1.Objasnite postupak analize poslovnog podsustava. Koji dokumenti se pri tome izrauju? Postupak analize poslovnog podsustava provodi se u nekoliko koraka, pri emu se uvijek prvo utvruju poslovne potrebe podsustava i izrauje dijagram dekompozicije poslovnih procesa. Zatim se izrauje dijagram tijeka dokumenata koji kolaju u poslovnom sustavu, te radni dijagram (engl. workflow) koji opisuje tehnologiju rada u sustavu. Radi se matrica veza proces zaposlenik kako bi se utvrdile nadlenosti za pojedine poslove, a ponekad i neloginosti u optereenju pojedinih radnih mjesta ili osoba. Na kraju se izrauje detaljni model podataka i procesa poslovnog podruja.Dijagram tijeka dokumenata (podataka) je slika sastavljena od standardnih, unaprijed propisanih grafikih simbola koji predstavljaju pojmove iz organizacionog sustava. 2.Objasnite postupak izrade tijeka dokumenata. U pravilu, kada se zapoinje s analizom poslovnog sustava (ili podsustava) prikupljaju se dokumenti koji se koriste u tom sustavu. Iskusni projektanti znaju da se svaki poslovni sustav moe na razliit nain organizirati kolanje svoje dokumentacije, kao i da terminologija koja se koristi u sustavu za nazive pojedinih dokumenata moe biti razliita. Drugim rijeima, izrada dijagrama tijeka dokumenata prilika je za upoznavanje projektanta s sadrajem pojedinih dokumenata i njihovom uporabom, ali i s rjenikom koji se koristi u poduzeu. Stoga je dijagram tijeka podataka dio procesne analize sustava iji je cilj utvrditi logiki tijek podataka kroz sustav. Dijagram tijeka podataka opisuje paralelne (istovremene) procese iz stvarnog sustava i temeljni je dio strukturnih metoda analize. 3.Nacrtajte i na jednostavnom primjeru objasnite koncepte dijagrama tijeka podataka. 1.Tijek podataka predstavlja se vektorom ili usmjerenim lukom. 2.Vanjski sustav (izvorite ili odredite, granini entitet) predstavlja se pravokutnikom ili pravokutnicima u nizu poput karata. Neki autori radije koriste elipse. 3.Proces (funkcija) predstavlja se zaobljenim pravokutnikom, elipsom i sl. Neki autori radije koriste pravokutnik. 4-Spremite (skladite) podataka predstavlja se s dvije paralelne crte.

IzvoriteTok podataka A

OdrediteTok podataka B

Proces

Spremite podataka 4.Objasnite model povezivanja dijagrama dekompozicije s dijagramom tijeka podataka. Povezivanje dijagrama dekompozicije s dijagramom tijeka podataka se vri radi prikazivanja ispravnog slijeda u sustavu. Dekompozicijom se proces ralanjuje na vie pod procesa na razine, i oni na daljnje razine. 5.Objasnite pojam radnog dijagrama (workflow). Radnim dijagramom prikazuje se slijed odvijanja procesa u promatranom poslovnom sustavu. Radni dijagram se obino izrauje najmanje dva puta za svaki proces: prvi puta se nacrta postojee stanje, znai kako se odreeni posao obavlja u trenutku analize. Drugi crte obino se radi nakon to se provede standardizacija procedura, dokumentacije i podataka. Ponekad se uspije provesti i preoblikovanje poslovnih procesa, tako da se taj drugi radni dijagram moe znaajno razlikovati od prvog. Koriste se slini ili isti grafiki simboli kao kod 1

dijagrama tijeka dokumenta. Mogu se koristiti i dodatni simboli kojima se oznaava proces koji nije informatiziran za razliku od onog koji jest, kao to su primjerice

Odluk a

Dokument

Runa operacija

Prekid

Baza podataka

Zaslon

Proces

Spoj

6.Objasnite pojam specifikacije zahtjeva. to sadri specifikacija zahtjeva? Specifikaciju zahtjeva odnosno listu korisnikih zahtjeva u pravilu bi trebao pripremiti korisnik. Meutim, korisnik uglavnom ne moe samostalno izraditi kvalitetan i dovoljno detaljno razraen zahtjev. Stoga se specifikacija izrauje timski, uz korisnika sudjeluje i projektant sustava i po potrebi ostali informatiari. Specifikacija zahtjeva posebno je vana zbog utjecaja na trokove i uspjenost informacijskog sustava. Specifikacija zahtjeva ujedno je i dokument koji kasnije slui za provjeru da li je izveden sustav u skladu s zahtjevom korisnika sustava. Sadraj specifikacije zahtjeva stoga ini niz dokumenata od kojih je: prvi zahtjev korisnika. To je dokument kojim je korisnik pokrenuo postupak izrade informacijskog sustava. Zatim sadri analizu poslovnog sustava (koja ukljuuje dekompozicijski dijagram procesa, dijagram tijeka dokumenata, radni dijagram i tekstualni opis procesa). 7.Navedite este greke pri izradi ekranskih slika i izvjea. Objasnite kako ih eliminirati. esti problemi i greke: Nepostojanje standarda u poduzeu pa se ekranske slike aplikacija razliite, Previe podataka za jednu ekransku sliku pa je nepregledna. Nedostaju neki od podataka koji su definirani modelom podataka, Pojavljuju se novi podaci koji nisu ranije definirani modelom podataka, Podaci se pojavljuju na ekranskim slikama neusklaeno sa procedurom rada; Rjeenja problema: uvesti standarde i strogo ih se pridravati, razdvojiti obavezne podatke od dodatnih, dodatne grupirati i izdvojiti u posebnu ekransku sliku, neprekidno provjeravati model podataka i usporeivati ga sa ekranskim slikama, provjeriti radne dijagrame i utvrditi razloge 8.Objasnite pojam rjenika podataka. Nacrtajte i objasnite model aktivnog rjenika podataka. Rjenik podataka je skup znanja o bazama podataka, odnosno baza podataka o bazama podataka. Uloga rjenika podataka u informacijskom sustavu je nezamjenjiva. Rjenik podataka treba pomoi pri uklanjanju nedostataka postojee organizacije podataka. Rjenik podataka moe biti upotrebljavan kao nezavisan sustav za definiranje i katalogiziranje svih resursa podatak, bilo runo ili automatizirano, za datoteke ili baze podataka, te za katalogiziranje programa, projekata, sistemskih resursa.

2

Sustav baza podataka (SBP)

Korisnik(projektant, programer, administrator) Rjenik podataka

Baza podataka

Sustav za upravljanje bazom podataka (SUBP)

SQL

Aplikacija

Krajni korisnik

9.Navedite i ukratko opiite strukturu aktivnog rjenika podataka. Aktivni rjenik podataka ine: baza metapodataka sadri stotine atributa koji opisuju entitete, alati za zahvat i analizu sadraja baze metapodataka, povremeni upisi na zahtjev (alati za obradu upita), formiranje izvjea Funkcionalna suelja slue za povezivanje rjenika podatak sa vanjskim izvorima podataka Alati za upravljanje podacima primaju, tumae i obrauju zahtjeve. 10.Objasnite administracije podataka. Kako se provodi centralizirano upravljanje razvojem u dislociranim razvojnim centrima? Pri razvoju projekta bilo kojeg informacijskog podsustava neophodna je suradnja administracije podataka ve u ranim fazama razvoja projekta. Uspostava neophodnih baza podataka je sloen zadatak, jer o tome ovisi i budui razvoj informacijskog sustava. Centralizirano upravljanje podacima provodi se pri razvoju informacijskih sustava u vie dislociranih razvojnih centara. Centralno se propisuju informacijske norme i tehnologija rada, razvija i konsolidira model podataka, te usklauje model procesa. Dislocirano se razvija model procesa i izrauju prototipi i aplikacije. 11.Objasnite razliku izmeu administratora podataka i administratora baza podataka. U kojim fazama razvoja projekta oni sudjeluju zajedno, a u kojim svaki posebno Administracija podataka se bavi konceptom modela podataka, administracija baza podataka se bavi primjenom modela podataka Zajednike faze:oblikovanje baze podataka logiko i fiziko Zasebne faze: administrator podataka definiranje zahtjeva, administrator baza podataka implementacija, odravanje i uporaba baze podataka 12.Opiite ulogu modela podataka u razvoju IS-a, te objasnite koje modele razlikujemo Model podataka prikazuje karakteristike sustava preko skupa entiteta, atributa i veza. Pojedinim fazama izrade modela podataka odgovaraju razliite razine apstrakcija i tumaenja podataka, pa se moe razlikovati: konceptualni model podataka provodi se u fazama stratekog planiranja informacijskog sustava. Logiko modeliranje je definiranje logikog modela podataka budueg informacijskog sustava. Posao logikog modeliranja obavlja se u suradnji administratora podataka i administratora baza podataka. Fiziko modeliranje podataka polazi od logikog modela i definira fiziku organizaciju baze podataka koja je izabrana za odreeni informacijski sustav. Za taj posao je nadlean administrator baze podataka. 13.Navedite i objasnite pojam entiteta. Opiite jednostavnim primjerima kakve entitete razlikujemo. Entitet je stvarni ili apstraktni predmet ili dogaaj o kojemu se u informacijskom sustavu pamte podaci. Entitet moe biti: jaki postoji neovisno od drugih entiteta, slabi egzistencijalno i/ili identifikacijski ovisi o jakom entitetu. Primjer: jaki entitet je kola jer moe postojati sam za sebe, a slabi je razred jer ovisi o koli.

14.Navedite i objasnite pojam atributa. Opiite jednostavnim primjerima kakve atribute razlikujemo. 3

Entiteti su opisani u svojstvima (atributima). Atribut moe biti: Identifikacijski esto se zove kljuni atribut ili ifra (JMBG, MBS, matini broj indeksa) Opisni opisuje kvalitativna i kvantitativna svojstva entiteta, pa se mijenja vremenom (boja kose, broj osobne iskaznice) Izvedeni izvode se logikim i aritmetikim operacijama (iznos poreza i prireza .) 15.Navedite i objasnite pojam veze. Koje vrste veza poznajete? Objasnite na jednostavnim primjerima kardinalnost veza. Veza povezuje entitete. Veza se imenuje, a naziv veze opisuje ulogu entiteta u vezi. Veze se prema ERA modelu razlikuju prema: redu veze unarna, binarna i ternarna, nainu uea entiteta u vezi obvezne i neobvezne, tipu povezanosti odreuje se kardinalnost veza koja moe biti: jednostavno (1 : 1), uvjetno (1 : M) i sloeno (M : N). 16.Navedite i ukratko objasnite upute za izradu ERA modela. Osnovni postupak izrade ERA modela sastoji se od nekoliko osnovnih koraka. Prvi je prepoznavanje entiteta, pri emu su utvruje ima li neki entitet svojstva koja ga detaljnije opisuju, te ako ih ima proglaava se jakim entitetom. Drugi je utvrivanje atributa, posebno identifikacijski. Trei je objedinjavanje ERA modela i mora biti cjelovit. 17.Objasnite ulogu standardizacije postupaka i podataka 18.Objasnite to su ifarski sustavi. Navedite i ukratko opiite izvore ifarskih sustava. ifrom je jednoznano odreen neki pojam, osoba ili dokument. Obino se ifra dodjeljuje u nekom organizacijskom sustavu, a drugi sustavi ju samo trebaju koristiti. Izvori ifarskih sustava su iz razliitih tvrtki, dravnih institucija i slino. Tako je na razini drave propisan ifarnik teritorijalni ustroj, meunarodni sustav oznaavanja valuta. Dravni zavod za statistiku odreuje matine brojeve pravnih osoba, Hrvatske pote potanske brojeve. 19.Objasnite vrste ifri. to ini ifarski sustav? Navedite i objasnite pravila kojih se treba pridravati pri upravljanju ifarskim sustavima. ifarski sustav je dio temeljnih podataka poduzea koji se moe pojavljivati u razliitim informacijskim sustavima u cijelosti ili u pojedinim segmentima. To je skup datoteka (tablica) iji se slog u pravilu sastoji od: ifre (identifikacijski atribut ili klju) govoree ili negovoree, naziva, jo jednog ili vie atributa koji podrobnije opisuju pojavu opisanu ifrom, ifarnici se u pravilu moraju koristiti povezano, to je ponekad teko provedivo jer su veze izmeu njih reda M:N. Pravila pri upravljanju ifarskim sustavima su: ifarnik maksimalno automatizirati, zabraniti mijenjanje ifri, ograniiti mogunost brisanja 20.Objasnite pojam specifikacije prototipa. to je akcijski dijagram? Na jednostavnom primjeru pokaite kako se crta akcijski dijagram. Potpunu funkcionalnost aplikacije moe se provjeriti izradom prototipa. Prototipom se uglavnom ne mogu izvesti sve eljene funkcije, ali moe posluiti pri izradi potpune specifikacije sustava i razjanjenju svih nedoumica. Ponekad se prototip privremeno koristi do izrade potpune aplikacije. Akcijski dijagram je specifikacija unutarnje logike procesa odnosno opisivanje logike programskog modula. Akcijskim dijagramom prikazuju se slijedni i usporedni procesi koji su grupirani u blokove. * BLOK A * BLOK B *BLOK C Akcija 1. Akcija 3. Akcija 5. Akcija 2. Akcija 4. Akcija 6. 21.Ukratko objasnite zadatak i redoslijed postupaka povratnog inenjerstva. 4

Povratno inenjerstvo rekonstruira model informacijskog sustava, a to se obavlja onda kada je potrebno obaviti dorade i promjene u sustavu. Redoslijed postupaka: programski kod se pretvara u pseudokod dijagrama akcija, dijagram tijeka podataka izrauje se iz fizikog modela, konceptualni model se izrauje iz logikog modela. 22.Kako se provodi testiranje IS-a? Navedite i opiite postupak. Testiranje sustava (provjera svih funkcionalnosti) ozbiljan je posao koji zahtjeva pomnu pripremu i obinu se to radi u tzv., laboratorijskim uvjetima. Prije poetka primjene provodi se postupak testiranja u realnim uvjetima rada. Veoma esto se za svaki sluaj radi paralelno na novi i stari nain (do tri mjeseca) radi utvrivanja moguih nedostataka i uhodavanja zaposlenika. 23.Kako se provodi uvoenje IS-a? Navedite i opiite postupak. Uvoenje i primjena novog informacijskog sustava sastoji se od nekoliko koraka koje treba detaljno pripremiti. obuka korisnika i priprema poetnih stanja baza podataka. testiranje funkcije prema zahtjevu korisnika i definiranje pomoi korisnicima, paralelan rad starog i novog sustava. Nakon dogovorenog roka prijelazne faze provodi se zavrno testiranje, potpisuje se zapisnik o preuzimanju informacijskog sustava i poinje njegova primjena 24.Kako se provodi odravanje IS-a? Navedite i opiite postupak. Odravanje sustava je izvoenje svih prethodnih aktivnosti radi razvoja novih poslovnih procesa, izmjene postojeih procesa i otklanjanje greaka. Ne postoji sustav koji se ne treba odravati. Vrijeme i trud koji se troe na odravanje znatno se smanjuje kada je dobro i kvalitetno dokumentiran. To znai da uvijek prilikom izgradnje sustava treba izraditi: projektnu, programsku i korisniku dokumentaciju 25.Koji imbenici smanjuju, a koji poveavaju trokove odravanja IS-a. Objasnite zato! imbenici koji smanjuju trokove su: uporaba novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, uporaba strukturnih tehnika, uporaba alata za automatizaciju oblikovanja i modeliranja, uporaba kvalitetnih baza podataka, uporaba jezika etvrte generacije, generatora aplikacije itd. Kvalitetna administracija podataka imbenici koji poveavaju trokove su: starost sustava, veliina sustava, nepostojanost podsustava, koliina korisnikih izvjea, sloenost programa, nezadovoljavajua dokumentacija 26.Objasnite ulogu i sadraj post implementacijske studije. Post implementacijska studija potvruje ono to je napravljeno u prethodnim fazama ivotnog ciklusa sustava i usporeuje se s onim to se eljelo postii. Rezultati post implementacijske studije daju podlogu za donoenje odluka i plana daljeg razvoja sustava. Struktura sadraja post implementacijske studije odnosi se na izvravanje plana, izradu novog plana akcija i zakljuavanje projekta. Izvravanje plana sadri podatke o zavrenom projektu, plan akcija sadri evidenciju simptoma, zakljuivanje projekta sadri zakljuak projekta i provjereni plan akcija.

5. primjena CASE pomagala1.Objasnite ulogu i uporabu CASE pomagala. Ukratko opiite razvoj CASE. CASE pomagala su potrebna u svim fazama razvoja, pa i u fazi strategijskog planiranja odnosno izrade arhitekture informacijskog sustava.Prva CASE pomagala razvijena su u poetka 80-tih godina, a u posljednjih se 15-tak godina njihova broj poveao. Pri tomu neka od njih podravaju samo neku od aktivnosti pri projektiranju IS-a, druga objedinjuju vie aktivnosti, neka generiraju izvrni kod pa ih se naziva i generatorima aplikacija, a neke tee objediniti sve faze razvoja IS-a. Njihova je glavna zadaa poveati produktivnost i kvalitetu programskih rjeenja, to ine vie ili manje uspjeno.

2.Objasnite Dedeneov izraz. Navedite primjere. 5

Deden je zamislio da postoji hipotetski savreno pomagalo za koje koeficijent poveanja produktivnosti potaje beskonaan 1 K= t 1 t + k K 1,00 1,11 1,25 1,43 1,67 2,00 2,50 3,33 5,00 10,00 t 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1 jedinino trajanje projekta,t = trajanje faze u kojoj se koristi pomagalo (0 < t < 1),k = koeficijent poveanja produktivnosti zbog primjene pomagala (k > 1),,k = koeficijent poveanja ukupne produktivnosti. 3.Navedite i objasnite vrste CASE pomagala. Objasnite pojam riznice. Osnovna podjela CASE pomagala je na: pomagala za konceptualno i logiko projektiranje (gornji ili 'upper' CASE) (1-Strategijsko planiranje,2-Modeliranje procesa,3-Modeliranje podataka,4-Modeliranje organizacije i resursa,5-Logiko projektiranje baze podataka), pomagala za fiziko modeliranje i izradu (donji ili 'lower' CASE) (1-Fiziko projektiranje baze podataka,2.Projektiranje i izrada programa,3-Implementacija (testiranje),4Uvoenje,5-Odravanje) Riznica sadri sve opise koji odreuju stvarni sustav i njegov informatiki model, sve to je vrijedno o sustavu znati, pohraniti, sauvati i koristiti, pa je stoga iri pojam od rjenika podataka

6. kvaliteta informacijskog sustava i zatita od zloporaba1.to su ISO standardi i tko ih donosi? Kako se oni primjenjuju? ISO je svjetsko udruenje nacionalnih institucija za normizaciju koje donose norme za razliite skupove podataka. Svaka nova norma prihvaa se kada ju prihvati najmanje 75 % svih ISO lanica, ali ju lanice nisu obavezne koristiti. S obzirom da se radi o preporuci za koritenje oekuje da se ISO lanice primijeniti novo donoenu normu kada ostvare potrebne preduvjete. ISO norme uvijek propisuju terminologiju koju treba koristiti. 2.Objasnite pojam kvalitete informacijskog sustava. Koji ISO standard pokriva podruje kvalitete? Kvaliteta informacijskog sustava je skup svojstava proizvoda ili usluga koji zadovoljavaju oekivane potrebe.Norma ISO 9000-3 je norma za upravljanje kakvoom i osiguranje kakvoe, a za informatiare je zanimljiv Dio 3 koji donosi smjernice za primjenu ISO 9001 u razvoju, dobavljanju i odravanju softvera. Norma ISO 9000-3 sastoji se od tri dijela: okvira------ aktivnosti ivotnog ciklusa-----aktivnosti podrke 3.Objasnite kako se u ISO 9000-3 navodi sustav kakvoe -okvir. Okvir daje osnovne smjernice kojih se treba pridravati. Odreuje odgovornost poslovodstva, upuuje da sustav kakvoe mora biti integrirani proces kroz cijeli ivotni ciklus, nalae interne provjere i korektivne akcije gdje dobavlja uspostavlja, dokumentira i odrava procedure za otkrivanje i uklanjanje potencijalnih uzroka neusklaenosti proizvoda sa zahtjevima kupca. 6.Zato se provodi zatita informacijskog sustava? Objasniti razlog zloporabe. Rizik informatiko/internetske tehnologije je opasnost da njezina primjena dovede do neeljenih posljedica (teta) u organizacijskom sustavu i/ili njegovoj okolini. Do zloporabe dolazi uglavnom iz dva razloga, i to radi ostvarivanja neopravdanih ili protupravnih koristi od strane pojedinca ili organiziranih skupina ili radi nanoenja materijalne i nematerijalne tete pojedincu, skupini ili zajednici. Najugroeniji su informacijski sustavi iz kojih se moe pristupiti Internetu, jer je i sam Internet izuzetno ugroen. 7.Navedite kako preventivno zatiti informacijski sustav. 6

Rizik zloporabe nije mogue u potpunosti sprijeiti, ali ga je mogue minimalizirati poduzimanjem opih preventivnih mjera, poput tienja tajnosti podataka pohranjenim na raunalnim memorijskim medijima, kontroliranja tipova ostvarenih veza s ostalim subjektima na Internetu, tienja privatnosti pojedinca, tienja od prevara na poslu, tienja od neeljenih poruka, tienja tajnosti enkripcijskih i identifikacijskih kljueva te razviti u tvrtkama odgovarajuu sigurnosnu politiku. Osim preventivnih mjera provodi se i fizika zatita informacijskog sustava, koju ine:---kontrola nenamjernog i namjernog ugroavanja fizike imovine (poar, prirodne nepogode, zlonamjerne aktivnosti) kontrola zlonamjernog ugroavanja logike imovine (diskovi, mediji), provoenje mjera zatite informacijskom sustavu (lozinka, autorizacija) 8.Navedite i objasnite na to se odnose razine organizacije sigurnosti i zatite informacijskog sustava Postoje tri osnovne razine organizacije sigurnosti i zatite IS-a: I razina Kontrola fizikog pristupa opremi i prostorijama s raunalima, protupoarna, protupotresna, protuprovalna zatita opreme i podataka, osiguranje neprekinutog napajanja raunala elektrinom energijom, zatita od prljavtine, praine, elektrostatikog naboja, redovita izrada zatitnih verzija podataka (backup). II razina Fizika i logika identifikacija korisnika (kljuevi, kartice. lozinke) te dodatna provjera ovlatenja. III razinaKriptografska metoda usmjerena na najvanije i osobito vrijedne podatke i informacije u sustavu gdje je primarni cilj zatita i ouvanje njihove tajnosti i sigurnosti. 9.Objasnite kako se provodi zatita podataka na magnetskom mediju raunala. - raunalo se ne smije iznositi iz tvrtke bez da su obrisani poslovni podatci s diska raunala - prijenosni magnetski disk ne smiju se prenositi bez odgovarajue zatite podataka na njima ( to se primjerice moe provesti kriptiranjem) - podatci koji se prenose komunikacijskim linijama takoer moraju biti zatieni od mogue krae i zlouporabe, pri emu se koriste razliite metode za zatitu od vlastitih zaposlenika te za zatitu od upada izvana Zatita od neovlatene promjene sadraja podataka, pri emu takva promjena moe biti provedena: - uporabom aplikacijskog programa (zbog nenamjerne greke programera ili zbog namjerno izraenog zloudnog programskog koda) - uporabom jezika baze podataka za direktno mijenjanje sadraja u bazi - zbog nemarnosti zaposlenika koji nepaljivim koritenjem doputenih operacija nad podatcima u bazi podataka moe namjerno ili nenamjerno izmijeniti sadraj podataka Zatita od neovlatenog pristupa arhivama podataka koje se nalaze na magnetskom mediju, pri emu se takva zatita provodi posebnim postupcima: - odlaganjem u vlastitoj arhivi, to je uglavnom nepouzdano - odlaganjem u podzemnim bunkerima, zakopavanjem zapeaenih kontejnera ili odlaganjem u zatvorenim vatrootpornim ormarima u uvanim prostorima, to nije potpuno pouzdano - brisanjem informacija snanim magnetskim poljem, primjenom ureaja za de-magnetiziranje Zatita od gubitka podataka u sluaju unitenja magnetskog medija, pri emu se moraju provoditi: - izrada dnevnih, tjednih i mjesenih i godinjih sigurnosnih kopija podataka - izrada i redovno auriranje jasnih procedura za rekonstrukciju i obnovu podataka iz pohranjenih sigurnosnih kopija 10.Navedite koje kategorije imovine informacijskog sustava poznajete. Imovine informacijskog sustava (tip imovine): - hardver (fizika)- oprema (fizika)- dokumentacija (fizika)- zalihe materijala (fizika) - podatci / informacije (logika)- aplikacijski softver (logika)- sistemski softver (logika)

11.Objasnite kako se primjenjuju meunarodni standardi za zatitu informacijskih sustava. 7

Svrha normi iz ISO/IEC 27000 serije je uspostava organizacijske kontrole i upravljanja zatitom informacijskog sustava (odnosno njegovom sigurnou) u poslovnom sustavu. S obzirom na specifinosti svakog pojedinog sustava ove norme daju preporuke i nune elemente koje bi trebalo potivati pri izradi i primjeni vlastitog modela upravljanja sigurnou, te standarde za uspostavljanje, primjenu, odravanje i poboljanje sustava upravljanja sigurnou informacija.

8