PETRARKISTIKI MOTIVI U POEZIJI MAVRA VETRANOVIA
PETRARKISTIKI MOTIVI U POEZIJI MAVRA VETRANOVIA
hrvatski je benediktinac i knjievnik, jedan od najplodnijih i
najdugovjenijih pjesnika starije hrvatske knjievnosti.
rodio se u Dubrovniku 1482. ili 1483.
Bio je pjesnik izrazito bogatog pjesnikog i dramskog opusa,
dobar poznavatelj Biblije, Ovidija, Horacija, Dantea, Petrarce,
Ariosta.
Mavro Vetranovi poeo je u stilu ljubavnopetrarkistike poezije
koja je u vrijeme njegove mladosti u Dubrovniku jo uvijek vladala
punim zamahom.
Na ljubavnu poeziju upadljivo podsjea pjesma udno prikazanje
Ona je svakako napisana negdje na prijelazu od ljubavnih stihova
do ozbiljne satirike i politike pjesme.
Desilo mu se tako jednoga dana, da je usnio u podne pod borom.
Sanjao je, kako je bijela zora izvodila danak, kako su ptice
uborile, a cvijee tako mirisalo, da je sve to tako nalikovalo na
sladosti drugoga svijeta.
a slavic vrh bora nada mnom pojae, i u pjesmi mnjah, veli:
ostavi nepokoj, to srce tve eli skoro e imat toj. Blizu ja tebe,
znaj, prislavna gospoja, da t skrati vaj i ostala zla tvoja.
I zaista. Gospoja se pojavila tako svijetla, kakve on jo nikad
nije vidio i ne moe je zbog skromnih mogunosti ni opisati. Pobojao
se da to nije moda kakva vila planinska, koja bi mu mogla zadati jo
vee boli. Ako je ona vinja gospa, neka mu pomogne, ako li nije,
neka ga pusti na miru.
Za mojoj maldosti od ljuvene rane vjekute alosti znaj da su
zadane, ter tube minute i muke ostale od strijele priljute jur me
su skonale. Za taj trud ljuveni, tijem se sad rijet more, tuan duh
u meni da jedva kopore.
Smirio se kad mu je gospoja odgovorila, da je ona s onoga
svijeta.
Pjesma je pisana gotovo sa svim petrarkistikim rekvizitima, a
poneki bi se djelovi mogli uklopiti meu bezbrojne ljubave pjesme
ika Menetia i ore Dria.
IKO MENETI
Meneti je roen 1457. u dubrovakoj plemikoj obitelji
1521. - izabran za kneza Dubrovake Republike
umro je u velikoj epidemiji kuge 25. lipnja 1527. god.
pripada prvoj generaciji hrvatskih lirskih pjesnika, a najvei
dio pjesama sauvan je u Ranjininu zborniku, gdje je i
najzastupljeniji pjesnik
svrstavamo ga u prve hrvatske petrarkiste (ljubav kao glavna
tema)
esto se zaljubljivao i ta ljubav je bila fatalna
RAZRADA
s ritmike strane, poezija se svodi ponajvie na dvostruko
rimovani dvanaesterac, pa je prilino jednolina, monotona
u akrostihovima ikovih pjesama nalazimo dvanaest enskih
imena
u skladu s poetikom petrarkizma nailazimo na konvencionalne
motive:
ljubav prema djevojci boanske ljepote:
Rajska je tolika nje lipos, moj Boe
ku lovik dovika izbrojit ne moe...
ljubavna enja i patnja zbog neuzvraenih osjeaja:
Gospoe, za mene govorit ni pjesni,
ar ivot moj vene cje tvoje ljubezni,
ter meni proplakat vema je obino
vema je uzdihat i cvilit prilino.
divljene, zanos, ushit ljepotom vile:
Stanimo, lubavi, gledati vil ovu,
vrh nae naravi lijepu stvar i novu;
jo dobro nu pozri na slavnu nje mlados,
iz lica gdi jo vri bez izma sva slados.
ljutnja zbog neusliene ljubavi:
Ter ovo govorim, a patim estok sud,
dokole satvorim osvetu za moj trud.
Zatoj sam on prvi meu svom mladostju
ki bih se tve napojil s radostju.
Osim motiva ljubavi, tu je jo i motiv smrti, istinskog straha od
smrti
esto zaziva Boga kojega moli za pomo i ispunjenje pravde:
Zatoj te pomolit odluih jo, Boe,
za ov trud odolit vee se ne moe:
ali me slobodi ovogaj ivota,
ali me togodi smili tva dobrota.
Ter pravdu opravi a pusti krivinu,
neka svak jur slavi tvoju mo jedinu.
-esti su i sentenciozni stihovi u kojima pjesnik iznuren
ljubavnom boli promilja o opim egzistencijalnim pitanjima- ivotu i
smrti, moralnim vrijednostima..
-ljepotica kojoj se divi je esto na prozoru tako da prizor njene
uokvirene ljepote neodoljivo podsjea na djelo nekog renesansnog
slikara
-ponavljanja, metafore, poredbe, antiteze, prisutan je veliki
raspon osjeaja motiviranih nesretnom ljubavlju
-Meneti, kao i Dri, pie hrvatskim jezikom i to
akavsko-ikavskom jezinom varijantom
Prvi pogled
Zovijae zora dan,a slavno prolitje
travicu drobnu van, zelen lis i cvitje,
ja kad bih uhien od ove gospoje,
ke obraz nakien u slavi vas poje.
S jutra,dim,na prozor pogledat opah ja
ter tada moj prozor u taj as pozri tja:
meni bi viditi jo lipu ner vilu
gospou sjediti u rucu pribilu.
Vidiv me ka hrlo vaze trak i kosu
niz bijelo ter grlo kosice sve prosu;
na elu ostavi dva prama od zlata,
ostalo sve zavi okolo, dim, vrata,
da kosa ne vitri, u kojoj do mal hip
rukami zahitri na glavi venac lip;
ozriv se jak jelin ter onas poe tja,
ter gori ner pelin i emer ostah ja.
izraen renesansni ideal enske ljepote (bijelo grlo, zlatni
pramenovi)
pjesnik opisuje trenutanu pokretnu sliku kojom je bio
ponesen
u akrostihu se krije njegovo ime poetna slova stihova
(Zismundo)
ljubavna pjesma pisana aleksandrincem
idilina slika prirode motiv buenja prirode
iznenaen je ljepotom ene koju je vidio (idealizirani lik)-
prikazana je u bijeloj odjei, kao vila. Splela je vijenac od kose i
ima zlatne pramenove (motiv kose) i na kraju motiv gorine
ispreplie ikavski (cvitje, lip), ekavski (venac) i ijekavski
govor (sijediti, bijelo)
motivi su ljepota ene, priroda i osjeaji
ZAKLJUAK
iko Meneti, poznati hrvatski petrarkista, ostavio je brojne
pjesme nadahnute neuzvraenom ljubavi, te strahom od smrti. Njegova
poezija je esto povrna i agresivna. esto se zaljubljivao, te je
poznato dvanaest enskih imena u njegovim akrostihovima.
HANIBAL LUCI Roen je 1485. godine na otoku Hvaru u plemikoj
obitelji
izaslanik Velikog vijea u Mlecima itd
Sva djela je nakon smrti objavio je njegov sin Antun 1556. pod
nazivom ''Skladanja izvarsnih pisan razlicih' - kanconijer.
Kanconijer se sastoji od 22 naslova pisni ljuvenih, drama Robinja,
pjesme u pohvalu gradu Dubrovniku ,razne poslanice, dvije
nadgrobnice,prijevod Ovidijeve Heroide
. Pisao je u stilu petraristiko-leutake poezije nastojei da
se''udvori gospoji''
Uzori su mu Ovidije, Petrarka, Ariosto,Bembo
Prisutna i naa domaa versifikacija, usmena i pisana, narodna i
puka, gradska i leutaka poezija, srednjovjekovna, glagoljska,
zainjavaka pismennost i hrvatska ljubavna petrarkistika lirika.
Luci je ''majstor jezika'' koji u svoje stihove unosi i vlastitu
kvalitetu, boju
Jur nijedna na svit vila
Jurnijednanasvitvila Lipotom se ve ne slavi,Jer je hvale sve
skupilaVilak mi sarce travi.Ni e biti, ni je bila,Njoj takmena k se
pravi.Lipotom se ve ne slaviJurnijednanasvitvila. Varhu njeje vedra
elaVridna ti se kruna vidiOd kosice ku je splelaKojom zlatu ne
zavidi,Svakomu je radost velaKad ju dobro razuvidi.Vridna ti se
kruna vidiVarhu njeje vedra ela
Tipina Petrarkistika pjesama u kojoj pjesnik svoju gospou
opisuje kao vilu.
Pjesama je napisana u osmecima, a svaki osmerac poinje i zavrava
istim stihovima
Tema pjesme je opis enske ljepote. Ljepotu ene opisiva njenim
oima, obrvama, kosom, usnama, obrazima
U prikazivnju ljepote slui se usporedbama koje u velikoj mjeri
podsjeaju nausporedbe uzete iz narodne pjesme- pjesnik eli da ovu
ljepotu uini vjenom, neprolaznom
(Ni e biti, ni je bila,Njoj takmena k se pravi.)
(.Ne daj vrime da ju sharaDo skonan'ja sega svita.Ova lipost
uzoritaGrihota bi da se stara.)
Motivi su mnogobrojni: elo, kosa, obrve i oi, zubii,
parsi(grudi) su biliji sniga i mlika.
Vila je svjesna svoje ljepote, ali se ne hvali s njom. Pjesnik
eli ljepotu uiniti neprolaznom, vjenom
Grihota bi da se staraOva lipost uzorita.
HANIBAL LUCI
Robinja
Hanibal Luci rodio se 1458. god u gradu Hvaru
obnaao mnoge dunosti : sudac,defenzor
za ivota nije nita objavio, tri godine nakon smrti tiskana mu
knjiga pod nazivom Skladanja izvarsnih pisan razlicih
kanconijer se sastoji od 22 pjesme
po njegovom knjievnom opusu mogu se vidjeti
utjecaji koje je on poznavao, tj. antiku i
talijansku knjievnost
Umro je 1553. god.
DJELO
drama Robinja pripada knjievnom razdoblju renesanse
Iz razdoblja oko 15 i 16 st.
U 16.st este su bile provale Turaka, u drami je Luci
aktualizirao upravo taj problem
sukobi s Turcima i Mleanima jaali su ljubav prema batini i
slobodi
radnju Robinje smjeta u Dubrovniku, pozdravlja slobodu
Dubrovnika i glorificira je u drami
Prva hrvatska drama koja nastaje na temelju antike poetike
svijeti o drami
Iznosi ideju drame u onom smislu kako mi dramu i danas shvaamo
:
- jasno razraena kompozicija, zaplet , rasplet
- psiholoki profiliranim i individualiziranim
likovima
RADNJA DJELA
Robinju, unuku hr.bana Blaa Majera, ukradu gusari, tj.Turci
za njen spas ugarski kralj obeava nagradu
u potragu za njom krene ban Derenin unuk hr.bana Emerika
Dereina
izloena je u Dubrovniku da bude prodana
Derenin preobuen kao trgovac stie u DU, propituje njene osjeaje,
te kada shvati da bi se ona htjela udati za njega
otkupi je od Turaka
sljedei dan sprema se svadba
Predstavnici dubrovake vlastele su im estitali, hvalili ih te im
iskazali ast
ZAKLJUAK
Lucieva Robinja iznimno vana povijest hrvatske drame i
knjievnosti uope
Osim knjievnopovijesnog, knjievnoestetskog i poetolokog znaenja,
vrijednost Robinje kao dramskog teksta lei i u brojnim lirskim
segmentima koji govore o vjernoj i samozatajnoj ljubavi
MARIN DRI-VIDRA MARIN DRI VIDRA roen je 1508. u Dubrovniku, a
umro je 1567. u Veneciji. Najznaajniji je dubrovaki renesansni
knjievnik. Bio je puanin i sveenik. U zrelim godinama planirao je
urotu protiv dubrovake vlastele. Urota je otkrivena te je Dri
zauvijek protjeran iz Republike.KOMEDIJE
Najznaajniji je kao pisac renesansnih eruditnih (uenih)
komedija. Najizvoeniji renesansni komediograf, djela izvoena za
vrijeme njegova ivota. U svojim komedijama on je analitiar
dubrovakog drutvenog ivota u 16.st., psiholog i vrstan dramatiar
koji vjeto gradi zaplete. Teme komedija: uitak, ljubav, mladost,
renesansni hedonizam i vrline snalaljivih sluga(puanina):
inteligentni,spretni, snalaljivi. Upravljaju sudbinama gospodara.
VLADAVINA SPOSOBNIH BEZ OBZIRA NA PORIJEKLO.DUNDO MAROJE ( rod:
drama, vrsta: komedija)
Tema: Sukob generacija (starost i mladosti), pohlepa za novcem,
vladavina sposobnih. Ideja: Kako si u ivotu uini, tako e ti i biti!
Mjesto radnje: Rim,Vrijeme radnje: 16.st.
- pisano na dubrovakom narodnom jeziku - pojavljuje se i
talijanski - dijalozi i monolozi. Na poetku djela pisac se slui
ekspozicijom uvodi nas u djelo dajui mjesto, vrijeme radnje i
likove.
Kompozicija:- 2 prologa - 5 inova - inovi se sastoje od prizora
Za glasnogovornika svojih ideja Dri je izabrao lik sluge Pometa
Pomet je jedini ovjek nazbilj, mudri sluga pozvan da svojom
vjetinom usmjerava tue sudbine i u svijet vrati sklad i prirodni
poredak.DUNDO MAROJE : Sadraj Dundo Maroje je saznao da Maro nije
poao u Firencu da izui zanat za trgovca, nego da je otiao u Rim i
da tamo troi novce koje mu je dao. Sinu dao 5000 dukata. Zajedno sa
svojim slugom Bokilom ide u Rim pronai sina. U Rimu se susreu s
Tripetom Kotoraninom, jednim najencom koji ivi u Rimu. Uspostavlja
se da zna i za Mara. Na njegovu preporuku Maroje i Bokilo uzimaju
prenoite u votariji preko puta stana prve kortiane od Rima Laure na
iju milost Maro troi oeve dukate. Za Laurom je lud i Ugo Tudeak,
njemaki plemi. Njegov sluga, Pomet Trpeza, sredinji je lik
komedije. Inteligentan je i snalaljiv. Hedonist i velika izjelica.
Poznavalac ljudi i vjertouz, kako sam sebe naziva. Pomet nastoji za
svog gospodara pridobiti Laurinu milost.To radi samo radi sebe,
kako bi se mogao nesmetano predati uivanju u jelu i piu. Pomet je u
vjenoj borbi sa suparnicima Marom i njegovom slugom Popivom
On eka pravu priliku da bi se iskoristila fortuna
U Rim se uputila i Marova zarunica Pera. Ve 3 godine nije od
Mara dobila pismo. Sa roakom Divom, preobuena u momka, krenula u
Rim
1.susret Mara i Dunda Maroja:
Maro je pred Laurinom kuom . Razmee se sa trojicom prijatelja.
Mara napada bijesni otac koji ga je cijelo vrijeme gledao s
votarije.Dundo Maroje trai od sina dukate.Maro se pravi da ne pozna
oca. Razbjenjeli otac ide na sina s noem Straari odvode Dunda
Maroja u tamnicu.Tu se nalazi i Pomet.Iskoritava fortunu.oslobaa
Dunda Maroja.Iskoritava priliku da nagovori nasmrt preplaenog
Bokila da pred Popivom i Laurom slae kako je Marov otac zapravo
doao na protenje.Oajni Maro proklinje i dukate i oca koji vee ljubi
dinara neg sina
Petrunjela saznaje da je Maro ve tri godine zaruen i da mu je
zarunica u Rimu. Prvom prilikom Petrunjela e to prenijeti svojoj
gazdarici
2. susret :Susreu se Dundo Maroje i Maro
Maro glumi uzornog sina i savjesnog trgovca
Uvjerava oca da je pred votarijom napao nekoga tko mu je
slian
U toj svoj skruenosti pita oca nosi li mu kakvo pismo od
zarunice
No stari se Dundo Maroje pokazao lukavijim
Lae da je doao na protenje i da je donio sa sobom zlato.Tako
stari Maroje uspijeva nadmudriti sina i doepati se njegove robe
3. susret oca i sina.Maro trai od oca da mu vrati kljueve od
magazina. Dundo Maroje se pravi da ne poznaje sina.Potpuna je
pobjeda Pometove vjetine da upravlja slijepom fortunom.Odjeven na
plemiku, u barunu, s ogrlicom oko vrata dolazi Lauri da joj u
zamjenu za izgubljene tri tisue dukata ponudi svog Tudeka
Peti in je ostao nedovren, ali ga je izvrsno dopunio Mihovil
Kombol
- Pomet dobiva Petrunjelu
- Ugo tudeak Lauru. - Dundo Maroje e platiti sinove dugove. -
Maro se pokajniki vraa zarunici Peri kojoj je tetka ostavila bogato
nasljedstvo.NOVELA OD STANCAMarin Dri Novela od Stanca u prijevodu
znai ala koja je uinjenja Stancu.
To je farsa ili pokladna igra prvi put prikazana 1550. godine na
svadbi Martolice Zamanjia.
Sva se radnja odvija u jednom inu koji je podijeljen na 7
prizora. Pisana je dvanaestercima.
Vulgarni humor: STANAC "Kozle mi! Bog te ubio! Jeli tko?
Pomaga'!
Teme: kontrast izmeu objesne mladosti i konzervativne starosti,
lakovjernost.
Stanac dolazi u Dubrovnik da bi trgovao.
Nitko ga ne eli primiti na poinak te sjeda uz fontanu na
gradskome trgu.
Dubrovaki mladii Vlaho, ivo i Miho u toj karnevalskoj noi ele se
naaliti sa Stancem.
Dok Vlaho i Miho promatraju skriveni, Divo prilazi k Stancu i
pita ga, glumei priprostog seljaka, to tu radi tako usamljen.
Stanac se ali to ga nitko ne eli primiti na noenje.Smjestio se
na trgu. Divo mu se predstavlja kao Sedmi Mu Dugi Nos, trgovac iz
Gacka.
Divo mu govori kako su ga vile pomladile. Stanac ima elju
pomladiti se zbog toga to kod kue ima mladu enu (Miona).
Divo je muljao da je isto kao Stanac doao u Dubrovnik na
pazarenje i isto tako ga nitko nije htio primiti na noenje. Tijekom
noi dole su mu vile i dale mu zlatnu jabuku i vodu mudrosti.
Potom su ga vile, Perlica, Kitica, Pavica i Propumantica odvele
u svoje dvore gdje su ga tijekom noi pogostile, a ujutro se
pomladio. Rekao je Stancu da eka budan i vile e doi pomladiti
ga.
Mladii susreu makare te ih zamole da odglume vile. Vile dolaze k
Stancu i obraaju mu se.
Vile su se poele poigravati sa Stancem , beru bilje za svoju
aroliju i govore da e ga pretvoriti u pticu, magarca, buhu ili
udovite:
Stancu odsijeku bradu i namau mu lice mau, a kozle mu ukradu
zajedno sa sirom i maslacom i ostave mu novca koliko je taj
ukradeni teret vrijedio.
Nakon to svi pobjegnu, Stanac shvaa da je prevaren i poinje
panino vikati da uhvate varalice.
STANAC:
Kozle mi! Bog te ubio! Je li tko? Pomaga'?
Prem ti sam luak bio! Nije ovo bez vraga!
Bijedan se pomladio - ostrigoe bradu!
Haram'je tko bi mnio da su u ovomem gradu?!
Kozle mi uhiti! Je li tko? Dri ga!
A, brate, uje ti? Poteci, stigni ga!Kraj.SKUP Marin Dri"Skup" je
komedija u pet inova, a sauvana je u obliku bez zavretka. Prozno
djelo, narodni dubrovaki jezik.Obrauje motiv krca, a inspirirana je
Plautom to je navedeno u prologu.
Teme: pretjerana krtost,odnos prema materijalnim dobrima,
ljubavi, kao i odnos izmeu starosti i mladosti.Sama se radnja zbiva
u rasponu od dva dana, tj. odreuje je skrivanje, nestanak i ponovni
pronalazak Skupovog blaga, odnosno sklapanje, raskidanje i ponovno
sklapanje zaruka keri Andrijane.Sadraj joj ve u prologu otkriva
satir:
"Starac e njeki bit koji je naao tezoro u muncjeli i skrio ga u
neki ormar pod ognjite taji da ga je naao. Ima jedihnu ker, prije
hoe ker ne udat nego joj dati od tezora nesto za priju.
Satir mitsko bie koje ivi u umi, predstavlja Njarnjase, glumaku
druinu koja e igrati predstavu.
SADRAJ
Skup je pronaao blago u zemljanoj posudi, i u njoj je i dalje
uva, iako ivi u krajnjoj oskudici koju trpi i njegova ki Andrijana.
Neprestano razmilja gdje da ga sakrije i kako da se ponaa da ne bi
privukao panju moguih lopova koje vidi u svima koji ga okruuju, pa
ak i u najblioj rodbini i posluzi. U Andrijanu je zaljubljen mladi
Kamilo, kojemu majka ne odobrava enidbu bez miraza. Skup se pak eli
rijeiti djevojke koja se, po tadanjem obiaju, ne moe udati bez
miraza.
Bez miraza ju pristaje uzeti Kamilov stari ujak Zlati Kum.
Kamilo se boji da e se Andrijana udati za Zlatoga Kuma, pa na
nagovor sluge Munua glumi smrtnu bolest. Skup, u pripremama za
kerino vjenanje, sakriva blago u grob u crkvi, no prati ga Munuo
koji krade blago. Munuo je zaljubljen u Divinu sluavku Grubu, koju
prosi Zlati Kum koji je odustao od vjenanja kad je vidio Skupovu
mahnitost. Skup trai svoje blago, a Kamilo eli Skupu otkriti da su
se on i Andrijana zaruili pa mu govori da je njegovo blago, tj.
njegova ki, njegova.
Skup misli da Kamilo govori o zlatnicima pa ga optuuje za kradu.
U meuvremenu Munua otkriva Kamilov prijatelj Pjeric, i dovodi ga
pred Kamila, Skupa, Diva i Zlatnoga Kuma. Tu zavrava sauvani tekst
komedije.Nije teko naslutiti da svatko dobiva sto eli: Kamilo
Andrijanu, Munuo Grubu, a Skup svoju posudu sa zlatom. Skupova
krtost:
"Poeli mi se su persone javljat koje me prije i ne znahu;
dobitam da su stogod uzaznali. ta e, zlatu se svijet klanja. Ma ja
da negam i ne imam vode, ubog sam ko u!"ANDRIJANA i KAMILO su
olienje ljubavi koja na kraju uvijek pobjeuje.Sluavke VARIVA i
GRUBA predstavljaju sukob izmeu starih i mladih.MUNUO je primjer
lukavog sluge koji, pomaui svom gospodaru, vrlo esto preuzima konce
raspleta u svoje ruke.Marin DriTirena
Prema vrsti je pastoralno-idilina drama, pastirska igra
(pastorala) u 5 inova, pisana dvostruko rimovanim dvanaestercima i
osmercima
Radnja se odvija u Dubrovniku, u prirodi umi.
Djelo zapoinje razgovorom Obrada i Vueta
Obrad opisuje svoj grad, a Vueta govori kako se Dubrovnik
obogatio trgovinom, velia mornaricu, spominje Turke.
Vueta opisuje Dria, govori kako je proao svijet i vidio uda, a
ne sjedio doma.
Spominje dubrovaku rijeku Omblu, koja je u Drievo doba smatrana
mjestom gdje se skupljaju vile i muze koje su nadahnjivale
pjesnika.
Spominje Doru Dria i ika Menetia,te ih hvali.
Pastiri se zaljubljuju u Tirenu.
Jedan od njih je Ljubmir koji se pokuao ubiti, no vila skrivena
iza grmlja pokuava ga odgovoriti, ispada mu oruje, a ona se
pojavljuje ispred njega
On je namjerava ugrabiti no ona bjei, a on polazi za njom.
Vila razgovara s Miljenkom koji je takoer zaljubljen u nju.Nakon
razgovora odlazi, a dolazi Radat
Miljenko mu govori o vili.
Potom Miljenka zove njegova majka Stojna, ali se odaziva Radat
govorei da Miljenko ljubuje s vilom.
Miljenko se pojavljuje govrei majci da se promjenio i da se
zaljubio.
Njegovoj se majci ne svia to to joj je sin zaljubljen u vilu.
Ona smatra da je za njega obina seoska djevojka.
Radat se takoer zaljubljuje u Tirenu, kao i Dragi
Miljenko se pojavljuje govrei majci da se promjenio i da se
zaljubio.
Njegovoj se majci ne svia to to joj je sin zaljubljen u vilu.
Ona smatra da je za njega obina seoska djevojka.
Radat se takoer zaljubljuje u Tirenu, kao i Dragi
Tirena i Ljubmir su sretno ivjeli do kraja ivota.
MARKO MARULI
POKLAD I KORIZMA
rodio se 18. kolovoza 1450. u Splitu, a umro 5. sijenja 1524. u
istom gradu
hrvatski pjesnik i prozaist
u Splitu je zavrio humanistiku kolu, no ne zna se gdje je
studirao, moda u Padovi
pisao je na latinskom, hrvatskom i talijanskom jeziku, ostvarivi
golem i utjecajan opus
brojna djela na latinskom jeziku obuhvaaju duhovne pjesme,
poslanice, elegije, himne i epigrame
u svojim pisanjima sluio se i glagoljicom
pisao je na latinskom, hrvatskom i talijanskom jeziku, ostvarivi
golem i utjecajan opus
brojna djela na latinskom jeziku obuhvaaju duhovne pjesme,
poslanice, elegije, himne i epigrame
u svojim pisanjima sluio se i glagoljicom
jezik mu je splitska akavica s umjerenim staroslavizmima i
tokavizmima
kao hrvatski humanist nastojao je uskladiti antiku mudrost i
poetiku s kranskom duhovnou
bio je aktivan u pomaganju hrvatskim knezovima protiv Turaka
pjesnikovi pozivi na borbu protiv Turaka zrae hrvatskim
rodoljubljem
Hrvati su mu glavni predstavnici borbe protiv Osmanlija
Marulia se naziva ocem hrvatske knjievnosti, uenim pjesnikom
biografiju mu je napisao Frano Boievi Natalis
nazvana je ivot Marka Marulia iz Splita
MARULIEVA DJELA
Judita
Molitva suprotiva Turkom
Divici Mariji
Od uskarsa Isusova
Poklad i Korizma
POKLAD I KORIZMA
Poklad razdoblje od Bogojavljenja do Pepelnice u kojemu se
veselilo, prireivalo zabave i gozbe
Korizma razdoblje koje slijedi neposredno nakon Poklada, a traje
etrdeset dana. To je vrijeme priprave za muku i Uskrs Kristov,
ispunjeno postom i molitvom
Metafora: cijela pjesma predstavlja preneseno znaenje. Korizmu
predstavljaju fratri, a oni protiv kojih se fratri bore
predstavljaju poklade. Fratri, odnosno korizma, zalau se za
odricanje i post, dok ovi drugi predstavljaju gozbe, zabave, tj.
neumjerenost u jelu i piu.
Marko MaruliJUDITAJudita napisana 1501., tiskana 1521.
Knjiga o Juditi nastala izmeu 100. i 50.g.pr.Kr.
Najstariji sauvani tekst je grki prijevod, a original je napisan
hebrejski ili aramejski (Vulgata)
Maruli radi prema Vulgati
Ep od 6 libara (pjevanja)
Narodni jezik, splitska akavtina
Govori o udovici Juditi koja spaava svoj narod ubivi
Nabukodonozorovog vojskovou Holoferna
1.pjevanje
Holoferno polazi u ime vladara Nabukodonozora osvojiti cijeli
svijet
2.pjevanje
- Holofernova vojska okrutno ubija, pali gradove i osvaja nova
podruja.
U Jeruzalemu vlada straan strah.
Akior govori Holofernu kako je opasno osvojiti grad koji uva
Bog
3.pjevanje
- Akiora protjeraju u Betuliju, Holoferno ga namjerava prisiliti
na predaju.
Sveenici odlue priekati nekoliko dana, a onda predati grad.
Judita ih prekorava to Bogu daju rok za pomo
4.pjevanje
Uz Boju pomo Judita postaje prelijepa ena.
Odlazi u Holofernov tabor.
Govori mu da zna kako e osvojiti Betuliju bez rtava.
Holoferno je oduevljen njezinom ljepotom
5.pjevanje
- Holoferno poziva Juditu na veeru, on se opija, a ona ga ubija
odsijee mu glavu.
Nakon toga se vraa u Betuliju
6.pjevanje
- Ujutro Betuljani stavljaju Holofernovu glavu na tvravu,
napadaju i poraze Holofernovu vojsku.
Judita je ivjela 105 g.
Puk je 7 dana za njom plakao veliajui njezinu pobonost i
hrabrost
Stih je dvostruko rimovani dvanaesterac poslanica
Balistriliu
kratak sadraj biblijske pripovijesti
kratak sadraj svakog pjevanja
komentari pojedinim stihovima u Juditi
invokacija i explicit red dogaanja kao u Vulgati
daje sliku svoga vremena (krajolik i okoli Marulova zaviaja,
vojska podsjea na ugarsko hrvatsku konjicu, Judita renesansna
ena)
Jezik:
-romanski elementi
-grecizmi: drom (umjesto drum), faeli
(
