci plai odraeni u preraspodijeljenom radnom vremenu isplauju se u plai za mjesec u kojem su ostvareni.

    (6) Poslodavac mora pisanim putem obavijestiti radnika o preraspodijeljenom radnom vremenu tjedan dana unaprijed. Obavijest treba sadravati tonu naznaku razdoblja i ukupnog trajanja rada dueg od punog radnog vremena, kao i razdoblje preraspodjele u kojem e radnik raditi krae od punog radnog vremena.

    (7) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje due od punog ili nepunog radnog vremena moe trajati najdue est mjeseci.

    (8) Preraspodijeljeno radno vrijeme svodi se na puno radno vrijeme po isteku maksimalno estomjesenog koritenja.

    (9) Rad, po pisanom nalogu Poslodavca, dui od radnog vremena koje je po odredbama ovog Kolektivnog ugovora utvreno kao preraspodijeljeno radno vrijeme, smatra se prekovremenim radom.

    (10) Preraspodjela radnog vremena ne moe se uvesti zbog nedostatka broja izvritelja na otvorenim sistematiziranim radnim mjestima.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 12

    (11) Radni sati odraeni u preraspodijeljenom radnom vremenu posebno se evidentiraju radi svoenja preraspodijeljenog radnog vremena na puno radno vrijeme.

    (12) Preraspodjela radnog vremena ne moe se odrediti radnicima sa smanjenom radnom sposobnou uz preostalu radnu sposobnost, radnicima sa smanjenom radnom sposobnou uz djelomini gubitak radne sposobnosti ili radnicima kod kojih postoji neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, trudnicama, roditelju s djetetom do tri godine starosti, samohranom roditelju s djetetom do est godina starosti i radniku koji radi u nepunom radnom vremenu, bez dostavljanja Poslodavcu pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u sluaju vie sile.

    8) Evidencija radnog vremena

    lanak 26.

    (1) O odraenim satima rada Poslodavac vodi posebnu evidenciju.

    (2) Odraeni sati rada evidentiraju se jednoobrazno i na tipskom obrascu u svim organizacijskim cjelinama Poslodavca.

    (3) Radnik ima pravo uvida u evidenciju odraenih sati.

    (4) U sluaju da radnik ima primjedbi na evidenciju odraenih sati, radniku e se ista uruiti radi podnoenja obrazloenog pisanog prigovora neposrednom rukovoditelju najkasnije u roku od 30 dana od dana uruenja evidencije.

    (5) U sluaju da radnik ne izvri uvid u evidenciju, ili ne istakne prigovor u roku odreenom prethodnim stavkom smatra se da nema primjedbi na evidenciju radnih sati. U sluaju opravdanosti prigovora, radniku e se isplatiti razlike plae s prvom slijedeom isplatom plae.

    (6) Evidenciju odraenih sati vodi ovlatena osoba koju odredi nadleni rukovoditelj organizacijske jedinice. Evidenciju odraenih sati potpisuje neposredni rukovoditelj organizacijske jedinice, a istu ovjerava njemu nadreeni rukovoditelj.

    V. OBRAZOVANJE

    lanak 27.

    (1) Poslodavac e radniku omoguiti obrazovanje u skladu s potrebama Poslodavca.

    (2) Postupak predlaganja i upuivanja radnika na sve vrste obrazovanja provodi se temeljem i u skladu s internim aktima Poslodavca.

    VI. ODMORI I DOPUSTI

    1) Stanka

    lanak 28.

    (1) Radnik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na stanku od najmanje trideset minuta, koja se ubraja u to radno vrijeme.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 13

    (2) Ako radi due od osam sati, radnik ima pravo na dodatnu stanku, ako dui rad traje due od etiri sata.

    (3) Ako posebna narav posla ne omoguuje prekid rada radi koritenja stanke, Poslodavac e radniku omoguiti skraivanje dnevnog radnog vremena za 30 minuta ili mu omoguiti kumulativno koritenje stanke u preraspodijeljenom radnom vremenu.

    (4) Poslodavac e u roku od 60 dana od dana sklapanja ovog Kolektivnog ugovora posebnom odlukom detaljnije urediti nain koritenja stanke i utvrditi radna mjesta (poslove) posebne naravi na kojima nije mogu prekid rada radi koritenja stanke sukladno st. 3. ovog lanka.

    (5) Za mobilne radnike stanka, dnevni i tjedni odmori ureeni su sukladno Zakonu o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za biljeenje u cestovnom prijevozu.

    2) Dnevni odmor

    lanak 29.

    (1) Radnica koja doji dijete ima pravo do godine dana djetetova ivota, uz prethodno predoenje potvrde ovlatenog lijenika da doji dijete, na koritenje stanke za dojenje djeteta u trajanju od dva puta po sat vremena i na odmor od 30 minuta, koja se ubraja u radno vrijeme.

    (2) Radnica e vrijeme stanke iz prethodnog stavka iskoristiti u skladu s potrebama djeteta uz prethodnu najavu Poslodavcu.

    (3) Radnica se moe izuzetno koristiti pravom na stanku za dojenje djeteta i dnevni odmor iz st. 1. i 2. ovog lanka u trajanju od neprekidno dva i pol sata, uz prethodno predoenje potvrde ovlatenog lijenika da doji dijete.

    lanak 30.

    (1) Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

    (2) Iznimno od odredbe st. 1. ovoga lanka Poslodavac je duan punoljetnom radniku koji radi na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana,

    osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno.

    (3) Radniku iz st. 2. ovoga lanka mora se omoguiti koritenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okonanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio krai dnevni odmor.

    3) Tjedni odmor

    lanak 31.

    (1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz lanka 30. Kolektivnog ugovora.

    (2) Odmor iz st. 1. ovog lanka radnik koristi nedjeljom te u dan koji nedjelji prethodi odnosno koji iza nje slijedi.

    (3) Ako radnik ne moe koristiti odmor u trajanju iz st. 1. ovoga lanka, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati koritenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okonanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraem trajanju.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 14

    (4) Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u razliitim smjenama ili objektivno nunih tehnikih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti odmor u trajanju iz st. 1. ovoga lanka, pravo na tjedni odmor moe biti odreeno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset etiri sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor.

    4) Godinji odmor

    lanak 32.

    (1) Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje dvadeset, a najvie do trideset radnih dana.

    (2) Iznimno od prethodnog stavka maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu zatitnih mjera na radu nije mogue radnika zatititi od tetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godinji odmor od najmanje 25 radnih dana, a najvie do 35 radnih dana.

    lanak 33.

    (1) U dane godinjeg odmora ne uraunavaju se:

    - dani tjednog odmora u skladu s radniku dodijeljenim radnim rasporedom,

    - dani blagdana i neradni dani utvreni zakonom, ukoliko je radnik prema dodijeljenom radnom rasporedu trebao raditi, a za te dane prima naknadu za odmor na dan blagdana,

    - dani plaenog dopusta,

    - razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koju je utvrdio ovlateni lijenik.

    (2) Iznimno od odredbe st. 1. ovoga lanka, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na dan blagdana ili neradnog dana odreenog zakonom trebao raditi, a toga dana u skladu s l. 44. Kolektivnog ugovora na svoj zahtjev koristi godinji odmor, u trajanje godinjeg odmora uraunava se i taj dan.

    (3) U svrhu evidencije koritenja dana godinjeg odmora (odbijanja od kvota godinjeg odmora), pod danom godinjeg odmora podrazumijeva se 8 sati.

    lanak 34.

    Nitetan je sporazum o odricanju prava na godinji odmor.

    lanak 35.

    (1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od osam dana stjee pravo na puni godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada.

    (2) Privremena nesposobnost za rad, vrenje dunosti graana u obrani ili drugi zakonom odreeni sluaj opravdanog odsustvovanja s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu st. 1. ovog lanka.

    lanak 36.

    (1) Radnik ima pravo na dvanaestinu godinjeg odmora za svakih navrenih mjesec dana rada u sluaju:

    - ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja estomjesenog roka ekanja prava na godinji odmor, nije stekao pravo na godinji odmor,

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 15

    - ako radni odnos prestane prije zavretka estomjesenog roka ekanja prava na godinji odmor,

    - prestanka radnog odnosa - ako je tijekom kalendarske godine u radnom odnosu kod vie Poslodavaca, pri

    emu pravo na godinji odmor za tu godinu kod svih Poslodavaca moe ostvariti ukupno u najduem trajanju odreenom na nain propisan odredbama lanka 32. i 37. ovog Kolektivnog ugovora.

    (2) Pri izraunavanju trajanja godinjeg odmora na nain iz st. 1. ovoga lanka, najmanje polovica dana godinjeg odmora zaokruuje se na cijeli dan godinjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokruuje se na cijeli mjesec.

    (3) Kada radniku radni odnos prestaje tono u polovici mjeseca koji ima parni broj dana, pravo na jednu dvanaestinu godinjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.

    (4) U sluaju prestanka radnog odnosa, Poslodavac koji je radniku prije prestanka radnog odnosa omoguio koritenje godinjeg odmora u trajanju duem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika traiti vraanje naknade plae isplaene za koritenje godinjeg odmora.

    lanak 37.

    Trajanje godinjeg odmora preko dvadeset radnih dana utvruje se prema:

    a) radnom stau

    - od 5 do 9 godina 1 radni dan - od 10 do 14 godina 3 radna dana - od 15 do 19 godina 5 radnih dana - od 20 do 24 godine 7 radnih dana - vie od 24 godine 9 radnih dana

    b) uvjetima rada

    - noni rad, rad u tri smjene 2 radna dana - rad na poslovima s posebnim uvjetima rada

    sa rokom provjere zdravstvene sposobnosti svake godine i krae 3 radna dana

    - rad na poslovima s posebnim uvjetima rada sa rokom provjere zdravstvene sposobnosti duim od 1 godine 1 radni dan

    c) sloenosti poslova

    - poslovi razvrstani u platne razrede od 8 (E08) do 14 (E14) 1 radni dan - poslovi razvrstani u platne razrede od 2 (E02) do 7 (E07) 2 radna dana

    d) socijalnim prilikama

    - roditelju za svako dijete do 3 godine starosti 2 radna dana - roditelju za svako dijete od 3 do 12 godina

    starosti 1 radni dan - samohranom roditelju za svako dijete do

    12 godina starosti 3 radna dana - roditelju djeteta sa smetnjama u psihofizikom

    razvoju 3 radna dana - invalidu rada 1 radni dan - invalidu Domovinskog rata (ratnom i civilnom) 3 radna dana - radniku koji uzdrava teko oboljelog lana

    ue obitelji 1 radni dan

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 16

    lanak 38.

    Slijepi radnik ima pravo na trideset i pet radnih dana godinjeg odmora bez obzira na kriterije iz lanka 37. ovog Kolektivnog ugovora.

    lanak 39.

    (1) Radnik ima pravo godinji odmor koristiti u najmanje dva dijela.

    (2) Ako radnik koristi godinji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godinji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i Poslodavac drukije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godinji odmor u trajanju duem od dva tjedna.

    (3) Preostali dio godinjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja idue godine.

    lanak 40.

    (1) Raspored koritenja godinjeg odmora utvruje Poslodavac, uzimajui u obzir potrebe organizacije rada te mogunosti za odmor raspoloive radnicima, najkasnije do 30. lipnja tekue godine te o rasporedu obavjetava radnike.

    (2) Pri utvrivanju rasporeda koritenja godinjeg odmora Poslodavac e nastojati omoguiti da radnici tijekom srpnja i kolovoza koriste dio godinjeg odmora.

    (3) O odluci o rasporedu koritenja godinjeg odmora Poslodavac e se savjetovati sa sindikatom; i to na nain da e se Poslodavac prije odluivanja o pisanom prigovoru radnika protiv odluke o vremenu koritenja i o broju dana godinjeg odmora na koji radnik ima pravo u tekuoj kalendarskoj godini savjetovati u skladu sa Zakonom o radu.

    lanak 41.

    (1) Obavijest o rasporedu i trajanju godinjeg odmora obvezno se dostavlja radniku najkasnije 15 dana prije poetka koritenja godinjeg odmora.

    (2) Godinji odmor radnika moe se prekinuti samo u izvanrednim situacijama na temelju naloga neposrednog rukovoditelja. U tom sluaju radnik ima pravo na naknadu stvarno prouzroenih trokova. Poslodavac je duan najkasnije u roku od tri dana po povratku radnika na posao uruiti mu pisani nalog.

    lanak 42.

    (1) Neiskoriteni dio godinjeg odmora u trajanju duem od dijela godinjeg odmora iz lanka 39. ovog Kolektivnog ugovora radnik moe iskoristiti najkasnije do 30. lipnja slijedee kalendarske godine.

    (2) Radnik ne moe prenijeti u sljedeu kalendarsku godinu dio godinjeg odmora iz lanka 39. st. 2. ovog Kolektivnog ugovora, ako mu je bilo omogueno koritenje tog odmora.

    (3) Iznimno od odredbe st. 2. ovog lanka, godinji odmor, odnosno dio godinjeg odmora koji je prekinut ili nije koriten u kalendarskoj godini u kojoj je steen, zbog bolesti ili koritenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja slijedee kalendarske godine.

    (4) lan posade broda, radnik na radu u inozemstvu, radnik koji je bio u vojnoj slubi i radnik mobiliziran u postrojbe Hrvatske vojske, odnosno policije, ima pravo iskoristiti zaostali godinji odmor iz prethodne kalendarske godine najkasnije do 31. prosinca slijedee kalendarske godine.

    (5) Iznimno od st. 3. ovog lanka, godinji odmor, odnosno dio godinjeg odmora koji radnik zbog koritenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 17

    djeteta s teim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo koritenje Poslodavac nije omoguio do 30. lipnja sljedee kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

    lanak 43.

    Radniku kojem prestaje ugovor o radu Poslodavac e omoguiti koritenje godinjeg odmora, a ako to ne uini duan je isplatiti naknadu razmjerno neiskoritenim danima godinjeg odmora.

    lanak 44.

    Jedan dan godinjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti Poslodavca najmanje tri dana prije njegova koritenja, koristiti kada on to eli, osim ako posebno opravdani razlozi na strani Poslodavca to onemoguuju.

    5) Plaeni dopust

    lanak 45.

    (1) Radnik ima pravo na plaeni dopust do najvie sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u ovim sluajevima:

    sklapanje braka ili ivotnog partnerstva 5 radnih dana

    porod brane i izvanbrane supruge ili formalne i neformalne ivotne partnerice ili posvajanje djece

    5 radnih dana

    smrt radnikovog branog ili izvanbranog druga, formalnog ili neformalnog ivotnog partnera, roditelja i djece, pastoradi i posvojenika, djece povjerene na uvanje i odgoj ili djece na skrbi izvan vlastite obitelji

    5 radnih dana

    smrt ostalih lanova ue obitelji i roditelja, branog ili izvanbranog druga odnosno formalnog ili neformalnog ivotnog partnera

    2 radna dana

    selidba u mjestu stanovanja 2 radna dana

    selidba izvan mjesta stanovanja 3 radna dana

    elementarna nepogoda 2 radna dana

    teka bolest lanova ue obitelji 3 radna dana

    sudjelovanje u humanitarnim, kulturnim, sportskim ili slinim akcijama 2 radna dana

    sudjelovanje u akcijama INA kluba volontera 1 radni dan

    (2) Iznimno, u sluaju smrti lana ue obitelji odnosno smrti roditelja branog druga, ili izvanbranog druga, formalnog ili neformalnog ivotnog partnera radnik ima pravo koristiti 5 dana odnosno 2 dana neovisno o tome koliko je dana dopusta do tada koristio.

    (3) Za svako darivanje krvi radnik ima pravo na 1 slobodan dan. Darivatelji krvi pravo na slobodne dane ostvaruju do isteka kalendarske godine u kojoj je krv darovana.

    (4) Radnik je duan Poslodavcu podnijeti obrazloeni pisani zahtjev, u kojem e opisati razlog zbog kojeg trai koritenje plaenog dopusta. U sluaju potrebe dodatnog pojanjavanja razloga zbog kojih je plaeni dopust odobren, Poslodavac naknadno moe traiti odgovarajue isprave iz kojih je razvidno pravo radnika na plaeni dopust.

    (5) Koritenje plaenog dopusta iz st. 1. ovog lanka radnik ostvaruje iskljuivo u vrijeme (dan) nastupa okolnosti na osnovu kojih ima pravo na plaeni dopust, a u sluaju koritenja vie od jednog dana radnik moe koristiti plaeni dopust i u vrijeme (dane) koji neposredno prethode ili slijede danu nastupa okolnosti na temelju koje radnik ostvaruje pravo na plaeni dopust.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 18

    (6) Radnik koji nije iskoristio plaeni dopust u vrijeme nastupa okolnosti na osnovu kojih ima pravo na plaeni dopust, ne moe naknadno koristiti plaeni dopust za taj sluaj.

    (7) lanom ue obitelji za ostvarenje prava iz st. 1. ovoga lanka smatraju se: brani ili izvanbrani drug, formalni ili neformalni ivotni partner, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi brani ili izvanbrani drugovi ili formalni ili neformalni ivotni partneri, braa i sestre, pastorad i posvojenici, djeca povjerena na uvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, ouh i maeha, posvojitelj i osoba koju je radnik duan po zakonu uzdravati.

    (8) Za ostvarivanje ostalih prava iz ovog Kolektivnog ugovora, ako nije drugaije odreeno, pod pojmom ua obitelj podrazumijevaju se radnikov brani ili izvanbrani drug, formalni ili neformalni ivotni partner, roditelji i djeca (brana, izvanbrana, posvojenici ili djeca o kojima ivotni partner ostvaruje roditeljsku skrb sukladno odredbama posebnog zakona).

    lanak 46.

    (1) Poslodavac moe u jednoj kalendarskoj godini odobriti radniku plaeni dopust u trajanju do 30 (trideset) radnih dana za obrazovanje za potrebe Poslodavca, a prema mjerilima, odnosno sluajevima utvrenim posebnim pravilnikom. Odluku donosi nadleni direktor makroorganizacijske jedinice na prijedlog neposredno nadreenog rukovoditelja radnika i uz suglasnost Sektora upravljanja ljudskim resursima.

    (2) Odlukom nadlenog izvrnog direktora, odnosno Predsjednika Uprave za subordinirane organizacijske jedinice, radniku se moe odobriti plaeni dopust dui od 30 (trideset) radnih dana tijekom jedne kalendarske godine za obrazovanje za potrebe Poslodavca.

    (3) Tijekom obrazovanja za potrebe Poslodavca radnik ostvaruje pravo na naknadu plae kao da je radio, odnosno vrijeme provedeno na obrazovanju smatra se kao vrijeme provedeno na radu, osim ako nije drugaije ureeno izmeu Poslodavca i radnika.

    (4) Meusobna prava i obveze izmeu Poslodavca i radnika koji je upuen na obrazovanje, prema potrebi, ureuju se i posebnim ugovorom.

    6) Neplaeni dopust

    lanak 47.

    (1) Poslodavac moe radniku na njegov zahtjev odobriti neplaeni dopust do 30 dana tijekom jedne kalendarske godine u ovim sluajevima:

    - njega lana ue obitelji, - njega invalida, - gradnja ili popravak kue ili stana, - lijeenje na vlastiti troak, - obrazovanja, - u drugim opravdanim sluajevima.

    (2) Odluku o odobravanju neplaenog dopusta do 30 dana donosi nadleni direktor makroorganizacijske jedinice, uz prethodnu suglasnost neposredno nadreenog rukovoditelja radnika, a na prijedlog Sektora upravljanja ljudskim resursima.

    (3) Odlukom nadlenog izvrnog direktora, odnosno Predsjednika Uprave za subordinirane organizacijske jedinice, radniku se moe odobriti neplaeni dopust dui od 30 (trideset) dana tijekom jedne kalendarske godine. Odluka se donosi na osobni zahtjev radnika, a uz prethodno dobivenu suglasnost neposredno nadreenog rukovoditelja radnika, nadlenog direktora makroorganizacijske jedinice i direktora Sektora upravljanja ljudskim resursima.

    (4) Za vrijeme neplaenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukije odreeno.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 19

    (5) Razdoblja neplaenoga dopusta izjednauju se s vremenom provedenim na radu i ubrajaju se u radni sta potreban za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu i odreivanje broja dana godinjeg odmora na temelju ostvarenog radnog staa.

    VII. PLAA

    lanak 48.

    (1) Radna mjesta koja su predmet ovog Kolektivnog ugovora razvrstavaju se u 13 platnih razreda od r. br. 2 do r. br. 14.

    (2) Platni razredi objedinjavaju radna mjesta koja su ista ili slina po razini sloenosti, odgovornosti te znanju, iskustvu i kompetencijama potrebnima za njihovo uspjeno obavljanje.

    lanak 49.

    (1) Plaa radnika sastoji se od osnovne mjesene plae za redovan rad utvrene ugovorom o radu, i dodataka osnovnoj mjesenoj plai utvrenih odredbama ovog Kolektivnog ugovora.

    (2) Osnovna mjesena plaa radnika utvruje se ugovorom o radu u bruto iznosu, sukladno platnom razredu u koji je svrstano radno mjesto za koje se sklapa ugovor o radu.

    (3) Osnovna mjesena plaa radnika kree se unutar raspona plaa platnog razreda ovisno o uinku radnika te potrebnom znanju, iskustvu, odgovornosti i kvaliteti obavljanja posla.

    (4) Osnovna mjesena plaa radnika osnovica je za obraun dodataka plai iz lanka 60. Kolektivnog ugovora i nagrada.

    (5) Radnik ima pravo na naknadu plae za vrijeme kada ne radi, a u sluajevima koji su odreeni Kolektivnim ugovorom i zakonom.

    lanak 50.

    Ugovorne strane su suglasne da e na zahtjev jedne od stranaka u okviru kolektivnih pregovora, a uzimajui u obzir sve relevantne interne i eksterne pokazatelje, pristupati pregovorima o korekciji osnovne mjesene plae radnika i to u postotnom iznosu te nainu trajne korekcije, a u cilju zadravanja realne vrijednosti osnovne mjesene plae.

    lanak 51.

    (1) Osnovna mjesena plaa, dodaci na osnovnu mjesenu plau, nagrade i naknade plae u smislu ovog Kolektivnog ugovora su u bruto iznosu.

    (2) Radnicima se plaa za prethodni mjesec isplauje u pravilu do 10., ali ne kasnije od 15. u tekuem mjesecu.

    (3) Prilikom isplate plae, naknade plae i ostalih isplata, Poslodavac e radniku uruiti obraun iz kojeg je vidljivo kako je utvren iznos plae, naknade plae i ostalih isplata.

    (4) Obraun iz prethodnog stavka smatra se uruenim u trenutku kada postane dostupan radniku.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 20

    lanak 52.

    (1) Osnovna mjesena plaa radnih mjesta, zahtijevana kvalifikacija, te rasponi unutar kojih se kree osnovna mjesena plaa radnika su sljedei:

    Platni razredi

    Naziv razreda

    Kvalifikacija radnih mjesta *

    Min. osnovna mjesena plaa

    Max. osnovna mjesena plaa

    1 E01 Izvan Kolektivnog ugovora, predmet posebne odluke Poslodavca

    2 E02 VSS, bacc. (240 ECTS), univ. bacc. (240 ECTS), stru. spec., mag.

    12.500 16.000

    3 E03 VSS, bacc. (240 ECTS), univ. bacc. (240 ECTS), stru. spec., mag.

    10.000 14.500

    4 E04 VSS, bacc. (240 ECTS), univ. bacc. (240 ECTS), stru. spec., mag. / VS, pristup., bacc. (

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 21

    0,4 % za svaku godinu tako utvrenog radnog staa, a obraunatog na osnovicu osnovne plae odreene Kolektivnim ugovorom od 29. lipnja 2012.

    (3) Poslodavac je duan svaka tri mjeseca izvjeivati sindikat o broju radnika u svakom pojedinom platnom razredu i o prosjenoj osnovnoj mjesenoj plai svakog pojedinog platnog razreda, od E02 do E14.

    (4) U sluaju neopravdanog izostanka radnika s rada, Poslodavac ima pravo umanjiti plau radniku na temelju podataka o ostvarenom mjesenom fondu sati i isplatiti mu plau u sukladno stvarno odraenom mjesenom fondu sati.

    lanak 53.

    (1) Dodatak osnovnoj mjesenoj plai utvruje se u iznosu od 1.150,00 kn za ostvareni puni mjeseni fond sati rada i naknada kao da je radio.

    (2) Dodatak osnovnoj mjesenoj plai iz st. 1. obraunava se i na ostvarene sate prekovremenog rada.

    lanak 54.

    (1) Vrednovanje radnih mjesta unutar pojedinih platnih razreda provodi se na temelju kriterija odgovornosti, znanja i sposobnosti te rjeavanja problema, potujui pri tome profesionalne, organizacijske i etike principe. Vrednovanje ukljuuje i raspored radnih mjesta u platne razrede.

    (2) Postupak vrednovanja radnih mjesta uredit e Poslodavac posebnim aktom, uz prethodno savjetovanje s Radnikim vijeem.

    (3) Osnovat e se zajednika radna grupa sastavljena od predstavnika Poslodavca i sindikata koji e sudjelovati u postupku vrednovanja radnih mjesta. Svaki sindikat potpisnik ovog Kolektivnog ugovora u radnoj grupi bit e zastupljen s najmanje jednim predstavnikom.

    1) Rasponi i grupe sloenosti

    lanak 55.

    (1) Raspon izmeu najnie osnovne mjesene plae najnieg platnog razreda i najvie osnovne mjesene plae najvieg platnog razreda iznosi 1 : 5.

    (2) Iz ovih raspona izuzimaju se radna mjesta radnika koji su sklopili poseban ugovor s Poslodavcem.

    (3) Vrednovanje radnih mjesta provodi se na temelju objektivnih kriterija vrednovanja i usmjereno je na radno mjesto, a ne na osobnost radnika.

    (4) Opisi sloenosti poslova radnih mjesta unutar pojedinih platnih razreda su slijedei:

    E14 najjednostavniji rutinski poslovi koji ne zahtijevaju formalnu izobrazbu, niti iskustvo, za koje je precizno definirano to se i na koji nain odrauje;

    E13 jednostavni rutinski poslovi koji ne zahtijevaju posebnu izobrazbu, za koje je precizno definirano to se i na koji nain odrauje;

    E12 jednostavni rutinski i djelomino rutinski poslovi za koje je potrebna odreena vjetina snalaenja, za koje je precizno ili veim dijelom definirano to se i na koji nain odrauje;

    E11 manje sloeni poslovi i zadaci koji zahtijevaju primjenu tono odreenih znanja i vjetina, koji se obavljaju prema pisanim uputama, na kojima je precizno definirano to odraditi i naini kako odraditi, a zahtijevaju dosljednu primjenu pravila struke i uputa;

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 22

    E10 manje sloeni, poslovi i zadaci koji zahtijevaju osnovna struna znanja ili dodatna osposobljavanja, primjenu precizno utvrenih postupaka, metoda rada i strunih tehnika; te dosljednu primjenu propisanih postupaka, metoda rada i strunih tehnika;

    E09 srednje sloeni poslovi na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova koji zahtijevaju struna znanja i/ili dodatna osposobljavanja, primjenu utvrenih postupaka, metoda rada i strunih tehnika, na kojima je precizno definirano to odraditi uz mogunost slobode odluivanja kako odraditi;

    E08 srednje sloeni i raznovrsniji poslovi za ije su obavljanje potrebna struna znanja i /ili dodatna osposobljavanja, koji se odrauju uz konzultacije, nadzor i upute nadreenoga, na kojima je definirano to se odrauje uz slobodu odluivanja kako odraditi;

    E07 sloeniji poslovi i zadaci koji zahtijevaju napredna struna znanja, odnosno odreena specijalistika znanja i dodatna osposobljavanja, ukljuuju vei stupanj samostalnosti koja je ograniena eim nadzorom i uputama nadreenog pri rjeavanju strunih problema, a zahtijevaju dosljednost u postupanju i pravilnu primjenu postupaka i metoda rada;

    E06 sloeni poslovi i zadaci koji zahtijevaju napredna struna znanja ili osnovna specijalizirana znanja, a ukljuuju vei stupanj samostalnosti i kreativnosti te odgovornost za zakonitost rada i postupanja te pravilnu primjenu postupaka i metoda rada; poslovi ukljuuju redovitu komunikaciju unutar i izvan pripadajue organizacijske jedinice;

    E05 sloeni poslovi i zadaci koji zahtijevaju posebna specijalizirana znanja i uu specijalnost, samostalnost i kreativnost u izvravanju poslova, a ukljuuju odgovornost za zakonitost rada i postupanja te pravilnu primjenu postupaka i metoda rada; poslovi ukljuuju strunu komunikaciju unutar i izvan pripadajue organizacijske jedinice, u svrhu rjeavanja poslovnih situacija;

    E04 vrlo sloeni poslovi i zadaci koji zahtijevaju napredna specijalizirana znanja, inicijativu i kreativnost, ukljuuju odgovornost za zakonitost rada i postupanja te pravilnu primjenu postupaka i metoda rada; te po potrebi delegiranje i nadzor nad izvrenjem zadataka; poslovi ukljuuju strunu komunikacija unutar i izvan pripadajue organizacijske jedinice; poslovi imaju neizravan utjecaj na provedbu plana pripadajue organizacijske jedinice;

    E03 vrlo sloeni poslovi i zadaci koji zahtijevaju usko specijalizirana struna znanja i vjetine, visok stupanj inicijative, kreativnosti i samostalnosti, ukljuuju odgovornost za zakonitost rada i postupanja te pravilnu primjenu postupaka i metoda rada; te po potrebi delegiranje i nadzor nad izvrenjem raznovrsnih zadataka; poslovi ukljuuju samostalnu komunikaciju unutar i izvan Drutva; poslovi imaju izravan utjecaj na provedbu plana sektora;

    E02 izuzetno sloeni poslovi i zadaci koji zahtijevaju najvii stupanj specijalizacije, izuzetno visok stupanj inicijative, kreativnosti i samostalnosti, a imaju izravan utjecaj na poslovne procese i ukljuuju izradu prijedloga naina provedbe strategije, pruanje savjeta i strune pomoi rukovodstvu, te doprinose poboljanju uinkovitosti organizacije; poslovi ukljuuju redovitu samostalnu komunikaciju unutar i izvan Drutva; poslovi imaju izravan utjecaj na provedbu planiranih stratekih ciljeva poslovnog segmenta/poslovne funkcije;

    (5) Utvruju se tri kljuna kriterija vrednovanja: odgovornost, rjeavanje problema i znanje.

    A) Znanje - ukupnost svih vjetina, znanja i iskustava potrebnih da se pojedina radna uloga obavlja na razini standardnog uinka.

    U okviru kriterija znanja posebno se vrednuju 3 pod-kriterija:

    - Praktino / tehniko znanje - Planiranje, organiziranje i integracijsko znanje

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 23

    - Vjetine komuniciranja i utjecaja

    B) Rjeavanje problema - misaoni procesi koje zahtjeva pojedina radna uloga u vidu

    analize situacije, evaluacije alternativa, kreiranje rjeenja problemskih situacija i

    izvoenja zakljuaka

    U okviru kriterija rjeavanje zadataka posebno se vrednuju 2 pod-kriterija:

    - Aspekt okolina - Izazovnost / kompleksnost problema

    C) Odgovornost opseg utjecaja izvritelja na uinke rada u pojedinoj radnoj ulozi

    U okviru kriterija odgovornosti posebno se vrednuju dva pod-kriterija:

    - Sloboda djelovanja - Podruja / priroda utjecaja

    lanak 56.

    Osnovna mjesena plaa pripravnika odreuje se u visini minimalne osnovne mjesene plae platnog razreda i to:

    - za radno mjesto zahtijevane VSS strune spreme (vie ili jednako 240 ECTS) platnog razreda oznake E06,

    - za radno mjesto zahtijevane VS strune spreme (manje od 240 ECTS) platnog razreda oznake E07 i

    - za radno mjesto zahtijevane SSS strune spreme platnog razreda oznake E11.

    2) Usklaivanje plaa 2.1) Kriteriji usklaivanja

    lanak 57.

    Usklaivanje plaa temelji se na slijedeim kriterijima:

    - Interni ili eksterni pokazatelji

    - Raspoloiv budet za usklaivanje plaa

    - Odstupanja plae radnika od raspona platnog razreda

    - Dinamika prethodnih usklaenja plae radnika

    - Odstupanja plae radnika od referentne vrijednosti na tritu rada

    - Ocjena radnog uinka 2.2) Tipovi usklaivanja plaa

    lanak 58.

    Usklaivanje plaa definira se kroz slijedee kljune tipove usklaivanja:

    - Linearno usklaivanje plaa radnika temeljem relevantnih internih i/ili eksternih pokazatelja

    - Usklaivanje plaa prema radnom uinku i kompetencijama radnika

    - Usklaivanje plaa prilikom kadrovskih promjena.

    lanak 59.

    (1) Linearno usklaivanje plaa svih radnika temeljem relevantnih internih i/ili eksternih pokazatelja predmet je kolektivnih pregovora izmeu Sindikata i Poslodavca.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 24

    (2) Usklaivanje plaa prema radnom uinku i kompetencijama radnika te usklaivanje plaa prilikom kadrovskih promjena provodi Poslodavac na temelju poslovnih potreba i sukladno vaeim aktima Poslodavca.

    3) Radni uinak i nagraivanje radnika

    lanak 60.

    (1) Sustav upravljanja radnim uinkom (SURU) je alat za upravljanje i ocjenjivanje ukupnog uinka radnika te nagraivanje istih za postizanje izvrsnih rezultata isplatom nagrade (u daljnjem tekstu: bonus) ukoliko su ispunjeni za to propisani uvjeti.

    (2) Svrha i cilj SURU-a je upravljanje ukupnim uinkom radnika (redovne poslovne aktivnosti i ciljevi) te nagraivanje dodatnog postignua.

    (3) Principi SURU-a su:

    - razlikovanje uinka temeljem rezultata (ciljevi) i naina izvravanja istih (kompetencije tj. radna ponaanja),

    - nagraivanje radnika iji rezultati nadilaze oekivanja i redovne obveze koje proizlaze iz opisa radnog mjesta.

    (4) Sustav praenja, ocjenjivanja i nagraivanja radnog uinka radnika svrstanih u platne razrede od E02 do E14 ureuje se internim aktom Poslodavca.

    (5) Ukupni iznos sredstava za nagraivanje radnog uinka Poslodavac e odrediti ovisno o ostvarenju planirane vrijednosti EBITDA INA Grupe za godinu u kojoj je uinak ostvaren i ocijenjen.

    (6) Uprava INA, d.d. donosi odluku o ostvarenju EBITDA INA Grupe i koja e se koristiti za potrebe definiranja stope bonusa (%) za referentnu godinu i isplatu bonusa.

    (7) Radnik moe ostvariti stopu bonusa u visini od 8% do 12% osnovne godinje bruto plae za referentno razdoblje, a ovisno o odluci nadlenog menadera o visini stope bonusa za referentnu godinu.

    (8) Radnik moe ostvariti bonus u visini do najvie 18% osnovne godinje bruto plae za razdoblje podobnosti (aktivni dani) unutar referentne godine, a ovisno o utvrenoj stopi bonusa i postotku isplate bonusa sukladno ocjeni individualnog uinka od strane nadlenog menadera.

    (9) Ocjenjivanje radnog uinka vri se najmanje jednom godinje, temeljem ostvarenja individualnih i/ili grupnih (organizacijskih) ciljeva.

    (10) Godinja nagrada temeljem ostvarenog uinka isplatit e se radnicima najkasnije do 31. srpnja za prethodnu godinu, ovisno o ostvarenju uvjeta iz ovog lanka.

    4) Dodaci

    lanak 61.

    (1) Radnik ima pravo na dodatke za vrijeme:

    - nonog rada - 50 % - prekovremenog rada - 50 % - rada nedjeljom - 35 % - rada subotom - 10 % - rada u drugoj smjeni - 15 %

    na osnovnu mjesenu plau izraunate za sate rada u odreenom reimu radnog vremena.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 25

    (2) Dodaci iz st. 1. ovog lanka meusobno se kumuliraju.

    (3) Radnik koji po redovnom rasporedu rada radi u dane blagdana i neradnih dana ima pravo na poveanu plau i naknadu plae. Pravo na poveanu plau ukljuuje dodatak za rad blagdanom u visini 50 % osnovne mjesene plae izraunate za sate rada na dane blagdana i neradnih dana.

    (4) Ako radnik po rasporedu rada nije trebao raditi, a radi u dan blagdana i neradni dan zbog neke izvanredne situacije, ima pravo na poveanu plau i dodatni slobodni dan. Pravo na poveanu plau za rad blagdanom i neradnim danom, koji nije redovan rad, ve je posljedica nekih izvanrednih okolnosti, ukljuuje dva dodatka u plai

    - dodatak za rad blagdanom i - dodatak za rad u prekovremenom radu.

    (5) Ako radnik u redovnom radu i prekovremenom radu na dan blagdana, neradnih dana radi u okolnostima rada u drugoj smjeni, odnosno nonog rada, ima pravo i na dodatak za rad u drugoj smjeni, odnosno dodatak za noni rad.

    (6) Ako radnik u redovnom radu i prekovremenom radu na dan blagdana, neradnih dana, radi i u okolnostima rada subote, odnosno nedjelje, dodaci za rad subotom, odnosno nedjeljom iskljuuju se s dodatkom plai za rad blagdanom.

    (7) Kada radnik u redovnom radu i prekovremenom radu radi na dan Uskrsa, dodatak za rad nedjeljom pribraja se dodatku za rad blagdanom.

    lanak 62.

    Kada radnik po nalogu rukovoditelja zamjenjuje odsutnog radnika (zbog bolovanja, porodnog dopusta i rada na projektu ili inozemstvu) u trajanju duem od 15 radnih dana, Poslodavac je duan radniku koji mijenja odsutnog radnika na poslovima vie vrednovanog radnog mjesta, ponuditi aneks ugovora o radu kojim e biti obuhvaeno cijelo razdoblje zamjene.

    lanak 63.

    (1) Radnik koji obavlja poslove koji su dio tehnolokog procesa, a povremeno se obavljaju u uvjetima rada teim od normalnih uvjeta (povremeni specifini poslovi) ima pravo na dodatak osnovnoj mjesenoj plai u postotnom iznosu, i to:

    - dodatak od 100% kod poslova koji se obavljaju uz obaveznu upotrebu kemijskog odijela i izolacijskog aparata,

    - dodatak od 75% kod poslova koji se obavljaju uz obaveznu upotrebu izolacijskog aparata,

    - dodatak od 50% kod poslova koji se obavljaju uz obaveznu upotrebu zatitne maske s plinskim filtrom,

    - dodatak od 35% kod poslova koji se obavljaju uz obaveznu upotrebu polumaske s plinskim filtrom.

    (2) Osnovica za izraun visine ovog dodatka osnovnoj mjesenoj plai je iznos od 8.345,00 kn bruto.

    (3) Dodaci utvreni ovim lankom obraunavaju se za stvarno odraene sate.

    (4) U sluaju rada na poslovima koji se po vie osnova smatraju posebno tekim, dodaci se ne zbrajaju, ve radnik ostvaruje pravo na najvei utvreni dodatak.

    (5) Poslodavac i Sindikat poslove iz st. 1. ovog lanka utvruju posebnim sporazumom.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 26

    lanak 64.

    (1) Ukoliko radnik radi na poslovima remonta i ienja, ima pravo na dodatak osnovnoj mjesenoj plai prema utvrenim normativima.

    (2) Pod poslovima iz prethodnog stavka podrazumijevaju se poslovi na:

    - parnim kotlovima i CO bojlerima, - procesnim peima, - spremnicima i cisternama, - reaktorima, kolonama i posudama, - izmjenjivaima, - ostaloj procesnoj i energetskoj opremi.

    (3) Osnovica za izraun visine ovog dodatka osnovnoj mjesenoj plai je iznos od 8.345,00 kn bruto za odraene sate na poslovima remonta i ienja.

    (4) Izraun odraenih sati za obraun dodatka za poslove remonta i ienja opreme izvodi se na slijedei nain:

    Ho = Hp Hr

    Ho odraeni sati

    Hp planirana norma sati za izvoenje poslova remonta i ienja opreme

    Hr reijski sati rada za vrijeme kojih je radnik radio na poslovima remonta i

    ienja opreme

    Dp = 8.345,00 / 174 x Ho

    Dp dodatak plai za obavljene poslove

    Ho sati za obraun

    (5) Poslodavac e izraditi posebne obrasce za nalog i evidenciju sati rada na poslovima remonta i ienja.

    (6) Poslodavac e uz savjetovanje sa sindikatima posebnom odlukom utvrditi normative za poslove remonta i ienja.

    lanak 65.

    Kada radnik radi u posebno tekim uvjetima ima pravo na dodatak osnovnoj mjesenoj plai:

    - na proizvodnim, buaim i remontnim postrojenjima izvan mjesta prebivalita najmanje u visini od 834,00 kn bruto,

    - za rad na proizvodnim ili buaim platformama najmanje u visini od 5.842,00 kn bruto.

    5) Naknada plae

    lanak 66.

    (1) Radnik ima pravo na naknadu plae u visini kao da je radio u sluaju:

    - godinjeg odmora, - plaenog dopusta, - dravnih blagdana i neradnih dana utvrenih zakonom i to samo ako je prema

    rasporedu rada trebao raditi u dan blagdana ili neradnog dana, - obnaanja dunosti sindikalnog povjerenika iz lanka 120. st. 3. Kolektivnog

    ugovora, - obnaanja dunosti povjerenika zatite na radu,

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 27

    - obnaanje dunosti lana radnikog vijea, - obnaanje dunosti koordinatora braniteljskih Udruga, - prekida rada do kojega je dolo bez krivnje radnika ili zbog drugih okolnosti za

    koje radnik nije odgovoran, ako takav prekid traje do trideset kalendarskih dana, - obrazovanja sindikalnog povjerenika ako se ne remeti proces rada, - osposobljavanja povjerenika zatite na radu, ako se ne remeti proces rada, - koritenja preraspodjele radnog vremena, - koritenja slobodnih dana po osnovi rada dueg od redovnog radnog vremena

    (prekovremenog rada), - ako odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zatite na radu, i to za

    vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zatite na radu, ako za to vrijeme nije rasporeen na druge odgovarajue poslove,

    - obavljanja sistematskog pregleda u organizaciji Poslodavca, - medicinsko programiranog aktivnog odmora u organizaciji Poslodavca, - slubenog izlaza, - slubenog puta, - koritenja stanke za dojenje djeteta, - ostalih opravdanih izostanaka po odobrenju rukovoditelja (npr. odlazak lijeniku i

    sl.).

    (2) Trudna radnica ima pravo na jedan slobodan radni dan mjeseno u svrhu obavljanja prenatalnih pregleda, koje pravo moe, u dogovoru s Poslodavcem, koristiti i na nain da pripadajue sate radnog dana rasporedi i koristi viekratno, tijekom vie radnih dana u tijeku mjeseca. Trudna radnica duna je Poslodavcu pisanim putem najaviti koritenje navedenog prava dva radna dana prije zakazanog vremena za prenatalni pregled te na njegov zahtjev dostaviti dokaz o toj injenici.

    (3) Pravo na naknadu plae u visini kao da je radio podrazumijeva i pravo na pripadajue dodatke osnovnoj mjesenoj plai iz lanka 53. st. 1. i lanka 61. st. 1. alineja 1., 3., 4. i 5. ovog Kolektivnog ugovora, u sluaju kada radnik radi u smjenskom ciklusu, a prema planskom kalendaru za smjenu u kojoj bi inae radio.

    Prava iz ovog stavka ne odnose se na sluajeve koritenja preraspodjele radnog vremena i slobodnih dana po osnovi rada dueg od redovnog radnog vremena (prekovremenog rada) s obzirom da se isti obraunavaju i isplauju uz plau za mjesec u kojem je ostvarena preraspodjela radnog vremena, odnosno, predmetni slobodni dani.

    (4) Naknada plae za vrijeme koritenja godinjeg odmora radniku se isplauje u istom vremenskom razdoblju kao i za redoviti rad.

    (5) Od dana nastanka smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, ili smanjene radne sposobnosti uz djelomini gubitak radne sposobnosti ili neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti, pa do premjetaja na druge odgovarajue poslove, radnik ima pravo na naknadu plae u visini osnovne mjesene plae radnog mjesta ije je poslove obavljao do nastanka smanjene radne sposobnosti uveane za dodatak osnovnoj mjesenoj plai iz lanka 53. st. 1. ovog Kolektivnog ugovora Ako je radnik najmanje pet godina prije utvrene smanjene radne sposobnosti radio neprekidno u smjenskom radu, ima pravo i na dodatke osnovnoj mjesenoj plai za smjenski rad i to prema planskom kalendaru za smjenu u kojoj bi inae radio.

    (6) Pravo na naknadu plae iz st. 5. pod istim uvjetima pripada i radniku rasporeenom na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada, kod kojeg je temeljem lijenikog pregleda obavljenog od strane ugovornog lijenika medicine rada, utvrena njegova nesposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta iz ugovora o radu, a kod kojeg nije dolo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, ili smanjena radne sposobnosti uz djelomini gubitak radne sposobnosti ili neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 28

    (7) Naknada iz st. 5. ovog lanka umanjuje se za iznos invalidske mirovine koju radnik prima prema konanom rjeenju HZMO. Radnik je duan u prosincu svake godine dostaviti potvrdu HZMO-a o visini iznosa mirovine.

    (8) Pravo iz st. 5. ovog lanka radnik ostvaruje iskljuivo od trenutka kada podnese zahtjev uz koji istovremeno obavezno mora priloiti konano rjeenje HZMO o visini invalidske mirovine.

    (9) U sluaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac je duan radniku koji nije iskoristio godinji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora. Naknada se utvruje u visini radnikove prosjene plae u prethodna 3 mjeseca, razmjerno broju dana neiskoritenog godinjeg odmora.

    (10) Iznimno od prethodnih odredbi ovog lanka, sindikalni povjerenik iz lanka 120. st. 3. Kolektivnog ugovora na temelju podnesenog zahtjeva ostvaruje pravo na naknadu plae u iznosu koji predstavlja srednju vrijednost platnog razreda E06, uveano za dodatak osnovnoj mjesenoj plai iz lanka 53. st. 1. ovog Kolektivnog ugovora, ukoliko je to za njega povoljnije. Ovako utvrena naknada iskljuuje dodatke iz lanka 61. Kolektivnog ugovora.

    (11) Za ostale pojedine sluajeve koji nisu obuhvaeni ovim Kolektivnim ugovorom, a odreeni su zakonom ili drugim propisom, visina naknade utvruje se u skladu s tim aktima.

    lanak 67.

    Radnik ima pravo na naknadu plae u visini 90%-tnog iznosa prosjene plae isplaene radniku u prethodna tri mjeseca prije prestanka rada, u sluaju kada radnik ne dolazi na posao zbog toga to je za njegovim radom privremeno prestala potreba, ako takav nedolazak na posao traje do 30 kalendarskih dana, a za razdoblje due od 30 kalendarskih dana radnik ima pravo na naknadu plae u visini 80%-tnog iznosa prosjene plae isplaene radniku u prethodna tri mjeseca prije prestanka rada.

    lanak 68.

    (1) Naknada plae zbog bolovanja na teret Poslodavca utvruje se u visini od 70% osnovice utvrene u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju.

    (2) U sluaju da bolovanje traje due od 42 dana, Poslodavac e radniku za razdoblje bolovanja na teret Poslodavca priznati razliku naknade plae za bolovanje do visine 90% osnovice te e mu istu jednokratno naknadno isplatiti.

    (3) Iznimno, ako u propisanom (estomjesenom) razdoblju radniku nije isplaena niti jedna plaa, odnosno ako mu je isplaena samo jedna plaa, kao osnovica za naknadu plae uzima se plaa isplaena do dana nastanka sluaja na osnovi kojeg se stjee pravo na naknadu plae zbog bolovanja, odnosno plaa koja bi radniku bila isplaena kao da je radio u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem je zapoeto bolovanje. Iznos plae kao da je radio utvruje se sukladno utvrivanju naknade plae u visini kao da je radio iz lanka 66. ovog Kolektivnog ugovora.

    lanak 69.

    (1) Radnicima koji po nalogu Poslodavca iz tehnolokih razloga moraju za vrijeme dnevnog ili tjednog odmora, odnosno za vrijeme blagdana i neradnih dana utvrenih zakonom biti pripravni kod kue, da bi zbog uklanjanja kvarova ili iz drugih opravdanih razloga doli na rad, pripada naknada za pripravnost.

    (2) Visina naknade za pripravnost iznosi 15,80 kn po satu pripravnosti.

    (3) Pripravnost se u pravilu odreuje kao 24-satna, 16-satna, 12-satna, ili 8-satna pripravnost.

    (4) Rad za vrijeme pripravnosti obraunava se kao prekovremeni rad.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 29

    (5) Prekovremeni rad i naknada za pripravnost meusobno se iskljuuju.

    (6) Poslodavac je duan svaka 3 mjeseca pisanim putem izvjeivati sindikat o ostvarenim satima pripravnosti, na razini segmenata djelatnosti / poslovnih funkcija.

    lanak 70.

    (1) Poslodavac se obvezuje isplatiti dodatak na plau za koritenje godinjeg odmora (regres) u visini 1.500,00 (neto) po radniku do 15. srpnja tekue godine i prigodnu nagradu za Boi (boinicu) u iznosu 1.000,00 kn (neto).

    (2) Poslodavac se obvezuje pred Uskrs svakom radniku uruiti dar u naravi u visini 400,00 kn.

    VIII. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

    lanak 71.

    (1) Radniku u sluaju prestanka radnog odnosa zbog odlaska u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu od 20.000,00 kn neto.

    (2) Kada radnik prema Zakonu o radu ima pravo na otpremninu, pripada mu otpremnina u visini 60 % prosjene mjesene bruto isplaene plae ili isplaene naknade plae kao da je radio u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navrenu godinu neprekinutog rada kod Poslodavca i pravnih prednika Poslodavca, osim ako to Poslodavac i Sindikati drugaije utvrde pisanim Sporazumom.

    (3) Ukupan iznos otpremnine iz prethodnog stavka ne moe biti vei od 18 (osamnaest) prosjenih mjesenih bruto isplaenih plaa ili isplaenih naknada plaa kao da je radio u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, osim ako to Poslodavac i Sindikati drugaije utvrde pisanim Sporazumom.

    lanak 72.

    (1) Radnik ima pravo na potporu u slijedeim sluajevima:

    a) smrti lana ue obitelji radnika u iznosu 3.000,00 kn;

    b) - invalidnosti radnika, tjelesnog oteenja radnika od 80% i vie, ako radnik podnese zahtjev za isplatu potpore, te ako uz isto priloi dokaz o svojoj invalidnosti odnosno tjelesnom oteenju i dokumentaciju o postojanju injenice zbog koje se u konkretnom sluaju zahtjeva isplata potpore (npr. raun za kupnju ortopedskog pomagala) ali najvie do 2.500,00 kn godinje;

    - djece s posebnim potrebama, ako radnik podnese zahtjev za isplatu potpore, te ako uz isti priloi dokaz odnosno rjeenje nadlenih institucija o postojanju posebnih potreba i to u visini 2.500,00 kn godinje;

    - invalidnosti radnikovog branog druga ili izvanbranog druga, formalnog ili neformalnog ivotnog partnera i roditelja, odnosno tjelesnog oteenja od 80% i vie, ako radnik podnese zahtjev za isplatu potpore, te ako uz isti priloi dokaz o njihovoj invalidnosti odnosno tjelesnom oteenju i dokumentaciju o postojanju injenice zbog koje se u konkretnom sluaju zahtjeva isplata potpore (npr. raun za ortopedsko pomagalo) i to u visini predoene dokumentacije (rauna) ali najvie do 2.500,00 kn godinje,

    c) neprekinutog bolovanja radnika dueg od 90 dana, ukljuujui porodni dopust u iznosu 2.500,00 kn jedanput godinje;

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 30

    d) Uklanjanje posljedica tetnog dogaaja za koji ne postoji odgovornost radnika, lana njegovog kuanstva, ili tree osobe (uz predoenje dokumentacije o nastanku i visini procijenjene tete) u iznosu do 7.000,00 kn godinje, i pod uvjetom da teta nije pokrivena policom osiguranja.

    tetnim dogaajem smatra se zbivanje ijim nastankom dolazi do znaajne tete na imovini radnika na adresi prebivalita (stambenom prostoru).

    Znaajnom tetom u smislu ovoga lanka smatra se teta ija procijenjena visina premauje iznos od 15.000,00 kn.

    (2) Obitelj radnika ima pravo na jednokratnu potporu u sluaju smrti radnika u iznosu 7.500,00 kn.

    (3) Djeca umrlih radnika i djeca radnika poginulih u Domovinskom ratu koji zadovoljavaju kriterije iz Pravilnika o radu, za vrijeme redovitog kolovanja imaju pravo na potporu u iznosu 1.600,00 kn mjeseno, ali najvie do navrenih 26 godina ivota. Ukoliko korisnik potpore navrava 26 godina prije dana upisa u slijedeu kolsku godinu gubi pravo koritenja novane potpore.

    (4) Radnik ima pravo na potporu za roenje djeteta u iznosu od 3.326,00 kn za svako dijete. U sluaju da oba roditelja rade u INA, d.d., pravo na potporu za roenje djeteta ostvaruje samo jedan roditelj.

    (5) Za isplatu potpora prema odredbama ovog lanka, potreban je zahtjev radnika, a mjerodavan je datum nastanka sluaja i Kolektivni ugovor koji je vaio u tom trenutku. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu nadlenoj slubi Sektora upravljanja ljudskim resursima u roku 30 dana od dana nastanka sluaja.

    lanak 73.

    (1) Kada Poslodavac (ili od njega ovlatena osoba) upuuje radnika na slubeni put, prije odlaska na slubeni put, duan mu je uruiti putni nalog.

    (2) Za slubeno putovanje u zemlji radnicima iji su rasponi i sloenost regulirani ovim Kolektivnim ugovorom pripada naknada trokova prijevoza, naknada trokova noenja u visini stvarnih trokova i dnevnica iji je puni iznos u visini 170,00 kn, a za slubeno putovanje u inozemstvo takvom radniku dnevnice se obraunavaju i isplauju na nain kako je to regulirano za korisnike dravnog prorauna.

    (3) Pravo, obraun i isplata dnevnica i naknada trokova za slubeno putovanje u zemlji i inozemstvu za radnike koji su sklopili posebni ugovor s Poslodavcem (u odnosu na koje rasponi i sloenost poslova nisu regulirani ovim Kolektivnim ugovorom) reguliraju se internim aktom Poslodavca.

    lanak 74.

    (1) Za vrijeme rada i boravka izvan sjedita Poslodavca ili sjedita izdvojene poslovne jedinice Poslodavca i izvan mjesta njegova prebivalita odnosno boravita radi poslova koje obavlja za Poslodavca, radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu podmiruje poveane trokove zbog boravka na terenu.

    (2) Visina terenskog dodatka u zemlji i inozemstvu odreuje se u maksimalno neoporezivom iznosu sukladno poreznim propisima vaeima u trenutku svake pojedine isplate.

    (3) Radnik koji ostvaruje pravo na terenski dodatak ima pravo na trokove prijevoza radi odlaska na tjedne odmore s mjesta rada do mjesta svog prebivalita odnosno boravita i obratno.

    (4) Dnevnica i terenski dodatak meusobno se iskljuuju.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 31

    lanak 75.

    (1) Radnik koji neprekidno provede vie od 30 dana na radu u mjestu sjedita Poslodavca, a izvan mjesta njegovog prebivalita i prebivalita njegove obitelji, ima pravo na naknadu za odvojeni ivot u iznosu od najmanje 1.600,00 kn mjeseno.

    (2) Radnik koji ostvaruje pravo na odvojeni ivot ima, radi odlaska na tjedne odmore pravo na trokove prijevoza od mjesta rada do mjesta svog prebivalita.

    (3) Ako je radniku osiguran samo smjetaj, naknada iz st. 1. ovog lanka umanjuje se 30%, a ako je osigurana samo prehrana naknada se umanjuje 20%.

    (4) Ako radnik nakon sklapanja ugovora o radu promijeni mjesto svog prebivalita, Poslodavac nema obvezu isplaivati mu naknadu za odvojeni ivot, osim u iznimnim sluajevima koji e se utvrditi posebnim pravilnikom uz savjetovanje sa sindikatom.

    (5) Terenski dodatak i naknada za odvojeni ivot meusobno se iskljuuju.

    lanak 76.

    (1) Poslodavac e radniku naknaivati stvarne trokove povodom prijevoza na posao i s posla, prema iznosu cijene mjesene, odnosno pojedinane dnevne karte mjesnim i meumjesnim javnim prijevozom. Iznos ove naknade ne moe biti vei od 1.600 kn mjeseno.

    (2) Svoje pravo na naknadu trokova prijevoza, radnik dokazuje podacima o prebivalitu odnosno boravitu iz porezne kartice te po potrebi izjavom iz st. 7. i temeljem dokumentacije o visini prijevoza od mjesta stanovanja do mjesta rada na temelju potvrde ili ovjerenog izvoda iz cjenika javnog prijevoza.

    (3) Kada postoji mogunost koritenja vie prijevoznika i/ili alternativnih prijevoznih mogunosti, radnik ima pravo na naknadu trokova prijevoza iz st. 1. ovog lanka prema cijenama onog prijevoznika koji je za Poslodavca najpovoljniji pod uvjetom da vozni red tog prijevoznika omoguuje redovit dolazak na posao i povratak s posla. Redoviti dolazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran na nain da vrijeme ekanja od dolaska u mjesto rada do poetka radnog vremena radnika te vrijeme ekanja od zavretka radnog vremena do polaska redovite linije prema mjestu stanovanja radnika ne prelazi 45 minuta, u sluaju potrebe za presjedanjem vrijeme ekanja izmeu dvije linije javnog prijevoza ne smije biti due od 30 minuta.

    (4) Ako je radnik zbog prirode posla obavezan u toku dana dolaziti vie puta na radno mjesto, pripada mu pravo na naknadu prijevoza u skladu s odredbama ovog lanka.

    (5) Ako na relaciji izmeu mjesta rada i mjesta prebivalita odnosno boravita radnika nema organiziranog javnog prijevoza, a potreba prijevoza objektivno postoji, radnik ima pravo na naknadu trokova u visini cijene javnog prijevoza na drugoj relaciji iste ili sline udaljenosti, a prema cjeniku javnog prijevoznika.

    Radnik ije se mjesto rada nalazi na autocesti te postoji stvarna potreba plaanja cestarine ili tunelarine za dolazak i odlazak s radnog mjesta, a kada nema organiziranog javnog prijevoza, ima pravo na naknadu i ovih trokova.

    (6) Kada radnik ostvaruje pravo na naknadu trokova prijevoza na posao i s posla mjesnim i meumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesene karte, nema pravo na naknadu za prijevoz kada koristi glavninu godinjeg odmora. Radnicima iz ovog stavka uz plau za lipanj ne obraunava se, niti isplauje naknada za prijevoz.

    (7) Poslodavac moe samostalno odluiti u kojim e sluajevima od radnika zatraiti potpisivanje izjave pod materijalnom i radno pravnom odgovornou, da su prijavljeni podaci o prebivalitu odnosno boravitu iz porezne kartice istiniti, odnosno odgovaraju stvarnom mjestu stanovanja radnika. Ako radnik ne potpie zatraenu izjavu, isplatit e mu se trokovi prijevoza za prijevoz u mjestu rada. Poslodavac moe provjeriti tonost prijavljenih podataka.

  • Kolektivni ugovor za INA, d.d. 32

    (8) Ukoliko promjena prebivalita ili boravita radnika, Poslodavcu uzrokuje vee trokove prijevoza radnika na posao i s posla, radnik nema pravo na razliku veih trokova prijevoza. Iznimno radnik ima pravo na vee trokove prijevoza ako je promjena prebivalita radnika uzrokovana sklapanjem braka ili ivotnog partnerstva u roku 30 dana od dana zakljuenja istog, ili zbog stjecanja prve nekretnine u kojem sluaju je radnik duan Poslodavcu dostaviti dokaze o istom (uvjerenje o promjeni prebivalita i vjenani list ili izvadak iz registra ivotnog partnerstva, ili uvjerenje o promjeni prebivalita i rjeenje o poreznom osloboenju za kupnju prve nekretnine. Za ostvarenje ovoga prava mjerodavan je datum promjene prebivalita i tada vaei interni dokument.

    (9) Kada radnik, pored organiziranog prijevoza na posao i s posla od strane Poslodavca, dodatno koristi mjesni i meumjesni javni prijevoz, ima pravo na naknadu trokova prijevoza sukladno st. 1. ovog lanka.

    (10)Trokovi prijevoza isplauju se za mjesec za koji se isplauje plaa (isplata unatrag).

    lanak 77.

    Kada se radnik slui privatnim automobilom u slubene svrhe po nalogu ovlatene osobe, pod posebnim okolnostima koje utvruje ovlatena osoba, nadoknadit e mu se trokovi u visini 2,00 kn po prijeenom kilometru.

    lanak 78.

    Poslodavac e posebnim pravilnikom, uz savjetovanje sa sindikatom, podrobnije razraditi odredbe iz lanka 73. do lanka 77. ovog Kolektivnog ugovora