Click here to load reader

Upravno Postupovno Pravo - 2.Kolokvij

  • View
    20

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Upravo postupovno pravo

Text of Upravno Postupovno Pravo - 2.Kolokvij

UPRAVNO POSTUPOVNO PRAVO 2. kolokvijPRAVNI LIJEKOVI

Pravni lijekovi

Postupovne radnje koje poduzimaju stranke, ali i svi ostali sudionici u postupku s ciljem da neka odluka ili radnja javnopravnog tijela bude stavljena izvan pravne snage, tj. bude ponitena, ukinuta ili izmjenjena zbog postojanja pravnih razloga nezakonitosti i nepravilnosti te odluke, ali iz faktinog razloga to je podnositelj pravnog lijeka odlukom ili radnjom nezadovoljan.

Vrste pravnih lijekova

S obzirom na svoje karakteristike razlikujemo vie vrsta pravnih lijekova i to:

1. Redovni i izvanredni pravni lijekovi,2. Suspenzivni i nesuspenzivni pravni lijekovi,

3. Samostalan i nesamostalan pravni lijek,

4. Univerzalni i partikuparni pravni lijekovi,

5. Devolutivni i remonstrativni pravni lijekovi,6. Jednostrani i dvostrani pravni lijekovi (nismo radili).1. Redovni i izvanredni pravni lijekovi

Redovni pravni lijekovi su oni koji se izjavljuju protiv odluka i radnji koje nisu stekle svojstvo konanosti, a izvanredni su oni pravni lijekovi koji se izjavljuju protiv odluka i radnji koje su najmanje konane.2. Suspenzivni i nesuspenzivni pravni lijekovi

Suspenzivni pravni lijekovi su oni koji odgaaju nastupanje izvrnosti, a nesuspenzivni su oni koji ne odgaaju, tj. nemaju utjecaja na nastupanje izvrnosti. Ako je neki pravni lijek suspenzivan, tada i sam rok za njegovo izjavljivanje odgaa nastupanje izvrnosti bez obzira na injenicu hoe li on ili uope nee biti izjavljen.3. Samostalan i nesamostalan pravni lijek

Samostalni su oni pravni lijekovi koji se izjavljuju samostalno, tj. u zasebnom obliku i protiv konkretne odluke, dok su nesamostalni oni koji se mogu izjavljivati samo u sklopu drugog, tj. samostalnog pravnog lijeka.

Tako npr. protiv itavog niza zakljuaka u upravnom postupku kao proceduralnih odluka ne moe se izjaviti zasebna alba, ali se ti zakljuci mogu osporavati albom protiv rjeenja kojim je rijeen taj upravni postupak.

4. Univerzalni i partikularni pravni lijekovi

Univerzalni pravni lijekovi su oni kojima se odluke ili radnje mogu napadati zbog svih moguih pravnih razloga, a partikularni su oni pravni lijekovi kojima se odluke ili radnje mogu napadati samo zbog odreenih taksativno navedenih pravnih razloga. Sutinski gledano, alba je jedini univerzalni pravni lijek, dok su svi ostali partikularni.5. Devolutivni i remonstrativni pravni lijekovi

Devolutivni pravni lijekovi su oni o kojima odluuje drugostupanjsko tijelo, tj.drugo tijelo koje je hijerarhijski nadreeno onome koje je donijelo spornu odluku (tipian devolutivni alba). Remonstrativni su oni pravni lijekovi o kojima odluuje ono isto tijelo koje je i donijelo spornu odluku (tipian remonstrativan obnova postupka).

Redovni pravni lijekovi su: alba, alba protiv rjeenja je redovan samostalan, u pravilu suspenzivan, univerzalan i devolutivan pravni lijek koji se izjavljuje protiv onih rjeenja u upravnom postupku koja jo nisu stekla svojstvo konanosti.ALBA

alba

Kao osnovni redovni pravni lijek u modernom pravnom poretku predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava, pa je tako pravo na albu protiv prvostupanjskih odluka zajameno i Ustavom Republike Hrvatske.

Pravo na albu se izuzetno moe ograniiti, ali samo u pojedinim upravnim stvarima, te tada mora biti osigurano neko drugo sredstvo pravne zatite, a to u praksi znai da se protiv takvih rjeenja moe neposredno pokrenuti upravni spor.

O albi odluuje drugostupanjsko tijelo, tj. tijelo koje je hijerarhijski nadreeno onome koje je donijelo napadanu odluku (devolutivan pravni lijek). Meutim, zakon izriito pripisuje da se alba izjavljuje drugostupanjskom tijelu, ali se predaje prvostupanjskom tijelu.

alba se izjavljuje drugostupanjskom tijelu, ali se predaje prvostupanjskom tijelu, pa ak i u sluaju da se alba preda drugostupanjskom tijelu, ono e ju vratiti prvostupanjskom tijelu. Ovaj procesni mehanizam prisutan je u svim pravno-zatitnim postupcima u Republici Hrvatskoj i to zbog toga to prvostupanjsko tijelo ima odreene ovlasti po albi koje jo i nazivamo remonstrativne ovlasti prvostupanjskog tijela po albi, to su: albu moe odbaciti zbog formalnih nedostataka (alba nije doputena, protekao je rok, izjavljena je od neovlatene osobe),

albu usvojiti u cijelosti ili djelomino,

albu proslijediti drugostupanjskom tijelu.

Ukoliko se radi o viestranakom kontradiktornom postupku, mora se omoguiti svim strankama u postupku da se izjasne o albi.

Drugostupanjsko tijelo ima sve pravne ovlasti po albi pa tako albu moe odbaciti, odbiti, djelomino ili u cijelosti usvojiti, a kod usvajanja albe i kao posljedica usvajanja, prvostupanjsku odluku moe ukinuti, ponititi ili izmijeniti, ovisno o nezakonitosti ili nepravilnosti koju je naao da sadri prvostupanjska odluka.Beneficium novorum

Institut po kojemu se u albi mogu iznositi nove injenice i novi dokazi koji nisu izneseni u prvostupanjskom postupku, ali se moraju obrazloiti razlozi zbog kojih te nove injenice i novi dokazi nisu iznoeni (spominjani) u postupku.

Zabrana Reformatio in peius (Promjena na loije)

Oznaava da rjeenje po albi, drugostupanjsko rjeenje za stranku nee biti nepovoljnije od prvostupanjskog. Po logici stvari ono nije mogue u kontradiktornim postupcima u kojima dvije ili vie stranaka nisu zadovoljne odlukom pa sve izjavljuju albu.Drugostupanjsko tijelo ima rok od 60 dana za donoenje rjeenja po albi, ali je taj rok instrukcijski. alba se iscrpljuje u jednom pokuaju, tj. protiv drugostupanjske odluke alba nije doputena.PRIGOVOR

Prigovor

Drugi redovan pravni lijek, te je izriito odreeno da se postupovne odredbe koje normiraju albu odnose i na prigovor.

Sutinska razlika je u tome to se alba uvijek izjavljuje protiv odluke javnopravnog tijela dok se prigovor izjavljuje protiv konkretne radnje koju je poduzeo voditelj postupka. Prigovor se izjavljuje elniku javnopravnog tijela, a on o istome treba rijeiti u roku od 8 dana (instrukcijski rok).

Obnova postupka

Obnova postupka moe se pokrenuti na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti protiv rjeenja protiv kojeg se ne moe izjaviti alba u roku od tri godine od dana dostave rjeenja stranci:

a) ako se sazna za nove injenice ili stekne mogunost da se upotrijebe novi dokazi koji bi doveli do

drukijeg rjeenja da su bili upotrijebljeni u prijanjem postupku,

b) ako je rjeenje povoljno za stranku doneseno na temelju njezinih neistinitih navoda zbog kojih je

voditelj postupka doveden u zabludu,

c) ako je rjeenje donijela osoba koja nije bila ovlatena za njegovo donoenje ili je morala biti izuzeta,

d) ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rjeenje nije rjeavalo u propisanom sastavu ili ako za rjeenje

nije glasovala propisana veina,

e) ako stranci nije bila dana mogunost da sudjeluje u postupku,

f) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik,

g) ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogunost da se slui svojim jezikom i

pismom.

Bez vremenskog ogranienja moe se pokrenuti obnova postupka:

1. ako je rjeenje doneseno na temelju lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka ili je posljedica nekog kaznenog djela,

2. ako se rjeenje temelji na presudi donesenoj u sudskom postupku, a ta je presuda pravomona

ukinuta,

3. ako se rjeenje temelji na prethodnom pitanju, a nadleni sud ili javnopravno tijelo je kasnije o tom

pitanju u bitnim tokama drukije rijeilo.

Osim objektivnog roka od tri godine stranka ima na raspolaganju i subjektivni rok od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove postupka ili od kad je stekla mogunost upotrebe novih dokaza. Dravni odvjetnik ili drugo ovlateno dravno tijelo moe zahtijevati obnovu postupka uz jednake uvjete kao i stranka.

Prijedlog za obnovu postupka

predaje se onom tijelu koje je donijelo rjeenje, i u njemu se moraju uiniti vjerojatnim razloge zbog kojih se trai obnova postupka i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.

Prijedlog ne odgaa izvrenje rjeenja po kojem se trai obnova, meutim tijelo koje je ovlateno odluivati o prijedlogu moe rjeenjem odrediti drukije. Tijelo nadleno za rjeavanje o prijedlogu za obnovu postupka je ono javnopravno tijelo koje je donijelo rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba (prema tome obnova postupka je remonstrativan pravni lijek).

Kada nadleno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, ono je duno ispitati je li taj prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlatene osobe te je li okolnost na kojoj se temelji prijedlog uinjena vjerojatnom. Ako to nije ispunjeno, prijedlog se odbacuje rjeenjem. Ako je ispunjeno, nadleno tijelo ispituje mogu li okolnosti ili dokazi navedeni u prijedlogu dovesti do drukijeg rjeenja. Ako ne mogu, prijedlog se odbija rjeenjem.

Ako su svi prethodno navedeni uvjeti ispunjeni, nadleno tijelo donosi rjeenje kojim se doputa obnova postupka i odreuje u kojem opsegu e se postupak obnoviti. Rjeenje kojim se doputa obnova postupka odgaa izvrenje rjeenja protiv kojeg je obnova doputena.

Nakon to je provelo obnovu postupka, nadleno tijelo donosi rjeenje o obnovi postupka (rjeenje o upravnoj stvari koja je bila predmet obnovljenog postupka). Tim rjeenjem nadleno tijelo moe rjeenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rjeenjem u kojem e prijanje rjeenje ili ukinuti ili ponititi.

Protiv rjeenja kojim je odlueno o prijedlogu za obnovu postupka kao i protiv rjeenja donesenog u obnovljenom postupku moe se izjaviti alba samo kad je rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Ako je rjeenje donijelo drugostupanjsko tijelo, protiv tog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor.

Oglaivanje rjeenja nitavim

I dalje egzistira, iako nema

Search related