-210 Kolektivni Ugovor - Predškolske Ustanove

Embed Size (px)

DESCRIPTION

zakon-strucni-kolektivni ugovor

Citation preview

Na temelju lanka 51

Na temelju lanka 51. stavka 2. Zakona o predkolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine 10/97 i 107/07),

Grad Zagreb, to ga zastupa gradonaelnik Milan Bandi, dipl.politolog, kao osniva 60 predkolskih ustanova Grada Zagreba

iSindikat radnika u predkolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, to ga zastupa predsjednica Boena Strugar, te

Sindikat odgoja i obrazovanja Hrvatske, to ga zastupa predsjednica Anita Car,sklopili su 1. srpnja 2010.

KOLEKTIVNI UGOVORza zaposlene u predkolskim ustanovama Grada Zagreba

1. TEMELJNE ODREDBE

lanak 1.

Ovim se kolektivnim ugovorom za zaposlene u predkolskim ustanovama Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Ugovor) ureuju meusobna prava i obveze potpisnika ovog ugovora te prava i obveze iz rada i na osnovi rada radnika u predkolskim ustanovama kojima je osniva Grad Zagreb (u daljnjem tekstu: predkolske ustanove).

lanak 2.

Pod pojmom "poslodavac", u smislu ovog ugovora, podrazumijeva se predkolska ustanova kojoj je osniva Grad Zagreb.

Pod pojmom "isti poslodavac", u smislu ovog ugovora, podrazumijevaju se sve predkolske ustanove kojima je osniva Grad Zagreb, odnosno njihovi pravni prethodnici.

Pod pojmom "sindikat", u smislu ovog ugovora, podrazumijevaju se Sindikat radnika u predkolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske i Sindikat odgoja i obrazovanja Hrvatske ili, na temelju njihove odluke, ovlatena sindikalna podrunica.

Pod pojmom "radnik", u smislu ovog ugovora, podrazumijevaju se radnici u predkolskim ustanovama kojima je osniva Grad Zagreb, zaposleni na neodreeno ili odreeno vrijeme, s punim ili nepunim te skraenim radnim vremenom i radnici koji su radni odnos zasnovali u svojstvu pripravnika.

Rijei i pojmovi koji imaju rodno znaenje koriteni u ovom ugovoru odnose se jednako na muki i enski rod bez obzira na to jesu li koriteni u mukom ili enskom rodu.

lanak 3.

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se uvijek, osim ako je zakonom, nekim drugim kolektivnim ugovorom koji se odnosi na radnike iz lanka 1. ovog ugovora, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, pravilnicima o radu poslodavca ili ugovorom o radu neto za radnike rijeeno povoljnije.lanak 4.

Potpisnici su suglasni da e se u meusobnim odnosima rukovoditi sljedeim naelima:

- suradnjom na podruju radnih odnosa, socijalnog osiguranja i zapoljavanja;

- promicanjem socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;

- mirnim rjeavanjem sporova.

lanak 5.

Potpisnici se obvezuju osigurati pravilnu primjenu i potivanje odredaba ovog ugovora i suzdravati se akcija koje bi tetile njegovoj provedbi.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale ili nisu bile poznate u trenutku sklapanja ovog ugovora jedna od strana ne bi mogla izvravati neke od odredaba ovog ugovora ili bi joj to bilo izuzetno oteano, potpisnici se obvezuju da nee jednostrano prekriti ovaj ugovor ve e drugoj strani predloiti izmjenu ugovora.2. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

lanak 6.

Radnici se primaju na rad u predkolske ustanove na temelju natjeaja, odnosno oglasa, sukladno zakonu, drugom propisu i opem aktu poslodavca te prethodnoj suglasnosti osnivaa.

Za obavljanje poslova koji ne trpe odgaanje radnik se moe primiti na rad bez objavljivanja natjeaja, odnosno oglasa, ali najdue za razdoblje do 90 dana.

lanak 7.

Radni se odnos zasniva ugovorom o radu koji se, u pravilu, sklapa na neodreeno vrijeme.

Ugovor o radu moe se, iznimno, sklopiti na odreeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa prestanak kojeg je unaprijed utvren objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, obavljanjem odreenog posla ili nastupanjem odreenog dogaaja, a osobito ako se radi o:

- zamjeni privremeno nenazonog radnika;

- privremenom poveanju opsega poslova;

- privremenim poslovima za koje postoji iznimna potreba;

- ostvarivanju odreenog programa ogranienog trajanja (pokusnog programa predkolskog odgoja, programa predkole, kraeg programa predkolskog odgoja, redovitog programa predkolskog odgoja koji se provodi uz organizirani prijevoz djece ili u prostoru iznajmljenom za vrijeme krae od tri godine);

- poslovima koji ne trpe odgodu, za koje se sklapa ugovor o radu na odreeno vrijeme do zasnivanja radnog odnosa na temelju natjeaja, odnosno oglasa, ali ne due od 90 dana;

- poslovima za koje se na raspisani natjeaj, odnosno oglas ne javi osoba koja ispunjava propisane uvjete te se s osobom koja te uvjete ne ispunjava sklapa ugovor na odreeno vrijeme do zapoljavanja osobe koja ispunjava propisane uvjete, a najdue do kraja tekue pedagoke godine;

- drugim sluajevima utvrenim zakonom.

lanak 8.

Poslodavac moe sklopiti jedan ili vie uzastopnih ugovora o radu na odreeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje due od tri godine u sljedeim sluajevima:

- radi zamjene jednog ili vie privremeno nenazonih zaposlenika - do njihova povratka na rad;

- radi obavljanja poslova za koje zaposlenik nema propisane uvjete - dok se na natjeaj, odnosno oglas, to se ponavlja svake pedagoke godine, ne javi osoba koja ispunjava traene uvjete;

- radi obavljanja poslova na provedbi programa ogranienog trajanja.3. PROBNI RAD

lanak 9.

Prigodom sklapanja ugovora o radu na neodreeno vrijeme moe se ugovoriti probni rad.

Probni rad moe trajati najvie:

- do mjesec dana za poslove za koje se trai osnovna kola ili nia struna sprema;

- do dva mjeseca za poslove za koje se trai srednja struna sprema;

- do etiri mjeseca za poslove za koje se trai via struna sprema;

- do est mjeseci za poslove za koje se trai visoka struna sprema ili vie.

Probni se rad, iznimno, moe produiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana.

lanak 10.

Otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu mora biti obrazloen i u pisanom obliku.

Ako otkaz iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac ne dostavi radniku najkasnije posljednjeg dana probnoga rada, smatrat e se da je radnik na probnom radu zadovoljio.

Ravnatelj predkolske ustanove imenovat e komisiju za praenje rada i provjeru strunih i radnih sposobnosti radnika na probnom radu.

Komisija za praenje rada radnika na probnom radu ima tri lana.

lanovi komisije moraju imati najmanje isti stupanj i istu vrstu strune spreme kao i radnik ije se strune i radne sposobnosti provjeravaju.4. PRIPRAVNICI

lanak 11.

Ugovor o radu moe se sklopiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalan rad u zanimanju za koje se kolovao.

Pripravnici se mogu zapoljavati na poslovima za koje se trai struna sprema od srednje do visoke.

Radi osposobljavanja za samostalan rad pripravnika se moe privremeno uputiti u drugu predkolsku ustanovu.

lanak 12.

Ako posebnim propisima nije drugaije utvreno, pripravniki sta moe trajati najvie:

- do tri mjeseca za poslove za koje se trai srednja struna sprema;

- do est mjeseci za poslove za koje se trai via struna sprema;

- do dvanaest mjeseci za poslove za koje se trai visoka struna sprema.

Na zahtjev pripravnika pripravniki se sta moe skratiti za jednu treinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad.

lanak 13.

Pripravnik mora imati mentora te dobiti plan i program pripravnikog staa.

lanak 14.

Pripravnik polae struni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom.

Pripravnik mora dobiti ispitni program i ispitnu literaturu.

Ako pripravnik ne poloi pripravniki ispit u prvom pokuaju, ima pravo polagati jo jednom, u roku koji ne moe biti krai od petnaest dana. Ako ni tada ne poloi, poslodavac mu moe redovito otkazati.

lanak 15.

Na pripravnike - odgojitelje i strune suradnike u predkolskim ustanovama primjenjuju se odredbe Zakona o predkolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine 10/97 i 107/07) i propisa donesenih na temelju zakona u svezi s provoenjem pripravnikog staa i polaganjem strunog ispita.lanak 16.

Ako su struni ispit ili radno iskustvo utvreni zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta odreenog zanimanja, poslodavac moe osobu koja je zavrila kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (struno osposobljavanje za rad).

Ugovor o strunom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.

Razdoblje strunog osposobljavanja za rad moe trajati najdue onoliko koliko traje pripravniki sta.5. ZBRINJAVANJE VIKA I PREUZIMANJE RADNIKA

lanak 17.

Radi zbrinjavanja radnika na neodreeno vrijeme za radom kojih je prestala potreba u predkolskim ustanovama, potpisnici ovog ugovora osnivaju zajedniku komisiju.

Zajednika komisija iz stavka 1. ovoga lanka broji etiri lana, od kojih svaka ugovorna strana imenuje po dva lana na vrijeme od dvije godine. Predsjednik zajednike komisije u prvoj se godini mandata bira iz reda predstavnika sindikata, a u drugoj godini mandata iz reda predstavnika poslodavaca. Komisija radi na sjednicama, a odluuje veinom glasova ukupnog broja lanova.

Sjedite zajednike komisije je pri Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i port koji obavlja strune i administrativno-tehnike poslove za potrebe zajednike komisije.

Predkolske su ustanove dune Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i port dostavljati podatke o utvrenom viku radnika na neodreeno vrijeme i podatke o potrebi za novim radnicima.

Predkolske ustanove ne mogu otkazati ugovor o radu na neodreeno vrijeme, odnosno ne mogu sklopiti ugovor o radu s novim radnicima na neodreeno ili odreeno vrijeme due od 90 dana prije nego to Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i port dostave podatke iz stavka 4. ovoga lanka.

O svakom prijavljenom viku radnika Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port izvjeuje predsjednika zajednike komisije koji odmah saziva sjednicu komisije.

Na temelju evidencije o potrebama i vikovima radnika, zajednika komisija predlae predkolskim ustanovama sklapanje sporazuma o preuzimanju vika radnika.

Sporazum o preuzimanju radnika sklapaju nadlena tijela predkolskih ustanova, uz suglasnost radnika.lanak 18.

Ako radniku na neodreeno vrijeme, za radom kojega je prestala potreba u predkolskoj ustanovi, nije mogue osigurati zaposlenje kod istog ili drugog poslodavca, odnosno ako radnik odbije predloeni nain zbrinjavanja, moe mu se otkazati ugovor o radu.

Radniku iz stavka 1. ovoga lanka radni odnos prestaje protekom otkaznih rokova iz lanka 114. Zakona o radu.

Radnik iz stavka 1. ovoga lanka, kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu u visini jedne njegove prosjene neto mjesene plae isplaene u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod istog poslodavca.lanak 19.

Radniku na neodreeno vrijeme, za radom kojega je prestala potreba, a nedostaje mu najvie pet godina ivota ili pet godina radnog staa do ostvarivanja uvjeta za mirovinu, radni odnos ne moe prestati do ostvarivanja uvjeta za mirovinu, s tim da u tom razdoblju ima pravo na naknadu plae u visini plae koju je ostvario u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem mu je poslodavac otkazao ugovor o radu.lanak 20.

Sukladno prirodi posla i organizaciji rada predkolskih ustanova, a na zahtjev zainteresiranih radnika na neodreeno vrijeme, moe se odobriti preuzimanje radnika izmeu dviju predkolskih ustanova bez natjeaja, odnosno oglasa, ako radnici imaju propisani stupanj i vrstu strune spreme.

U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, predkolske ustanove sklapaju sporazum o preuzimanju radnika.6. RADNO VRIJEME

lanak 21.

Puno radno vrijeme radnika u predkolskoj ustanovi iznosi 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme rasporeuje se u pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.

U sluaju utvrene potrebe djece za ostvarivanjem programa subotom, za potreban se broj radnika mora odrediti drugaiji tjedni raspored radnog vremena.

Radno vrijeme odgojitelja i odgojno-obrazovnih radnika u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece; strunih suradnika u neposrednom pedagokom radu s djecom, odgojiteljima i roditeljima; vie medicinske sestre - zdravstvenog voditelja u neposrednom zdravstveno-odgojnom radu s djecom, odgojiteljima i ostalim radnicima u predkolskoj ustanovi; te strunih radnika koji provode programe za djecu s tekoama u neposrednom radu s djetetom odreuje se sukladno Dravnome pedagokom standardu predkolskog odgoja i naobrazbe, odnosno odluci ministra nadlenog za obrazovanje.lanak 22.

Poetak i zavretak tjednoga i dnevnoga radnog vremena i raspored radnog vremena na odreenim poslovima utvruje se godinjim planom i programom rada predkolske ustanove, uz obvezu savjetovanja s radnikim vijeem.

Ravnatelj predkolske ustanove izdaje svakom radniku rjeenje o godinjem zaduenju i strukturi radnog vremena.

Zbog prirode posla i zahtjeva procesa rada u predkolskoj ustanovi, radno se vrijeme u okviru godinjeg zaduenja i strukture radnog vremena moe preraspodijeliti tijekom pedagoke godine odlukom ravnatelja predkolske ustanove, ovisno o programima predkolskog odgoja, a u skladu s Dravnim pedagokim standardom. Preraspodijeljeno radno vrijeme u odreenom razdoblju (najdue est mjeseci) moe iznositi najvie 48 sati tjedno, s tim da se u preostalom razdoblju koritenjem slobodnih dana odnosno tjednim radnim vremenom kraim od 40 sati osigura da radnik prosjeno ne radi due od 40 sati tjedno tijekom pedagoke godine.7. ODMORI I DOPUSTI

lanak 23.

Svi radnici u predkolskim ustanovama koji rade najmanje est sati dnevno imaju svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) u trajanju od 30 minuta. Stanka se ubraja u radno vrijeme.

Vrijeme koritenja stanke odreuje poslodavac.

Ako priroda posla ne omoguuje stanku u tijeku rada (odgojitelji i odgojno-obrazovni radnici), poslodavac e radniku to vrijeme preraspodijeliti u okviru ukupnoga godinjeg zaduenja.

lanak 24.

Tijekom svakoga vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.lanak 25.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 24 sata neprekidno, kojem se pribraja dnevni odmor iz lanka 24. ovog kolektivnog ugovora.

Tjedni odmor radnik koristi subotom i nedjeljom.

Ako radnik zbog potrebe posla ne moe koristiti tjedni odmor na nain iz stavka 2. ovoga lanka, moe ga koristiti naknadno, a prema odluci poslodavca, najkasnije tijekom sljedea dva tjedna.lanak 26.

Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje etiri tjedna (20 radnih dana).lanak 27.Radnik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od 8 dana, stjee pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada.

Privremena nesposobnost za rad, obavljanje dunosti graana u obrani ili drugi zakonom odreeni sluaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovog lanka.lanak 28.

Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjavanja estomjesenog roka iz lanka 58. stavka 1. Zakona o radu, nije stekao pravo na godinji odmor;

- ako mu radni odnos prestane prije zavretka estomjesenog roka iz lanka 58. stavka 1. Zakona o radu;

- ako mu radni odnos prestane prije 1. srpnja.

Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godinji odmor.lanak 29.Trajanje godinjeg odmora utvruje se tako da se na 4 tjedna (20 radnih dana), koliko iznosi zakonom odreeno najkrae trajanje godinjeg odmora, dodaju dani godinjeg odmora prema pojedinano odreenim mjerilima:

a) s obzirom na sloenost poslova

- poslovi za koje je uvjet O, NSS1 dan- poslovi za koje je uvjet SSS2 dana- poslove za koje je uvjet VS3 dana- poslove za koje je uvjet VSS4 danab) s obzirom na duinu radnoga staa

- od 5 do 10 godina radnog staa1 dan

- od 10 do 15 godina radnog staa2 dana

- od 15 do 20 godina radnog staa3 dana

- od 20 do 25 godina radnog staa4 dana

- od 25 do 30 godina radnog staa5 dana

- od 30 do 35 godina radnog staa6 dana

- od 35 i vie godina radnog staa7 dana

c) s obzirom na uvjete rada

- poslovi obavljanje kojih je vezano uz buku, neujednaenu temperaturu, vlagu (spremaica, pralja, velja, kuharice, ekonom, voza, domar)2 dana

- poslovi obavljanje kojih je vezano uz stalan kontakt s djecom, roditeljima i strankama (odgojitelj, struni suradnik, tajnik, voditelj i radnik u raunovodstvu, ravnatelj)2 dana

- poslovi odgojitelja koji rade u prijevozu, na vie programa ili objekata dodatno1 dan

d) s obzirom na posebne socijalne uvjete

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom2 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete jo po1 dan

- samohranom roditelju malodobnog djeteta3 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu3 dana

- osobi s invaliditetom3 dana

e) s obzirom na ostvarene natprosjene rezultate rada

- prema ocjeni ravnatelja1-3 danaUkupno trajanje godinjeg odmora odreuje se na nain da se 4 tjedna (20 radnih dana) uvea za zbroj svih dodatnih dana utvrenih u skladu s tokama od a) do e) stavka 1.

Maloljetni radnik, slijepi radnici i radnici donatori organa te radnici koji rade na poslovima na kojima ih ni uz primjenu mjera zatite na radu nije mogue u potpunosti zatititi od tetnih utjecaja, imaju pravo na najmanje 30 radnih dana godinjeg odmora, ako to pravo ne ostvaruju primjenom kriterija iz ovog lanka.lanak 30.

Prigodom utvrivanja trajanja godinjeg odmora ne uraunavaju se subota i nedjelja, te blagdani i neradni dani odreeni zakonom.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlateni lijenik ne uraunava se u trajanje godinjeg odmora.lanak 31.

Radnik ima pravo koristiti godinji odmor u dva dijela, osim ako s poslodavcem drukije ne dogovori.

Ako radnik koristi godinji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godinji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godinji odmor u trajanju duem od dva tjedna.

Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godinjeg odmora po elji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti, najmanje dva dana ranije.

Radnici koji zbog obavljanja dunosti graana u obrani nisu koristili godinji odmor, imaju pravo neiskoriteni godinji odmor za prethodnu godinu koristiti u cijelosti u sljedeoj kalendarskoj godini, s tim da vrijeme koritenja neiskoritenoga godinjeg odmora odreuje poslodavac.

lanak 32.

Raspored koritenja godinjeg odmora utvruje poslodavac najkasnije do 30. lipnja tekue godine, te o rasporedu obavjetava radnike.

Prigodom odreivanja vremena koritenja godinjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je duan voditi rauna o potrebama i eljama radnika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge.

lanak 33.

Na temelju plana rasporeda koritenja godinjeg odmora poslodavac dostavlja svakom radniku odluku o koritenju godinjeg odmora, najkasnije 15 dana prije poetka koritenja godinjeg odmora.

Radniku se moe odgoditi, odnosno prekinuti koritenje godinjeg odmora samo radi obavljanja osobito vanih i neodgodivih slubenih poslova, a na temelju odluke poslodavca.

Radniku kojem je odgoeno ili prekinuto koritenje godinjeg odmora mora se omoguiti naknadno koritenje, odnosno nastavljanje koritenja godinjeg odmora.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih trokova prouzroenu odgodom, odnosno prekidom koritenja godinjeg odmora.

Trokovima iz stavka 4. ovoga lanka smatraju se putni i drugi trokovi.

Putnim se trokovima smatraju stvarni trokovi prijevoza koji je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godinji odmor u trenutku prekida i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, u visini odreenoj ovim ugovorom.

Drugim se trokovima smatraju ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno prekida godinjeg odmora, to dokazuje odgovarajuom dokumentacijom.

lanak 34.Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plae (plaeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini, u sljedeim sluajevima:

- sklapanje braka5 radnih dana

- roenje djeteta5 radnih dana

- smrt suprunika, roditelja, ouha i maehe, djeteta, pastoradi, posvojitelja, posvojenika i unuka5 radnih dana

- smrt brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja suprunika2 radna dana

- selidba u istom mjestu stanovanja2 radna dana

- selidba u drugo mjesto stanovanja3 radna dana

- dobrovoljnom davatelju krvi za svako davanje2 radna dana

- teka bolest djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja3 radna dana

- polaganje strunog ispita prvi put10 radnih dana

- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr.2 radna dana

- elementarne nepogode5 radnih dana

Radnik ima pravo na plaeni dopust za svaki smrtni sluaj naveden u stavku 1. ovoga lanka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

U sluaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaenog dopusta se, u pravilu, koriste neposredno nakon davanja krvi, a u nemogunosti koritenja neposredno nakon davanja krvi, dani plaenog dopusta koristit e se naknadno, prema odluci poslodavca.

lanak 35.

Radnik kojega poslodavac upuuje na kolovanje, struno osposobljavanje ili usavravanje ima pravo na plaeni dopust za pripremanje i polaganje ispita, ukupno do 15 radnih dana godinje.

Za pripremanje i polaganje zavrnog ispita, osim plaenog dopusta iz stavka 1. ovoga lanka, radnik ima pravo na jo 5 radnih dana plaenog dopusta.

Ako to zahtijevaju okolnosti, radniku se moe odobriti plaeni dopust za kolovanje, struno osposobljavanje ili usavravanje i u duem trajanju, ali ne due od 60 radnih dana u jednoj godini.

lanak 36.

Radnik moe koristiti plaeni dopust iskljuivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaeni dopust, osim u sluaju smrtnog sluaja i dobrovoljnog davanja krvi.

Ako okolnosti iz lanka 34. ovoga ugovora nastupe u vrijeme koritenja godinjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnik ne moe ostvariti pravo na plaeni dopust za dane kada je koristio godinji odmor ili je bio na bolovanju, osim u sluaju smrtnog sluaja i dobrovoljnog davanja krvi.

lanak 37.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

lanak 38.

Radniku se moe odobriti dopust bez naknade plae (neplaeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da nee izazvati tekoe u obavljanju poslova poslodavca, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kue ili stana, njege lana ue obitelji, lijeenja na osobni troak, sudjelovanja u kulturno-umjetnikim i portskim priredbama, osobnog kolovanja, dokolovanja, osposobljavanja, usavravanja ili specijalizacije.

Ako to okolnosti zahtijevaju, radniku se neplaeni dopust iz stavka 1. ovoga lanka moe odobriti u trajanju duem od 30 dana.

lanak 39.

Za vrijeme neplaenog dopusta radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

U odluci o odobravanju neplaenog dopusta radniku se obvezno navode pravne posljedice mirovanja prava i obveza iz radnog odnosa u skladu s vaeim propisima.

lanak 40.

Radnicima koji rade na teim poslovima, odnosno poslovima za koje je priznat sta osiguranja s poveanim trajanjem, moe se odobriti plaeni medicinski odmor ako su, obavljajui takve poslove, stekli:

- od 5 do 10 godina staa osiguranja5 radnih dana svake 4 godine

- od 10 do 15 godina staa osiguranja5 radnih dana svake 3 godine

- od 15 do 20 godina staa osiguranja5 radnih dana svake 2 godine

- od 20 do 30 godina staa osiguranja7 radnih dana svake 2 godine

- od 30 godina staa osiguranja do mirovine7 radnih dana svake godine

8. PLAE, DODACI NA PLAE I NAKNADE

lanak 41.

Plaa za obavljeni rad radnika u predkolskoj ustanovi sastoji se od:

- osnovne plae,

- dodatka na plau za rad u posebnim situacijama,

- stimulativnog dodatka ako je on predvien posebnom odlukom poslodavca i ako su za to osigurana posebna sredstva.

lanak 42.

Osnovna plaa radnika za puno radno vrijeme i uobiajeni uinak je umnoak osnovice za izraun plae i koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta na kojem zaposlenik radi, uvean za iznos stalnog dodatka i dodatka na radni sta.

lanak 43.

Za odobreni broj i strukturu radnika predkolskih ustanova kojima se plaa osigurava iz sredstava prorauna Grada Zagreba utvruje se osnovica za izraun osnovne mjesene plae od 1. sijenja 2010. u bruto iznosu od 3.620,00 kuna.

Stalni dodatak za trokove prehrane je 0,10% od utvrene osnovice, a dodaje se zbroju umnoka koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta i osnovice za izraun plae i dodatka za radni sta, a po satu ostvarenoga redovnoga efektivnoga radnog vremena.lanak 44.

Osnovicu za izraun osnovne mjesene plae radnika ugovorne strane utvruju na nain da se osnovica iz lanka 43. stavka 1. ovoga ugovora za svaku sljedeu proraunsku godinu uvea za postotak porasta prosjene bruto plae radnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeanj - kolovoz tekue godine u kojoj se donosi proraun za sljedeu godinu, u odnosu na prosjenu bruto plau radnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeanj - kolovoz prethodne godine.

Ako trokovi ivota u razdoblju u kojem se utvruje osnovica za izraun plae iz stavka 1. ovoga lanka budu rasli bre od utvrenog postotka rasta osnovice, primijenit e se postotak rasta trokova ivota.

lanak 45.

Poslodavac kojem se iz sredstava prorauna Grada Zagreba ne osiguravaju sredstva za plae za sve zaposlene moe, ovisno o ostvarenom vlastitom prihodu i drugim izvorima sredstava, utvrditi osnovicu za izraun osnovne mjesene plae u iznosu manjem ili jednakom iznosu osnovice iz lanaka 43. i 44. ovoga ugovora.lanak 46.

Radniku pripada dodatak za radni sta u visini od 0,5% za svaku navrenu godinu radnog staa, od prvog dana sljedeeg mjeseca u odnosu na mjesec stjecanja prava.

Dodatak na radni sta izraunava se tako da se umnoak osnovice i koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta radnika pomnoi sa 0,5% za svaku navrenu godinu radnog staa.lanak 47.

Koeficijenti sloenosti poslova pojedinih radnih mjesta utvrenih pravilnicima o unutarnjem ustrojstvu i nainu rada predkolskih ustanova odreuju se kako slijedi:1. STRUNO-PEDAGOKI POSLOVINAZIV RADNOG MJESTAKOEFICIJENT

1.1.STRUNI SURADNIK - PEDAGOG, PSIHOLOG, DEFEKTOLOG (VSS), s poloenim strunim ispitom2,35

1.2.ODGOJITELJ I MEDICINSKA SESTRA (VS), s poloenim strunim ispitom2,10

1.3.ODGOJITELJ I MEDICINSKA SESTRA (SSS), zateeni na radu 7.2.1997.2,00

1.4.ODGOJITELJ (VS), s poloenim strunim ispitom i ODGOJITELJ (SSS - odgojiteljska kola) koji imaju i steeno zvanje pedagoga, psihologa ili defektologa (VSS)2,20

1.5.ODGOJITELJ - DEFEKTOLOG i REHABILITATOR (VSS), s poloenim strunim ispitom koji radi u posebnoj skupini za djecu s tekoama u razvoju2,35

1.6.DADILJA I NJEGOVATELJICA, zateena na radu 12.5.1990. ili koja radi u posebnoj skupini za djecu s tekoama u razvoju1,55

1.7.UITELJ (VS), s poloenim strunim ispitom koji radi u programu predkole ili odobrenome posebnom programu2,10

1.8.UITELJ (VSS), s poloenim strunim ispitom koji radi u programu predkole ili odobrenome posebnom programu2,20

Strunom radniku koji nema poloen struni ispit koeficijent sloenosti radnog mjesta odreen u prethodnom stavku umanjuje se za 15%.

Koeficijent predvien za strunog radnika s poloenim strunim ispitom ne umanjuje se zaposlenicima s odreenom vrstom i stupnjem strune spreme koji su zakonom osloboeni obveze polaganja strunog ispita.

Posebna zaduenja i specifinosti rada strunih radnika kao to su: voditelji smjena ili objekata, voditelji strunih aktiva, mentori za uvoenje pripravnika u samostalan rad, rad u dvije ili vie predkolskih ustanova, vrednuju se tako da im se ta zaduenja ukljuuju u normu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s djecom, sukladno vaeim standardima i normativima predkolskog odgoja Grada Zagreba.

Strunim radnicima sa steenim zvanjem mentora ili savjetnika poveava se koeficijent sloenosti radnog mjesta:

- za zvanje mentora10%,

- za zvanje savjetnika20%.2. RAVNATELJ

NAZIV RADNOG MJESTAKOEFICIJENT

2.1.RAVNATELJ (VSS)2,90

2.2.RAVNATELJ (VS)2,80

Koeficijent sloenosti radnog mjesta ravnatelja odreenog stupnja strune spreme poveava se sukladno veliini predkolske ustanove:

- za 5 % ako predkolska ustanova ima od 6 do 12 odgojnih skupina,

- za 10 % ako predkolska ustanova ima od 13 do 20 odgojnih skupina,

- za 15 % ako predkolska ustanova ima vie od 20 odgojnih skupina.

Ravnatelju sa steenim zvanjem mentora, odnosno savjetnika poveava se koeficijent sloenosti i za steeno zvanje:

- za zvanje mentora10%,

- za zvanje savjetnika20%.3. PRAVNI, ADMINISTRATIVNI I RAUNOVODSTVENO - FINANCIJSKI POSLOVI

NAZIV RADNOG MJESTAKOEFICIJENT

3.1.TAJNIK I VODITELJ RAUNOVODSTVA (VSS)2,25

3.2.TAJNIK I VODITELJ RAUNOVODSTVA (VS)2,10

3.3.TAJNIK I VODITELJ RAUNOVODSTVA (SSS), zateen na radu 18.12.1997.2,00

3.4.ADMINISTRATIVNO-RAUNOVODSTVENI RADNICI (SSS)1,55

Radnicima na pravnim, administrativnim i raunovodstveno-financijskim poslovima - pripravnicima koeficijent sloenosti radnog mjesta odreenog stupnja strune spreme umanjuje se za 15%.

4. POMONO-TEHNIKI POSLOVI

NAZIV RADNOG MJESTAKOEFICIJENT

4.1.GLAVNA KUHARICA (SSS)1,75

4.2.KUHARICA (SSS)1,55

4.3.POMONA KUHARICA - SERVIRKA (osnovna kola, NSS)1,20

4.4.EKONOM - VOZA (SSS)1,55

4.5.DOMAR - LOA (SSS) u ustanovi s vlastitom kotlovnicom1,75

4.6.DOMAR - LOA (SSS) u ustanovi s centralnim grijanjem preko toplane1,70

4.7.DOMAR - VOZA (SSS)1,55

4.8.VELJA - PRALJA (osnovna kola, NSS)1,30

4.9.PRALJA (osnovna kola)1,20

4.10.SPREMAICA (osnovna kola)1,20

4.11.VRTLAR, UVAR (osnovna kola)1,20

4.12.POMONI RADNIK ZA NJEGU, SKRB I PRATNJU (osnovna kola)1,20

lanak 48.

Radnici imaju pravo na uveavanje koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta iz lanka 47. ovoga ugovora za neprekinuti radni sta ostvaren kod poslodavca, i to za navrenih:

- od 20 do 29 godina4%

- od 30 do 34 godine8%

- od 35 i vie godina10%

Kao sta kod istog poslodavca smatra se neprekidni sta proveden u predkolskim ustanovama kojima je osniva Grad Zagreb, odnosno kod njihovih pravnih prethodnika, bez obzira na promjenu ustanove.

lanak 49.

Osnovna plaa radnika bez stalnog dodatka poveava se za sate rada ostvarene u posebnim situacijama:

- za rad nou50%

- za prekovremeni rad50%

- za rad subotom25%

- za rad nedjeljom35%

- za rad u smjenskom programu u drugoj smjeni10%

- za dvokratni rad s prekidom duim od 1 sata10%

- za rad u prijevozu djece10%

Za rad u dane blagdana i neradne dane utvrene zakonom i za rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plau uveanu za 150%.

Umjesto poveanja osnovne plae na osnovi prekovremenog rada, radnik moe koristiti slobodne radne dane.

lanak 50.

Prekovremenim se radom priznaju samo ostvareni sati rada odgojitelja i drugih strunih radnika iznad norme neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s djecom, odnosno ostvareni sati rada ostalih radnika iznad 40 sati tjedno, ako se preraspodjelom tijekom pedagoke godine ne mogu uklopiti u godinje zaduenje radnika.

O preraspodjeli odluuje ravnatelj djejeg vrtia ovisno o nazonosti djece u programima predkolskog odgoja tijekom pedagoke godine, a u skladu s propisanim standardima i normativima predkolskog odgoja te godinjim zaduenjem i strukturom radnog vremena radnika.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u odreenom razdoblju (najdue est mjeseci) moe iznositi najvie 48 sati tjedno, s tim da se u preostalom razdoblju koritenjem slobodnih dana odnosno tjednim radnim vremenom kraim od 40 sati osigura da radnik prosjeno ne radi due od 40 sati tjedno tijekom pedagoke godine.

Ravnatelj djejeg vrtia obvezan je, svaka tri mjeseca, izvijestiti radniko vijee o ostvarivanju godinjeg zaduenja radnika.

lanak 51.

Plaa se isplauje za razdoblje koje ini kalendarski mjesec.

Plaa se isplauje do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec.

Poslodavac e radniku, prigodom isplate plae, uruiti pisani izraun plae.

Na zahtjev radnika poslodavac je obvezan iz plae radnika obustavljati i podmirivati povremene obveze radnika prema treim osobama ako se njihovo dospijee podudara s dospijeem plae.

Radnik ima pravo izabrati banku preko koje e mu se isplaivati plaa.

lanak 52.

Radnik ima pravo na naknadu plae u visini njegove plae isplaene za prethodni mjesec za razdoblje u kojem ne radi zbog:- koritenja godinjeg odmora;

- plaenog dopusta;

- dravnih blagdana i neradnih dana utvrenih zakonom;- prekida rada do kojeg je dolo bez njegove krivnje;

- obrazovanja, prekvalifikacije i strunog osposobljavanja na koje ga je uputio poslodavac;

- obrazovanja za potrebe sindikalnih aktivnosti;

- drugih sluajeva utvrenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom predkolske ustanove.

lanak 53.

Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja prvih 42 dana, odnosno za invalide rada prvih 7 dana, pripada mu naknada plae u visini 85% od osnovice za naknadu plae koja se utvruje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a ini je prosjeni iznos radnikove plae isplaene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.

Ako je radnik odsutan s rada zbog sebe 43 dana i due, odnosno za invalide rada 8 dana i due, pripada mu razlika izmeu naknade za bolovanje koju prima od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade iz stavka 1. ovoga lanka.

Ako je radnik na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu, pripada mu naknada u visini 100% od osnovice za naknadu plae koja se utvruje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a ini je prosjean iznos radnikove plae isplaene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.

lanak 54.

Naknada plae koju radniku isplauje poslodavac isplauje se zajedno s plaom.

lanak 55.

Radniku se moe isplatiti stimulativni dodatak u visini do 20% njegove osnovne plae bez stalnog dodatka u sluajevima predvienim posebnom odlukom poslodavca, ako su za tu namjenu osigurana posebna sredstva.9. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

lanak 56.

Radniku pripada pravo na regres za koritenje godinjeg odmora u neto iznosu u visini 85% jedne osnovice za izraun osnovne mjesene plae iz lanaka 43. i 44. ovoga ugovora.Regres iz stavka 1. ovoga lanka isplatit e se u cijelosti, jednokratno, najkasnije do dana poetka koritenja godinjeg odmora.

Radnik koji ostvaruje pravo na razmjerni dio godinjeg odmora, ostvaruje pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovoga lanka razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjerni dio godinjeg odmora.Ugovorne strane sporazumno utvruju da regres za koritenje godinjeg odmora iz stavka 1. ovoga lanka, iznimno za 2010., iznosi 2.000,00 kuna neto.

lanak 57.

Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na neto otpremninu u iznosu od triju prosjenih neto plaa isplaenih po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeanj - kolovoz prethodne godine.

lanak 58.

Prigodom odlaska u mirovinu, radniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, moe se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navrena odreena starosna dob i/ili ostvaren odreeni mirovinski sta.

lanak 59.

Obitelj radnika ima pravo na pomo u sluaju:

- smrti radnika koji izgubi ivot u obavljanju ili u povodu obavljanja rada5 prosjenih mjesenih neto plaa i trokove pogreba

- smrti radnika3 prosjene mjesene neto plae i trokove pogreba

Pomo se obraunava na temelju prosjene mjesene neto plae isplaene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeanj - kolovoz prethodne godinePod trokovima pogreba iz stavka 1. alineje 1. ovoga lanka podrazumijevaju se stvarni trokovi pogreba. Pod trokovima pogreba iz stavka 1. alineje 2. ovoga lanka podrazumijevaju se stvarni trokovi pogreba, ali najvie do visine dviju prosjenih mjesenih neto plaa isplaene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeanj - kolovoz prethodne godine.

lanak 60.

Radnik ima pravo na pomo u sluaju smrti suprunika, djeteta ili roditelja, ouha ili maehe radnika, u visini jedne prosjene mjesene neto plae isplaene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeanj - kolovoz prethodne godine.

lanak 61.

Djeci, odnosno zakonskim skrbnicima djece radnika koji je izgubio ivot u obavljanju rada, isplatit e se mjeseno pomo, i to:

- za dijete predkolskog uzrasta 50% prosjene mjesene neto plae isplaene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeanj - kolovoz prethodne godine;

- za dijete do zavrenoga osmog razreda osnovne kole 70% prosjene mjesene neto plae isplaene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeanj - kolovoz prethodne godine;

- za dijete do redovno zavrene srednje kole, odnosno za redovnog studenta, 90% prosjene mjesene neto plae isplaene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeanj - kolovoz prethodne godine.

lanak 62.

Radnik ima pravo na pomo, jedanput godinje, po svakoj osnovi u sluaju:

- nastanka teke invalidnosti radnika na radu2 prosjene mjesene neto plae

- nastanka teke invalidnosti radnika, djeteta ili suprunika radnika1 prosjena mjesena neto plaa

- za roenje djeteta radnika1 prosjena mjesena neto plaa

- za uklanjanje posljedica elementarne nepogodeu visini stvarnih trokova nastale tete, a najvie do visine 1 prosjene mjesene neto plae

Prosjena mjesena neto plaa iz prethodnog stavka je prosjena mjesena neto plaa isplaena po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeanj - kolovoz prethodne godine.

Ako su oba roditelja zaposlena kod poslodavca, pravo na isplatu pomoi za roenje djeteta ima samo roditelj preko kojega je dijete zdravstveno osigurano.

lanak 63.

Djeci radnika nestalog ili poginulog u Domovinskom ratu isplatit e se, jedanput godinje, dvije prosjene mjesene neto plae isplaene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeanj - kolovoz prethodne godine.

lanak 64.

Radnik, radnikova djeca i uzdravani suprunik imaju pravo, jedanput godinje, na pomo za, prema miljenju nadlenog lijenika, prijeko potrebne operativne zahvate, lijeenje, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala rjeavanje kojih nije pokriveno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, u visini stvarnih trokova, a do visine dviju prosjenih mjesenih neto plaa isplaenih po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeanj - kolovoz prethodne godine.

lanak 65.

Kada je radnik upuen na slubeno putovanje u zemlji, pripada mu dnevnica, naknada prijevoznih trokova i naknada trokova noenja u visini iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaa porez.

Radniku upuenom na slubeno putovanje u inozemstvo pripada dnevnica, naknada prijevoznih trokova i naknada trokova noenja na nain i pod uvjetima utvrenima propisima o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo za korisnike dravnog prorauna, a do visine iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaa porez.

lanak 66.

Za vrijeme rada izvan sjedita poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka, radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva poveane trokove ivota boravka na terenu.

Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smjetaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Puni iznos terenskog dodatka dnevno iznosi najmanje iznos na koji se, prema propisima, ne plaa porez.

Terenski se dodatak radniku isplauje najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za sljedei mjesec.

Dnevnica i terenski dodatak meusobno se iskljuuju.

lanak 67.

Radniku pripada naknada za odvojeni ivot kada je upuen na rad izvan sjedita poslodavca, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedita poslodavca.

Naknada za odvojeni ivot od obitelji iznosi najmanje iznos na koji se, prema propisima, ne plaa porez.

Naknada za odvojeni ivot od obitelji i terenski dodatak meusobno se iskljuuju.lanak 68.

Radnik ima pravo na naknadu trokova prijevoza na posao i s posla u visini trokova prijevoza javnim, odnosno gradskim prometom, u krugu od 50 kilometara.Radnik ima pravo na naknadu trokova prijevoza u visini cijene mjesene, odnosno godinje pokazne karte i za razdoblje u kojem ne radi zbog opravdanih razloga odreenih zakonom, drugim propisom ili ovim ugovorom.

Radnik koji stanuje izvan mjesta rada, a prometna drutva ne izdaju mjesene pokazne karte, ima pravo na naknadu trokova prijevoza u visini karte za drugi razred vlaka ili cijene autobusne karte uveane za cijenu pokazne karte u gradskom prometu u mjestu rada.

Naknada za trokove prijevoza radnicima se osigurava kupnjom mjesenih, odnosno godinjih karata javnog prijevoza.

Na pisani zahtjev radnika s invaliditetom, poslodavac je duan radniku isplatiti novani iznos vrijednosti mjesene, odnosno godinje karte.

lanak 69.

Ako je radniku odobreno koritenje privatnog automobila u slubene svrhe, ima pravo na naknadu trokova u visini iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaa porez.lanak 70.

Studenti koji studiraju po ugovoru o stipendiji i koji su nakon zavrenog studija obvezni stupiti na rad, imaju pravo na isplatu stipendije najmanje u iznosu od na koji se, prema propisima, ne plaa porez za rad kod poslodavca.

lanak 71.

Radnici moraju biti kolektivno osigurani od posljedica nesretnog sluaja za vrijeme obavljanja rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.

lanak 72.

Radniku se isplauje jubilarna nagrada za ukupni rad u predkolskim ustanovama Grada Zagreba, odnosno njihovim pravnim prethodnicima, i to za navrenih:

10 godina1,0 prosjena mjesena neto plaa

15 godina1,5 prosjene mjesene neto plae

20 godina2,0 prosjene mjesene neto plae

25 godina2,5 prosjene mjesene neto plae

30 godina3,0 prosjene mjesene neto plae

35 godina3,5 prosjene mjesene neto plae

40 godina4,0 prosjene mjesene neto plae

isplaene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeanj - kolovoz prethodne godine.

Radniku e se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga lanka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu.

lanak 73.

U prigodi Dana svetog Nikole radniku e se isplatiti sredstva za poklon za svako dijete koje do 31. prosinca tekue godine navrava 15 godina starosti, najmanje u iznosu na koji se, prema propisima, ne plaa porez.

Ako su oba roditelja zaposlena kod poslodavca, sredstva iz stavka 1. ovoga lanka isplauju se roditelju preko kojeg je dijete zdravstveno osigurano.

lanak 74.

Radniku pripada pravo na jednokratni dodatak - boinicu u neto iznosu u visini 85% jedne osnovice iz lanka 43. i 44. ovoga ugovora utvrene za obraun plae.Boinica iz stavka 1. ovoga lanaka isplatit e se do 20. prosinca tekue godine.

Ugovorne strane sporazumno utvruju da jednokratni dodatak - boinica iz stavka 1. ovoga lanka, iznimno za 2010., iznosi 500,00 kuna neto.

lanak 75.

Radnicima e se za Uskrs dati dar u naravi vrijednost kojega ne prelazi iznos na koji se, prema propisima, ne plaa porez.

lanak 76.

Radniku pripada naknada za izum i tehniko unapreenje.

Posebnim ugovorom sklopljenim izmeu radnika i poslodavca uredit e se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga lanka.

lanak 77.

Ugovorne strane su sporazumne da se prava iz lanaka od 56. do 76. ovoga ugovora ostvaruju jednako kao prava radnika u Gradskoj upravi Grada Zagreba.

lanak 78.

Primjena lanaka od 56. do 77. ovoga ugovora odnosi se na poslodavce koji sredstva za materijalna prava radnika ostvaruju iz sredstava prorauna Grada Zagreba.

Ako sredstva za materijalna prava svih zaposlenih poslodavac ne ostvaruje na nain iz stava 1. ovoga lanka, prava iz lanaka od 56. do 77. ovoga ugovora ostvarivat e se u sluaju da poslodavac osigura sredstva za tu namjenu.10. ZDRAVLJE I ZATITA NA RADU

lanak 79.

Poslodavac je duan osigurati nune uvjete za zdravlje i sigurnost radnika na radu.

Poslodavac e poduzeti mjere nune za zdravlje i sigurnost radnika, ukljuujui mjere za spreavanje rizika na radu, pruanje informacija i osposobljavanje radnika za rad na siguran nain.

lanak 80.

Prigodom uvoenja novih tehnologija, poslodavac je duan informirati radnike i njihove povjerenike za zatitu na radu o tehnolokim karakteristikama i moguim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.

Radi prilagoavanja tehnikom napretku, poslodavac je obvezan planirati tehnoloki razvoj radnog procesa, zamjenjujui ga manje opasnim ili neopasnim.

Poslodavac je duan osigurati dodatne uvjete za rad invalida, u skladu s posebnim propisima.

lanak 81.

U provoenju mjera zatite na radu povjerenik radnika za zatitu na radu ima pravo i obveze:

- sudjelovati u planiranju unapreivanja uvjeta rada, uvoenja nove tehnologije, uvoenja novih tvari u radni proces;

- biti izvijeten o svim promjenama koje utjeu na sigurnost i zdravlje radnika;

- primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provoenje mjera zatite na radu;

- biti nazoan inspekcijskim pregledima i izvjetavati inspektora o svim zapaanjima radnika iji je povjerenik;

- pozvati inspektora rada kada procijeni da su ugroeni ivot i zdravlje radnika a poslodavac to proputa ili to odbija uiniti;

- obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proirivati i unapreivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti znaajne za njegov rad;

- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i miljenje;

- svojom aktivnou poticati druge radnike na rad na siguran nain;

- obavjetavati radnike o mjerama zatite na radu koje poduzima poslodavac.

lanak 82.

Dunost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, te o sigurnosti i zdravlju drugih radnika i osoba na koje utjeu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenou i uputama koje mu je osigurao poslodavac.

Radnik koji u sluaju ozbiljne, prijetee i neizbjene opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno podruje, ne smije biti stavljen u loiji poloaj zbog svog postupka. Takav radnik uiva zatitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je, prema posebnim propisima ili pravilima struke, duan izloiti se opasnosti radi spaavanja ivota i zdravlja ljudi ili imovine.

Prava iz prethodnog stavka ne primjenjuju se u sluaju rata, neposredne ratne opasnosti, elementarnih nepogoda i katastrofa.11. ZATITA RADNIKA

lanak 83.

Kada se tijekom radnog vijeka radniku smanjuje radna sposobnost zbog godina starosti, ozljede na radu, invaliditeta, profesionalnih i drugih bolesti te drugih razloga koji se utvruju posebnim kolektivnim ugovorom ili opim aktom, poslodavac je tom radniku duan osigurati povoljnije uvjete rada (laki posao, povoljnija norma, rad sa smanjenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima i slino), bez smanjivanja plae koju je radnik imao u vrijeme nastupanja odreenih okolnosti.

lanak 84.

Naknada plae koja radniku invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrene opasnosti od nastanka invalidnosti, odnosno od dana zavretka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do rasporeivanja na odgovarajue radno mjesto, ne moe biti manja od iznosa osnovne plae radnog mjesta na koje je radnik bio rasporeen u vrijeme nastupanja odreenih okolnosti.

lanak 85.

Radniku koji radi skraeno radno vrijeme, zbog smanjene radne sposobnosti nastale ozljedom na radu bez krivnje radnika ili profesionalnog oboljenja, isplatit e se plaa za skraeno radno vrijeme i naknada u visini razlike izmeu naknade koju ostvaruje prema propisima invalidsko-mirovinskog osiguranja i plae radnog mjesta na koje je radnik bio rasporeen u vrijeme nastupanja odreenih okolnosti.

lanak 86.

Radnik kojem do stjecanja prava na mirovinu nedostaje pet godina staa ili pet godina ivota, do ostvarivanja uvjeta za mirovinu zadrava, najmanje, plau koju je ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem su se stekle spomenute okolnosti, uz uredno i savjesno obavljanje poslova i rezultate rada primjerene njegovoj dobi.

lanak 87.

Nakon to prestane obavljati poslove ravnatelja, radniku se osigurava rad na radnom mjestu njegove strune spreme, odnosno u odgojno-obrazovnom procesu.

lanak 88.

Naknada tete iz lanka 99. stavka 1. Zakona o radu smanjit e se pod uvjetom da teta nije uinjena namjerno, da radnik do tada nije uzrokovao tete te da je poduzeo sve da se teta ukloni:

- ako se teta moe u cijelosti ili djelomino ukloniti radom kod poslodavca i sredstvima rada poslodavca ili

- ako je radnik u tekoj materijalnoj situaciji, a naknada tete bi ga posebno teko pogodila ili

- ako se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku ili

- ako se radi o manjoj teti.

lanak 89.

Smanjivanje tete zbog razloga iz lanka 88. moe iznositi najmanje 20%, a radnika se moe osloboditi od naknade tete i u cijelosti.12. PRESTANAK UGOVORA O RADU

lanak 90.

Kad otkazuje radnik, otkazni rok iznosi najvie mjesec dana, ako se radnik i poslodavac ne dogovore drugaije.

Radnik kojemu poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponaanjem radnika, ima pravo na otpremninu u visini jedne njegove prosjene neto mjesene plae isplaene u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod istog poslodavca.

Otpremnina iz stavka 2. ovoga lanka isplauje se najkasnije 15 dana nakon prestanka radnog odnosa.

lanak 91.

Kao sta kod istog poslodavca smatra se neprekidni sta proveden u predkolskim ustanovama kojima je osniva Grad Zagreb, odnosno kod njihovih pravnih prethodnika, bez obzira na promjenu ustanove.

lanak 92.

Poslodavac moe redovito otkazati radniku ako utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog:

- neizvravanja ili nesavjesnoga, nepravodobnog i nemarnog izvravanja radnih obveza;

- neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog naputanja posla, zbog ega se poremeuje rad ili organizacija rada poslodavca;

- nedoputenog koritenja sredstvima poslodavca;

- povrede propisa o sigurnosti i zatiti na radu i propisa o zatiti od poara, zbog ega je nastupila ili mogla nastupiti teta;

- odavanja poslovne tajne odreene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu;

- zlouporabe poloaja ili prekoraenja ovlasti;

- nanoenja znatnije tete;

- nepropisnog i nekorektnog odnosa prema radnicima ili njihovog ikaniranja;

- uznemiravanja i spolnog uznemiravanja;

- zlouporabe koritenja bolovanja.

Radi krenja obveza iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac moe izvanredno otkazati samo pod uvjetima utvrenim lankom 108. Zakona o radu.13. DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA

lanak 93.

Poslodavac se obvezuje da e osigurati provedbu svih prava s podruja sindikalnog organiziranja to su utvrena Ustavom Republike Hrvatske, konvencijama Meunarodne organizacije rada, zakonom i ovim ugovorom.

Sindikat se obvezuje da e svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu RH, konvencijama MOR, zakonima i ovom ugovoru.

lanak 94.

Poslodavac ne smije spreavati ili ometati aktivnost sindikalnog povjerenika ili sindikalnog predstavnika, ako djeluje u skladu s Ustavom, zakonom, drugim propisima i ovim ugovorom.

lanak 95.

Sindikat je duan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

lanak 96.

elnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnog odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo, nakon prestanka te funkcije, vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova vie nema onda na odgovarajue poslove u okviru njegove strune spreme.

O namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga lanka trebaju obavijestiti poslodavca u roku od 30 dana od prestanka funkcije.

lanak 97.

Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plae sindikalni povjerenik ostvaruje ovisno o broju lanova sindikata kod poslodavca, i to tako da za svakog lana sindikata ima pravo na najmanje tri sata aktivnosti s naknadom plae tijekom kalendarske godine, pod uvjetom da nije preuzeo ovlasti radnikog vijea.

Pored broja sati sindikalne aktivnosti utvrene u stavku 1. ovoga lanka, poslodavac je duan sindikalnom povjereniku i lanu regionalnog i republikog tijela sindikata omoguiti izostanak s rada, uz naknadu plae, zbog pohaanja sindikalnih sastanaka, teajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija.

lanak 98.

Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnog vremena kod poslodavca posveuje sindikalnim zadaama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz radnog odnosa ureuju pisanim sporazumom sindikata i poslodavca.

lanak 99.

Sindikalni povjerenik ne moe zbog sindikalnih aktivnosti biti pozvan na odgovornost, niti doveden u nepovoljniji poloaj.

Sindikalnom povjereniku kod poslodavca, za vrijeme obnaanja dunosti i 6 mjeseci nakon njenog isteka, ne moe se, bez suglasnosti republikog tijela sindikata:

- otkazati ugovor o radu,

- premjestiti ga u okviru iste ustanove, odnosno u drugu ustanovu,

- utvrditi ga kao viak radnika.

lanak 100.

Sindikalnom predstavniku, odnosno sindikalnom povjereniku, poslodavac je obvezan omoguiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnaanja njegove dunosti, te radi omoguavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zatitom prava radnika.

Poslodavac je, takoer, duan sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za gospodarski poloaj radnika, kao to su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojim se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utjeu na ekonomski ili socijalni poloaj radnika, zbog primjene lanka 152. stavka. 3. Zakona o radu, ako kod poslodavca nije osnovano radniko vijee.Poslodavac je duan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogunosti odmah, ali najkasnije u roku od tri dana.

Poslodavac je duan u pisanom obliku odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika.

Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik, ne smije biti sprijeen ili ometan u obnaanju svoje dunosti, ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.

Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ima i druga prava odreena ovim ugovorom, zakonom i drugim kolektivnim ugovorom.

Prava iz prethodnih stavaka ovoga lanka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku i sindikalnim predstavnicima, ukljuujui i one koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.

Sindikalni je predstavnik duan predstaviti se pred poslodavcem odgovarajuom punomoi ili iskaznicom.

Ozljeda sindikalnog povjerenika prigodom obavljanja sindikalne dunosti te slubenog puta u svezi s tom dunou smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.lanak 101.

Poslodavac je sindikalnom predstavniku, odnosno sindikalnom povjereniku ili lanovima povjerenitva duan omoguiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na nain i u opsegu koji ovisi o veliini i organizaciji rada ustanove.

lanovi povjerenitva sindikata imaju pravo odrati sindikalne sastanke u radno vrijeme ustanove, vodei pritom rauna da se sastanci organiziraju u vrijeme i na nain koji ne teti djelotvornosti poslovanja ustanove.

Svi lanovi sindikata ustanove imaju pravo, jednom u 6 mjeseci, odrati sindikalni skup u radno vrijeme ustanove, o emu trebaju obavijestiti poslodavca, pazei da se sastanak organizira u vrijeme i na nain koji najmanje naruava redovno poslovanje ustanove.

Sindikalni povjerenik, odnosno lanovi sindikalnog povjerenitva imaju pravo na plaeni dopust za sindikalne teajeve, seminare, kongrese i konferencije, u trajanju do ukupno 15 dana godinje.

lanak 102.

Poslodavac je duan, bez naknade, za rad sindikata osigurati najmanje sljedee uvjete:

- prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajui prostor za odravanje sindikalnih sastanaka;

- pravo na koritenje telefona, telefaksa i drugih tehnikih sredstava i opreme u mjeri nunoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti;

- slobodu podijele tiska, sindikalnog izvjeivanja i oglaavanja na oglasnim ploama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, a u vrijeme trajka, odnosno provoenja drugih sredstava pritiska i na drugim mjestima prema odluci sindikata;

- oglasne ploe, o svom troku, na mjestu dostupnom najveem broju radnika,

- obraun sindikalne lanarine i drugih obustava preko isplatnih lista prigodom obrauna plaa i doznaavanja lanarine na raun sindikata, a na temelju pisane izjave lana sindikata.

U sluaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije mogue obavljati na njegovu mjestu rada, poslodavac e mu osigurati drugi odgovarajui prostor za obavljanje sindikalnih aktivnosti.

Poslodavac e se suzdravati od svakog injenja ili proputanja injenja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlateni ili podreeni poloaj.

lanak 103.

Ako radniko vijee nije izabrano, sva njegova ovlatenja i prava preuzima jedan ili vie sindikalnih povjerenika (sindikalno vijee), o emu odluuje sindikat u ustanovi.

Broj sindikalnih povjerenika, odnosno lanova sindikalnog vijea s pravima iz prethodnog stavka, ne moe biti vei od broja lanova radnikog vijea da je ono ustrojeno.

Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti radnikog vijea u dijelu tih ovlasti moe zamijeniti sindikalni predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi, pod uvjetom da je sindikat o toj osobi obavijestio poslodavcai i da joj je povjerenik prenio, u pisanom obliku, odreenu ovlast radnikog vijea.

Kada zamjenjuju radniko vijee, sindikalni povjerenik, odnosno lanovi sindikalnog vijea imaju pravo na naknadu plae u skladu sa Zakonom o radu, a koja se utvruje prema broju lanova koje bi imalo radniko vijee. Ako poslove radnikog vijea sindikalni povjerenik obavlja sam, ima pravo na naknadu plae za 6 radnih sati tjedno.lanak 104.

Kada sindikat zamjenjuje radniko vijee preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom o radu.

Kada sindikalni povjerenik obavlja funkciju radnikog vijea u punom radnom vremenu, nakon isteka mandata ima se pravo vratiti na svoje radno mjesto.

lanak 105.

Kada sindikalni povjerenik, odnosno sindikalno vijee, zamjenjuje radniko vijee ima pravo zatraiti miljenje strunjaka o poslovima iz svojega djelokruga.

Sindikat i poslodavac sporazumjet e se o nainu podmirivanja trokova nastalih primjenom stavka 1. ovoga lanka.

lanak 106.

lanovi radnikog vijea, lanovi sindikata, odnosno sindikalni povjerenici, mogu obavljati sve sindikalne aktivnosti, ukljuujui i organiziranje trajka, ali ne uime radnikog vijea, ve iskljuivo uime sindikata.14. MIRNO RJEAVANJE SPOROVA

lanak 107.

Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do trajka, provest e se postupak mirenja.

Mirenje provodi mirovno vijee od tri lana od kojih jednoga imenuje Grad Zagreb, drugoga zajedniki sindikati, a treega obje strane sporazumno.

Ako se obje strane ne mogu usuglasiti o treem lanu, zatrait e da ga imenuje predsjednik upanijskog suda u Zagrebu.

lanak 108.

Na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora ugovorne strane moraju, u roku od 24 sata, dati prijedlog za svog lana mirovnog vijea i odmah se dogovoriti o izboru treega lana.

Ako se stranke ne dogovore o izboru treega lana, zatrait e da ga imenuje predsjednik upanijskog suda u Zagrebu, u roku od 24 sata od primitka zahtjeva.

Ako se ugovorne strane drugaije ne dogovore, mirovno vijee treba donijeti svoj prijedlog najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja svih lanova.

lanak 109.

Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijea, o emu se moraju izjasniti prvoga sljedeeg radnog dana nakon primitka prijedloga.

Ako se neka strana ne izjasni o prijedlogu mirovnog vijea u roku iz stavka 1. ovoga lanka, smatra se da ga nije prihvatila.

Prijedlog koji prihvate obje ugovorne strane ima pravnu snagu i uinke kolektivnog ugovora.

lanak 110.

Ugovorne se strane mogu dogovoriti o tome da spor iznesu pred arbitrau.

lanak 111.

Trokove mirenja podmiruju poslodavci.

lanak 112.

Ugovorne strane u svakom sluaju mogu dogovoriti da spor pokuaju rijeiti posredovanjem treih.15. TRAJK

lanak 113.

Za vrijeme vaenja ovog ugovora sindikati nee trajkati zbog pitanja koja su ureena ovim ugovorom.

Zabrana trajka iz stavka 1. ovoga lanka ne iskljuuje pravo na trajk za sva druga nerijeena pitanja te za sluaj spora u svezi s izmjenama ili dopunama ovog ugovora.

Sindikati imaju pravo organizirati trajk solidarnosti s drugim sindikatima, uz najavu, a prema odredbama ovog ugovora.

lanak 114.

Prigodom organiziranja i poduzimanja trajka sindikat mora voditi rauna o ostvarivanju Ustavom zajamenih sloboda i prava drugih.

trajkom se ne smiju ugroziti prava na ivot, zdravlje i osobnu sigurnost.

Na nain donoenja odluka o trajku te na druga pitanja vezana uz trajk, a koja nisu rijeena ovim ugovorom, primijenit e se pravila Sindikata.

lanak 115.

Poslodavci ne smiju spreavati ili ometati trajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.

lanak 116.

trajk se mora najaviti poslodavcu najkasnije tri dana prije poetka trajka.

U pismu kojim se trajk najavljuje sindikat mora naznaiti razloge trajka, mjesto, dan i vrijeme trajka, te podatke o trajkakom odboru i osobama koje rukovode trajkom.

trajk ne smije zapoeti prije zavrenog postupka mirenja.

lanak 117.

trajkom rukovodi trajkaki odbor sindikata.

U ustanovama koje su ukljuene u trajk mora se osnovati trajkaki odbor ili imenovati osobu koja e obavljati funkciju trajkakog odbora.

lanovi trajkakog odbora ne mogu se odrediti da rade za vrijeme trajka.

lanak 118.

trajkaki odbor sindikata rukovodi cjelokupnim trajkom, prati odvija li se trajk u redu i na zakonit nain, upozorava nadlena tijela na pokuaje spreavanja i ometanja trajka, kontaktira s nadlenim tijelima, te obavlja druge poslove.

trajkaki je odbor duan razmotriti svaku inicijativu za mirno rjeavanje spora koji mu uputi poslodavac s kojim je u sporu, te na nju odgovoriti u onom obliku u kojemu mu je upuena.

lanak 119.

Sindikat i poslodavac sporazumno izrauju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka, sukladno njihovoj obvezi iz lanka 43. stavka 2. Zakona o predkolskom odgoju i naobrazbi da osiguraju odgovarajuu njegu, prehranu, zdravstvenu zatitu i drugu skrb o djeci koja za vrijeme trajka pohaaju program predkolske ustanove.

lanak 120.

Zbog sudjelovanja u trajku organiziranom sukladno ovom ugovoru, radnici ne smiju biti stavljeni u nepovoljan poloaj niti ih se smije na bilo koji nain prisiljavati da sudjeluju u trajku.

Plaa i dodaci na plau mogu se sudioniku trajka smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u trajku.16. TUMAENJE UGOVORA

lanak 121.

Ugovorne strane osnivaju zajedniku komisiju za tumaenje ovog ugovora u koju svaka ugovorna strana imenuje po dva predstavnika i njihove zamjenike.

Komisija za tumaenje Ugovora:

- daje tumaenje odredaba ovog ugovora;

- prati izvravanje ovog ugovora i izvjetava obje strane o krenju Ugovora;

- obavlja druge poslove odreene ovim ugovorom.

Sjedite komisije je pri Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i port koji obavlja strune i administrativno-tehnike poslove za potrebe komisije.

lanak 122.

Komisija donosi svoje odluke veinom glasova svih lanova.

Ako se komisija ne moe sloiti u tumaenju odredaba ovog ugovora, tumaenje e povjeriti neutralnom strunjaku.

Prigodom izbora neutralnog strunjaka i odreivanja rokova za donoenje odluka, odgovarajue e se primijeniti odredbe ovog ugovora o mirovnom vijeu.

Neutralni strunjak ima pravo na odgovarajuu naknadu koju zajedniki podmiruju obje strane.

Tumaenje neutralnog strunjaka komisija je duna prihvatiti kao svoje tumaenje i tako ga prezentirati.

Tumaenja komisije obvezna su i dostavljaju se podnositelju zahtjeva za tumaenje te svim poslodavcima na koje se odnose.

lanak 123.

Na zahtjev jedne od ugovornih strana ili poslodavca, komisija je duna dati tumaenje ovog ugovora u roku od 15 dana od dana primitka pisanog zahtjeva.

Neutralni strunjak duan je dati svoje tumaenje u roku od 15 dana.17. PRIJELAZNE I ZAKLJUNE ODREDBE

lanak 124.

Ovaj se ugovor sklapa na vrijeme od etiri godine.lanak 125.

Svaka ugovorna strana moe predloiti izmjene i dopune ovog ugovora.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovog ugovora mora se u pisanom obliku oitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o predloenoj izmjeni ili dopuni ugovora u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom e se stei uvjeti za primjenu odredaba ovog ugovora o postupku mirenja.

lanak 126.

Svaka ugovorna strana moe u pisanom obliku otkazati ovaj ugovor.

Otkazni rok iznosi tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj ugovornoj strani.lanak 127.

Najmanje tri mjeseca prije isteka roka za koji vrijedi ovaj ugovor strane su obvezne oitovati se o namjeri njegova produavanja, odnosno u istom roku pokrenuti postupak za sklapanje novoga kolektivnog ugovora.

lanak 128.

Smatra se da je ovaj ugovor sklopljen kada ga potpiu ovlateni predstavnik Grada Zagreba i ovlateni predstavnici sindikata.

lanak 129.

Trokove objave, tumaenja odredaba i praenja primjene ovoga ugovora te pripreme rada mirovnih vijea, komisija i arbitraa ugovorne strane podmiruju svaka u jednoj polovici.

lanak 130.

Predkolske su ustanove dune uskladiti svoje ope akte s odredbama ovoga ugovora u roku od mjesec dana od njegova stupanja na snagu.

Ovaj se ugovor primjenjuje neposredno.

lanak 131.

Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisa ovlatenih osoba ugovornih strana.

Ugovor e nakon potpisivanja biti objavljen u Slubenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 601-02/10-04/3

URBROJ: 251-03-02-10-3

Zagreb, 1. srpnja 2010.

Za Grad Zagreb

gradonaelnik

Milan Bandi, dipl. politolog, v.r.

Za Sindikat radnika u predkolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske

predsjednica

Boena Strugar, v.r.

Za Sindikat odgoja i obrazovanja Hrvatske

predsjednica

Anita Car, v.r.