of 28 /28
PETRARKISTIČKI MOTIVI U POEZIJI MAVRA VETRANOVIĆA PETRARKISTIČKI MOTIVI U POEZIJI MAVRA VETRANOVIĆA hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnosti. najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnosti. rodio se u Dubrovniku 1482. ili 1483. rodio se u Dubrovniku 1482. ili 1483. Bio je pjesnik izrazito bogatog pjesničkog i dramskog opusa, Bio je pjesnik izrazito bogatog pjesničkog i dramskog opusa, dobar poznavatelj Biblije, Ovidija, Horacija, Dantea, Petrarce, dobar poznavatelj Biblije, Ovidija, Horacija, Dantea, Petrarce, Ariosta. Ariosta. Mavro Vetranović počeo je u stilu ljubavnopetrarkističke poezije Mavro Vetranović počeo je u stilu ljubavnopetrarkističke poezije koja je u vrijeme njegove mladosti u Dubrovniku još uvijek vladala koja je u vrijeme njegove mladosti u Dubrovniku još uvijek vladala punim zamahom. punim zamahom. Na ljubavnu poeziju upadljivo podsjeća pjesma “ Čudno prikazanje” Na ljubavnu poeziju upadljivo podsjeća pjesma “ Čudno prikazanje” Ona je svakako napisana negdje na prijelazu od ljubavnih stihova Ona je svakako napisana negdje na prijelazu od ljubavnih stihova do ozbiljne satiričke i političke pjesme. do ozbiljne satiričke i političke pjesme. Desilo mu se tako jednoga dana, da je usnio u podne pod borom. Desilo mu se tako jednoga dana, da je usnio u podne pod borom. Sanjao je, kako je bijela zora “ izvodila danak”, kako su ptice Sanjao je, kako je bijela zora “ izvodila danak”, kako su ptice žuborile, a cvijeće tako mirisalo, da je sve to tako nalikovalo na žuborile, a cvijeće tako mirisalo, da je sve to tako nalikovalo na sladosti drugoga svijeta. sladosti drugoga svijeta. …a slavic vrh bora nada mnom pojaše, i u pjesmi mnjah, veli: …a slavic vrh bora nada mnom pojaše, i u pjesmi mnjah, veli: ostavi nepokoj, što srce tve želi skoro ćeš imat toj. Blizu ja tebe, ostavi nepokoj, što srce tve želi skoro ćeš imat toj. Blizu ja tebe, znaj, prislavna gospoja, da t’ skrati vaj i ostala zla tvoja. znaj, prislavna gospoja, da t’ skrati vaj i ostala zla tvoja. I zaista. Gospoja se pojavila tako svijetla, kakve on još nikad I zaista. Gospoja se pojavila tako svijetla, kakve on još nikad nije vidio i ne može je zbog skromnih mogućnosti ni opisati. Pobojao se nije vidio i ne može je zbog skromnih mogućnosti ni opisati. Pobojao se da to nije možda kakva vila planinska, koja bi mu mogla zadati još veće da to nije možda kakva vila planinska, koja bi mu mogla zadati još veće boli. Ako je ona višnja gospa, neka mu pomogne, ako li nije, neka ga boli. Ako je ona višnja gospa, neka mu pomogne, ako li nije, neka ga pusti na miru. pusti na miru. Zač mojoj maldosti od ljuvene rane vjekušte žalosti znaj da su Zač mojoj maldosti od ljuvene rane vjekušte žalosti znaj da su zadane, ter tužbe minute i muke ostale od strijele priljute jur me su zadane, ter tužbe minute i muke ostale od strijele priljute jur me su skončale. Za taj trud ljuveni, tijem se sad rijet more, tužan duh u skončale. Za taj trud ljuveni, tijem se sad rijet more, tužan duh u meni da jedva kopore. meni da jedva kopore. Smirio se kad mu je gospoja odgovorila, da je ona s onoga Smirio se kad mu je gospoja odgovorila, da je ona s onoga svijeta. svijeta.

Skripta renesansne knjizevnosti (2)

Embed Size (px)

Text of Skripta renesansne knjizevnosti (2)

PETRARKISTIKI MOTIVI U POEZIJI MAVRA VETRANOVIA hrvatski je benediktinac i knjievnik, jedan od najplodnijih i najdugovjenijih pjesnika starije hrvatske knjievnosti. rodio se u Dubrovniku 1482. ili 1483. Bio je pjesnik izrazito bogatog pjesnikog i dramskog opusa, dobar poznavatelj Biblije, Ovidija, Horacija, Dantea, Petrarce, Ariosta.

Mavro Vetranovi poeo je u stilu ljubavnopetrarkistike poezije koja je u vrijeme njegove mladosti u Dubrovniku jo uvijek vladala punim zamahom. Na ljubavnu poeziju upadljivo podsjea pjesma udno prikazanje Ona je svakako napisana negdje na prijelazu od ljubavnih stihova do ozbiljne satirike i politike pjesme. Desilo mu se tako jednoga dana, da je usnio u podne pod borom. Sanjao je, kako je bijela zora izvodila danak, kako su ptice uborile, a cvijee tako mirisalo, da je sve to tako nalikovalo na sladosti drugoga svijeta. a slavic vrh bora nada mnom pojae, i u pjesmi mnjah, veli: ostavi nepokoj, to srce tve eli skoro e imat toj. Blizu ja tebe, znaj, prislavna gospoja, da t skrati vaj i ostala zla tvoja. I zaista. Gospoja se pojavila tako svijetla, kakve on jo nikad nije vidio i ne moe je zbog skromnih mogunosti ni opisati. Pobojao se da to nije moda kakva vila planinska, koja bi mu mogla zadati jo vee boli. Ako je ona vinja gospa, neka mu pomogne, ako li nije, neka ga pusti na miru. Za mojoj maldosti od ljuvene rane vjekute alosti znaj da su zadane, ter tube minute i muke ostale od strijele priljute jur me su skonale. Za taj trud ljuveni, tijem se sad rijet more, tuan duh u meni da jedva kopore. Smirio se kad mu je gospoja odgovorila, da je ona s onoga svijeta. Pjesma je pisana gotovo sa svim petrarkistikim rekvizitima, a poneki bi se djelovi mogli uklopiti meu bezbrojne ljubave pjesme ika Menetia i ore Dria.

IKO MENETI Meneti je roen 1457. u dubrovakoj plemikoj obitelji 1521. - izabran za kneza Dubrovake Republike umro je u velikoj epidemiji kuge 25. lipnja 1527. god. pripada prvoj generaciji hrvatskih lirskih pjesnika, a najvei dio pjesama sauvan je u Ranjininu zborniku, gdje je i najzastupljeniji pjesnik svrstavamo ga u prve hrvatske petrarkiste (ljubav kao glavna tema) esto se zaljubljivao i ta ljubav je bila fatalna

RAZRADA s ritmike strane, poezija se svodi ponajvie na dvostruko rimovani dvanaesterac, pa je prilino jednolina, monotona u akrostihovima ikovih pjesama nalazimo dvanaest enskih imena u skladu s poetikom petrarkizma nailazimo na konvencionalne motive: ljubav prema djevojci boanske ljepote: Rajska je tolika nje lipos, moj Boe ku lovik dovika izbrojit ne moe...

ljubavna enja i patnja zbog neuzvraenih osjeaja: Gospoe, za mene govorit ni pjesni, ar ivot moj vene cje tvoje ljubezni, ter meni proplakat vema je obino vema je uzdihat i cvilit prilino.

divljene, zanos, ushit ljepotom vile: Stanimo, lubavi, gledati vil ovu, vrh nae naravi lijepu stvar i novu; jo dobro nu pozri na slavnu nje mlados, iz lica gdi jo vri bez izma sva slados. ljutnja zbog neusliene ljubavi: Ter ovo govorim, a patim estok sud, dokole satvorim osvetu za moj trud. Zatoj sam on prvi meu svom mladostju ki bih se tve napojil s radostju.

Osim motiva ljubavi, tu je jo i motiv smrti, istinskog straha od smrti esto zaziva Boga kojega moli za pomo i ispunjenje pravde:

Zatoj te pomolit odluih jo, Boe, za ov trud odolit vee se ne moe: ali me slobodi ovogaj ivota, ali me togodi smili tva dobrota. Ter pravdu opravi a pusti krivinu, neka svak jur slavi tvoju mo jedinu.

-esti su i sentenciozni stihovi u kojima pjesnik iznuren ljubavnom boli promilja o opim egzistencijalnim pitanjima- ivotu i smrti, moralnim vrijednostima.. vrijednostima.. -ljepotica kojoj se divi je esto na prozoru tako da prizor njene uokvirene ljepote neodoljivo podsjea na djelo nekog renesansnog slikara -ponavljanja, metafore, poredbe, antiteze, prisutan je veliki raspon osjeaja motiviranih nesretnom ljubavlju -Meneti, kao i Dri, pie hrvatskim jezikom i to akavsko-ikavskom jezinom varijantom Prvi pogled Zovijae zora dan,a slavno prolitje travicu drobnu van, zelen lis i cvitje, ja kad bih uhien od ove gospoje, ke obraz nakien u slavi vas poje. S jutra,dim,na prozor pogledat opah ja ter tada moj prozor u taj as pozri tja: meni bi viditi jo lipu ner vilu gospou sjediti u rucu pribilu. Vidiv me ka hrlo vaze trak i kosu niz bijelo ter grlo kosice sve prosu; na elu ostavi dva prama od zlata, ostalo sve zavi okolo, dim, vrata, da kosa ne vitri, u kojoj do mal hip rukami zahitri na glavi venac lip; ozriv se jak jelin ter onas poe tja, ter gori ner pelin i emer ostah ja. izraen renesansni ideal enske ljepote (bijelo grlo, zlatni pramenovi) pjesnik opisuje trenutanu pokretnu sliku kojom je bio ponesen u akrostihu se krije njegovo ime poetna slova stihova (Zismundo) ljubavna pjesma pisana aleksandrincem

idilina slika prirode motiv buenja prirode iznenaen je ljepotom ene koju je vidio (idealizirani lik)- prikazana je u bijeloj odjei, kao vila. Splela je vijenac od kose i ima zlatne pramenove (motiv kose) i na kraju motiv gorine ispreplie ikavski (cvitje, lip), ekavski (venac) i ijekavski govor (sijediti, bijelo) motivi su ljepota ene, priroda i osjeaji ZAKLJUAK iko Meneti, poznati hrvatski petrarkista, ostavio je brojne pjesme nadahnute neuzvraenom ljubavi, te strahom od smrti. Njegova poezija je esto povrna i agresivna. esto se zaljubljivao, te je poznato dvanaest enskih imena u njegovim akrostihovima.

HANIBAL LUCI

Roen je 1485. godine na otoku Hvaru u plemikoj obitelji izaslanik Velikog vijea u Mlecima itd Sva djela je nakon smrti objavio je njegov sin Antun 1556. pod nazivom ''Skladanja izvarsnih pisan razlicih' - kanconijer. Kanconijer se sastoji od 22 naslova pisni ljuvenih, drama Robinja, pjesme u pohvalu gradu Dubrovniku ,razne poslanice, dvije nadgrobnice,prijevod Ovidijeve Heroide . Pisao je u stilu petraristiko-leutake poezije nastojei da se''udvori gospoji'' Uzori su mu Ovidije, Petrarka, Ariosto,Bembo Prisutna i naa domaa versifikacija, usmena i pisana, narodna i puka, gradska i leutaka poezija, srednjovjekovna, glagoljska, zainjavaka pismennost i hrvatska ljubavna petrarkistika lirika. Luci je ''majstor jezika'' koji u svoje stihove unosi i vlastitu kvalitetu, boju Jur nijedna na svit vila Jur nijedna na svit vila Lipotom se ve ne slavi, Jer je hvale sve skupila Vila k mi sarce travi. Ni e biti, ni je bila, Njoj takmena k se pravi. Lipotom se ve ne slavi Jur nijedna na svit vila. Varhu njeje vedra ela

Vridna ti se kruna vidi Od kosice ku je splela Kojom zlatu ne zavidi, Svakomu je radost vela Kad ju dobro razuvidi. Vridna ti se kruna vidi Varhu njeje vedra ela Tipina Petrarkistika pjesama u kojoj pjesnik svoju gospou opisuje kao vilu. Pjesama je napisana u osmecima, a svaki osmerac poinje i zavrava istim stihovima Tema pjesme je opis enske ljepote. Ljepotu ene opisiva njenim oima, obrvama, kosom, usnama, obrazima U prikazivnju ljepote slui se usporedbama koje u velikoj mjeri podsjeaju na usporedbe uzete iz narodne pjesme - pjesnik eli da ovu ljepotu uini vjenom, neprolaznom (Ni e biti, ni je bila, Njoj takmena k se pravi.) ( . Ne daj vrime da ju shara Do skonan'ja sega svita. Ova lipost uzorita Grihota bi da se stara.)

Motivi su mnogobrojni: elo, kosa, obrve i oi, zubii, parsi(grudi) su biliji sniga i mlika. Vila je svjesna svoje ljepote, ali se ne hvali s njom. Pjesnik eli ljepotu uiniti neprolaznom, vjenom Grihota bi da se stara Ova lipost uzorita.

HANIBAL LUCI Robinja Hanibal Luci rodio se 1458. god u gradu Hvaru obnaao mnoge dunosti : sudac,defenzor za ivota nije nita objavio, tri godine nakon smrti tiskana mu knjiga pod nazivom Skladanja izvarsnih pisan razlicih kanconijer se sastoji od 22 pjesme po njegovom knjievnom opusu mogu se vidjeti utjecaji koje je on poznavao, tj. antiku i talijansku knjievnost Umro je 1553. god. DJELO drama Robinja pripada knjievnom razdoblju renesanse

Iz razdoblja oko 15 i 16 st. U 16.st este su bile provale Turaka, u drami je Luci aktualizirao upravo taj problem sukobi s Turcima i Mleanima jaali su ljubav prema batini i slobodi radnju Robinje smjeta u Dubrovniku, pozdravlja slobodu Dubrovnika i glorificira je u drami Prva hrvatska drama koja nastaje na temelju antike poetike svijeti o drami Iznosi ideju drame u onom smislu kako mi dramu i danas shvaamo : - jasno razraena kompozicija, zaplet , rasplet - psiholoki profiliranim i individualiziranim likovima RADNJA DJELA Robinju, unuku hr.bana Blaa Majera, ukradu gusari, tj.Turci za njen spas ugarski kralj obeava nagradu u potragu za njom krene ban Derenin unuk hr.bana Emerika Dereina izloena je u Dubrovniku da bude prodana Derenin preobuen kao trgovac stie u DU, propituje njene osjeaje, te kada shvati da bi se ona htjela udati za njega otkupi je od Turaka sljedei dan sprema se svadba Predstavnici dubrovake vlastele su im estitali, hvalili ih te im iskazali ast ZAKLJUAK Lucieva Robinja iznimno vana povijest hrvatske drame i knjievnosti uope Osim knjievnopovijesnog, knjievnoestetskog i poetolokog znaenja, vrijednost Robinje kao dramskog teksta lei i u brojnim lirskim segmentima koji govore o vjernoj i samozatajnoj ljubavi

MARIN DRI-VIDRA

MARIN DRI VIDRA roen je 1508. u Dubrovniku, a umro je 1567. u Veneciji. Najznaajniji je dubrovaki renesansni knjievnik. Bio je puanin i sveenik. U zrelim godinama planirao je urotu protiv dubrovake vlastele. Urota jeotkrivena te je Dri zauvijek protjeran iz Republike. KOMEDIJE Najznaajniji je kao pisac renesansnih eruditnih (uenih) komedija. Najizvoeniji renesansni komediograf, djela izvoena za vrijeme njegova ivota. U svojim komedijama on je analitiar dubrovakog drutvenog ivota u 16.st., psiholog i vrstan dramatiar koji vjeto gradi zaplete. Teme komedija: uitak, ljubav, mladost, renesansni hedonizam i vrline snalaljivih sluga(puanina): inteligentni,spretni, snalaljivi. Upravljaju sudbinama gospodara. VLADAVINA SPOSOBNIH BEZ OBZIRA NA PORIJEKLO.

DUNDO MAROJE ( rod: drama, vrsta: komedija) Tema: Sukob generacija (starost i mladosti), pohlepa za novcem, vladavina sposobnih. Ideja: Kako si u ivotu uini, tako e ti i biti! Mjesto radnje: Rim,Vrijeme radnje: 16.st. - pisano na dubrovakom narodnom jeziku - pojavljuje se i talijanski dijalozi i monolozi. Na poetku djela pisac se slui ekspozicijom uvodi nas u djelo dajui mjesto, vrijeme radnje i likove. Kompozicija: - 2 prologa - 5 inova - inovi se sastoje od prizora Za glasnogovornika svojih ideja Dri je izabrao lik sluge Pometa Pomet je jedini ovjek nazbilj, mudri sluga pozvan da svojom vjetinom usmjerava tue sudbine i u svijet vrati sklad i prirodni poredak. DUNDO MAROJE : Sadraj

Dundo Maroje je saznao da Maro nije poao u Firencu da izui zanat za trgovca, nego da je otiao u Rim i da tamo troi novce koje mu je dao. Sinu dao 5000 dukata. Zajedno sa svojim slugom Bokilom ide u Rim pronai sina. U Rimu se susreu s Tripetom Kotoraninom, jednim najencom koji ivi u Rimu. Uspostavlja se da zna i za Mara. Na njegovu preporuku Maroje i Bokilo uzimaju prenoite u votariji preko puta stana prve kortiane od Rima Laure na iju milost Maro troi oeve dukate. Za Laurom je lud i Ugo Tudeak, njemaki plemi. Njegov sluga, Pomet Trpeza, sredinji je lik komedije. Inteligentan je i snalaljiv. Hedonist i velika izjelica. Poznavalac ljudi i vjertouz, kako sam sebe naziva. Pomet nastoji za svog gospodara pridobiti Laurinu milost.To radi samo radi sebe, kako bi se mogao nesmetano predati uivanju u jelu i piu. Pomet je u vjenoj borbi sa suparnicima Marom i njegovom slugom Popivom On eka pravu priliku da bi se iskoristila fortuna U Rim se uputila i Marova zarunica Pera. Ve 3 godine nije od Mara dobila pismo. Sa roakom Divom, preobuena u momka, krenula u Rim 1.susret Mara i Dunda Maroja: Maro je pred Laurinom kuom . Razmee se sa trojicom prijatelja. Mara napada bijesni otac koji ga je cijelo vrijeme gledao s votarije.Dundo Maroje trai od sina dukate.Maro se pravi da ne pozna oca. Razbjenjeli otac ide na sina s noem Straari odvode Dunda Maroja u tamnicu.Tu se nalazi i Pomet.Iskoritava fortunu.oslobaa Dunda Maroja.Iskoritava priliku da nagovori nasmrt preplaenog Bokila da pred Popivom i Laurom slae kako je Marov otac zapravo doao na protenje.Oajni Maro proklinje i dukate i oca koji vee ljubi dinara neg sina

Petrunjela saznaje da je Maro ve tri godine zaruen i da mu je zarunica uRimu. Prvom prilikom Petrunjela e to prenijeti svojoj gazdarici

2. susret :Susreu se Dundo Maroje i Maro Maro glumi uzornog sina i savjesnog trgovca Uvjerava oca da je pred votarijom napao nekoga tko mu je slian U toj svoj skruenosti pita oca nosi li mu kakvo pismo od zarunice No stari se Dundo Maroje pokazao lukavijim Lae da je doao na protenje i da je donio sa sobom zlato.Tako stari Maroje uspijeva nadmudriti sina i doepati se njegove robe 3. susret oca i sina.Maro trai od oca da mu vrati kljueve od magazina. Dundo Maroje se pravi da ne poznaje sina.Potpuna je pobjeda Pometove vjetine da upravlja slijepom fortunom.Odjeven na plemiku, u barunu, s ogrlicom oko vrata dolazi Lauri da joj u zamjenu za izgubljene tri tisue dukata ponudi svog Tudeka Peti in je ostao nedovren, ali ga je izvrsno dopunio Mihovil Kombol - Pomet dobiva Petrunjelu - Ugo tudeak Lauru. - Dundo Maroje e platiti sinove dugove. - Maro se pokajniki vraa zarunici Peri kojoj je tetka ostavila bogato nasljedstvo. Marin Dri

NOVELA OD STANCA

Novela od Stanca u prijevodu znai ala koja je uinjenja Stancu. To je farsa ili pokladna igra prvi put prikazana 1550. godine na svadbi MartoliceZamanjia.

Sva se radnja odvija u jednom inu koji je podijeljen na 7 prizora. Pisana jedvanaestercima. Vulgarni humor: STANAC "Kozle mi! Bog te ubio! Jeli tko? Pomaga'!

Teme: kontrast izmeu objesne mladosti i konzervativne starosti, lakovjernost. Stanac dolazi u Dubrovnik da bi trgovao. Nitko ga ne eli primiti na poinak te sjeda uz fontanu na gradskome trgu. Dubrovaki mladii Vlaho, ivo i Miho u toj karnevalskoj noi ele se naaliti sa Stancem. Dok Vlaho i Miho promatraju skriveni, Divo prilazi k Stancu i pita ga, glumei priprostog seljaka, to tu radi tako usamljen. Stanac se ali to ga nitko ne eli primiti na noenje.Smjestio se na trgu. Divo mu se predstavlja kao Sedmi Mu Dugi Nos, trgovac iz Gacka. Divo mu govori kako su ga vile pomladile. Stanac ima elju pomladiti se zbog toga to kod kue ima mladu enu (Miona).

Divo je muljao da je isto kao Stanac doao u Dubrovnik na pazarenje i isto takoga nitko nije htio primiti na noenje. Tijekom noi dole su mu vile i dale mu zlatnu jabuku i vodu mudrosti. Potom su ga vile, Perlica, Kitica, Pavica i Propumantica odvele u svoje dvore gdje su ga tijekom noi pogostile, a ujutro se pomladio. Rekao je Stancu da eka budan i vile e doi pomladiti ga. Mladii susreu makare te ih zamole da odglume vile. Vile dolaze k Stancu i obraaju mu se. Vile su se poele poigravati sa Stancem , beru bilje za svoju aroliju i govore da e ga pretvoriti u pticu, magarca, buhu ili udovite: Stancu odsijeku bradu i namau mu lice mau, a kozle mu ukradu zajedno sa sirom i maslacom i ostave mu novca koliko je taj ukradeni teret vrijedio. Nakon to svi pobjegnu, Stanac shvaa da je prevaren i poinje panino vikati da uhvate varalice. STANAC: Kozle mi! Bog te ubio! Je li tko? Pomaga'? Prem ti sam luak bio! Nije ovo bez vraga! Bijedan se pomladio - ostrigoe bradu! Haram'je tko bi mnio da su u ovomem gradu?! Kozle mi uhiti! Je li tko? Dri ga! A, brate, uje ti? Poteci, stigni ga! Kraj.

SKUP

Marin Dri

"Skup" je komedija u pet inova, a sauvana je u obliku bez zavretka. Prozno djelo, narodni dubrovaki jezik. Obrauje motiv krca, a inspirirana je Plautom to je navedeno u prologu. Teme: pretjerana krtost,odnos prema materijalnim dobrima, ljubavi, kao i odnos izmeu starosti i mladosti. Sama se radnja zbiva u rasponu od dva dana, tj. odreuje je skrivanje, nestanak i ponovni pronalazak Skupovog blaga, odnosno sklapanje, raskidanje i ponovno sklapanje zaruka keri Andrijane. Sadraj joj ve u prologu otkriva satir: "Starac e njeki bit koji je naao tezoro u muncjeli i skrio ga u neki ormar pod ognjite taji da ga je naao. Ima jedihnu ker, prije hoe ker ne udat nego joj dati od tezora nesto za priju. Satir mitsko bie koje ivi u umi, predstavlja Njarnjase, glumaku druinu koja e igrati predstavu. SADRAJ Skup je pronaao blago u zemljanoj posudi, i u njoj je i dalje uva, iako ivi u krajnjoj oskudici koju trpi i njegova ki Andrijana. Neprestano razmilja gdje da ga sakrije i kako da se ponaa da ne bi privukao panju moguih lopova koje vidi u svima koji ga okruuju, pa ak i u najblioj rodbini i posluzi. U Andrijanu je zaljubljen mladi

Kamilo, kojemu majka ne odobrava enidbu bez miraza. Skup se pak eli rijeiti djevojke koja se, po tadanjem obiaju, ne moe udati bez miraza. Bez miraza ju pristaje uzeti Kamilov stari ujak Zlati Kum. Kamilo se boji da e se Andrijana udati za Zlatoga Kuma, pa na nagovor sluge Munua glumi smrtnu bolest. Skup, u pripremama za kerino vjenanje, sakriva blago u grob u crkvi, no prati ga Munuo koji krade blago. Munuo je zaljubljen u Divinu sluavku Grubu, koju prosi Zlati Kum koji je odustao od vjenanja kad je vidio Skupovu mahnitost. Skup trai svoje blago, a Kamilo eli Skupu otkriti da su se on i Andrijana zaruili pa mu govori da je njegovo blago, tj. njegova ki, njegova. Skup misli da Kamilo govori o zlatnicima pa ga optuuje za kradu. U meuvremenu Munua otkriva Kamilov prijatelj Pjeric, i dovodi ga pred Kamila, Skupa, Diva i Zlatnoga Kuma. Tu zavrava sauvani tekst komedije. Nije teko naslutiti da svatko dobiva sto eli: Kamilo Andrijanu, Munuo Grubu, a Skup svoju posudu sa zlatom. Skupova krtost: "Poeli mi se su persone javljat koje me prije i ne znahu; dobitam da su stogod uzaznali. ta e, zlatu se svijet klanja. Ma ja da negam i ne imam vode, ubog sam ko u!" ANDRIJANA i KAMILO su olienje ljubavi koja na kraju uvijek pobjeuje. Sluavke VARIVA i GRUBA predstavljaju sukob izmeu starih i mladih. MUNUO je primjer lukavog sluge koji, pomaui svom gospodaru, vrlo esto preuzima konce raspleta u svoje ruke.

Marin Dri Tirena Prema vrsti je pastoralno-idilina drama, pastirska igra (pastorala) u 5 inova, pisana dvostruko rimovanim dvanaestercima i osmercima Radnja se odvija u Dubrovniku, u prirodi umi. Djelo zapoinje razgovorom Obrada i Vueta Obrad opisuje svoj grad, a Vueta govori kako se Dubrovnik obogatio trgovinom, velia mornaricu, spominje Turke. Vueta opisuje Dria, govori kako je proao svijet i vidio uda, a ne sjedio doma. Spominje dubrovaku rijeku Omblu, koja je u Drievo doba smatrana mjestom gdje se skupljaju vile i muze koje su nadahnjivale pjesnika. Spominje Doru Dria i ika Menetia,te ih hvali. Pastiri se zaljubljuju u Tirenu. Jedan od njih je Ljubmir koji se pokuao ubiti, no vila skrivena iza grmlja pokuava ga odgovoriti, ispada mu oruje, a ona se pojavljuje ispred njega On je namjerava ugrabiti no ona bjei, a on polazi za njom.

Vila razgovara s Miljenkom koji je takoer zaljubljen u nju.Nakon razgovora odlazi, a dolazi Radat Miljenko mu govori o vili. Potom Miljenka zove njegova majka Stojna, ali se odaziva Radat govorei da Miljenko ljubuje s vilom. Miljenko se pojavljuje govrei majci da se promjenio i da se zaljubio. Njegovoj se majci ne svia to to joj je sin zaljubljen u vilu. Ona smatra da je za njega obina seoska djevojka. Radat se takoer zaljubljuje u Tirenu, kao i Dragi Miljenko se pojavljuje govrei majci da se promjenio i da se zaljubio. Njegovoj se majci ne svia to to joj je sin zaljubljen u vilu. Ona smatra da je za njega obina seoska djevojka. Radat se takoer zaljubljuje u Tirenu, kao i Dragi Tirena i Ljubmir su sretno ivjeli do kraja ivota.

MARKO MARULI POKLAD I KORIZMA

rodio se 18. kolovoza 1450. u Splitu, a umro 5. sijenja 1524. u istom gradu hrvatski pjesnik i prozaist u Splitu je zavrio humanistiku kolu, no ne zna se gdje je studirao, moda u Padovi pisao je na latinskom, hrvatskom i talijanskom jeziku, ostvarivi golem i utjecajan opus brojna djela na latinskom jeziku obuhvaaju duhovne pjesme, poslanice, elegije, himne i epigrame u svojim pisanjima sluio se i glagoljicom pisao je na latinskom, hrvatskom i talijanskom jeziku, ostvarivi golem i utjecajan opus brojna djela na latinskom jeziku obuhvaaju duhovne pjesme, poslanice, elegije, himne i epigrame u svojim pisanjima sluio se i glagoljicom jezik mu je splitska akavica s umjerenim staroslavizmima i tokavizmima kao hrvatski humanist nastojao je uskladiti antiku mudrost i poetiku s kranskom duhovnou bio je aktivan u pomaganju hrvatskim knezovima protiv Turaka pjesnikovi pozivi na borbu protiv Turaka zrae hrvatskim rodoljubljem Hrvati su mu glavni predstavnici borbe protiv Osmanlija Marulia se naziva ocem hrvatske knjievnosti, uenim pjesnikom biografiju mu je napisao Frano Boievi Natalis nazvana je ivot Marka Marulia iz Splita MARULIEVA DJELA

Judita Molitva suprotiva Turkom Divici Mariji Od uskarsa Isusova Poklad i Korizma POKLAD I KORIZMA Poklad razdoblje od Bogojavljenja do Pepelnice u kojemu se veselilo, prireivalo zabave i gozbe Korizma razdoblje koje slijedi neposredno nakon Poklada, a traje etrdeset dana. To je vrijeme priprave za muku i Uskrs Kristov, ispunjeno postom i molitvom Metafora: cijela pjesma predstavlja preneseno znaenje. Korizmu predstavljaju fratri, a oni protiv kojih se fratri bore predstavljaju poklade. Fratri, odnosno korizma, zalau se za odricanje i post, dok ovi drugi predstavljaju gozbe, zabave, tj. neumjerenost u jelu i piu. Marko Maruli JUDITA Judita napisana 1501., tiskana 1521.

Knjiga o Juditi nastala izmeu 100. i 50.g.pr.Kr. Najstariji sauvani tekst je grki prijevod, a original je napisan hebrejski ili aramejski (Vulgata) Maruli radi prema Vulgati Ep od 6 libara (pjevanja)

Narodni jezik, splitska akavtina Govori o udovici Juditi koja spaava svoj narod ubivi Nabukodonozorovog vojskovou Holoferna 1.pjevanje - Holoferno polazi u ime vladara Nabukodonozora osvojiti cijeli svijet - 2.pjevanje - Holofernova vojska okrutno ubija, pali gradove i osvaja nova podruja. - U Jeruzalemu vlada straan strah. - Akior govori Holofernu kako je opasno osvojiti grad koji uva Bog 3.pjevanje - Akiora protjeraju u Betuliju, Holoferno ga namjerava prisiliti na predaju. - Sveenici odlue priekati nekoliko dana, a onda predati grad. - Judita ih prekorava to Bogu daju rok za pomo

-

4.pjevanje Uz Boju pomo Judita postaje prelijepa ena. Odlazi u Holofernov tabor. Govori mu da zna kako e osvojiti Betuliju bez rtava. Holoferno je oduevljen njezinom ljepotom

5.pjevanje - Holoferno poziva Juditu na veeru, on se opija, a ona ga ubija odsijee mu glavu. - Nakon toga se vraa u Betuliju 6.pjevanje - Ujutro Betuljani stavljaju Holofernovu glavu na tvravu, napadaju i poraze Holofernovu vojsku. - Judita je ivjela 105 g. - Puk je 7 dana za njom plakao veliajui njezinu pobonost i hrabrostStih je dvostruko rimovani dvanaesterac

poslanica Balistriliu kratak sadraj biblijske pripovijesti kratak sadraj svakog pjevanja komentari pojedinim stihovima u Juditi invokacija i explicit

red dogaanja kao u Vulgati daje sliku svoga vremena (krajolik i okoli Marulova zaviaja, vojska podsjeana ugarsko hrvatsku konjicu, Judita renesansna ena) Jezik: -romanski elementi -grecizmi: drom (umjesto drum), faeli hora (