UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:Pravo u komunikacijama Tema rada: Konvencija meunarodnog saveza za telekomunikacije

Predmetni nastavnik:Prof.dr. Zinka Grbo

Asistent:Esad Jalovi, dipl.ing.

Student:Zana Kari

Broj indeksa:6684

Usmjerenje:KT

Godina studija:druga

Rezultat rada:

Datum: 24.3.2015SADRAJ

UVOD31.KONVENCIJA MEUNARODNOG SAVEZA ZA TELEKOMUNIKACIJE41.1.Konferencija punomonika41.2.Savjet51.3.Generalni sekretarijat61.4.Sektor za radiokomunikacije71.4.1.Svjetske konferencije o radikomunikacijama71.5.Sektor za standardizaciju telekomunikacija81.5.1.Svjetska konferencija za standardizaciju telekomunikacija81.6.Sektor za razvoj telekomunikacija81.6.1.Konferencije o razvoju telekomunikacija9ZAKLJUAK10LITERATURA11

UVOD

Poslavi prvu telegrafsku poruku iz Vaingtona u Baltimor, 24. maja 1844. godine, Semjuel Morze je uveo svijet u eru telekomunikacija. Kako je telegraf postajao javno dostupna usluga, javila se potreba za meunarodnim sporazumima u cilju povezivanja nacionalnih mrea, koje su do tada primjenjivale razliite sisteme[footnoteRef:1]. [1: http://www.telekomunikacije.rs/arhiva_brojeva/prvi_broj/priredila_z_nedic:_mezunarodna_unija_za_telekomunikacije_%E2%80%93_struktura_i_nacin_rada.76.html]

Ovakva tendencija je vremenom dovela do toga da 20 evropskih drava postigne sporazum oko meunarodnog povezivanja i usvoji zajednike propise o standardizaciji opreme, jedinstvenim procedurama i zajednikim meunarodnim tarifama. Tako je, 17. maja 1865. godine, u Parizu potpisana prva Meunarodna konvencija o telegrafiji i osnovana Meunarodna telegrafska unija (International Telegraph Union -ITU).Kasnije je ime promjenjeno u Meunarodna unija za telekomunikacije, kako bi se obuhvatili svi vidovi komunikacija. Sjedite Meunarodne unije za telekomunikacije je prvo bilo u Bernu, a kasnije se seli u enevu, gdje se i danas nalazi.

1. KONVENCIJA MEUNARODNOG SAVEZA ZA TELEKOMUNIKACIJE(eneva, 22.decembar 1992. godine)

Konvencija Meunarodnog saveza za telekomunikacije donijeta je 22. decembra 1992. godine u enevi. Na konferenciji je dolo do znaajnih izmjena u organizaciji i radu ITU. Unija je podjeljena na tri sektora kojiodgovaraju trima glavnim oblastima njenog rada: Sektor za radio-komunikacije (ITU-R), Sektor za standardizaciju telekomunikacija (ITU-T) i Sektor za razvoj telekomunikacija (ITU-D). Osim toga, utvreno je redovno odravanje konferencija

1.1. Konferencija punomonika

Konferencija punomonikasastavljena je od delegacija zemalja lanica i predstavlja tijelo najvieg nivoa, koje se sastaje svake etvrte godine. Ova grupa utvruje optu politiku Unije, usvaja plan strategije, imenuje lanove Savjeta i lanove Odbora za radio-komunikacije, kao i vie rukovodstvo Generalnog sekretarijata (generalnog sekretara, zamjenika generalnog sekretara) i direktore biroa svakog od tri sektora, na osnovu rezultata glasanja zemalja lanica sa pravom glasa.

Tano mjesto i datume Konferencije punomonika utvruje prethodna Konferencija punomonika, u suprotnom sluaju, mjesto i datume odreuje Savjet uz saglasnost veine lanica Saveza.Tano mjesto i datumi naredne Konferencije punomonika, ili samo jedno od njih, mogu se mjenjati na zahtjev najmanje jedne etvrtine lanica Saveza, pojedinano upuen generalnom sekretaru ili na prijedlog Savjeta. Te promjene zatjevaju saglasnost veine lanica Saveza.

1.2. Savjet

Savjetrazmatra opta pitanja u periodu izmeu dvije Konferencije punomonika, vri koordinaciju rada Unije, odobrava budete i vri kontrolu finansijskih sredstava. Savjet, takoe, preduzima mjere u cilju efikasnijeg sprovoenja odredbi Statuta, Konvencije i meunarodnog Pravilnika o radio-komunikacijama, kao i odluka Konferencije.

Savjet se sastoji od etrdeset tri lanice Saveza, izabranih na Konferenciji punomonika. Savjet se jednom godinje sastaje na redovno zasjedanje u sjeditu Saveza. Tokom tog zasjedanja, on moe odluiti da izuzetno odri i dodato zasjedanje. Savjet donosi odluke samo na zasjedanju. Izuzetno, Savjet na zasjedanju moe odluiti da se o nekom posebnom pitanju odluka donese prepiskom.

Na poetku svakog redovnog zasjedanja, Savjet, iz redova predstavnika lanica, a uzimajui u obzir princip rotacije izmeu regiona, bira svog predsjednika i potpredsjednika. Oni ostaju na dunosti do otvaranja narednog redovnog zasjedanja i ne mogu biti ponovo birani. Potpredsjenik zamjenjuje predsjednika u sluaju njegove odsutnosti.[footnoteRef:2] [2: Vladimir Todorovi: Saobraaj i komunikacije, Slubeni glasnik, Beograd 2000.g]

Osoba, koju odredi lanica Savjeta da je predstavlja u Savjetu se osoba odreuje na osnovu iskustva steenog u njenim telekomunikacijskim slubama.Savez snosi samo putne trokove, trokove boravka i osiguranja predstavnika svake lanice Savjeta radi obavljanja dunosti na zasjedanjima Savjeta. Predstavnik svake lanice Savjeta ima pravo da u svojstvu posmatraa prisustvuje svim sastancima sektora Saveza.Generalni sekretar obavlja dunost sekretara Savjeta. Generalni sekretar, zamjenik generalnog sekretara i direktori Biroa punopravno uestvuju u raspravama u Savjetu, ali bez uea u glasanju. Svake godine Savjet razmatra izvjetaj koji generalni sekretar priprema o stratekoj politici i planiranju, i preuzima odgovarajuu akciju. Savjet nadgleda, u vremenu izmeu dvije Konferencije punomonika, ukupno poslovanje i upravljanje Savezom. Usaglaava, ako je potrebno skale plata osoblja, dodatke za rado mjesto, dodatke koje koristi svo osoblje Saveza. Donosi posebne odluke da obezbjedi ravnopravnu geografsku zastupljenost osoblja Saveza.Razmatra i odluuje o viegodinjim planovima koji se odnose na radna mjesta i osoblje kao i na programe kadrovskog razvoja Saveza i daje smjernice u pogledu broja osoblja u Savezu, te razmatra i odobrava dvogodinji budet Saveza i razmatra nacrt budeta za dvogodinji period iza posmatranog budeta. Sprovodi sve mogue utede, da to je mogue bre postigne zadovoljavajue rezultate.

1.3. Generalni sekretarijat

Generalni sekretarijatima zadatak da koordinie aktivnosti sektora i da im obezbjedi podrku u vidu publikacija, prijevoda i organizovanja sastanaka.Generalni sekretar je odgovoran je za cjelokupno upravljanje sredstvima Saveza. On takoer usklauje rad Generalnog sekretarijata i sektora Saveza kako bi obezbjedio to je mogue efikasnije i ekonominije korienje izvora Saveza, zatim daje odgovarajue preporuke za buduu politiku i strategiju Saveza, kao i procjenu njihovih finansijskih posljedica. Generalni sekretarijat organizuje rad Generalnog sekretarijata i imenuje osoblje ovog Sekreterijata.Saoptava Savjetu odluku, koju donese Organizacija ujedinjenih nacija i specijalizovane institucije, koje se bavem oreivanjem, naknada i penzija zajednikog reima. Generalni sekretarijat se bavi primjenom svih pravilinka koje usvoji Savjet, te daje prava mieljnja Savezu.Generalni sekretarijat nadzire osoblje Saveza, kako bi se to osoblje to je mogue efikasnije koristilo. Privremeno premjeta slubenike na druge dunosti, zavisno od obima poslova u sreditu Saveza, te osigurava potrebne usluge za sastanke Saveza. Povremeno objavljuje opti informativni i dokumentacioni asopis o telekomunikacijama. Podnosi Savjetu nacrt dvogodinjeg budeta. Ovaj nacrt sastoji se ud utvrenog budeta, ukljujui budete zasnovane na rashodima svakog od tri sektora. Predloeni budet dostavlja se svim lanicama Saveza radi obavijetenja.Uz pomo Koordinacionog komiteta priprema godinji izvjetaj o finansijskom poslovanju i podnosi ga Savjetu. Zbirni izvjetaj o finansijskom poslovanju i rauni pripremaju se i podnose narednoj Konferenciji punomonika na razmatranje i konano usvajanje. Generalni sekretarijat obavlja svaku drugu dunost koju mu povjeri Savjet.

1.4. Sektor za radiokomunikacije

Sektor za radio-komunikacije(ITU-R) ima zadatak da obezbjedi racionalno, ravnopravno, efikasno i ekonomino korienje radio-frekvencijskog spektra od strane svih radio-slubi, ukljuujui i one koje koriste geostacionarne satelite ili druge satelitske orbite.

1.4.1.Svjetske konferencije o radikomunikacijama

Svjetska konferencija o radiokomunikacijama saziva se da razmotri posebna pitanja o radikomunikacijama. Opti okvir ovog dnevnog reda trebalo bi da se utvrdi etiri godine unaprijed, a konani dnevni red utvruje Savjet najbolje dvije godine prije konferencije, uz saglasnost veine lanica Saveza.Ovaj dnevni red obuhvata svako pitanje o ijem je ukljuenju odluila Konferencija punomonika. Konferencija razmatra i usvaja izvjetaj direktora Biroa o radu Sektora od prethodne konferencije, iznosi svoje stavove o dnevnom redu konferencija za period od najmanje etiri godine i procjenjuje njihove finansijske posljediceUkljuuje u svoje odluke uputstva ili zahtjeve, generalnom sekteratu ili sektorima Saveza.Predsjednik i zamjenik predsjednika skuptine o radiokomunikacijama, jedne ili vie odgovarajuih studijskih komisija mogu uestovati na pridruenoj svjetskoj konferenciji o radiokomunikacijama.1.5. Sektor za standardizaciju telekomunikacija

Sektor za standardizaciju telekomunikacija(ITU-T) nadlean je za standardizaciju telekomunikacija na globalnom nivou. Ovaj sektor razmatra pitanja na kojima e se temeljiti preporuke iz oblasti standardizacije i odluuje o programu rada studijskih grupa.

1.5.1.Svjetska konferencija za standardizaciju telekomunikacija

Svjetska konferencija za standardizaciju saziva se da razmotri specifina pitanja koja se odnose na standardizaciju telekomunikacija.Konferencija razmatra izvjetaje studijskih grupa, i odobrava, mjenja ili odbacuje nacrte preporuka u tim izvjetajima. Odluuje da li treba zadrati ili raspustiti postojee studijske grupe ili osnovati nove i svakoj od njih dodjeljuje pitanja za prouavanje.Koliko god je to mogue grupie pitanja koja zanimaju zemlje u razvoju radi njigovog lakeg uea u prouavanju ovih pitanja, razmatra i odobrava izvjetaj direktora o radu Sektora od prethodne konferencije.

1.6. Sektor za razvoj telekomunikacija

Sektor za razvoj telekomunikacija(ITU-D) odreuje ciljeve i strategije za ujednaen svjetski i regionalni razvoj telekomunikacija, polazei od osnovnog zadatka omoguavanja pristupa infrastrukturi i uslugama telekomunikacija svim ljudima na svijetu. Posebna panja usmjerena je ka najnerazvijenijim zemljama i zemljama u razvoju u cilju da se premosti tzv. digitalna podjela koja postoji izmeu njih i razvijenih zemalja.

1.6.1.Konferencije o razvoju telekomunikacija

Svjetske konferencije o razvoja telekomunikacija sainjavaju programe rada i smjernice za definisanje pitanja i prioriteta u razvoju telekomunikacija i daju smjernice Sektoru za razvoj telekomunikacija za njegov program rada. One, po potrebi, mogu obrazovati studijske komisije.Regionalne konferencije o razvoju telekomunikacija mogu davati savjete Biroa za razvoj telekomunikacija u vezi sa specifinim telekomunikacijskim potrebama i karakteristikama odreenog regiona, one takoer mogu podnositi preporuke svjetskim konferencijama o razvoju telekomunikacija.Konferencije o razvoju telekomunikacija trebalo bi da utvruju ciljeve i strategije ravnomjernog razvoja svjetskih i regionalnih telekomunikacija, posvjeujui posebno panju irenju i modernizaciji mrea i slubi zemalja u razvoju kao i nalaenju za to potrebnih sredstava. One predstavljaju okvir za razmatranje pitanja koja se odnose na optu politiku, organizaciju, eksploataciju, regulativu, tehniku, finansije i srodna pitanja, ukljuujui i nalaenje novih izvora finansiranja i njihovu primjenu.

ZAKLJUAK

Najvei doprinos Meunarodne unije za telekomunikacije se ogleda u stvaranju meunarodne telekomunikacione mree. Zahvaljujui stalnom tehnolokom napretku, ova mrea omoguava ljudima irom svijeta stalan pristup informacijama, slobodnu komunikaciju, kaoidrutveni i ekonomski razvoj.Kroz razvoj standarda koji omoguavaju pruanje telekomunikacionih usluga irom svijeta, kroz ravnopravno upravljanje radio-frekvencijskim spektrom i satelitskim orbitama u cilju univerzalnog pristupa beinim tehnologijama, kao i kroz podrku strategiji unapreenja telekomunikacija u zemljama u razvoju, ITU u velikoj mjeri doprinosi stvaranju ravnopravnijeg i prosperitetnijeg svijeta.

LITERATURA

[1] Vladimir Todorovi: Saobraaj i komunikacije, Slubeni glasnik, Beograd 2000.g [2] http://www.itu.int/ (15.3.2015.)[3]http://www.telekomunikacije.rs/arhiva_brojeva/prvi_broj/priredila_z_nedic:_mezunarodna_unija_za_telekomunikacije_%E2%80%93_struktura_i_nacin_rada.76.html (12.3.2015.)

8 | Page