28
PETRARKISTIČKI MOTIVI U POEZIJI MAVRA VETRANOVIĆA PETRARKISTIČKI MOTIVI U POEZIJI MAVRA VETRANOVIĆA hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnosti. najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnosti. rodio se u Dubrovniku 1482. ili 1483. rodio se u Dubrovniku 1482. ili 1483. Bio je pjesnik izrazito bogatog pjesničkog i dramskog opusa, Bio je pjesnik izrazito bogatog pjesničkog i dramskog opusa, dobar poznavatelj Biblije, Ovidija, Horacija, Dantea, Petrarce, dobar poznavatelj Biblije, Ovidija, Horacija, Dantea, Petrarce, Ariosta. Ariosta. Mavro Vetranović počeo je u stilu ljubavnopetrarkističke poezije Mavro Vetranović počeo je u stilu ljubavnopetrarkističke poezije koja je u vrijeme njegove mladosti u Dubrovniku još uvijek vladala koja je u vrijeme njegove mladosti u Dubrovniku još uvijek vladala punim zamahom. punim zamahom. Na ljubavnu poeziju upadljivo podsjeća pjesma “ Čudno prikazanje” Na ljubavnu poeziju upadljivo podsjeća pjesma “ Čudno prikazanje” Ona je svakako napisana negdje na prijelazu od ljubavnih stihova Ona je svakako napisana negdje na prijelazu od ljubavnih stihova do ozbiljne satiričke i političke pjesme. do ozbiljne satiričke i političke pjesme. Desilo mu se tako jednoga dana, da je usnio u podne pod borom. Desilo mu se tako jednoga dana, da je usnio u podne pod borom. Sanjao je, kako je bijela zora “ izvodila danak”, kako su ptice Sanjao je, kako je bijela zora “ izvodila danak”, kako su ptice žuborile, a cvijeće tako mirisalo, da je sve to tako nalikovalo na žuborile, a cvijeće tako mirisalo, da je sve to tako nalikovalo na sladosti drugoga svijeta. sladosti drugoga svijeta. …a slavic vrh bora nada mnom pojaše, i u pjesmi mnjah, veli: …a slavic vrh bora nada mnom pojaše, i u pjesmi mnjah, veli: ostavi nepokoj, što srce tve želi skoro ćeš imat toj. Blizu ja tebe, ostavi nepokoj, što srce tve želi skoro ćeš imat toj. Blizu ja tebe, znaj, prislavna gospoja, da t’ skrati vaj i ostala zla tvoja. znaj, prislavna gospoja, da t’ skrati vaj i ostala zla tvoja. I zaista. Gospoja se pojavila tako svijetla, kakve on još nikad I zaista. Gospoja se pojavila tako svijetla, kakve on još nikad nije vidio i ne može je zbog skromnih mogućnosti ni opisati. Pobojao se nije vidio i ne može je zbog skromnih mogućnosti ni opisati. Pobojao se da to nije možda kakva vila planinska, koja bi mu mogla zadati još veće da to nije možda kakva vila planinska, koja bi mu mogla zadati još veće boli. Ako je ona višnja gospa, neka mu pomogne, ako li nije, neka ga boli. Ako je ona višnja gospa, neka mu pomogne, ako li nije, neka ga pusti na miru. pusti na miru. Zač mojoj maldosti od ljuvene rane vjekušte žalosti znaj da su Zač mojoj maldosti od ljuvene rane vjekušte žalosti znaj da su zadane, ter tužbe minute i muke ostale od strijele priljute jur me su zadane, ter tužbe minute i muke ostale od strijele priljute jur me su skončale. Za taj trud ljuveni, tijem se sad rijet more, tužan duh u skončale. Za taj trud ljuveni, tijem se sad rijet more, tužan duh u meni da jedva kopore. meni da jedva kopore. Smirio se kad mu je gospoja odgovorila, da je ona s onoga Smirio se kad mu je gospoja odgovorila, da je ona s onoga svijeta. svijeta.

Skripta renesansne knjizevnosti

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Skripta renesanse knjizevnosti

Citation preview

Page 1: Skripta renesansne knjizevnosti

PETRARKISTIČKI MOTIVI U POEZIJI MAVRA VETRANOVIĆAPETRARKISTIČKI MOTIVI U POEZIJI MAVRA VETRANOVIĆA

hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i najdugovječnijih pjesnika starije hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnosti.hrvatske književnosti. rodio se u Dubrovniku 1482. ili 1483.rodio se u Dubrovniku 1482. ili 1483. Bio je pjesnik izrazito bogatog pjesničkog i dramskog opusa, dobar poznavatelj Biblije, Ovidija, Bio je pjesnik izrazito bogatog pjesničkog i dramskog opusa, dobar poznavatelj Biblije, Ovidija, Horacija, Dantea, Petrarce, Ariosta.Horacija, Dantea, Petrarce, Ariosta.

Mavro Vetranović počeo je u stilu ljubavnopetrarkističke poezije koja je u vrijeme njegove Mavro Vetranović počeo je u stilu ljubavnopetrarkističke poezije koja je u vrijeme njegove mladosti u Dubrovniku još uvijek vladala punim zamahom.mladosti u Dubrovniku još uvijek vladala punim zamahom.

Na ljubavnu poeziju upadljivo podsjeća pjesma “ Čudno prikazanje” Na ljubavnu poeziju upadljivo podsjeća pjesma “ Čudno prikazanje” Ona je svakako napisana negdje na prijelazu od ljubavnih stihova do ozbiljne satiričke i političke Ona je svakako napisana negdje na prijelazu od ljubavnih stihova do ozbiljne satiričke i političke pjesme.pjesme. Desilo mu se tako jednoga dana, da je usnio u podne pod borom. Sanjao je, kako je bijela zora “ Desilo mu se tako jednoga dana, da je usnio u podne pod borom. Sanjao je, kako je bijela zora “ izvodila danak”, kako su ptice žuborile, a cvijeće tako mirisalo, da je sve to tako nalikovalo na sladosti izvodila danak”, kako su ptice žuborile, a cvijeće tako mirisalo, da je sve to tako nalikovalo na sladosti drugoga svijeta.drugoga svijeta.

…a slavic vrh bora nada mnom pojaše, i u pjesmi mnjah, veli: ostavi nepokoj, što srce tve želi …a slavic vrh bora nada mnom pojaše, i u pjesmi mnjah, veli: ostavi nepokoj, što srce tve želi skoro ćeš imat toj. Blizu ja tebe, znaj, prislavna gospoja, da t’ skrati vaj i ostala zla tvoja.skoro ćeš imat toj. Blizu ja tebe, znaj, prislavna gospoja, da t’ skrati vaj i ostala zla tvoja.

I zaista. Gospoja se pojavila tako svijetla, kakve on još nikad nije vidio i ne može je zbog skromnih I zaista. Gospoja se pojavila tako svijetla, kakve on još nikad nije vidio i ne može je zbog skromnih mogućnosti ni opisati. Pobojao se da to nije možda kakva vila planinska, koja bi mu mogla zadati još veće mogućnosti ni opisati. Pobojao se da to nije možda kakva vila planinska, koja bi mu mogla zadati još veće boli. Ako je ona višnja gospa, neka mu pomogne, ako li nije, neka ga pusti na miru.boli. Ako je ona višnja gospa, neka mu pomogne, ako li nije, neka ga pusti na miru.

Zač mojoj maldosti od ljuvene rane vjekušte žalosti znaj da su zadane, ter tužbe minute i muke Zač mojoj maldosti od ljuvene rane vjekušte žalosti znaj da su zadane, ter tužbe minute i muke ostale od strijele priljute jur me su skončale. Za taj trud ljuveni, tijem se sad rijet more, tužan duh u meni ostale od strijele priljute jur me su skončale. Za taj trud ljuveni, tijem se sad rijet more, tužan duh u meni da jedva kopore.da jedva kopore.

Smirio se kad mu je gospoja odgovorila, da je ona s onoga svijeta.Smirio se kad mu je gospoja odgovorila, da je ona s onoga svijeta. Pjesma je pisana gotovo sa svim petrarkističkim rekvizitima, a poneki bi se djelovi mogli uklopiti Pjesma je pisana gotovo sa svim petrarkističkim rekvizitima, a poneki bi se djelovi mogli uklopiti među bezbrojne ljubave pjesme Šiška Menčetića i Đžore Držića.među bezbrojne ljubave pjesme Šiška Menčetića i Đžore Držića.

ŠIŠKO MENČETIĆŠIŠKO MENČETIĆ

Menčetić je rođen 1457. u dubrovačkoj plemićkoj obitelji Menčetić je rođen 1457. u dubrovačkoj plemićkoj obitelji 1521. - izabran za kneza Dubrovačke Republike1521. - izabran za kneza Dubrovačke Republike umro je u velikoj epidemiji kuge 25. lipnja 1527. god.umro je u velikoj epidemiji kuge 25. lipnja 1527. god. pripada prvoj generaciji hrvatskih lirskih pjesnika, a najveći dio pjesama sačuvan je u Ranjininu pripada prvoj generaciji hrvatskih lirskih pjesnika, a najveći dio pjesama sačuvan je u Ranjininu

zborniku, gdje je i najzastupljeniji pjesnikzborniku, gdje je i najzastupljeniji pjesnik svrstavamo ga u prve hrvatske petrarkiste (ljubav kao glavna tema)svrstavamo ga u prve hrvatske petrarkiste (ljubav kao glavna tema) često se zaljubljivao i ta ljubav je bila fatalnačesto se zaljubljivao i ta ljubav je bila fatalna

Page 2: Skripta renesansne knjizevnosti

RAZRADARAZRADA

s ritmičke strane, poezija se svodi ponajviše na dvostruko rimovani dvanaesterac, pa je prilično s ritmičke strane, poezija se svodi ponajviše na dvostruko rimovani dvanaesterac, pa je prilično jednolična, monotonajednolična, monotona

u akrostihovima Šiškovih pjesama nalazimo dvanaest ženskih imenau akrostihovima Šiškovih pjesama nalazimo dvanaest ženskih imena

u skladu s poetikom petrarkizma nailazimo na konvencionalne motive:u skladu s poetikom petrarkizma nailazimo na konvencionalne motive: ljubav prema djevojci božanske ljepote:

Rajska je tolika nje lipos, moj Bože

ku človik dovika izbrojit ne može...

ljubavna čežnja i patnja zbog neuzvraćenih osjećaja:

Gospođe, za mene govorit ni pjesni,

ar život moj vene cjeć tvoje ljubezni,

ter meni proplakat većma je obično

većma je uzdihat i cvilit prilično.

divljene, zanos, ushit ljepotom ‘’vile’’:

Stanimo, lubavi, gledati vil ovu,

vrh naše naravi lijepu stvar i novu;

još dobro nu pozri na slavnu nje mlados,

iz ličca gdi jo ‘vri bez izma sva slados.

ljutnja zbog neuslišene ljubavi:

Ter ovo govorim, a patim žestok sud,

dokole satvorim osvetu za moj trud.

Zatoj sam on prvi među svom mladostju

ki bih se tve napojil s radostju.

Osim motiva ljubavi, tu je još i motiv smrti, istinskog straha od smrti

Page 3: Skripta renesansne knjizevnosti

Često zaziva Boga kojega moli za pomoć i ispunjenje pravde:

Zatoj te pomolit odlučih još, Bože,

zač ov trud odolit veće se ne može:

ali me slobodi ovogaj života,

ali me štogodi smili tva dobrota.

Ter pravdu opravi a pusti krivinu,

neka svak jur slavi tvoju moć jedinu.

-česti su i sentenciozni stihovi u kojima pjesnik iznuren ljubavnom boli promišlja o -česti su i sentenciozni stihovi u kojima pjesnik iznuren ljubavnom boli promišlja o općim općim egzistencijalnim pitanjima- životu i smrti, moralnim vrijednostimaegzistencijalnim pitanjima- životu i smrti, moralnim vrijednostima....-ljepotica kojoj se divi je često na prozoru tako da prizor njene uokvirene ljepote neodoljivo podsjeća -ljepotica kojoj se divi je često na prozoru tako da prizor njene uokvirene ljepote neodoljivo podsjeća na djelo nekog renesansnog slikarana djelo nekog renesansnog slikara-ponavljanja, metafore, poredbe, antiteze, prisutan je veliki raspon osjećaja motiviranih nesretnom -ponavljanja, metafore, poredbe, antiteze, prisutan je veliki raspon osjećaja motiviranih nesretnom ljubavljuljubavlju-Menčetić, kao i Držić, piše hrvatskim jezikom i to -Menčetić, kao i Držić, piše hrvatskim jezikom i to

čakavsko-ikavskom jezičnom varijantomčakavsko-ikavskom jezičnom varijantom

Prvi pogledPrvi pogled

Zovijaše zora dan,a slavno prolitjeZovijaše zora dan,a slavno prolitjetravicu drobnu van, zelen lis i cvitje,travicu drobnu van, zelen lis i cvitje,

ja kad bih uhićen od ove gospoje,ja kad bih uhićen od ove gospoje,ke obraz nakićen u slavi vas poje.ke obraz nakićen u slavi vas poje.

S jutra,dim,na prozor pogledat općah jaS jutra,dim,na prozor pogledat općah jater tada moj prozor u taj čas pozri tja:ter tada moj prozor u taj čas pozri tja:

meni bi viditi još lipšu ner vilumeni bi viditi još lipšu ner vilugospođu sjediti u rušcu pribilu.gospođu sjediti u rušcu pribilu.

Vidiv me ka hrlo vaze trak i kosuVidiv me ka hrlo vaze trak i kosuniz bijelo ter grlo kosice sve prosu;niz bijelo ter grlo kosice sve prosu;

na čelu ostavi dva prama od zlata,na čelu ostavi dva prama od zlata,ostalo sve zavi okolo, dim, vrata,ostalo sve zavi okolo, dim, vrata,

da kosa ne vitri, u kojoj do mal hipda kosa ne vitri, u kojoj do mal hiprukami zahitri na glavi venčac lip;rukami zahitri na glavi venčac lip;

ozriv se jak jelin ter ončas pođe tja,ozriv se jak jelin ter ončas pođe tja,ter gorči ner pelin i čemer ostah ja.ter gorči ner pelin i čemer ostah ja.

izražen renesansni ideal ženske ljepote (bijelo grlo, zlatni pramenovi)izražen renesansni ideal ženske ljepote (bijelo grlo, zlatni pramenovi)

Page 4: Skripta renesansne knjizevnosti

pjesnik opisuje trenutačnu pokretnu sliku kojom je bio ponesenpjesnik opisuje trenutačnu pokretnu sliku kojom je bio ponesen

u akrostihu se krije njegovo ime –početna slova stihova (Zismundo)u akrostihu se krije njegovo ime –početna slova stihova (Zismundo)

ljubavna pjesma pisana aleksandrincemljubavna pjesma pisana aleksandrincem

idilična slika prirode – motiv buđenja prirodeidilična slika prirode – motiv buđenja prirode

iznenađen je ljepotom žene koju je vidio (idealizirani lik)- prikazana je u bijeloj odjeći, kao vila. Splela iznenađen je ljepotom žene koju je vidio (idealizirani lik)- prikazana je u bijeloj odjeći, kao vila. Splela je vijenac od kose i ima zlatne pramenove (motiv kose) i na kraju motiv gorčineje vijenac od kose i ima zlatne pramenove (motiv kose) i na kraju motiv gorčine

isprepliće ikavski (cvitje, lip), ekavski (venčac) i ijekavski govor (sijediti, bijelo)isprepliće ikavski (cvitje, lip), ekavski (venčac) i ijekavski govor (sijediti, bijelo)

motivi su ljepota žene, priroda i osjećajimotivi su ljepota žene, priroda i osjećaji

ZAKLJUČAKZAKLJUČAK Šiško Menčetić, poznati hrvatski petrarkista, ostavio je brojne pjesme nadahnute neuzvraćenom Šiško Menčetić, poznati hrvatski petrarkista, ostavio je brojne pjesme nadahnute neuzvraćenom

ljubavi, te strahom od smrti. Njegova poezija je često površna i agresivna. Često se zaljubljivao, te je ljubavi, te strahom od smrti. Njegova poezija je često površna i agresivna. Često se zaljubljivao, te je poznato dvanaest ženskih imena u njegovim akrostihovima. poznato dvanaest ženskih imena u njegovim akrostihovima.

HANIBAL LUCIĆ

• Rođen je 1485. godine na otoku Hvaru u plemićkoj obiteljiizaslanik Velikog vijeća u Mlecima itd

• Sva djela je nakon smrti objavio je njegov sin Antun 1556. pod nazivom ''Skladanja izvarsnih pisan razlicih'‘ - kanconijer.

• Kanconijer se sastoji od 22 naslova ‘’pisni ljuvenih’’, drama ‘’Robinja’’, pjesme u pohvalu gradu Dubrovniku ,razne poslanice, dvije nadgrobnice,prijevod Ovidijeve ‘’Heroide’’

. Pisao je u stilu petrarističko-leutaške poezije nastojeći da se''udvori gospoji''• Uzori su mu Ovidije, Petrarka, Ariosto,Bembo• Prisutna i naša domaća versifikacija, usmena i pisana, narodna i pučka, gradska i leutaška poezija,

srednjovjekovna, glagoljska, začinjavačka pismennost i hrvatska ljubavna petrarkistička lirika. • Lucić je ''majstor jezika'' koji u svoje stihove unosi i vlastitu kvalitetu, boju

Jur nijedna na svit vila

Jur nijedna na svit vila Lipotom se već ne slavi, Jer je hvale sve skupila Vila kâ mi sarce travi. Ni će biti, ni je bila, Njoj takmena kâ se pravi. Lipotom se već ne slavi

Page 5: Skripta renesansne knjizevnosti

Jur nijedna na svit vila. Varhu njeje vedra čela Vridna ti se kruna vidi Od kosice ku je splela Kojom zlatu ne zavidi, Svakomu je radost vela Kad ju dobro razuvidi. Vridna ti se kruna vidi Varhu njeje vedra čela

Tipična Petrarkistička pjesama u kojoj pjesnik svoju gospođu opisuje kao vilu. Tipična Petrarkistička pjesama u kojoj pjesnik svoju gospođu opisuje kao vilu. Pjesama je napisana u osmecima, a svaki osmerac počinje i završava istim stihovimaPjesama je napisana u osmecima, a svaki osmerac počinje i završava istim stihovima

Tema pjesme je opis ženske ljepote. Ljepotu žene opisiva njenim očima, obrvama, kosom,Tema pjesme je opis ženske ljepote. Ljepotu žene opisiva njenim očima, obrvama, kosom, usnama, obrazima…usnama, obrazima…

• U prikazivnju ljepote služi se usporedbama koje u velikoj mjeri podsjećaju na usporedbe uzete iz narodne pjesme- pjesnik želi da ovu ljepotu učini vječnom, neprolaznom

• (…Ni će biti, ni je bila, Njoj takmena kâ se pravi….)

• ( …. Ne daj vrime da ju shara Do skončan'ja sega svita. Ova lipost uzorita Grihota bi da se stara….)

Motivi su mnogobrojni: čelo, kosa, obrve i oči, zubići, parsi(grudi) su biliji sniga i mlika.• Vila je svjesna svoje ljepote, ali se ne hvali s njom.• Pjesnik želi ljepotu učiniti neprolaznom, vječnom

Grihota bi da se stara Ova lipost uzorita.

HANIBAL LUCIĆ

Robinja Hanibal Lucić rodio se 1458. god u gradu HvaruHanibal Lucić rodio se 1458. god u gradu Hvaru

•• obnašao mnoge dužnosti : sudac,defenzorobnašao mnoge dužnosti : sudac,defenzor

•• za života nije ništa objavio, tri godine nakon smrti tiskana mu knjiga pod nazivom za života nije ništa objavio, tri godine nakon smrti tiskana mu knjiga pod nazivom Skladanja Skladanja izvarsnih pisan razlicihizvarsnih pisan razlicih•• kanconijer se sastoji od 22 pjesmekanconijer se sastoji od 22 pjesme•• po njegovom književnom opusu mogu se vidjeti po njegovom književnom opusu mogu se vidjeti utjecaji koje je on poznavao, tj. antičku i utjecaji koje je on poznavao, tj. antičku i talijansku književnosttalijansku književnost

Page 6: Skripta renesansne knjizevnosti

•• Umro je 1553. god.Umro je 1553. god.

DJELO•• drama Robinja pripada književnom razdoblju renesansedrama Robinja pripada književnom razdoblju renesanse•• Iz razdoblja oko 15 i 16 st.Iz razdoblja oko 15 i 16 st.•• U 16.st česte su bile provale Turaka, u drami je Lucić aktualizirao upravo taj problemU 16.st česte su bile provale Turaka, u drami je Lucić aktualizirao upravo taj problem•• sukobi s Turcima i Mlečanima jačali su ljubav prema baštini i slobodisukobi s Turcima i Mlečanima jačali su ljubav prema baštini i slobodi•• radnju radnju Robinje Robinje smješta u Dubrovniku, pozdravlja slobodu Dubrovnika i glorificira je u dramismješta u Dubrovniku, pozdravlja slobodu Dubrovnika i glorificira je u drami

•• Prva hrvatska drama koja nastaje na temelju antičke poetičke svijeti o dramiPrva hrvatska drama koja nastaje na temelju antičke poetičke svijeti o drami•• Iznosi ideju drame u onom smislu kako mi dramu i danas shvaćamo : Iznosi ideju drame u onom smislu kako mi dramu i danas shvaćamo : - jasno razrađena kompozicija, zaplet , rasplet - jasno razrađena kompozicija, zaplet , rasplet - psihološki profiliranim i individualiziranim - psihološki profiliranim i individualiziranim likovimalikovima

RADNJA DJELA

•• Robinju,Robinju, unuku hr.bana Blaža Majera, ukradu gusari, tj.Turci unuku hr.bana Blaža Majera, ukradu gusari, tj.Turci•• za njen spas ugarski kralj obećava nagraduza njen spas ugarski kralj obećava nagradu•• u potragu za njom krene ban Derenčin – unuk hr.bana Emerika Derečinau potragu za njom krene ban Derenčin – unuk hr.bana Emerika Derečina•• izložena je u Dubrovniku da bude prodanaizložena je u Dubrovniku da bude prodana

•• Derenčin preobučen kao trgovac stiže u DU, propituje njene osjećaje, te kada shvati da bi se ona Derenčin preobučen kao trgovac stiže u DU, propituje njene osjećaje, te kada shvati da bi se ona htjela udati za njegahtjela udati za njega•• otkupi je od Turakaotkupi je od Turaka•• sljedeći dan sprema se svadbasljedeći dan sprema se svadba•• Predstavnici dubrovačke vlastele su im čestitali, hvalili ih te im iskazali čast Predstavnici dubrovačke vlastele su im čestitali, hvalili ih te im iskazali čast

ZAKLJUČAK•• Lucićeva Lucićeva Robinja Robinja iznimno važna povijest hrvatske drame i književnosti uopćeiznimno važna povijest hrvatske drame i književnosti uopće•• Osim književnopovijesnog, književnoestetskog i poetološkog značenja, vrijednost Osim književnopovijesnog, književnoestetskog i poetološkog značenja, vrijednost Robinje Robinje kao kao dramskog teksta leži i u brojnim lirskim segmentima koji govore o vjernoj i samozatajnoj ljubavidramskog teksta leži i u brojnim lirskim segmentima koji govore o vjernoj i samozatajnoj ljubavi

MARIN DRŽIĆ-VIDRA

MARIN DRŽIĆ VIDRA rođen je 1508. u Dubrovniku, a umro je 1567. u Veneciji. Najznačajniji je dubrovački renesansni književnik. Bio je pučanin i svećenik. U zrelim godinama planirao je urotu protiv dubrovačke vlastele. Urota je otkrivena te je Držić

zauvijek protjeran iz Republike.

KOMEDIJE Najznačajniji je kao pisac renesansnih eruditnih (učenih) komedija. Najizvođeniji renesansni komediograf, djela izvođena za vrijeme njegova života.

Page 7: Skripta renesansne knjizevnosti

U svojim komedijama on je analitičar dubrovačkog društvenog života u 16.st., psiholog i vrstan dramatičar koji vješto gradi zaplete.

Teme komedija: užitak, ljubav, mladost, renesansni hedonizam i vrline snalažljivih sluga(pučanina): inteligentni,spretni, snalažljivi. Upravljaju sudbinama gospodara. VLADAVINA SPOSOBNIH BEZ OBZIRA NA PORIJEKLO.

DUNDO MAROJE ( rod: drama, vrsta: komedija) Tema: Sukob generacija (starost i mladosti), pohlepa za novcem, vladavina sposobnih. Ideja: Kako si u životu učiniš, tako će ti i biti! Mjesto radnje: Rim, Vrijeme radnje: 16.st. - pisano na dubrovačkom narodnom jeziku - pojavljuje se i talijanski - dijalozi i monolozi.

Na početku djela pisac se služi ekspozicijom – uvodi nas u djelo dajući mjesto, vrijeme radnje i likove. Kompozicija: - 2 prologa - 5 činova - činovi se sastoje od prizora Za glasnogovornika svojih ideja Držić je izabrao lik sluge Pometa Pomet je jedini čovjek nazbilj, mudri sluga pozvan da svojom vještinom usmjerava tuđe sudbine i

u svijet vrati sklad i prirodni poredak.

DUNDO MAROJE : Sadržaj

Dundo Maroje je saznao da Maro nije pošao u Firencu da izuči zanat za trgovca, nego da je otišao u Rim i da tamo troši novce koje mu je dao. Sinu dao 5000 dukata. Zajedno sa svojim slugom Bokčilom ide u Rim pronaći sina.

U Rimu se susreću s Tripčetom Kotoraninom, jednim “našjencom” koji živi u Rimu. Uspostavlja se da zna i za Mara.

Na njegovu preporuku Maroje i Bokčilo uzimaju prenoćište u voštariji preko puta stana “prve kortižane od Rima” – Laure na čiju milost Maro troši očeve dukate.

Za Laurom je lud i Ugo Tudešak, njemački plemić. Njegov sluga, Pomet Trpeza, središnji je lik komedije. Inteligentan je i snalažljiv. Hedonist i

velika izjelica. Poznavalac ljudi i vjertouz, kako sam sebe naziva. Pomet nastoji za svog gospodara pridobiti Laurinu milost.To radi samo radi sebe, kako bi se

mogao nesmetano predati uživanju u jelu i piću. Pomet je u vječnoj borbi sa suparnicima Marom i njegovom slugom Popivom On čeka pravu priliku da bi se iskoristila “fortuna” U Rim se uputila i Marova zaručnica Pera. Već 3 godine nije od Mara dobila pismo. Sa rođakom

Dživom, preobučena u momka, krenula u Rim 1.susret Mara i Dunda Maroja: Maro je pred Laurinom kućom . Razmeće se sa trojicom prijatelja. Mara napada bijesni otac koji

ga je cijelo vrijeme gledao s voštarije.Dundo Maroje traži od sina dukate.Maro se pravi da ne pozna oca. Razbješnjeli otac ide na sina s nožem

Stražari odvode Dunda Maroja u tamnicu.Tu se nalazi i Pomet.Iskorištava fortunu.oslobađa Dunda Maroja.Iskorištava priliku da nagovori nasmrt preplašenog Bokčila da pred Popivom i Laurom slaže kako je Marov otac zapravo došao na proštenje.Očajni Maro proklinje i dukate i oca koji “veće ljubi dinara neg sina”

Petrunjela saznaje da je Maro već tri godine zaručen i da mu je zaručnica u Rimu. Prvom prilikom Petrunjela će to prenijeti svojoj gazdarici

2. susret :Susreću se Dundo Maroje i Maro

Page 8: Skripta renesansne knjizevnosti

Maro glumi uzornog sina i savjesnog trgovca Uvjerava oca da je pred voštarijom napao nekoga tko mu je sličan U toj svoj skrušenosti pita oca nosi li mu kakvo pismo od zaručnice No stari se Dundo Maroje pokazao lukavijim Laže da je došao na proštenje i da je donio sa sobom zlato.Tako stari Maroje uspijeva nadmudriti

sina i dočepati se njegove robe 3. susret oca i sina.Maro traži od oca da mu vrati ključeve od magazina. Dundo Maroje se pravi

da ne poznaje sina.Potpuna je pobjeda Pometove vještine da upravlja slijepom fortunom.Odjeven na plemićku, u baršunu, s ogrlicom oko vrata dolazi Lauri da joj u zamjenu za izgubljene tri tisuće dukata ponudi svog Tudeška

Peti čin je ostao nedovršen, ali ga je izvrsno dopunio Mihovil Kombol - Pomet dobiva Petrunjelu - Ugo tudešak Lauru. - Dundo Maroje će platiti sinove dugove. - Maro se pokajnički vraća zaručnici Peri kojoj je tetka ostavila bogato nasljedstvo.

NOVELA OD STANCA Marin Držić

Novela od Stanca u prijevodu znači “Šala koja je učinjenja Stancu”. To je farsa ili pokladna igra prvi put prikazana 1550. godine na svadbi Martolice Zamanjića. Sva se radnja odvija u jednom činu koji je podijeljen na 7 prizora. Pisana je dvanaestercima. Vulgarni humor: STANAC "Kozle mi! Bog te ubio! Jeli tko? Pomaga'!”

Teme: kontrast između objesne mladosti i konzervativne starosti, lakovjernost. Stanac dolazi u Dubrovnik da bi trgovao. Nitko ga ne želi primiti na počinak te sjeda uz fontanu na gradskome trgu. Dubrovački mladići Vlaho, Đivo i Miho u toj karnevalskoj noći žele se našaliti sa Stancem.

Dok Vlaho i Miho promatraju skriveni, Dživo prilazi k Stancu i pita ga, glumeći priprostog seljaka, što tu radi tako usamljen.

Stanac se žali što ga nitko ne želi primiti na noćenje.Smjestio se na trgu. Dživo mu se predstavlja kao Sedmi Muž Dugi Nos, trgovac iz Gacka.

Dživo mu govori kako su ga vile pomladile. Stanac ima želju pomladiti se zbog toga što kod kuće ima mladu ženu (Miona).

Dživo je muljao da je isto kao Stanac došao u Dubrovnik na pazarenje i isto tako ga nitko nije htio primiti na noćenje. Tijekom noći došle su mu vile i dale mu zlatnu jabuku i vodu mudrosti.

Potom su ga vile, Perlica, Kitica, Pavica i Propumantica odvele u svoje dvore gdje su ga tijekom noći pogostile, a ujutro se pomladio. Rekao je Stancu da čeka budan i vile će doći pomladiti ga.

Mladići susreću maškare te ih zamole da odglume vile. Vile dolaze k Stancu i obraćaju mu se. Vile su se počele poigravati sa Stancem , beru bilje za svoju čaroliju i govore da će ga pretvoriti u

pticu, magarca, buhu ili čudovište: Stancu odsijeku bradu i namažu mu lice mašću, a kozle mu ukradu zajedno sa sirom i maslacom i

ostave mu novca koliko je taj ukradeni teret vrijedio. Nakon što svi pobjegnu, Stanac shvaća da je prevaren i počinje panično vikati da uhvate varalice.

STANAC:

Page 9: Skripta renesansne knjizevnosti

“Kozle mi! Bog te ubio! Je li tko? Pomaga'? Prem ti sam luđak bio! Nije ovo bez vraga! Bijedan se pomladio - ostrigoše bradu!

Haram'je tko bi mnio da su u ovomem gradu?! Kozle mi uhiti! Je li tko? Drži ga! A, brate, čuješ ti? Poteci, stigni ga!”

Kraj.

SKUP Marin Držić

"Skup" je komedija u pet činova, a sačuvana je u obliku bez završetka. Prozno djelo, narodni dubrovački jezik.Obrađuje motiv škrca, a inspirirana je Plautom što je navedeno u prologu.Teme: pretjerana škrtost,odnos prema materijalnim dobrima, ljubavi, kao i odnos između starosti i mladosti.

Sama se radnja zbiva u rasponu od dva dana, tj. određuje je skrivanje, nestanak i ponovni pronalazak Skupovog blaga, odnosno sklapanje, raskidanje i ponovno sklapanje zaruka kćeri Andrijane.Sadržaj joj već u prologu otkriva satir: "Starac će njeki bit koji je našao tezoro u muncjeli i skrio ga u neki ormar pod ognjište – taji da ga je našao. Ima jedihnu kćer, prije hoće kćer ne udat nego joj dati od tezora nesto za prćiju.”

Satir mitsko biće koje živi u šumi, predstavlja Njarnjase, glumačku družinu koja će igrati predstavu.

SADRŽAJ Skup je pronašao blago u zemljanoj posudi, i u njoj je i dalje čuva, iako živi u krajnjoj oskudici koju trpi i njegova kći Andrijana. Neprestano razmišlja gdje da ga sakrije i kako da se ponaša da ne bi privukao pažnju mogućih lopova koje vidi u svima koji ga okružuju, pa čak i u najbližoj rodbini i posluzi. U Andrijanu je zaljubljen mladi Kamilo, kojemu majka ne odobrava ženidbu bez miraza. Skup se pak želi riješiti djevojke koja se, po tadašnjem običaju, ne može udati bez miraza. Bez miraza ju pristaje uzeti Kamilov stari ujak Zlati Kum. Kamilo se boji da će se Andrijana udati za Zlatoga Kuma, pa na nagovor sluge Munua glumi smrtnu bolest. Skup, u pripremama za kćerino vjenčanje, sakriva blago u grob u crkvi, no prati ga Munuo koji krade blago. Munuo je zaljubljen u Dživinu služavku Grubu, koju prosi Zlati Kum koji je odustao od vjenčanja kad je vidio Skupovu mahnitost. Skup traži svoje blago, a Kamilo želi Skupu otkriti da su se on i Andrijana zaručili pa mu govori da je njegovo blago, tj. njegova kći, njegova. Skup misli da Kamilo govori o zlatnicima pa ga optužuje za kradu. U međuvremenu Munua otkriva Kamilov prijatelj Pjeric, i dovodi ga pred Kamila, Skupa, Dživa i Zlatnoga Kuma. Tu završava sačuvani tekst komedije.Nije teško naslutiti da svatko dobiva sto želi: Kamilo Andrijanu, Munuo Grubu, a Skup svoju posudu sa zlatom.

Skupova škrtost:"Počeli mi se su persone javljat koje me prije i ne znahu; dobitam da su stogod uzaznali. Šta ćeš, zlatu se svijet klanja. Ma ja da negam i ne imam vode, ubog sam ko uš!"

Page 10: Skripta renesansne knjizevnosti

ANDRIJANA i KAMILO su oličenje ljubavi koja na kraju uvijek pobjeđuje.Služavke VARIVA i GRUBA predstavljaju sukob između starih i mladih.MUNUO je primjer lukavog sluge koji, pomažući svom gospodaru, vrlo često preuzima konce raspleta u svoje ruke.

Marin DržićTirena

• Prema vrsti je pastoralno-idilična drama, pastirska igra (pastorala) u 5 činova, pisana dvostruko rimovanim dvanaestercima i osmercima

• Radnja se odvija u Dubrovniku, u prirodi – šumi.

• Djelo započinje razgovorom Obrada i Vučeta• Obrad opisuje svoj grad, a Vučeta govori kako se Dubrovnik obogatio trgovinom, veliča

mornaricu, spominje Turke.• Vučeta opisuje Držića, govori kako je prošao svijet i vidio čuda, a ne sjedio doma. • Spominje dubrovačku rijeku Omblu, koja je u Držićevo doba smatrana mjestom gdje se skupljaju

vile i muze koje su nadahnjivale pjesnika.• Spominje Džoru Držića i Šiška Menčetića,te ih hvali.• Pastiri se zaljubljuju u Tirenu.• Jedan od njih je Ljubmir koji se pokušao ubiti, no vila skrivena iza grmlja pokušava ga odgovoriti,

ispada mu oružje, a ona se pojavljuje ispred njega • On je namjerava ugrabiti no ona bježi, a on polazi za njom. • Vila razgovara s Miljenkom koji je također zaljubljen u nju.Nakon razgovora odlazi, a dolazi Radat • Miljenko mu govori o vili. • Potom Miljenka zove njegova majka Stojna, ali se odaziva Radat govoreći da Miljenko ljubuje s

vilom. • Miljenko se pojavljuje govreći majci da se promjenio i da se zaljubio.• Njegovoj se majci ne sviđa to što joj je sin zaljubljen u vilu. Ona smatra da je za njega obična

seoska djevojka. • Radat se također zaljubljuje u Tirenu, kao i Dragić• Miljenko se pojavljuje govreći majci da se promjenio i da se zaljubio.• Njegovoj se majci ne sviđa to što joj je sin zaljubljen u vilu. Ona smatra da je za njega obična

seoska djevojka. • Radat se također zaljubljuje u Tirenu, kao i Dragić• Tirena i Ljubmir su sretno živjeli do kraja života.

MARKO MARULIĆ

POKLAD I KORIZMA

Page 11: Skripta renesansne knjizevnosti

• rodio se 18. kolovoza 1450. u Splitu, a umro 5. siječnja 1524. u istom gradu• hrvatski pjesnik i prozaist• u Splitu je završio humanističku školu, no ne zna se gdje je studirao, možda u Padovi• pisao je na latinskom, hrvatskom i talijanskom jeziku, ostvarivši golem i utjecajan opus • brojna djela na latinskom jeziku obuhvaćaju duhovne pjesme, poslanice, elegije, himne i

epigrame• u svojim pisanjima služio se i glagoljicom• pisao je na latinskom, hrvatskom i talijanskom jeziku, ostvarivši golem i utjecajan opus • brojna djela na latinskom jeziku obuhvaćaju duhovne pjesme, poslanice, elegije, himne i

epigrame• u svojim pisanjima služio se i glagoljicom• jezik mu je splitska čakavica s umjerenim staroslavizmima i štokavizmima• kao hrvatski humanist nastojao je uskladiti antičku mudrost i poetiku s kršćanskom duhovnošću• bio je aktivan u pomaganju hrvatskim knezovima protiv Turaka• pjesnikovi pozivi na borbu protiv Turaka zrače hrvatskim rodoljubljem• Hrvati su mu glavni predstavnici borbe protiv Osmanlija • Marulića se naziva ocem hrvatske književnosti, učenim pjesnikom• biografiju mu je napisao Frano Božičević Natalis• nazvana je “Život Marka Marulića iz Splita”

MARULIĆEVA DJELA• Judita• Molitva suprotiva Turkom• Divici Mariji• Od uskarsa Isusova• Poklad i Korizma

POKLAD I KORIZMA• Poklad – razdoblje od Bogojavljenja do Pepelnice u kojemu se veselilo, priređivalo zabave i gozbe

• Korizma – razdoblje koje slijedi neposredno nakon Poklada, a traje četrdeset dana. To je vrijeme priprave za muku i Uskrs Kristov, ispunjeno postom i molitvom

Metafora: cijela pjesma predstavlja preneseno značenje. Korizmu predstavljaju fratri, a oni protiv kojih se fratri bore predstavljaju poklade. Fratri, odnosno korizma, zalažu se za odricanje i post, dok ovi drugi predstavljaju gozbe, zabave, tj. neumjerenost u jelu i piću.

Marko Marulić

JUDITA

Judita – napisana 1501., tiskana 1521.

Knjiga o Juditi – nastala između 100. i 50.g.pr.Kr.

Najstariji sačuvani tekst je grčki prijevod, a original je napisan hebrejski ili aramejski (Vulgata)

Marulić radi prema Vulgati

Page 12: Skripta renesansne knjizevnosti

Ep od 6 libara (pjevanja)

Narodni jezik, splitska čakavština

Govori o udovici Juditi koja spašava svoj narod ubivši Nabukodonozorovog vojskovođu Holoferna 1.pjevanje - Holoferno polazi u ime vladara Nabukodonozora osvojiti cijeli svijet - 2.pjevanje

- Holofernova vojska okrutno ubija, pali gradove i osvaja nova područja.- U Jeruzalemu vlada strašan strah. - Akior govori Holofernu kako je opasno osvojiti grad koji čuva Bog 3.pjevanje

- Akiora protjeraju u Betuliju, Holoferno ga namjerava prisiliti na predaju. - Svećenici odluče pričekati nekoliko dana, a onda predati grad. - Judita ih prekorava što Bogu daju rok za pomoć

4.pjevanje - Uz Božju pomoć Judita postaje prelijepa žena.- Odlazi u Holofernov tabor. - Govori mu da zna kako će osvojiti Betuliju bez žrtava. - Holoferno je oduševljen njezinom ljepotom

5.pjevanje - Holoferno poziva Juditu na večeru, on se opija, a ona ga ubija – odsiječe mu glavu.

- Nakon toga se vraća u Betuliju 6.pjevanje

- Ujutro Betuljani stavljaju Holofernovu glavu na tvrđavu, napadaju i poraze Holofernovu vojsku. - Judita je živjela 105 g. - Puk je 7 dana za njom plakao veličajući njezinu pobožnost i hrabrost

Stih je dvostruko rimovani dvanaesterac

poslanica Balistriliću

kratak sadržaj biblijske pripovijesti

kratak sadržaj svakog pjevanja

komentari pojedinim stihovima u Juditi

invokacija i explicit

red događanja kao u Vulgati

daje sliku svoga vremena (krajolik i okoliš Marulova zavičaja, vojska podsjeća na ugarsko – hrvatsku konjicu, Judita – renesansna žena)

Page 13: Skripta renesansne knjizevnosti

Jezik:-romanski elementi

-grecizmi: drom (umjesto drum), faćeli (<phákelos; zavoj), hora (<chōra; zemlja)

-turcizmi: bičag (bodež), farizi (konji) Marulić piše

“po običaju naših začinjavac, i jošće po zakonu onih starih poet…”

àzačinjavci – domaći pjesnici; po uzoru na njih pripovijest pretočena u stihove àstare poete – klasični pjesnici (Vergilije, Homer)

Pouka: Marulić ovim epom poručuje svojim sugrađanima da se samo vjerom i hrabrošću mogu

suprostaviti moćnoj turskoj sili koja im prijeti i za koju se čini da je nepobjediva.

Vjera i hrabrost – vrline kojima i pojedinac može pobijediti nadmoćnog neprijatelj

Judita, biblijska junakinja, postaje u ovom djelu hrvatskom metaforom ujedinjenja i vjere i hrabrosti.

Džore Držić

Hrvatski je renesansni pjesnik stvaralaštvom u 15.stoljeću ugledni dubrovački pučanin Završio je humanističku školu u Dubrovniku, a potom studirao pravo u Italiji 1487. postao svećenikom

Napisao temelj hrvastkog jezicnog izraza Humanistički počeci blagotvorno utjecali na pjesničku dikciju Usporeduju i povezuju sa Šiškom Menčetićem Velika popularnost u Dubrovniku Forma Dvostruko romovani dvanaesterac dubrovačkog tipa Grem si, grem, | gdigodir || misal mi |

pozađe Neke su pjesme u jedanaestercu i č etrnaestercu (utjecaj talijanskog aleksandrinca, ali i

petnaestercu (utjecaj bizantinca).

u akrostisima ne zapisuje imena žena nego svoje ime ili pak uzdahe Pjesme su uglavnom kratke i izjavne/dijaloške

Page 14: Skripta renesansne knjizevnosti

Tematika

Držić je melankoličan i povučen, kontemplativan, bez agresivna pristupa ljubavi Tematika je uglavnom petrarkistički konvencionalna javljaju se i pjesme "ženskog glasa"

Drama pastirska ekloga Radmio i Ljubmir prvo hrvatsko dramsko djelo svjetovnog karaktera U drami se govori o dvama pastirima kao kontrastima različitog poimanja ljubavi

Grem si, grem

ljubavna elegična pjesma tužnog tona ima specifičnu kompoziciju u pjesmi je prisutan akrostih Šesterostih ili sestina Rima: parna, (a-a, b-b, c-c) Pjesma govori o odlasku na mjesto gdje će pronaći društveni mir radi nesretne ljubavi, no ne

nalazi ga pa želi umrijeti. - ljubavna elegična pjesma tužnog tona - ima specifičnu kompoziciju- ponavljanjem stihova izražava svoju želju za odlaskom na mjesto

gdje će pronaći duševni mir radi nesretne ljubavi, no ne nalazi ga pa želi umrijeti - u pjesmi je prisutan akrostih u kojem pjesnik GIORETA ispisuje svoje ime - Akrostih (gr č . akro= krajnji, gornji; stih=red, redak u pjesmi) je u knji ž evnosti pjesma ili pjesmica

u kojoj početna slova stihova čitana odozgo prema dolje daju neku riječ. To je najčešće riječ koja označava temu pjesme, autora ili osobu kojoj je pjesma namijenjena

- Šesterostih ili sestina - Rima: parna, (a-a, b-b, c-c)

petar h ektorović

RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE

Petar Hektorović rođen je 1487. na Hvaru. Doživio je bunu pučana (1510. – 1514.) Svoj bijeg pred Turcima u Italiju 1539. opisao je u poslanici Nikoli Nalješkoviću. Graditelj je dvorca-utvrde na Tvrdalju. Njegova nezakonita kćerka zvala se Lukrecija.

U njegovim djelima kršćanstvo je trajno prisutno. Umro je 13. ožujka 1572. godine Njegovo najpoznatije djelo je “Ribanje i ribarsko prigovaranje”. Ribanje i ribarsko prigovaranje dovršeno je 14. siječnja 1556. godine, a objavljeno je 1568. u

Veneciji.

Page 15: Skripta renesansne knjizevnosti

Vrsno je pjesničko djelo, ribarska ekloga, putopis, a ujedno i pjesnička poslanica u tri dijela koju je posvetio svom prijatelju hvarskom vlastelinu Jeronimu Bartučeviću.

Opisuje svoj trodnevni put od Hvara do Brača i Šolte, put na kojem su ga pratili i pravili mu društvo hvarski ribari Paskoje Debelja i Nikola Zet.

Prvo je svjetovno, realistično putopisno djelo hrvatske književnosti (1684 retka). Hektorovićevi su ribari naprotiv ljudi “dostojni hvali” “zaradi kriposti” i svake mudrosti. Paskoj je za njega čovjek dobar i „pravi“, no ne manje hvale zaslužuje i drugi njegov pratilac mladi

i „gizdavi“ Nikola Zet. Obojica su bili pravedni i pametni, a to su vrline koje je Hektorović je najviše cijenio. I Paskoj i Nikola su u Ribanju odani gospodaru i spremni na neograničenu podložnost.

Sadržaj:

Prvi dan Hektorović piše prijatelju Bartučeviću da je odlučio provesti tri dana na moru radi odmora. Krenuo je sa dva ribara, Paskojem i Nikolom, uzevši sa sobom sav ribarski pribor. Ulovili su mnogo riba i jednog velikog zubaca. Nakon toga krenuli su prema obali da bi skuhali ručak i na putu su pričali narodne pitalice. Na obali su skuhali ručak te su pogostili i druge kmetove. Dva su ribara ispjevala Hektoroviću jednu narodnu počasnicu.

Drugi dan Dok su drugo jutro brodarili, Paskoje je zapjevao narodnu pjesmu ''Kraljević Marko i brat mu

Andrijaš'', a za njim Nikola pjesmu ''Kada mi se Radoslave...’’, koje je Hektorović zapisao. Kmetovi su u dva glasa zapjevali pjesmu ''I kliče devojka''. Predvečer su otišli do Nečujma gdje je neko vrijeme živio Marulić. Hektorović je hvalio starog

pjesnika i grad Split. Navečer su se još zabavljali narodnim pitalicama. Treći dan Na moru su susreli nekog Hektorovićevog znanca s društvom i u razgovoru su spomenuli kulu

Tvrdalj. Kad su se rastali, uz veslanje su nastavili pričati stare priče koje je Hektorović zapisivao. Predvečer su ušli u jednu uvalu u kojoj su, nakon večere, nastavili pjevati i pričati priče. Hektorović je, sjedeći uz obalu, razmišljao kako postoji mnogo siromašnih ljudi, ali koji u sebi

imaju veliko bogatstvo uma. Nakon toga je zahvalio kmetovima te krenuo kući i zaželio da doživi još takvih dana.

U djelu su zapisane:

DVIJE BUGARŠTICE: 1. Kraljević Marko i brat mu Andrijaš - prva zapisana narodna pjesma

2. O Radovanu Siverincu

BALADESKNA PJESMA: “I kliče devojka”.

Page 16: Skripta renesansne knjizevnosti

POČASNICE: “Naš gospodin pojen jizdi”, “Majka mu je lipo ime dila” i “Lipo ti je, brajo, pogledati”.

MARKO MARULIĆ:Susana

SUSANA To je narativna poema. Stih je dvostruko rimovani izosilabični dvanaesterac, srodan starom francuskom aleksandrincu. Rime se prenose s kraja para dvanaesteraca u sredinu sljedećeg para. Strofa se nadovezuje na strofu. Obrađuje priču o babilonskoj Židovki Suzani

čije ime zapravo znači ljiljan.

Kratak sadržaj Suzana je lijepa mlada žena udana za Joakima.

Dva starca promatraju Suzanu kako šeće svojim vrtom, te požele da im se poda gledajući je.

Pričaju o požudi za njom i odluče je ucjeniti.

Sretnu je te joj govore kako će je oklevetati pred svima kako je na njihove oči bila s nekim mladićem, ako im se ne poda.

Ona na to ne pristane i oni je oklevetaju.

Bude osuđena i vode je na kamenovanje.

Mladić Daniel koji je optužen za preljub s njom je spašava i govori da je nevin od te krvi.

Mladić ispituje jednog pa drugog starca o mjestu preljuba, a oni daju različite odgovore.

Jedan govori da se to dogodilo pod borom, a drugi pod trešnjom.

Starci su tako razotkriveni i sami osuđeni na smrt.

Motivi koji se pojavljuju Naljepši dio Susane je opis njezina vrta gdje su je starci ugledali nizanjem cvijeća i stabala:

Kletva staraca od strane mladića koji je lažno optužen:Laž ova, haj starče nečisti,k tome se osnova da tebe prosvisti,na glavi t će sisti i k zemlji te pogubiti.

Page 17: Skripta renesansne knjizevnosti

Veselje kad su oslobodili Suzanu:

Svak se veseljaše, tiho se vezosmo,kraj se zelenjaše, u porat dojdosmo.Zdravi se svedosmo, jure počinimo.

Razotkrivene starce odvode:

Tako razbojnici oni dva gredihu,židovski vojnici kada jih vedihu,kih obisit htihu, goneć iz grada van.

Na kraju se spominje kako je velik grijeh žudnja za tuđom ženom:

Zakon bo ne veli da tko žene inener svoje poželi, jer tim grihom gine.I gdi tance vodi, daleč se ukloni,i kad mimo hodi, oči s nje otkloni.

MIKŠA PELEGRINOVIĆJEĐUPKA

HRVATSKA RENESANSA

Javlja se 15. i 16. st. Plodno tlo za njezin razvoj priredili su hrvatski latinisti koji su u svojim djelima oživljavali interes

za antičku književnost

Razvoj književnosti osobito u priobalnom području zbog gospodarske razvijenosti i blizine Italije Renesansna središta su: Split, Zadar, Šibenik, Hvar, Dubrovnik Razvoj književnosti na narodnom jeziku Veliča se ljepota žene Od književnih su vrsta razvijene: lirske pjesme (petrarkistička lirika), karnevalske pjesme –

maskerate, satirične pjesme, religiozne pjesme; epovi (biblijsko – religiozni i povijesni epovi; roman (nastaje prvi roman u starijoj hrvatskoj književnosti); komedije (učene ili eruditne komedije); drame; crkvena prikazanja

MIKŠA PELEGRINOVIĆ

Rodio se na otoku Hvaru U rodnom mjestu je završio humanističku školi, a u Padovi je studirao pravo Obavljao je javne poslove na Korčuli i u Zadru Umro je 26. prosinca 1562. g. u Zadru

STVARALAŠTVO Pelegrinovićev književni rad danas je slabo poznat. Sigurno je 1527. g. sastavio zbornik pokladnih

pjesama Jeđupka , a sačuvana je i poslanica dubrovačkom pjesniku Sabu Bobaljeviću iz 1556.

Page 18: Skripta renesansne knjizevnosti

JEĐUPKA( LJUPKA)

Ijupka je ikavski oblik riječi Jeđupka nastala iz talijanske inačice za imenicu koja označava Egipćanku. Označava Romkinju, prema vjerovanjuz da Romi potječu iz Egipta

Jeđupka je cingarenski zbornik nastao pod utjecajem sibila, proročica koje su proricale sudbinu pojedinim osobama, stoga je Pelegrinović načinio zbornik proročanstava za različite žene

1556. Pelegrinović objavljiva izmjenjeno i prošireno djelo zajedno s posvetom u kojoj smatra da je djelo savršeno

U ovom izdanju se sadrži uvod i 20 “srića”, ali nema 6. pjesme koju je vjerovatno znatno proširio te je ona zaživjela kao zasebna pjesma

Pokladna pjesma koja se nastavlja na tradiciju talijanske cingareske Pisana je simetričnim osmercima čakavskog tipa Prva, kraća inačica, imala je uvod i 6 maskerata, a pisana je po zakonima renesansne simetrije s

uvodom od 60 stihova, a svaka maskerata je imala po 40 stihova, dakle, ukupno 300 stihova

PAŠKA ROBINJA Pučka drama „Paška robinja“ važan je dio pučke književnosti grada Paga, a njezin se tekst i način

izvođenja prenosio s koljena na koljeno. Tekst „Paške robinje“ prvi je puta objavljen listu „Zora Dalmatinska“, broj 20. iz 1846. godine. To objavljivanje bilo je u sklopu priče o karnevalskim događajima u Pagu općenito.

Grad Pag jedini je grad u Hrvatskoj koji ima vlastitu pučku dramu, kao nedjeljivi dio folklora i pučke ostavštine.

U pučkoj drami “Paška robinja” su svi likovi muškarci

Napisana je kombinacijom hrvatskog književnog jezika, štokavice i čakavice

Tematika je vezana uz posljedice Krbavske bitke

To je atraktivno glazbeno scensko djelo nastalo kao kombinacija pastirske igre i pučke drame

Scenska postava:

U dva pravilna, usporedna reda stoje Pažani (obučeni u tradicionalnu narodnu nošnju) i Turci (obučeni u ratne turske odore)

Jedni i drugi u rukama imaju stilizirane drvene sjekirice

Turci su s lijeve i desne strane Robinje, a naprijed su Pažani, između njih sjedi Robinja Glavni likovi su Robinja, Trgovac, Šuliman, i Derenčin Lik robinje igra muškarac odjeven kao žena s obaveznom maramom na glavi. Uz njega tu je još lik trgovca te trgovčeve družine, stjegonoša, svirač i niz likova inspiriranih

dobom turske vladavine Tema je otkup zarobljene djevojke Radnja se odvija izmjeničnim pjevanjem Trgovca (Pažanin), Sulimana (turski trgovac) i Robinje

Page 19: Skripta renesansne knjizevnosti

Radnja je vrlo jednostavna:

Trgovac pokušava otkupiti Robinju od Sulimana uz prepriku pažana i turaka Kad je Trgovac uspije otkupit, Robinja shvati da je slobodna i pobjegne Kad je nađe sluga Derenčin svi zajedno zaigraju paško kolo "Paška Robinja" je prepuna tekstualnih nejasnoća i problema

U jednom od pjevanja Robinja kaže:

"... Pusta mladost moja ku mi svit obnosi Ku mi proždireju prokleti martulosi. Trgovac bogati, ti dobiš duši raj, Otkupi Robinju od turskih uzeva..."

No, u završnom prizoru, nakon bijega, Robinja kaže:

"...Ja san se prestrašila, jer san mislila da ćete me i vi odvesti u ropstvo kao i Turci...“

U Prvom obraćanju Trgovcu Robinja ga moli da je otkupi, a potom, kada to on doista učini, ona bježi, a bijeg opravdavastrahom da će opet biti odvedena u ropstvo.

Zatim u prvom dijelu drame redovito se spominju mačevi

"...Trgovac digne mač u ruke...“

Dok se u drugom spominje samo sjekirica

"...Prijeti Trgovcu sikiricom, što Trgovac također sikiricom odbija...“

To su pogreške nastale usmenim prenošenjem i naknadnim ubacivanjem posljednjeg prizora.

Vila Slovinka◦ Klasični ep hrvatske književnosti, spjevan i objavljen početkom 17. stoljeća

◦ U Vili Slovinki prvi se put u hrvatskoj književnosti učestalo koriste soneti, odnosno zučnopojke kako ih naziva Baraković – najosobniji dijelovi sp

◦ U mnogočemu ona je pjesnikova ispovijest u vezi s rodnim gradom jeva koji su za ovu prigodu izdvojeni iz cjeline i zasebno tiskani

◦ Vila Slovinka očito je napisana u slavu Zadra◦ Vila Slovinka započinje posvetom Šibenčaninu An’jelu Justinijanoviću nakon koje se djelo

organizira u trinaest pjevanja◦ Svako pjevanje počinje skazan’jem, kojim se najavljuje sadržaj samog pjevanja

Page 20: Skripta renesansne knjizevnosti

◦ Završava Pisnikovim povratkom u Šibenik i opisom tuge zbog smrti slavnog Šibenčanina Frane Strižoevića

◦ Baraković rabi mnoštvo gnomskih izraza, sentencija i narodnih mudrosti, produžene poredbe, topose skromnosti i neizrecivosti

POSVETA Pisnik se obraća An’jelu Justijanoviću, svećeniku kojemu predviđa da će postati papa

Iskazuje nezadovoljstvo time što Zadrani više vole govoriti tuđim nego svojim jezikom Prvo pjevanje

Pisnik opisuje vili povijesne prilike u Zadru koji su sedam puta zauzimali MlečaniViline riječi zadaju devet rana Pisnikovu srcuDrugo pjevanje

Počinje tužaljkom o Zadru koji je okovan i u plaču To je stanje nastalo dolaskom Mlačanina Sforce Palavicina Uskoro počinje rušiti kuće, pa čak i crkvu, ne obazirući se na plač i očaj stanovnika

Treće pjevanje Vila nastavlja pripovijedati o početku rata kada je Zadar bio napadnut (Ciparski rat) Slijedi jadikovka i savjetovanje Zadru da se naoruža

Četvrto pjevanje Vila napominje Pisniku da mu je otkrila sve što je smjela te ga sad savjetuje da bude odan,

skroman te neka ne zavidi nikomePeto pjevanje

Vile nakon vijećanja započinju ples Slijedi pohvalna pjesma Zadru koju su spjevale na gori

Šesto pjevanje Potom opisuje svako slovo u imenu Zadra, pa tako slovom ‘z’ u slovinskom jeziku počinje i riječ

‘zora’Sedmo pjevanje

Slovinka pripovijeda o Nembrotovu bratu Ninu koji sa svojom ženom Savom odlazi u svijet da nađu mjesto gdje će se nastaniti

Bogovi darivaju Zadar Prekida se priča i Pisnik nastavlja razgovarati s Vilom, zanima ga kakva sudbina čeka Šibenik

Osmo pjevanje Pisnik je u strahu zbog Vilina odlaska Putem kući susreće poklisara (poslanika) iz Ostrovice koji je nosio pisma gospodi

Deveto pjevanje Vila Pisniku pokaže drugi svijet i sad vidi nešto posve suprotno: prekrasne krajolike, mjesto gdje

vladaju drugi zakoni Pisnik se vrati na Viline riječi koje ga podsjete da mora lutati sam ako želi saznati sudbinu grada

Šibenika Deseto pjevanje Pisnik susreće Pustinjaka koji mu pripovijeda o Šibeniku i njegovoj prošlosti, kada je grad bio

sretan i napredovao, a sad mu prijeti opasnost od grijeha koji u njemu vlada Jedanaesto pjevanje Pisnik pripovijeda kako je tri godine tajno ljubio, a onda odlučio otići u pustoš da ga zvijeri

rastrgaju Dvanaesto pjevanje Pisnik je odlučio zaploviti morem nadajući se da će pronaći mir i utjehu

Page 21: Skripta renesansne knjizevnosti

Pisnik želi da mu poklisar opiše pakaoTrinaesto pjevanje

Pjevanje započinje riječima kako čovjek mora izvršiti što je obećao, zato Pisnik otvara pismo koje je dobio od Osina na otoku Bulkanu