Predavanja Iz Knjizevnosti

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/21/2019 Predavanja Iz Knjizevnosti

    1/27

    PRVO PREDAVANJE

    POJAM KNJIZEVNOSTI ETIMOLOGIJA POJMA

    Prvo znacenje ovog termina bilo je POZIV NA GOZBU, zatim znaci LEPO PONASANJE i JAKO DOBRA

    UPUCENOST U NAUKE. Rec

    je pre znacila ENCIKLOPEDISTA; enciklopedista je bio covek kojpoznaje religiju, medicinu, astronomiju, astrologiju i dr. U novije doba posle dekadencije, javlja seznacenje KNJIZEVNOST.

    KNJIZEVNOST: 1) klasicna (stara) knjizevnost 2) savremena knjizevnost

    zucavanje klasicne knjizevnosti obu!vata dug vremenski period trinaestovekovno knjizevnostvaranje. "e mozemo sa sigurnoscu tvrditi kada se mogu datirati poceci arapskog knjizevnogstvaralastva; veruje se da je to bilo oko pocetka #$%. godine. "epouzdanost potice od cinjenice da jeprvi pisani izvor na arapskom jeziku &UR'" (ne racunajuci nadgrobne spomenike oko )**. godine na

    !useitskom+."jegova savremena verzija ustanovljena je #*. godine, a zapisan je u -. veku. erio! stareknjizevnosti traje o! "# !o 1$# veka# olaskom "apoleona u /gipat zavrsava se stara arapskaknjizevnost.0d sredine -. veka, upadom 1ongola u 2agdad, poceo je period dekadencije u kulturnomplanu.

    Star% knjizevnost !elimo na :&'reislamsk% (!zailijsk%) knjizevnost

    &islamsk% knjizevnost#

    za!ilija znaci DOBA NEZNANJA, tj ono oznacava period pre objave islama, iako je to bilo doba veceg

    znanja i kulturnog procvata, nego u vreme islama.

    o!ne*lje nastanka stare knjizevnosti: arabijsko poluostrvo , i to njegov severni deo koje jenastanjivalo nomadsko stanovnistvo. 0vde se dovodi u pitanje i uticaj vizantijskog i persijskogkraljevstva (carstva+. 3o je doba plemenskog uredjenja kod 'rapa. 4ejid je bio staresina plemena. U tovreme je vladao patrijar!at a pred!odio mu je matrijar!at 5 vreme stalni! medjusobni! plemenski!sukoba. 2ili su stalni plemenski sukobi. Postovali su se periodi primirja kada su na sukovimaodrzavana izvesna takmicenja i svecanosti , gde su se pesnici takmicili u recitovanju svoje poezije."ajuglednije je bilo pleme ciji je pesnik najlepse recitovao. 6aktor uticaja na speci7icnu estetikuknjizevnosti je cinjenica da su 'rapi 4emitski narod i da gaje veliku ljubav prema reci.riro!ni +eo+ra,ski %slovi koji s% okr%zivali -ra'i: surovost ambijenta, besplodni predeli, krvolocne

    zveri; sve to je ogranicavalo pesnikovu imaginaciju, a utice i na karakter sa jedne strana je surovostkoja i! okruzuje, koja s8 druge strane dovodi do nji!ove gostoljubivosti. Uvek su u stanju da pomognuljudima koji su u nevolji jer oni znaju kako je to.Proucavaoci arapske knjizevnosti koji teze objasnjenju njene speci7icne estetike, podudaraju se se9abrijelijevim sudom."ajautenticniji umetnicki izraz 'rapi su nasli u reci. &arakteristike tj. osobine 'rapa su sposobnost

    ja!anja, sposobnost baratanja oruzjem i sposobnost otmenog izrazavanja u sti!u. Poezija je udu!ovnom i drustvenom zivotu u pocetku bila vezana za magiju i plemenskog vraca i maga, koji se prvisluze sti!om. Prva etapa ove umetnosti je prakticna 7unkcija. Ubrzo se vaznost plemenskog vracaprenosi na pesnika jer je on u drustvenom zivotu vazan kao i sei!. Pleme je imalo veci autoritet, ako jepesnik bio bolji. 0dnos pesnika prema zajednici ogledao se u atmos7eri pesme, odnosu prema zeni u

  • 7/21/2019 Predavanja Iz Knjizevnosti

    2/27

    pesmi i odnosu prema protivnicima. Pesnik je bio kadar da da vernu sliku materijalnog zivota beduinada uzdigne ili ponizi pojedinca. 2io je gospodar reci, koja je bila na pocetku svega.

    ETI.O/O0IJ-

    osecati, znati:< =< covek koji intuitivno zna,oseca:?@ A>O/K/O0vim slojevima &uran u stvari svedoci o uslovima u kojima je nastao. U pocetku, boreci se sapaganskom prosloscu, &uran u tim ranijim surama kataklizmickim slikama i pretnjama paklomnajavljuje kazne za nevernike. 1edjutim, sa druge strane najavljuje blagougodne rajske slike obecanja za one koji veruju.&ako su se uslovi menjali i vera ucvrscivala, nastala je potreba za boljom uredjenoscu sve burnijegzivota u jednoj ekspanzivnoj, teokratskoj drzavi, pa se u skladu sa tim, ton propovedanja smiruje a surepostaju duze.Pored usmene predaje, na zamucenost i sadrzinsku neorganizovanost &urana u velikoj meri uticali susarolikost tema i pozajmice iz drugi! kulturni! sredina koje nisu dovoljno zazivele u sopstvenom

    kulturnom bicu. Fato i nije cudo sto se u &uranu srecu protivrecnosti. Upravo ta nedovoljnakompaktnost &urana i pitanje najautenticnije verzije, podstakli su utemeljenje jedne nove, ne samoreligijske nego i 7ilolosko:7ilozo7ske disciplineG egzegezeB&urana."eke su karakteristicne za usmeno izlaganje, najcesce su sadrzine o jedinstvu, verovanju u jednogboga, a protiv mnogobostva i krvne osvete.Prema &uranu, na nebu se nalazi tvorac na tronu, okruzen andjelima, od koji! neki drze tron, a neki

    pevaju po!vale 2ogu. 0ni komuniciraju sa ljudima. edan od nji! je i Zy < S< .

    'Es(atologija u crkvenoj dogmatici) ucenje o tzv poslednjim stvarima tj o onome sto posle smrti ceka pojedince, covecanstvo i ceo

    svet) ucenje o smrti, besmrtnosti duse, strasnom sudu, smaku sveta, vecnom blazenstvu i paklu.*Egzegeza izlaganje, objasnjenje, tumacenje %nekog spisa+) narocito u teoloskom smislu) izlaganje i tumacenje iblije.

  • 7/21/2019 Predavanja Iz Knjizevnosti

    16/27

    (Postoje dva naziva za andjela 9abrijela, ovaj i y < Sy +.&uranska mitologija poznaje posebne posrednike izmedju andjela i ljudi. 3o su dzinovi ,dobri i zli,

    muski i zenski, a mogu biti i !erma7roditi. Porede i! sa nim7ama u grcko:rimskoj mitologiji,. Puckapoboznost potpuno je potisnula pozitivan karakter dzina u &uranu, ostavivsi samo nji!ove negativneaspekte. "ajcesce im se pripisuje lik jarca ili ovce. 4matraju i! odgovornim za kugu, neplodnost i drugepocasti, a suzbijaju se islamskom crnom magijom. 3a magija razlikuje krilate dzinove, one koji resaceone koji imaju oblik zmija ili pasa. 1edju cinima, takodje postoji jedna vrsta carobnjaka 5 guli. javo je,

    takodje, nekada predstavljan kao andjeo, a nekad kao dzin. Proteran je sa neba jer nije !teo da sepokori 'la!ovoj naredbi da sluzi 'damu 5 'la!ovom namesniku na zemlji.za vise in7ormacija pogledati alter 2eltz 1itologija &urana poglavlja ,B,-,C.

    1oze se reci da u mekanskim surama gospodare 7antazija i 7olklor jednog sireg geogra7skog podrucja ida predstavljaju istinsku knjizevnost. &ada se uporedi 1u!amedov jezik u mekanskim surama sa onimu beduinskoj poeziji, uocava se veca poeticnost i mekoca nego u jeziku beduinski! pesnika. "ekiarabisti smatrali su da iza ovi! sura stoji neki uspesan pesnik. 1edjutim to je tesko odrzivo i pri!vatljivoiz bar dva razlogaG

    $+ 1u!amed je odlicno poznavao arapski: beduinski jezik, za!valjujuci tome sto je odlazio kod&urejsita u pustinju da uci jezik.

    E+ "jegov jezik morao je biti meksi od jezika beduina, jer je ziveo u gradu i samim tim biopredstavnik jedne ra7iniranije kulture i misljenja. Uz to, bio je i trgovacki putnik pa je sigurnomogao da zna vise nego jedan prosecan gradjanin. 1u!amed, u arapskoj knjizevnosti nikadanece biti s!vacen i proucavan kao pesnik, a i sam je !teo da se ogradi od pesnika, sto je i uciniou E#. suri.

    2ez obzira na poeticnost, &uran je prozno delo u {

  • 7/21/2019 Predavanja Iz Knjizevnosti

    17/27

    bi kasnije napisao pokajnicku kasidu koja je nazvana Pesma o plastu, koji je 1u!amed, odusevljenpesmom, skinuo sa sebe i dao pesniku. 3ako je po legendi ova kasida dobila ime.

    1edju prvim prevodima &urana na srpski jezik jeste prevod 1ice Hjubibratica iz $-C. godine.Pod nazivom &uran casni $C#C. godine nastao je prevod od strane 1u!am Pandze i zamaludinaausevica.

    : $CBE. (ili $CBB.+ nastao je prevod 2esima &orkuta: Prvi prevod &urana na latinski jezik, pod pokroviteljstvom casnog Petra, opata iz &linija, nastao

    je $$)$. godine, koji je obezbedio usluge trojice !riscanski! naucnika i jednog 'rapina; imao je za ciljda pobije islamsko verovanje.

    : $#)C.prvi prevod &urana na engleski jezik 3!e 'lcaran o7 1u!ammad , ali je to bio prevodsa 7rancuskog, a ovaj sa arapskog.

    : Prvi prevod sa arapskog originala na engleski G $B%). 5 [ejlov prevod. 0n je svojevrsnapara7raza gde se oseca uticaj latinskog prevoda

    : Dronoloski red suraG $-#$. 5 Rodvelov: Pokusaj da se reprodukuje orijentalni ukus $--*. 5 Palmerov: edan od uspesni! prevoda $CE*. Piktoov: Pokusaj kritickog preuredjenja sti!ova $C%B:$C%C. 2el

  • 7/21/2019 Predavanja Iz Knjizevnosti

    18/27

    Sesto predavanje

    UMAJADSKA KNJIZEVNOST

    OEZIJ- 9 9.-J-SKO. EIO9

    &uran je nosio izvesni pecat neprikosnovenosti A< =

  • 7/21/2019 Predavanja Iz Knjizevnosti

    19/27

    0ni se, prema arapskoj tradicionalnoj kritici, smatraju najpoznatijim arapskim pesnicima umajadskogperioda. Po vokaciji, prevas!odno su panegiricari i satiricari. 4va trojica su dvorski pesnici, s tim da je

    'l '!tal boravio na glavnom dvoru u amasku, a druga dvojica bili su provincijalski pesnici. 0no sto jeinteresantno za nji! jeste da su medjusobno, jedan drugom, upucivali satiricne sti!ove vodeci pravi

    satiricni rat. 3a nji!ova satiricna poezija poznata je na arapskom kao^AY

  • 7/21/2019 Predavanja Iz Knjizevnosti

    20/27

    posvetio je uglavnom damaskim !ali7ama i cuvenom bagdadskom 'l:Dadzadzu. U antologiji y Aq

  • 7/21/2019 Predavanja Iz Knjizevnosti

    21/27

    stvorilo je dokolicu u kojoj je zena imala slobodu da postane ravnopravni i neop!odni ucesnik ljubavni!avantura. 4ve se to odvija u salonima koji se organizuju u kucama bogatasa. edan od najpoznatiji!salona koji je ostao upamcen u istoriji jeste salon gospodje 4ukejne. esto su u nji! dolazile vrloznacajne licnosti, cak i same !ali7e. 0vakav nacin zivota preneo se vrlo brzo i u druge gradske centreali je upravo poceo u 1eki i 1edini. 0vakav nacin zivota i dolazak strani! robova, doneo je jos nestonovo 'rapima i nji!ovoj literaturi, a to je muzika koja je izvrsila ogroman uticaj na poeziju. Razlike unacinu zivota izmedju gradskog stanovnistva i beduinskog siromasnog, pustinjskog nacina zivota,uslovile su nastanak E vrste ljubavne poezijeG

    $+ gradski gazelE+ beduinska ljubavna lirika ili uzritska poezija.

    3ermin 9ZITSK-poezija nastao je od arapske reci ?y : devica, devicanski.

  • 7/21/2019 Predavanja Iz Knjizevnosti

    22/27

    Sedmo predavanje

    /J9=-VN- OEZIJ- 9.-J-SKO0 EIO-

    eli se na dva osnovna pravcaG

    $+ gradski (sredina 1eke i 1edine+E+ beduinski 5 uzritska knjizevnost, poezija

    zmedju ove dve poezije postoje bitne razlike u nacinu objektivizacije licni! osecanja i vidjenja zenekao vr!ovnog pesnickog nada!nuca. 9radska poezije je izraz nesputane realne ljubavi, a

    beduinska je izraz patnje, ciste plemenske ljubavi i uzviseni! osecanja.9radske ljubavna poezija najcesce je vezana za muziku, izmirenost moralni! normi i osecanja,kultivisan jezik, vise zivotni a manje .., cine glavne karakteristike gradskog gazela. Pesnici

    napustaju koriscenje dugog metra Z[@< 5 a , a posebno je bitno uvodjenje dijaloga u ovu poezijuRodonacelnik gradskog gazala i njegov najpoznatiji predstavnik je Omar i*n a*i a*ija, zatim tu sui el&-vasi Va! al&-mani."ova aristokratija u gradovima ima nove modele za vaspitavanje i dela. 1ladi zaboravljajubeduinsko vaspitanje i odaju se svakoj vrsti pustolovine, pogotovo ljubavne. "ajpogodnije vreme zanji! bilo je vreme !adziluka, kada je veliki broj ljudi pristizao u ova dva grada 5 1eku i 1edinu. Fena

    je imala veliki znacaj i ugled. Umajadska gradska zena je osim toga i obrazovana. 4 obzirom na

    uslove i kulturu zivljenja, nije ni cudo sto pesnici pevaju o ljubavi prema drugoj zeni, a ne svojoj, nevodeci racuna o njenom stanju. 3ako je razelu srednjem veku jedan od najpopularniji! zanrova. 3ojpopularnosti sigurno je doprinela njegova vezanost za muziku. 0vidije istoka ili on Fuan 1eke,nazivi su po kojima je Omar i*n a*i a*ija poznat medju evropskim proucavaocima arapske

    knjizevnosti. Prema navodima iz A<

  • 7/21/2019 Predavanja Iz Knjizevnosti

    23/27

    A<

  • 7/21/2019 Predavanja Iz Knjizevnosti

    24/27

    6ilstinski razvija ideju da je interpretacija nji!ovi! ljubavni! osecanja vezana sa asketskim teznjamamonoteistickog islama. 4a druge strane ne moze se reci da je element ljubavne poezije strandza!ilijskoj poeziji. Uzridski pesnici su samo ovo osecanje razvili do tragicnog osecanja i potrebe dase identi7ikuju sa subjektom svog obozavanja. 1ora se priznati da u toj strasnoj taznji za

    jedinstvom, ima i elemenata mistickog sjedinjenja koje je kasnije karakteristicno za su7ije. Uzridskapoezija, s druge strane, stoji u uzrocnoj vezi sa plemenskim zivotom i idealnom vernoscu, koja segajila u plemenu. Fato su mozda, najtacnija ona misljenja koja ovu poeziju stavljaju izmedjuplemenske moralnosti i verske strogosti. U poeticnosti i tradiciji, ovi parovi podsecaju na 3ristana

    zoldu."emacki pesnik Dajne je, medju uzritskim pesnicima, izdvojio zamila ibn 'bdula!a ibn "amaru,poznatog pod nadimkom mam al:1u!abibi (vodja zaljubljeni!+. 2usejbi je posvetio sti!ove. 0na jemorala da se uda za drugoga, jer po tadasnjim s!vatanjima, nije uopste bilo zamislivo da se nekojzeni javno upucuju sti!ovi. ako se 2usejna udala, ljubavnici se vidjaju i njeni rodjaci proterujuzamila. 0n bezi u 4iriju pa u emen, da bi zivot zavrsio u /giptu kao panegiricar jednognamesnika.0 ostalim parovima procitati u nekoj od istorija knjizevnosti.

    Hejla el:'!jalija je cuvena pesnikinja koja nastavlja tradiciju elegicnog pevanja, po kojima je bilapoznata kao el Danza. 3aub predstavlja produzetak tradicije pesnika:odmetnika. Po tradiciji, Hejla i

    3aub su u ljubavi. "ji!ovu ljubav kvari njen otac, koji je udaje protiv njene volje. 3aub zbog toga gubirazum i umire. Putujuci za rak, Hejla prolazi pored 3aubovog groba i, mada se njen muz tomeprotivi, ona ide na grob da se pokloni pokojniku. &ada se vratila u karavanu izjavljuje da nijeocekivala od 3auba da ne ispuni obecanje koje joj je jednom prilikom dao u sti!ovimaG

    'ko me jednom, Hejla el '!jalija,ok budem lezao mrtav pod zemljom,Pozdravi zadnji put,0dgovoricu joj ja ili sova,&oja ce stajati iznad moje !umke.

    Pesnikinja je ocekivala ispunjenje ove zakletve, pa je zato bila razocarana. U tom trenutku doletisova sa njegovog groba, poplasi kamile sa koji! Hejla pade i umre. 4a!ranjena je pored 3auba.

    Pored vec pomenuti! elegija, Hejla je pisala panegirike irackom namesniku Dadzadzu i ljubavnuliriku posvecenu 3aubu. Fabelezeno je da je ucestvovala na pesnickim takmicenjima, a ibn &utejbasmatrao ju je najboljom pesnikinjom. 2ila je toliko cenjena da je bila pozvana da sudi na pesnickimtakmicenjima.Po omiljenosti sve uzridske pesnike prevazilazi 1edznun, cije je pravo ime &ajs Hubnu 1uvala, alise sumnja u njegovo postojanje. Pesnik neoklasicista, '!med [auki ($C. do E*. veka+ napravio jedramu ciji je si`e ljubav 1adznuna i Hejle. 2rojni su autori inspiraciju dobijali u ovom ljubavnomparu.

    OZ- 9.-J--

    storicari se razlikuju u misljenjima po pitanju nastanka arapske umetnicke proze. 1edjutim, izvesno jeda je u doba dza!ilije nije bilo, sem u vidu neki! kraci! sentenci, mudrosti ili izreka i poslovica. 4apojavom islama i njegovim sirenjem, kao i mesanje 'rapa sa drugim narodima i civilizacijama(najznacajniji su Persijanci i 9rci+, proza je postojala sve popularnija i vec u doba Umajada razlikujemodve prozne 7ormekracu i duzu.U kracu proznu 7ormu spadaju politicki i verski govori i krace risale (poslanice+.U duzu proznu 7ormu spadaju druge risale.

  • 7/21/2019 Predavanja Iz Knjizevnosti

    25/27

    1edju najvaznije predstavnike prve vrste, kada su u pitanju politicki govori, zbrajamo a!za!za i*nJ%s%,a i Zija!a i*n -*ia, a kada su verski govori u pitanju 5 'li ibn abi 3aliba. 9lavnimpredstavnikom i osnivacem risala smatra se sekretar 'bdul Damid ibn a!ja el&Kati*. mada vecinaistoricara jednodusno ocenjuje da je na stvaranje arapske umetnicke proze uticalo mesanje sa stranimkulturama, ipak se ne moze izbeci utisku i sudu da je umajadska knjizevnost utemeljena na sopstvenojtradiciji. 3o se najbolje vidi u pocetnim 7azama besednistva, koje je plasticno, bremenito znacenjimabez suvisni! akusticni! ukrasa, nada!nuti! reci koje ubijaju smisao.Pored &urana i mu!amedovi !adisi, koji su ustvari, kratke kanonske price nastale povodom

    najrazlicitiji! situacija, u javni i privatni zivot uvedeni su citavim lancem prenosilaca iz 1u!amedovogokruzenja. U ovakvoj 7ormi, tj u 7ormi !adisa (sa lancem prenosilaca+ nastaje stara arapskaistoriogra7ija. Prvobitno zanimanje za 1u!amedovu licnost, prosirilo se na njegovo doba, zatim naosvajanja, osnivanje muslimanske drzave, unutrasnje zbivanje i gradjanske ratove. Pominjali su1u!amedovu biogra7iju, iako je to delo nastalo u 'basidskom periodu, spremljeno je i nastalo uUmajadskom i svojim karakteristikama odlikuje umajadsku prozu. 0na ce kasnije u doba 'basida imat

    jos raznovrsniju proznu vokaciju.

  • 7/21/2019 Predavanja Iz Knjizevnosti

    26/27

    Osmo predavanje

    OZ- 9.-J--

    Proza koja je stvarana u umajadskom periodu, vezana je prevas!odno za oratorsku moc upolitickim i verskim govorima. 4 obzirom na jacanje uspostavljene drzave i autoritativne vlasti, potpuno

    je razumljivo, sto znacajno mesto, u toj prozi, zauzimaju risale 5 poslanice. Pojavu ovi! vrsta pratitakodje i pojava 7ilologa i 7iloloski! skola. 9ovornicka umetnost bila je cenjena medju 'rapima agovornicki talenat smatrao se vidom dopustene magije. Posebno bitna cinjenica jeste ta da je upolitickim borbama bilo potrebno imati dobrog govornika uz sebe. Fa govornicki obrazac u pocetkusluzili su 1u!amedovi govori, koje je drzao posle molitve, petkom. U pocetku je ideja umajadskogoratora bila lapidornost (kratkoca+ i koriscenje opsti! mesta i retoricki! 7igura o duzini, povodeci se zaizrekomG2og je naredio da se dugo molimo i kratko govorimo.3ek kasnije, sa dolaskom i ulaskom Persijanaca u carstvo i pod uticajem persijske kulture, uvodi sekicenost u prozu, opsirnost a s tim i nejasnoca. 9ovornici su se uglavnom koristili sedz*m. &ao i ugrckoj retorici postojao je izvestan govorni obrazac, koji je po pravilu pocinjao 3an!idom slavljenjem !valjenjem 2oga i 1u!ameda. "ajpoznatiji govornik tog vremena bio je -li i*n a*i Tali*, cetvrtpravoverni !ali7a, a njegovi govori prikupljeni su u delu Put govornistva. "eki od istrazivaca, kao naprimer 9abrijeli, sumnjaju u autenticnost neki! i smatraju da su pojedini oratorski citati dodati i da i! je[ia iz politicki! pobuda pripisala svom vodji, 'liju. U umajadskom carstvu koristila su se tri jezikaG

    $. grckiE. koptski%. persijski

    0va tri jezika bila su u upotrebi zato sto je bilo malo pismeni! 'rapa, pa su se carske kancelarijemorale osloniti na pismene 9rke, Persijance i &opte. 3ek pocetkom -. veka prevladava arapski jezikkoji ce krajem istog, postati jezik kulture i administracije. Upotrebom arapskog jezika uticaj strani!pisaca nije bio smanjen, jer su oni vrlo brzo ovladali arapskim jezikom, pa su i dalje zauzimali znacajnepolozaje. 3okom razvoja zvanicne i privatne epistologra7ije, razvija se i stilisticka svest, koja je sve

    pre7injenija. Fa osnivaca zanra risale smatra se -*!%&l& ami! i*n Jaja, zvani Qy @A_ . 2io jesekretar !ali7e 1ervana , a od njega je ostalo sacuvano nekoliko poslanica i pisama. 4irenjempismenosti i stvaranjem nove civilizacije, siri se i krug sadrzaja koji ulaze u epistologra7iju. &asnije se, uovom zanru, izrazavaju i razna moralna pitanja pojedini! razdoblja, a povecava se i broj prozni! vrsta

    3ako, sve znacajnije mesto, s obzirom na moralni i jezicki koncept kulture, zauzimaju didakticki spisi.1edju autorima ovi! spisa istice se 'l:&atibov sunarodnik po poreklu, Persijanac 'bdula! ibn 1uka7a(umro BB.+. njegovo delo u pogledu zanra proze, vise se smatra delom abasidskog nego umajadskogporekla (vremenski nalazi se na prelazu od dinasije Umajada ka 'basidima+. "jega mnogi smatrajuocem umetnicke arapske proze, zbog toga sto je imao ogroman uticaj na kasniju knjizevnu tradiciju. Uarapsku prozu uneo je mnogo persijski! elemenata i od njegovog vremena, kada je proza u pitanju,sve je cesce napustanje sedza kao proznog stila.Fa vreme svog kratkog zivota (ziveo je manje od )* godina, ubijen je po naredjenju !ali7e+ preveo je sape!levijskog na arapski &alilu i imnu. 0n u ovom delu nije bio samo prevodilac. U to delo uvodi

  • 7/21/2019 Predavanja Iz Knjizevnosti

    27/27

    mnogo svoji!, licni! elemenata. ndijska P'~/3'"3R' je sa sanskrita na pe!levi jezik prevedena u #veku, a dva veka kasnije, sa pe!levi na arapski jezik.0sim ovog dela , ibn 1uka7aprevodio je jos neka, izuzetno vazna dela na arapski jezik poput&raljevske !ronike, koja sdrzi istoriju i mitsku praistoriju Persije. 1edju njegovim originalnim delima,istice se delo elika knjiga adaba 5 vrsta prirucnika savrsenog ponasanja. 3u je i Risala odrugovima koja sadrzi savete vladaru u vezi sa izborom saradnika i nacinom upravljanja. Fa autora&alile i imne smatra se indijski 7ilozo7 2ejdebar.

    "a pe!levi jezik preveo je lekar 2erzavej!. 4a pe!levi na arapski 5 ibn 1uka7a.I*n .%ka,arodjen je u Persijskom gradu Duzu. ec u E*. godini bio je cuven po svom izuzetnomponasanju arapskog jezika i stila. ecinu svog zivota proveo je u 2asri, jednom od najznacajniji!kulturni! i naucni! centara toga doba. 4vojom slobodoumnoscu zamerio se lokalnom vladarunamesniku bn 1uaviji, pa je pod optuzbom da je nevernik, ubijen po naredjenju !ali7e 'l 1ansura u%E. godini.&alila i imna je zbornik didakticki! prica, ustvari, basni, razlicite duzine. U njima se uz upotrebualegorije i meta7ore obradjuju razne teme iz ljudskog zivota.&alila i imna 7orma dela , poreklo 5 indijske price. Prvo takvo delo kod koga nalazimo okvirnupricu koja je didakticke prirode. 9ovori se o prijateljstvu, zlu i dobru, dinastiji i vladarima,pravdi inepravdi, sreci i nesreci, ljubavi i mrznje, itd. U pojedinim segmentima moguce je cak primetiti religijske

    re7lekse autora i kasniji! prevodilaca, koji se izmedju ostalog, ocituju u isticanju religijske ideje osudbinskoj predodredjenosti zivota. &alila i imna su sa arapskog jezika prevodjene na mnoge jezike,medju kojima suGsirijski, grcki, !ebrejski, latinski, spanski, engleski, 7rancuski, nemacki, turski, ruski.Postoje podaci da su je, zbog svoje izuzetne vrednosti, 'rapi tri puta prepevali (pravili sti!ovaneverzije+, ali se nijedan prepev nije sacuvao. 4i`ejno se dovodi u vezu sa delom $**$ noc postojokvirna prica, a zatim proizilazi prica iz price a ulazilo je u mnoge strane literature, u izmenjenim iskracenim verzijam. 3ako je do srpske srednjovekovne knjizevnosti &alila i imna dosla u obliku dela4te7anid i !tilad u $%. veku.

    -ZVOJ >I/O/OSKI IS3I/IN-

    6iloloske discipline nastaju kao odgovor na iskrivljeno tumacenje &urana i islama i kao potreba da searapski jezik sacuva od strani! primesa. Uvedene su dijakliticke tacke u arapsko pismo. Ustanovljena

    je arapska metrika ciji je autor el:Dalil, istovremeno i autor prvog arapskog recnika `@ =< _ y Aq