ZGRADE ZA TRGOVINU I UGOSTITELJSTVO1. to su to zgrade za trgovinu? Koja je njihova osnovna podjela?

Zgrade namijenjene opskrbi potroaa industrijskim, poljoprivrednim i obrtnikim proizvodima. Podjela: trgovine na malo i trgovine na veliko.

2. Navedite vrste trgovina na malo.

- klasine trgovine

- samoposluge

- samoizbor

- robne kue

- trgovaki centri

3. Gdje se lociraju zgrade za trgovinu?Lokacija:

- u sklopu ulinih stambenih i poslovnih zgrada

- u centrima stambenog rajona

- na rubu naselja 4. Koja je osnovna razlika klasinih trgovina i samoposluga?Klasine trgovine: skupe, sve rjee, izuzev za luksuzne trgovine.

- raznoliki tlocrti i oblikovanje (izdueni, kvadratini)

- odvojene zone za prodavaa i kupce

- osigurati preglednost i nadzor nad kretanjem kupaca

- osigurati snabdijevanje robom iz skladita Samoposluivanja: najee prodavaonice ivenih namirnica

- omoguuju brzu uslugu velikog broja kupaca uz mali broj prodavaa.

potrebno omoguiti brz i kontroliran promet

razmjetaj polica takav da se s jednog mjesta moe kontrolirati vie polica

izlaz i ulaz u blizini ili zajedno zbog jednostavnije manipulacije, plaanja i kontrole

prodaja organizirana u jednom slijedu

5. Kako se rjeava konstrukcija s obzirom na raspon?Konstrukcija:

- do 25m raspona: bez stupova

> 25 m raspona: skeletna

- svijetla visina: 3,0 3,5m6. koji je osnovni higijenski imperativ kod projektiranja samoposlunih trgovina?

strogo odvajanje robe koja moe utjecati na kvalitetu druge robe (prehrana kemijski proizvodi)7. Koji se konstruktivni sustav najee primjenjuje kod projektiranja robnih kua? Gdje se lociraju skladita?

Konstrukcija: skeletna.

Skladita: - u razini prodajnog prostora

- iznad ili ispod prodajnog prostora

- u meuetaama

8. Navedite zgrade za ugostiteljstvo.

Hoteli, Moteli, Prenoita, Pansioni, Gostionice, Restorani, Kavane, Bifei (buffeti), Snack barovi... 9. Koji su osnovni prostori restorana?

Prostori:

Prostorija za goste:- glavna prostorija, u razini ulaza

- osigurati intimnost i izolaciju (podjela na zone, stolovi uz prozor ili zid)

- za goste koji ure snack bar s fiksnim stolicama

Kuhinja:

-Kuhinja vezana na gospodarsko dvorite

Pomone prostorije:- to vie udaljeni od zajednikih prostora10. Koji su osnovni djelovi restoranske kuhinje?

- Topla kuhinja ,Hladna kuhinja, Izdavanje jela, Povrat posua, Odjel za osoblje, Ventilacija 11. Kakav je najracionalniji raspored stolova u restoranima i kavanama s obzirom na poloaj stola i oblik?

potrebna povrina:

- s kvadratnim stolovima 0,75 m2 / osobi

- s okruglim stolovima pod 45 0,65 m2 / osobi (najracionalnije)

12. Oznaite (brojem zvjezdica) kategoriju hotela:

* Turist **Standard ***Komfor ****Prva kategorija ***** De Luxe

13. Navedite formulu za dimenzioniranje povrine kod hotela standardnih kategorija.

P hotela = 2 x 20 x broj kreveta (m2)

14. Kako se projektira kupaonica kod hotelskih soba s obzirom na poloaj i instalacije?

Kupaonice:

- uz hodnik

- instalacije zajednike za dvije sobe

- 10 izmjena zraka u satu 15. Gdje se najee lociraju moteli? Kakve su ove graevine najee s obzirom na etanost?

Lokacija: uz autoceste, prilazne ceste, blizu velikih gradova, izletnikih i turistikih podruja

Najee prizemne ili jednokatne graevine.

16. Navedite dva poznata primjera hotela (naziv, mjesto) i po emu su znaajni.

Najklasiniji:Schultze & Weaver: Hotel Waldorf Astoria, New York, 1931. Najvei: M. Stern Jr.: MGM hotel, Las Vegas, 1973.-1980. 6.852 sobe

Najskuplji: Wright: Arapski toranj (Burj al Arab), Dubai, 1999. 202 apartmana: 169m2 (1.500$/no), 780m2 (28.000$/no)S najveim akvarijem: Archavision Int.: Hotel Atlantis, Dubai, 2008. SAKRALNE ZGRADE

17. to su hramovi? Navedite vrste.Za vrenje nekranskog kulta

- bogomolja,

- templ,

- sinagoga,

- damija,

- moeja,

- pagoda

18. to su crkve? Navedite vrste.

Za vrenje kranskog kulta

- katedrale (sjedita nadbiskupa)

- crkve

- kapele

- samostani

- crkveni centri

19. Koja je razlika izmeu kranskih crkvi nastalih prije i poslije 420. g.?

Ulaz u crkvu bio je s istoka, a od 420. g. promijenjen je smjer u orijentaciji i od tad je ulaz sa zapada.

20. Koja je konceptualna razlika izmeu istonih i zapadnih ranokranskih crkvi?

Istono ranokranstvo daje prednost tipologiji centralne graevine prekrivene svodovima i kupolama.

Ranokranstvo na zapadu preuzima tipologiju antike rimske bazilike javne graevine namijenjene sudstvu i trgovini. Krovite je otvoreno.

21. Navedite tri tipa uzdunih crkvi? Grade se tri tipa uzdunih crkvi:

bazilika sa srednjim brodom viim od pobonih,

dvoranska crkva sa jednako visokim brodovima

jednobrodna crkva.

22. Koja je esta karakteristika tornjeva mediteranskih crkvi?

Na Mediteranu je esta gradnja tornjeva kao samostojeih graevina.

23. Koja je karakteristika ranih islamskih hramova?

Prve vjerske graevine koriste elemente zateene povijesne arhitekture Mezopotamije i antikog Rima.

24. Koje se konstrukcije usavravaju u islamskoj sakralnoj umjetnosti?

Usavravaju se konstrukcije stupova, lukova, lukova sa zategom.

Razvijaju se novi, dekorativni oblici lukova, svodova i kupola.

25. U emu se manifestira duboka simbolika crkvi? Na emu se temelje graevni oblici crkvi?

Crkve sakralne graevine pune duboke simbolike:

Ureenje: oblik kria

Orijentacija: kor na istoku

Dimenzije: prema geometrijskim zakonitostima (zlatni rez) Graevinski oblici nastaju temeljem kulta i liturgije

26. Koju promjenu u orjentaciji crkvi donosi 2. Vatikanski koncil 1962. -1965.?Drugi vatikanski koncil 1962. 65. - nova orijentacija crkve:

Glavni oltar (stol Gospodnji) sredite euharistijskog slavlja

Sveenik celebrira iza oltara, licem okrenut pastvi. 27. Koja je karakteristika protestantskih crkvi?

Protestantske crkve gotovo potpuno eliminiran svaki likovni udio u dekoraciji crkve 28. Koja je razlika izmeu klupa katolikih i evangelistikih crkvi?

Klupe u evengelistikoj crkvi: bez klecala.

Klupe u katolikoj crkvi: s klecalima.

29. Od kakvih materijala se izgrauju crkveni oltari?

Materijali dostojanstveni i trajni: stolna ploa (menza) od prirodnog kamena, podnoje (stipes) od materijala po elji.

30. to je propovjedaonica? Kakve su klasine, a kakve suvremene?

(povieno govorniko mjesto)

- Klasine propovjedaonice se zamjenjuju blago uzdignutim mjestom za govornika

31. Kakvi moraju biti zidovi uz orgulje?

Zidovi iza i sa strane orgulja termiki izolirani, tvrde i reflektirajue povrine, bez blizine prozora. Prolazi za servisiranje = 50-80 cm.

32. Kakvi trebaju biti crkveni zvonici u odnosu na crkvenu zgradu?

slobodnostojei ili odijeljen od zgrade izolacijskim razdjelnicama

33. Koji su dekorativni elementi karakteristini za sinagoge?

Dekorativni elementi:

- Davidova zvijezda,

- sedmerokraki svijenjak,

- Mojsijeve ploe Zakonika.

Kao ukras samo biljni, ivotinjski ili slovni ornamenti, slike ljudi iskljuene. 34. . Koji su dekorativni elementi karakteristini za damije?

U dekoraciji nisu dozvoljene slike ljudi i ivotinja.

Dozvoljeno:

- biljni ornamenti

- geometrijski ornamenti

- stihovi iz Kurana. 35. Navedite jedan primjer poznate sakralne graevine (naziv, mjesto, autor).

Antonio Gaudi: Crkva Svete obitelji, Barcelona, 1882. 1926.

A. Perret: Notre Dame, Raincy 1922.

ZGRADE ZA KULTURU

36. Nabrojite zgrade za kulturu.

- kazalita - kinematografi- knjinice- arhivi - muzeji - galerije i izlobeni paviljoni

37. Gdje se u povijesti javljaju prva kazalita? Koje su njihove karakteristike?

Prva kazalita pojavljuju se u Antikoj Grkoj. Nalaze se u prirodnom okruenju, izvan gradova. Sastoje se od tri dijela: gledalita u obliku - kruga, krunog prostora za igru (orkestra), prostora za pripremu izvoaa (skena).

38. Navedite karakteristike kazalita Antikog Rima?

Kazalita Antikog Rima nalaze se u gradu kao samostalne graevine.

Gledalite (cavea) se konstruira u nekoliko etaa koje nose stupovi i lukovi, zajedno s orkestrom ini strogi polukrug.

Orkestar vie nije prostor igre ve dio gledalita a prostor igre premjeta se u scenu (pulpitum) koja dobiva i ralanjen zid u pozadini (scenae frons). 39. Navedite prvo kazalite renesanse I njegovog autora. Kakve su njegove karakteristike?

Andrea Palladio 1585. gradi Teatro Olimpico u Vicenzi po uzoru na antiko rimsko kazalite s krovom.

40. Koje se kazalite smatra najraskonijim kazalitem historicizma? Navedite autora i karakteristike?

Najraskonije kazalite ovog tipa Operu u Parizu izgradio je Charles Garnier .

Karakteristike: znaajno se poveavaju reprezentativni prostori: ulazi, stubita, dvorane za pauze predstava, kao i prostori vezani uz tehniku i osoblje.

41. Koje kazalite predstavlja prekretnicu u razvoju kazaline tipologije. Navedite autora i karakteristike?

Prekretnicu u razvoju kazaline tipologije predstavlja Festspielhaus izgraen 1876. prema antikim uzorima (Richard Wagner i Otto Brckwald) u Bayreuthu u Njemakoj. Umjesto nizova loa postavljena velika amfiteatralna galerija.

42. to obiljeava kazalite 20. St?20. st. Obiljeavaju nastojanja da se pronau novi oblici kazalita: rotirajue pozornice, pozornice koje okruuju gledalita uglavnom nerealizirano. Nova kazalita se grade po principu Festspielhausa. 43. Koje su tendencije u aktualnoj gradnji kazalita?

1. Odravanje, restauriranje i modernizacija postojeih kazalita iz 19. i 20.st.

2. Novogradnje s eksperimentalnim, otvorenim karakterom prostora

44. Navedite tri osnovna tipa kazalita.

1.Opera

2. Drama

3. Trodijelno kazalite

45. Koji prostori sainjavaju osnovnu funkcionalnu shemu kazalita?

1. Ulazni i javni prostori:

2. Gledalite i prostori za publiku

3. Pozornica i prostori izvoaa i osoblja

46. Kakva se kazalita grade u gradovima veim od 1.000.000 stanovnika?

< 50.000 stan. pokrajinske pozornice

50.000 100.000 pokrajinske pozornice i kazalita udruenih gradova

100.000 200.000 trodijelna kazalita (700-800 mjesta)

200.000 500.000 dvostruka kazalita s odvojenom operom i dramom

500.000 1.000.000 odvojena kazalita i male studijske pozornice

> 1.000.000 velike operne kue, velike drame i velik broj malih eksperimentalnih kazalita

47. Navedite tri osnovna tipa pozornice i njihove karakteristike.

1. pune (> 100m2) eljezni zastor, strop >1m iznad otvora portala, glavna, stranja, bone p.)

2. male (< 100 m2) bez proirenja, bez eljezne zavjese, strop < 1m iznad otvora portala)

3. scene poviene povrine, bez stropnog istaka48. Kakve su pozornice, pod i tribine kod malih, a kakve kod veih eksperimentalnih kazalita? Koji je najei odnos povrine gledalita u odnosu na povrinu pozornice?

mala: fiksni pod, mobilne pozornice i tribine (prikladno za manja kazalita i neiskoritene prostore, za kazalita s max. 99 mjesta)

vea: mobilni pod koji se sastoji od podiznih podija (za kazalita 150-450 i vie mjesta)

Proporcije prostora, odnos pozornice i gledalita: 1:1,6 (zlatni rez)

49. Navedite jedan svjetski poznati primjer kazalita ili koncertne dvorane (naziv, mjesto, autor).

Wallace Harrison: Metropolitan opera, New York, Centar Lincoln, 1966.Jorn Utzon: Opera Sydney, 1973.50. Navedite osnovne vrste kinematografa s obzirom na namjenu i s obzirom na nain odvijanja projekcije.

Po namjeni:

Promatranje iz gledalita

Promatranje iz automobila

Po nainu odvijanja projekcije:

Fiksni raspored projekcija

Non stop projekcije

51. Skicirajte najloginiji tlocrtni oblik kinematografa koji nastaje kao rezultat ukidanja loih mjesta s prevelikim kutom vidljivosti.

53. Koje su karakteristike interieura kinematografa?

Boje interieura ne smiju biti svijetle, materijali ne smiju reflektirati svjetlo.

Osvjetljenje dvorane nije nuno, izuzev sigurnosne rasvjete.

Prolazi u sredini ili sa strane 54. Koja je razlika izmeu multiplex i megaplex kina?

Od 2 20 dvorana: multiplex

Vie od 20 dvorana: megaplex 55. Gdje se lociraju vienamjenski centri s multi i megaplex kinima te koji su osnovni graevinskizahtjevi za dvorane?

Na periferiji

Zidovi izmeu dvorana AB 30cm

Ulazna vrata iz elika 56. Navedite karakteristike kina za gledanje iz automobila (drive-in).

400 450 vozila

uz cestu, zatieno od buke i svjetla

orijentacija istok ili sjever 57. Koja je razlika izmeu arhiva i knjinica?

Knjinice: ustanove koje prikupljaju, izdaju i daju na koritenje literaturu.

Arhivi: ustanove koje pohranjuju, obrauju i daju na koritenje arhivsko gradivo nastalo radom javnih institucija a vano je za povijest, znanost i kulturu. Posjeduju fondove i zbirke.

58. Navedite osnovnu podjelu knjinica i njihove karakteristike.

Znanstvene knjinice (uenje, istraivanje, javni pristup)

Javne knjinice (za iroke slojeve stanovnika)

Pokrajinske i nacionalne knjinice (obvezni primjerci, javni pristup)

Specijalne knjinice (za ui krug korisnika, ogranien pristup) 59. Koja je osnovna funkcionalno-proporcijska razlika izmeu javnih knjinica i svih ostalih?

Javne knjinice velike itaonice, mala spremita

Znanstvene, pokrajinske / nacionalne, specijalne knjinice male itaonice, velika spremita 60. Navedite vrste i karakteristike polica u knjinicama i arhivima.

Nepomine police i Pomine police u spremitima

Police (knjige, asopisi, mediji)

61. Navedite jedan poznati primjer knjinice i autora.

Moshe Safdie: Javna knjinica Vancouver, 1995.62. to su muzeji? Navedite osnovne tipove muzeja.

Muzeji znanstveno strune ustanove koji u sebi objedinjuju vie funkcija. Muzeji opeg tipa (ira kulturna i tehnika podruja)

Muzeji posebnog tipa (specijalizirani za pojedino podruje kulture, tehnike i umjetnosti)

Muzeji memorijalnog tipa (obiljeavaju i sakupljaju grau o povijesnim i kulturnim dogaajima ili osobama). 63. Koji su principi projektiranja muzeja?- fleksibilnost (montano demontane pregrade)

- prilagoavanje prostora eksponatu (veliina, znaenje...)

- opa i usmjerena rasvjeta, klimatski uvjeti ovisni o vrsti eksponata

- dodatni prostori: knjinice, medijske prostorije, predavaonice, zone za odmor

64. Navedite jedan poznati primjer muzeja i autora.

Gehry: Muzej Guggenhaim Bilbao 1997.

Daniel Libeskind: idovski muzej Berlin, 1999.

ZGRADE ZA PROMET86. Navedite etiri kategorije prometnih zgrada.

eljezniki promet: kolodvori, skladita, remize, servisi

Cestovni promet: kolodvori, garae, benzinske stanice

Pomorski i vodeni promet: pomorske stanice, skladita

Zrani promet: aerodromi, hangari, servisi

87. Koje su prosjene dubine a koje duljine eljeznikih skladita?

Dubine 10-18m ili 16-24m

Duljine: viekratnik razmaka vezaa do max. 400m

88. Koja je osnovna podjela eljeznikih kolodvora?

- prolazni

- zaglavni (eoni)

89. Kako mogu biti poloeni eljezniki kolodvori s obzirom na razinu kolosijeka? Kakav je najpovoljniji poloaj zaglavnog kolodvora?

Mala i srednja naselja trasa u visini uline mree

Srednje postaje tunel za putnike

Velike postaje tunel za putnike i prtljagu, podizanje ili sputanje kolodvora

Zaglavni kolodvori u razini kolosijeka 90. Navedite poznati primjer eljeznikog kolodvora i autora.

S. Calatrava: Istoni kolodvor, Lisabon, 1998. Gerkan, Marg & Partners: Centralni eljezniki kolodvor Berlin, 2006. 91. Nabrojite graevine vezane uz cestovni promet.

*Autobusni kolodvori (terminali)

*Garae

*Benzinske stanice

*Servisne stanice

*Praonice

*Cestovne pratee graevine naplatne kuice, restorani, kapele

*Akustine barijere

*Mostovi, pothodnici i tuneli za pjeake i vozila 92. Kakve mogu biti garae i parkirne graevine po kapacitetu?

Male < 100m2

Srednje 100 1000 m2

Velike > 1000m293. Koje garae smatramo podzemnima?

Podzemne one iji je pod u prosjeku > 1,3m ispod razine terena.

94. Gdje se lociraju garae i parkirne graevine?

Lokacija: blizu mjesta prometne koncentracije (uz kolodvor, aerodrom, trgovaki centar, kazalite, uredske i upravne zgrade ili velike stambene etvrti)

95. Navedite primjer racionalizacije parkirnog prostora kod garaa.

Pojedinane garae: 2 vozila jedno iznad drugog pomou pomine platforme, Elektrino rukovanje ili pomou rune pumpe

Garae u nizu i skupne rukovanje s komandne ploe

96. Navedite etiri osnovne skupine rampi.

1. Ravne, paralelne i prolazne kroz vie etaa - s meupodestima, uzlazna i silazna r. na suprotnim stranama

2. Nagnute ravnine etaa pune rampe bez gubitaka - cjelokupno parkiralite od nagnutih ravnina, uteda prostora (nagib < 6%)

3. Poluetane pomaknute ravnine (DHumy-rampe): parkirna mjesta su pomaknuta za polovicu visine etae, razlika visine svladava se kratkim rampama.

4. Zavojite rampe sloen i nepregledan konstrukcijski sustav, teko iskoristivi ostaci povrine.

97. Navedite podjelu aerodroma s obzirom na dostupnost.

javni (dostupni svakom zrakoplovcu)

posebni: tvorniki, vojni, uzletita sportskih drutava 98. Koje tri povrine i graevine ine funkcionalnu osnovu za projektiranje aerodroma?

- Stajanke

- Sustav uzletno-sletnih i rulnih staza

- Prijamno-otpremna zgrada

99. Navedite i opiite osnovne koncepcije terminala.

1. Koncepcija prstiju: od sredinje prijamne zgrade vode gatovi prsti. Postoje jedan, dva ili vie gatova, koji se mogu i ravati. Zrakoplovi parkiraju s obje strane gatova. Meurazmak gatova dovoljan za 1-2 rulne staze (istodobno prilaenje i odlaenje)

2. Satelitska koncepcija: ispred terminala locirana je jedna ili vie zgrada koje su okruene stajalitima zrakoplova. Prometna veza sa sredinjom zgradom najee se ostvaruje podzemno.

3. Linearna koncepcija: zrakoplovi se parkiraju uzdu zgrade u jednom redu jedan do drugoga okomito, paralelno ili koso prema zgradi. Nain parkiranja znatno utjee na potrebnu duljinu zgrade.

4. Transportna koncepcija: Zrakoplovi se parkiraju prostorno udaljeni od terminala , a putnici se prevoze posebnim vozilima.

5. Mjeovite koncepcije 100. Navedite osnovne pozicije stajalita zrakoplova i njihove karakteristike.

1. Nose-in:

Prednost: mali potreban prostor, mlaz ispunih plinova stvara male probleme za osoblje, ureaje i zgrade, kratko vrijeme manipulacije,

Nedostatak: primjena tegljaa pri izvlaenju zahtijeva vrijeme i i kvalificirano osoblje

2. Taxi-in/Taxi-out: koso nose-in i nose-out

Prednost: nije potreban teglja

Nedostatak: potrebno mnogo prostora, ispuni mlaz i buka pri odlasku neposredno usmjereni prema terminalu (odbojnici mlaza)

3. Paralelni razmjetaj:

Prednost: najjednostavnije manevriranje pri dolasku i odlasku, nije potreban teglja

Nedostatak: najvea potreba prostora, ogranienje pogona na susjednim pozicijama tijekom kretanja zrakoplova.

101. Navedite poznati primjer aerodroma.

Eero Saarinen: Aerodrom TWA, New York, 1962.

Aerodrom Frankfurt, 1972.

31. Kakve mogu biti benzinske stanice prema kapacitetu i gdje se lociraju?

- Prema kapacitetu:- Male (unutar naselja),

- Srednje

- Velike (na prilazima naselju, uz medugradske prometnice)

Lociraju se:

- u naseljima na razmaku od min. 100m (250m na cestama s jakim prometom

- izvan naselja na svakih 25k32. Kakve mogu biti benzinske stanice prema poloaju?

- Otocne, - Prolazne, - S krunom cirkulacijom, - Dvostruke

33. S kojim sadrajima (graevinama) mogu biti povezane benzinske stanice?

- Cesto povezane s drugim gradevinama (praonice, prodavaonice, servisi, odmorita,

restorani...)

34. Koji su osnovni elementi benzinske stanice?

Elementi:- Crpke za gorivo

- Agregati za vodu i zrak

- Kucica za ambalairanu prodaju i naplatu usluga

35. Kakvi moraju biti rezervoari kod benzinskih stanica?- Rezervoari u nepropusnim koritima od armiranog betonaGRAEVINE ZA SPORT I REKREACIJU102. Navedite etiri kategorije prostora i zgrada za sport.

1. djeja igralita

2. tereni za kolsku nastavu tjelesne kulture 3. sportski centri

4. graevine za kvalitetan sport i vee sportske priredbe 103. Nabrojite terene za kolsku nastavu tjelesne kulture.

otvorena kolska vjebalita

poluotvorena vjebalita ili nadstrenice

zatvorene dvorane za tjelesni odgoj 104. Kako mogu biti locirane dvorane? S im moraju imati ostvarenu neposrednu vezu?

u sklopu kolskih zgrada

uz kole kao aneksi

kao samostalne graevine

Nuna neposredna veza s vjebalitem

105. Nabrojite dvoranske sportove koji zbog svojih dimenzija najee diktiraju

gradnju dvorana za vrhunski sport.

106. Koji je osnovni funkcionalni princip kod projektiranja sportskih dvorana?

- Potpuno odjeljivanje istog od neistog dijela (ulaz u dvoranu s obveznim prolazom kroz garderobu)

- predvidjeti dvostruke garderobe zbog bre smjene korisnika

- min. kapacitet garderobe: 35 mjesta

- Izmeu svlaionica predvidjeti praonice: 5 tueva, 10 kombiniranih praonika 107. Kakva mora biti konstrukcija poda dvorane?

*Karakteristike: elastian, topao, sa to manje sljubnica, neakustian

*Zavrna obloga: brodski pod, parket, linoleum, tartan... *Slojevi: linoleum lesonit ploe brodski pod unakrsno poloene daske ili sl. elastine konstrukcije 108. Kakvi su zidovi, prozori i rasvjetna tijela u dvoranama?*Zidovi: glatki, bez izboina, obraeni masnim ili polumasnim bojama ili obloeni keramikim ploicama ili sl. Zbog odravanja*Prozori: zatieni od udaraca lopte npr. ianom mreom*Rasvjetna tijela: uputena u strop, zatiena od udaraca lopte. Min. 70 luksa na podu dvorane109. Kakva je lokacija a kakva orijentacija plivalita?

*Lokacija: centralna, dobro prometno povezana, pokraj jeftinih izvora topline (elektrine centrale). *Orijentacija: Glavno proelje s prozorima na jugozapad. 110. Koji je najpovoljniji teren za gradnju plivalita?

- ravan ili nagnut do 15 (omoguuje kupalite u jednoj ravnini racionalno i optimalno)

111. Navedite vrste bazena.

- bazeni za malu djecu

- bazeni za neplivae

- kombinirani bazeni za plivae i neplivae

- bazeni za plivae

- bazeni s valovima 112. Navedite osnovne duljine i dubine plivakih bazena. O emu ovisi irina bazena?

- Plivaki bazeni: mali: 25m duljine

olimpijski: 50m duljine

-irine bazena ovise o broju plivakih staza (prosjene irine 2,5m)

113. Koje su dimenzije bazena za vaterpolo?

Meunarodne i prvenstvene utakmice: 20x30m, dubina 1,8m

Izuzetno: 16,66x25m ili 12,5x25m 114. Koji su principi projektiranja bazena za skokove u vodu?

Toranj (kruto odskono mjesto) na visinama 1, 3, 5 i 10m (+stubita ili dizalo)

Daska (elastino odskono mjesto) na visinama 1 i 3m Toranj orijentirati prema sjeveru (opasnost od zasljepljivanja), na duoj strani bazena 115. Navedite i opiite tri vrste terena za sportska igralita.

1.Travnati tereni: saenje busenja ili sijanje trave. U oba sluaja potrebno pripremiti zemlju (humusni sloj). Rad s busenjem bri, teren spreman nakon prvog koenja, a kod sijanja trave nakon 6-8 mjeseci. Specijalne trave, iane na 4-5 cm visine. 2. Zrnati tereni: Sitnozrnati zavrni sloj - ljaka, mljevena opeka, pijesak i sl. Prednost vodopropustljivost, brzo isuivanje. Mana za vrijeme sue velika praina.

3. vrsti tereni: asfalt, gumirani asfalt na podlozi od ljake i pijeska. Prednost: lako odravanje (ljeti bez praine, zimi bez blata). Mana: neelastinost.116. Nabrojite i opiite sustave drenae sportskih terena.

1 Glinene cijevi 4-16 cm, duljine 33cm, postavljene jedna do druge bez povezivanja

2 betonske cijevi, sve isto kao glinene

3 kanal od opeke

4 kanal od kamenih ploa

5 kanal od krupnog ljunka

6 kanal od specijalnih betonskih cijevi (Bonham) 117. Navedite terene za lakoatletiku.

1. Lakoatletska staza

2. Skakalite za skok uvis

3. Skakalite za skok u dalj, troskok i skok s motkom

4. Bacalite kugle

5. Bacalite koplja

6. Bacalite kladiva 118. Navedite dimenzije lakoatletskih staza. Koja je najea i oko ega je poloena?

redovito oko vjebalita za rukomet, koarku, odbojku ili nogomet

- duine: 400, 350, 333,33m (0,3m od unutarnjeg rubnog kamena)

- Najee: 400m oko nogometnog igralita

119. Navedite mogunosti organizacije sportskih klizalita.

Polijevano klizalite na teniskim igralitima, stazama za koturaljke i sl. Prskana voda, sloj 2cm.

Umjetna klizalita: sustav cijevi za hlaenje, 2,5cm ispod povrine.120. Skicirajte tri najea oblika stadiona.

121. to je podloga za dananje stadione?Podloga za dananje stadione antiki stadioni (Circus maximus 180.000 gledatelja)

122. Kakav je nagib tribina za stadione s do 20 stajaih mjesta, a kakav za ostale?

Nagib redova za sjedenje i stajanje 1:2 (Vitruvije) za objekte do 20 redova stajaih ili 10 redova stojeih mjesta,

za ostale: parabolino nadvienje

123. Navedite formulu za dimenzioniranje irine stubita s obzirom na broj

gledatelja i potrebno vrijeme pranjenja stadiona.

124. Navedite dvije poznate sportske graevine i njihove autore.Herzog, De Meuron: Ptije gnijezdo - Olimpijski stadion Peking, 2008. K. Tange: Olimpijske dvorane Tokio, 1964.Zgrade za zdravstvo

99. Koja je osnovna podjela zgrada za zdravstvo?

Lijenike ordinacije

Klinike i poliklinike

Zdravstvene stanice

Domovi zdravlja

Bolnice

100. to je valetudinarium a to veterinarium?

valetudinarium za njegu bolesnih robova, gladijatora i vojnika

bolnice za konje veterinarium.

101. Po emu je za povijest medicine znaajan Medicinski fakultet u Padovi?

Na medicinskom fakultetu u Padovi u 16. st. radikalno je promijenjen nain uenja anatomije. Godine 1594. izgraen je prvi Anatomski teatar u kojem je do 19. st. izvedeno na stotine autopsija.102. Po emu je znaajna za povijest medicine Opa bolnica (Allgemenines Krankenhaus) otvorena 1784.g. u Beu?

Roena je specijalistika medicina: dermatologija, otorinolaringologija, oftalmologija...

103. Koja je karakteristika bolnica koje se grade krajem 20. st. u SAD-u?

Proirena mrea profitnih bolnica. Velikom broju graana bolnice su nedostupne.104. Gdje se lociraju pojedinane lijenike ordinacije?

- najee na katovima stambenih ili uredskih zgrada (nisu projektirane).

105. Zbog ega se lijenici udruuju u skupne ordinacije, klinike i poliklinike?

Skupna ordinacija: udruivanje dvaju ili vie lijenika u svrhu zajednikog djelovanja sa zajednikim osobljem, prostorom, ureajima.

Prednosti: smanjeno vrijeme ekanja, bolja meusobna kontrola lijenika

Nedostatak: ogranienje izbora lijenika106. to su Zdravstvene stanice a to Domovi zdravlja?

Zdravstvene stanice:Osnovna zdravstvena ustanova koja se brine o zdravlju stanovnika odreenog teritorija. (Planira se na svakih 3-6 tisua stanovnika.)

Domovi zdravlja:

Brinu o kompletnoj zatiti zdravlja stanovnika, obuhvaaju kurativnu i preventivnu slubu. (Na svakih 40-60 tisua stanovnika )

107. to su bolnice? Koliko prosjeno traje projektiranje?

- Ustanove za lijeenje i njegu bolesnika s akutnim ili kroninim bolestima- Sloen i kompleksan proces projektiranja (8 -10 godina)108. Koja je osnovna podjela bolnica s obzirom na veliinu?

Prema veliini:

- najmanje bolnice: do 50 kreveta

- male: do 150 kreveta

- normalne: do 600 kreveta

- velike109. Kakva mora biti lokacija bolnica?

Lokacija

- Zemljite dovoljno veliko za stanove i bolnike odjele. Predvidjeti dovoljno prostora za daljnji razvoj.

- Lokacija na mjestu povoljnih klimatskih prilika: suho, bez vjetrova, u zelenilu, bez buke i velikog prometa, dobro prometno povezano

- Zemljite u blagom nagibu prema junoj strani, dovoljne duine za razvijanje dugih junih frontova, dobro izloeno insolaciji i aeraciji

110. Kakva je orijentacija funkcionalnih i terapijskih prostora a kakva prostora njege s obzirom na strane svijeta?

Orijentacija funkcionalnih i terapijskih prostorija: sjeveroistok, sjeverozapad.

-Orijentacija soba: jugoistok - jug;

-Za bolnice s kratkim prosjenim vremenom boravka orijentacija bolesnikih soba nije toliko znaajna.

- Neke specijalistike discipline (oftalmologija) sjever.

111. Po emu se sveuiline bolnice razlikuju u odnosu na ostale?

- Po maksimalnoj opremljenosti jednake velikim opim bolnicama.

- Opseni dijagnostiki i terapeutski ureaji, istovremena nastava i istraivanje.

- Predavaonice i prostorije za demonstracije (uklopiti tako da sluatelji ne ometaju normalni rad bolnice.)

- Zbog vizita i studenata predviaju se vee bolesnike sobe.

- Za studente predvidjeti zaseban ulaz, centralnu garderobu s vezom na amfiteatar, te manje predavaonice i bolnika odjeljenja gdje se vri praktina nastava.

112. Navedite tri osnovna prostorno-organizacijska sustava za projektiranje bolnica.

Blok, kombinirani, paviljonski

113. Koji se modul najee primjenjuje kod projektiranja bolnica?

Modularna koordinacija: 12M (1,2m) najee

114. Kakva je najpovoljnija konstrukcija za bolnice i na kojem rasponu?

- skeletna, bez greda (kako ne bi smetale kunim instalacijama)

- raster stupova na 7,20x7,20m (7,80m)

115. Kakva moraju biti stubita u bolnicama?

- Ravna, s obostranim rukohvatima bez slobodnih krajeva.

- Zavojita s. nisu dozvoljena ni kao stubita u nudi.

- Max. visina stube 17cm, najbolji odnos 15/30cm. - Vrata se otvaraju u smjeru evakuacije.

- Korisna irina stubita u nudi: 1,5-2,5m

116. Kakav se tlocrtni oblik najee primjenjuje kod operacijskih dvorana?

- Kvadratni tlocrt (6,5x6,5m)

117. Koja su dva principa rjeavanja osvjetljenja operacijskih dvorana?

- jajolika operacijska prostorija s ugraenim reflektorima koji se mogu ukljuivati po izboru

- pomina stropna svjetiljka

118. Navedite tri oblika njege prema kojima se projektiraju podruja njege u bolnicama.

- normalna (16-24 kreveta)

- intenzivna (pacijenti sa velikim poremeajem vitalnih funkcija, postoperativni pacijenti) (6-12)

- posebna (novoroenad, infektivni bolesnici, pacijenti pod nadzorom, hipohondri...) (6-12)

119. Navedite etiri podruja opskrbe u bolnicama.

- Opskrba lijekovima

- Priprema kreveta

- Opskrba rubljem

- Opskrba hranom

120. Navedite jedan poznati primjer zgrade za zdravstvo (naziv, mjesto, autor).

Stephenson & Turner: Stomatoloka bolnica, Sydney, Australija, 1936.