Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza

Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-BosneMOSTAR • OŽUJAK - TRAVANJ 2015. • GOD. XVIII. • BR. 98

Savez nastavlja s mjerama štednje

Proljetna invazija psećih nametnika

Od potpunog istrebljenja do potpune zaštite

SKUPŠTINA SAVEZA

ZDRAVLJE PASAVUK

SKUPŠTINA SAVEZA, 24. 4. 2015.

3www.lovackisavez-hb.ba

SKUPŠTINA SAVEZA

NOVI ZAKON O ORUŽJU U HERCEGBOSANSKOJ ŽUPANIJI

ODNOS ČOVJEKA I VUKA KROZ POVIJEST

DDUPLEKS NOVE KUGLE ZA SAČMARICE

PUTOVANJE U SOKOLARSKI ELDORADO

PROLJETNA INVAZIJA PSEĆIH NAMETNIKA

ROJENJE I ROJEVNI NAGON KOD PČELA

Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 MostarTel./faks: 00 387 36 318 477 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.baZa nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado BošnjakPriprema za tisak: TIPORT, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva SavezaGodišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KMPlaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na listŽiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit bankaCijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KMUredništvo ne mora biti suglasno sa stavom autora u njegovu tekstu

ISSN 1840-0647

IZ SADRŽAJA

05

14

16

34

36

41

44

Pogled s čeke

piše ANTE ĐIKIĆ

U lovačkim redovima zasigurno je mnogo više lijepa i dobra, nego ružna. Lijepo i dobro va-

lja s ponosom isticati, ali ono ružno ne treba skrivati i gurati pod tepih, njega se treba žurno rješavati. Tako bismo, u konačnici, imali bogatija lovišta, bolje ustrojene i urednije lovačke udruge, više reda i rada, a samim tim i kvalitet-nije međuljudske odnose unutar udru-ga, ali i između samih udruga. Nažalost, neki ne žele otvoreno go-voriti o onoj drugoj, ružnoj strani pa prikrivaju nečasne radnje poput krivo-lova, pohlepe pojedinaca koje ne inte-resira nikakva granica u odstreljivanju divljači za vrijeme lova, nepridržavanja kalendara lova (izmišljaju dodatne lov-ne dane kako to njima odgovara, čak i protivno Zakonu o lovstvu) i mno-go čega drugoga, što u konačnici po-tiskuje i „zamagljuju“ sve ono dobro i lijepo što je godinama stvarano u na-šim lovačkim udrugama. Na spomen lovačkoga kodeksa i poziv na pridrža-vanje Zakona o lovstvu pojedinci će samo odmahnuti rukom i nasmijati se. Neki će ponuditi i kakav „odgovor“ ili „obrazloženje“, ali u stilu koji odgovara samo njima i njihovim sljedbenicima i istomišljenicima. Pritom, često ne us-pijevaju (ili ne žele) čak ni prikriti pod-cjenjivanje i omalovažavanje onih koji su se drznuli upozoriti ih na njihove

Zašto većina šuti i trpi teror manjine?

nečasne radnje u lovištu. Na svu sreću takvi su uglavnom u manjini, ali rade protiv interesa većine koja ponekad, možda i prečesto, to prešućuje i prelazi preko njihovih prijestupa ne poduzi-majući ništa. Baš ta šutnja većine i jest veliki problem. Ovakvoj bi praksi čim prije trebalo sta-ti ukraj, u čemu trebaju sudjelovati sve lovačke udruge, Lovački savez Herceg Bosne i mjerodavne institucije na svim razinama vlasti. Za razvoj i unaprjeđe-nje lovstva, za dobrobit svih, cijeloga društva.U protivnom, teror manjine s neča-snim ponašanjem bivat će sve „normal-niji“. Snaga argumenta (zakona) sve će lakše gubiti bitku s argumentom snage (bezakonja). Šuti i trpi, navika je koja je već sada dobila zabrinjavajuće raz-mjere. Ako se, na službenim mjestima, i progovori o „onima drugima“, onda je to gotovo redovito u formi fraza, jako oprezno, bez imena i podataka. Je li, možda, u pitanju strah? Nepovjerenje? Bezvoljnost? Moguće i potpora takvu ponašanju, zašto ne?Što god bilo, nikako ne vodi dobru. Lovce krasi čestitost i smionost, i teško je zamisliti da će im „lovci“ to dovesti u pitanje. Treba, stoga, očekivati da se stvari okrenu, da većina za sobom povede manjinu. I da pritom nitko ne trpi, poglavito divljač.

4Broj 98, ožujak - travanj 2015.

ZANIMLJIVOSTI

Prije izvjesnog vremena bili smo u prilici ocjenjivati neobičan trofej – kljove vepra odstrijeljenog u lovištu

Lipnik-Duruzi. To se lovište nalazi na zapadnim obroncima Romanije, a njime gospodari Lovačko društvo „Srednje“ iz istoimenog gradića u okolici Sarajeva. Trofej je stekao lovac Šaban Buljević iz Sarajeva, redovan član LD-a „Srednje“.Kljove su pravilno razvijene i bez ikakvih oštećenja. Mjerenjem i ocjenjivanjem smo ustanovili da je:• dužina lijevog sjekača 16,6 cm• dužina desnog sjekača 17 cm• najveća širina lijevog sjekača 21 mm• najveća širina desnog sjekača 21 mm• najveći opseg lijevog brusača 5,8 cm• najveći opseg desnog brusača 5,9 cm

Pri ocjenjivanju smo zaključili da kljove zaslužuju dodatak na ljepotu u iznosu od 4 poena i to bez odbitaka za nedostatke jer ih, jednostavno, nismo konstatirali, pa smo tako došli do krajnje ocjene za ovaj trofej – 92,5 poena. Cijeneći rečeno, nameće se zaključak da je riječ o posve uobičajenom i normalnom trofeju vepra. Međutim, nije tako. Izra-

žene šare u donjem dijelu sjekača i manje izražene ali ipak prisutne na brusačima, ipak ga čine neuobičajenim i neobičnim. U želji da doznamo nešto više o ovoj pojavi, poslali smo slike kljova nekolicini kolega, iskusnih praktičara, s molbom da nas obavijeste jesu li u svojim lovištima imali sličnih slučajeva i ako jesu, kako su ih protumačili. Odgovori su bili negativni.Nastavili smo tražiti u dostupnoj litera-turi, te u „Šumarskom listu“, broj 5-6 iz 2009. (str. 319- 326), nađosmo rad grupe autora iz Zavoda za biologiju, patologiju i uzgoj divljači Veterinarskog fakulteta u Zagrebu: dr. sc. Dean Konjević, prof. dr. sc. Zdravko Janicki, doc. dr. sc. Alen Sla-vica & Krešimir Severin, dr. vet. medicine, u suradnji s prof. dr. sc. Uwe Kierdor-fom iz Zavoda za biologiju Sveučilišta u Hildesheimu u Njemačkoj i prof. dr. sc. Verom Njemirovskij iz Zavoda za dental-nu antropologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod naslovom: PA-TOLOGIJA KLJOVA VEPRA - PREGLED DOSADAŠNJIH MODELA REPARA-CIJE, iz kojeg citiramo za nas zanimljiv dio njihovih nalaza o razlozima za takvu pojavu kod veprovih kljova:

„Povremeno je također moguće uočiti i specifične šare na donjim dijelovima sjekača koje podsjećaju na uvojke kose (slika 4). Iako ova pojava ne predstavlja u stvarnosti patološko stanje osvrnut ćemo se u nekoliko riječi na nju. U ovome je slučaju naime došlo do taloženja antibio-tika tetraciklina u caklini sjekača. - Opće je poznata sposobnost vezanja tetraciklina u koštano tkivo, caklinu ili dentinu zuba ili ljusku jajeta u formiranju. Ta se njihova sposobnost i rabi u svrhu označavanja mamaca s cjepivom protiv bjesnoće ili svinjske kuge. U tom je slučaju moguće pregledom zuba ili kostiju po odstrjelu utvrditi odlaganje tetraciklina i posredno potvrditi konzumaciju mamca. Razlog za takvu sklonost tetraciklina navedenim tkivima je njegov afinitet prema kalciju (kalcij-hidroksiapatit je temeljni dio tvrdih zubnih tkiva), ocrtavajući pritom i karak-terističan oblik taloženja kalcijevih spojeva u dotično tkivo (odatle izgled poput uvojaka kose). U divljih svinja ovu pojavu opisuju Kierdorf i Rühe (2002), te dokazu-ju tetraciklin ultraljubičastim zračenjem histoloških rezova kljova. Pretpostavka je da tetraciklin u ovome slučaju potječe iz mamaca s jednim od spomenutih cjepiva. Za razliku od Njemačke gdje su ovakve kampanje cijepljenja lisica i svinja bile razmjerno čestom praksom, u nas su bile sporadične i to isključivo protiv bjesnoće. Ipak, Konjević (2004) opisuje jedan slučaj tetraciklinom označenih kljova u vepra odstrijeljenog u hrvatskim lovištima.“No, u našem se slučaju utjecaj antibioti-ka tetraciklina s mamaca (cjepiva protiv bjesnoće ili svinjske kuge) mora isključiti, jer se na ovim prostorima takvi mamci nisu nikada koristili, pa nam ostaje i dalje tragati za razlozima ovakve pojave, uz dobrodošlu pomoć svih dobronamjernih koji su za to zainteresirani.

Živko Rapaić

klj ve vepraNeobične

Obojenost kljova karakteristična za ula-ganje tetraciklina u caklinu (D. Konjević)

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

• Usvaja se Izvješće o radu Saveza u 2014. godini• Usvaja se Izvješće Nadzornog odbora o financijskom poslovanju Saveza u 2014. godini i Financijsko izvješće Saveza za 2014. godinu• Na razini Saveza u 2015. godini nastaviti s provedbom mjera štednje koje će proizvesti financijske uštede,

a neće dovesti u pitanje opstojnost i rad Saveza• Usvaja se Program rada Saveza za 2015. godinu• Usvaja se Financijski plan Saveza za 2015. godinu• Županijsko vijeće za lovstvo Županije Zapadnohercegovačke dostavit će Upravnom odboru Saveza pismeni zahtjev za izmjenu

članka 26. Statuta Saveza koji utvrđuje broj zastupnika u Skupštini Saveza • Upravni odbor Saveza nastavit će aktivnosti na prikupljanju sredstava za pomoć lovačkim udrugama članicama Saveza

na poplavljenim područjima u Posavini• Sve članice Saveza, svoje zahtjeve i potrebe za lovno-kinološkim uslugama ostvarit će u suradnji s Kinološkim savezom Herceg-Bosne

kroz izravne dogovore i sporazume između članica i Kinološkog saveza Herceg-Bosne• Usvaja se Izvješće o prikupljanju i raspodjeli novčane pomoći za lovačke udruge članice Saveza na poplavljenim područjima u BiH

SKUPŠTINAZaključci:

LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNEMostar, 24. travnja 2015.

5


IZ SAVEZA

Redovita godišnja izvje-štajna Skupština Lovačkog sa-veza Herceg Bosne održana je 24. travnja 2015. u kongresnoj dvorani Poslovnog centra „Si-vrić“ u Mostaru. Prije početka sjednice Skupšti-ne izaslanstvo Saveza je ispred Hrvatskog doma hercega Stje-pana Kosače položilo vijence i zapalilo svijeća za sve umrle lovce i lovce poginule u Domo-vinskom ratu, članove Lovač-kog saveza Herceg Bosne.Skupština je započela intonira-njem himne hrvatskog naroda „Lijepa naša domovino“ i mi-nutom šutnje za umrle i pogi-nule lovce članove Saveza.Skupštinu je otvorio njezin predsjednik Ilija Vrljić zajedno s dopredsjednicima Skupštine Ivicom Širićem i Petrom Gelom te predložio izbor članova rad-

nog predsjedništva, verifikacij-skog povjerenstva, zapisničara i ovjerovitelje zapisnika. Na prijedlog predsjednika Skupštine u radno predsjed-ništvo su izabrani Krešo Ćavar i Pavo Kosić, u verifikacijsko povjerenstvo Jako Čavara, To-mislav Mihaljević i Miroslav Džebić, za zapisničara je iza-bran Vlado Bošnjak, a za ovje-rovitelje zapisnika Vlado Soldo i Mario Herceg.Izvješće verifikacijskog povje-renstva podnio je Jako Čavara izvijestivši da je od ukupno 81 zastupnika sjednici Skupštine nazočno 60 zastupnika s pra-vom glasa, iz 38 članica, te da Skupština može pravovaljano odlučivati i donositi odluke. Nakon izvješća predsjednika verifikacijskog povjerenstva uslijedilo je razmatranje pred-loženog dnevnog reda i pri-jedloga zastupnika Marinka Džoića da se točka 6. dnevnog

reda vezana za Financijski plan Saveza za 2015. godinu dopu-ni razmatranjem Zamolbe LU „Sava“ iz Orašja za oslobađa-njem plaćanja članskog dopri-nosa Savezu. Ovaj prijedlog dopune dnevnog reda Skupšti-na je prihvatila i usvojila dopu-njeni dnevni red.

IZVJEŠĆE O RADU SAVEZA U 2014. GODINI

Po usuglašavanju i usvajanju dnevnog reda uslijedilo je pod-nošenje Izvješća o radu Saveza u protekloj, 2014. godini, koje je Skupštini podnio predsjed-nik Saveza Slavko Marin. Predsjednik je u izvješću pre-zentirao rad i aktivnosti Saveza u protekloj godini s težištem na radu organa i radnih tijela Sa-veza, lovnom zakonodavstvu, lovnom izdavaštvu, lovnom streljaštvu, lovnoj kinologiji, suradnji s institucijama i člani-

cama, aktivnostima na držav-noj i međunarodnoj razini, te poteškoćama u radu. U svome izvješću predsjednik je poseb-no pohvalio odgovoran, stru-čan i ažuran rad Stručne služ-be Saveza, a izvješće je završio sljedećim riječima:- Sve ove provedene aktivnosti daju mi za pravo konstatirati da je rad Saveza u 2014. godini bio sadržajan, da su provedene značajne aktivnosti i da smo stvorili preduvjete, da u vreme-nu koje je pred nama hrvatsko lovstvo u BiH institucionalno uredimo, organizacijski oja-čamo i osiguramo minimalne financijske i materijalne pret-postavke za jedan samoodrživ sustav kroz koji ćemo zakonito djelovati i očuvati svoj lovački i nacionalni identitet.U raspravi o Izvješću, koja je uslijedila nakon predsjedni-kova izlaganja, sudjelovali su dr. sc. Milan Andrijanić koji je zahvalio predsjedniku na cjelo-vitom i decidiranom izvješću, ističući da je ono putokaz i vo-dilja u nadolazećem vremenu, zatim Stjepan Kvesić, koji je također u potpunosti podržao izvješće predsjednika, te zatra-žio pomoć Saveza u sprječava-nju podjele lovišta u Kreševu na dva dijela, kao i pojašnjenje na koji način će lovačka druš-tva odgovoriti na rješenje o za-brani lova od strane Federalnog lovnog inspektora.U raspravi o ovoj točki dnevnog reda sudjelovali su još Radovan Serdarušić i Pero Zekušić, na-kon čijih izlaganja je Skupština jednoglasno usvojila Izvješće predsjednika o radu Saveza u 2014. godini.

SAVEZ NASTAVLJA S MJERAMA ŠTEDNJE

piše IVICA LUČIĆ

Predsjednik Slavko Marin podnosi izvješće o radu Saveza u 2014. godini


IZ SAVEZA

IZVJEŠĆE NADZORNOG ODBORA I FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2014.

Nakon usvajanja Izvješća o radu, prešlo se na treću točku dnevnog reda, odnosno na fi-nancijsko poslovanje Saveza u 2014. godini, odnosno Izvje-šće Nadzornog odbora o fi-nancijskom poslovanju Saveza u 2014. godini, koje je podnio njegov predsjednik Tadija Šu-gić. U svome izvješću Šugić se po-sebno osvrnuo na stavke priho-da i rashoda, ističući višak pri-hoda nad rashodima, odnosno pozitivno financijsko poslova-nje Saveza u protekloj godini.U cilju poboljšanja sveukupnog financijskog poslovanja Saveza, Šugić je, uime Nadzornog od-bora, iznio prijedlog mjera koje se odnose na nastavak pro-vedbe mjera štednje na razini Saveza, zatim na razmatranje mogućnosti povećanja član-skog doprinosa članica prema Savezu, te na mogućnost do-nošenja odluke da se sve stavke prihoda Saveza svrstaju u kate-goriju članskog doprinosa, a da se način plaćanja doprinosa re-gulira međusobnim ugovorom između Saveza i članica. Na kraju izlaganja Šugić je za-ključio sljedeće: “Materijalno-financijsko poslovanje Saveza, za razdoblje 1. siječnja – 31. prosinca 2014., teklo je u skla-du s pozitivnim zakonskim propisima i nije bilo nepravil-nosti u radu, tako da Nadzorni odbor na materijalno-financij-sko poslovanje Saveza u 2014. godini daje pozitivno mišljenje”.Otvarajući raspravu o ovoj toč-ki dnevnog reda predsjednik Skupštine Ilija Vrljić predložio je da se ona spoji s idućom toč-kom vezanom za Financijsko izvješće Saveza za 2014. godi-nu, što je i prihvaćeno. Za riječ se prvi javio Mario Herceg ističući da prihvaća iz-vješće Nadzornog odbora, ali ne i drugu i treću točku prijed-loga mjera iz Izvješća, koje se

odnose na povećanje članskog doprinosa i potpisivanje ugo-vora o načinu plaćanja član-skog doprinosa.U raspravi o Izvješću Nadzor-nog odbora i Financijskom izvješću sudjelovali su još Ivo Zane, Radovan Serdarušić, te Krešo Ćavar koji je čestitao predsjedniku Saveza na uspješ-nom financijskom poslovanju i podmirenju dugovanja, ističući sljedeće: „Stava sam da udruge trebaju izvršavati svoje obveze kako bi Savez mogao funkcio-nirati. Nisam zato da se sada povećava članarina, nego da se svi, pa tako i Savez, pokušaju uklopiti u sadašnje financijsko stanje“. Ovim odmjerenim Ćavarovim stavom zaključena je rasprava o ovim točkama i Skupština je potom jednoglasno usvojila Izvješće Nadzornog odbora i Financijsko izvješće Saveza za 2014. godinu.

PROGRAM RADA SAVE-ZA ZA 2015. GODINU

Sljedeću točku dnevnog reda, odnosno raspravu o Progra-mu rada Saveza za 2015. godi-nu, predsjedavajući Skupštine otvorio je uz opasku da nema potrebe obrazlagati ga s obzi-rom na to da su ga zastupnici dobili u skupštinskim materi-jalima, što je i prihvaćeno od strane zastupnika.Sudjelujući u raspravi o ovoj točki dnevnog reda Mario Her-ceg je, uime Županijskog vijeća za lovstvo Županije Zapadno-hercegovačke, iznio prijedlog da treba mijenjati sadašnju odredbu Statuta Saveza o broju zastupnika u Skupštini, na na-čin da broj zastupnika po udru-gama bude takav da na svakih 100 lovaca bude jedan zastu-pnik u Skupštini Saveza. Replicirao mu je Ilija Vrljić konkretnim odgovorom da svoj prijedlog, u pisanom obli-ku, dostavi Upravnom odboru Saveza, kako bi se mogle po-krenuti procedure izmjene i

dopune Statuta Saveza, što je kao zaključak Skupština jedno-glasno usvojila zajedno s Pro-gramom rada Saveza za iduću godinu.

FINANCIJSKI PLAN SAVE-ZA ZA 2015. GODINU

Po otvaranju rasprave o točki dnevnog reda: Financijski plan Saveza za 2015. godinu, dopu-njene zamolbom LU „Sava“ iz Orašja za oslobađanjem plaća-nja članskog doprinosa Savezu u iduće tri godine, za riječ se javio predsjednik LU „Sava“ Marinko Džoić. U svome emotivnom obraćanju, veoma je iscrpno i uvjerljivo govorio o katastrofalnim poplavama koje su pogodile njihovo lovi-šte, navodeći ih kao glavne ra-zloge i motive za oslobađanje plaćanja članarine Savezu, in-zistirajući da se o tome očituje Skupština. Odgovorio mu je prvo Ilija Vr-ljić, predlažući da svoju zamo-lbu dostave Upravnom odboru Saveza, a potom i Slavko Ma-rin ističući da su se naši lovci već odazvali za pomoć ugrože-nim lovištima Posavine, te da taj problem treba rješavati na drugačiji način. - Razumio sam sve što tražite, imam puno uvažavanje i ra-zumijevanje za vaše probleme, ali ne mogu razumjeti zahtjev da vaši lovci ostanu bez Hoo-pa. To je jedino što nas veže i integrira kao lovce i kao na-rod, i bez obzira na to kako se o ovome danas očitovali, vi bez Hoopa ne smijete ostati – naglasio je Marin, te kao za-ključak predložio da Upravni odbor Saveza, preko domaćih i međunarodnih institucija, nastavi aktivnosti na priku-pljanju novčanih sredstava za pomoć lovačkim udrugama članicama Saveza na poplav-ljenim područjima u Posavini. Ovaj Marinov zaključak za-jedno s Financijskim planom Saveza za 2015. godinu, Skup-ština je jednoglasno usvojila.

Ivica Lučić

Tadija Šugić

Mario Herceg

Joso Leovac


IZ SAVEZA

AKTIVNOSTI OKO LOVNE KINOLOGIJE

Usvajanjem Financijskog plana za iduću godinu iscrpljene su točke dnevnog reda i raspra-ve vezane za izvještajno-pro-gramske aktivnosti Saveza, a na dnevni red su došla izvješća o realizaciji zaključaka s proš-logodišnje Skupštine Saveza vezanih za lovnu kinologiju i pomoć lovačkim udrugama na poplavljenim područjima u Po-savini.Izvješće o provedbi aktivno-sti vezanih za lovnu kinologi-ju Skupštini je podnio Mario Herceg, u svojstvu predsjedni-ka Povjerenstva za lovnu kino-logiju Lovačkog saveza Herceg Bosne.U svome opširnom izvješću Herceg je istaknuo sve poteš-koće i prepreke na koje na-ilaze lovci vlasnici lovačkih pasa prilikom prikupljanja, odnosno dobivanja potrebne dokumentacije za svoje pse, te potrebu organiziranja lovne kinologije na razini Saveza u smislu pomoći i potpore lovci-ma vlasnicima lovačkih pasa. Također, potanko je objasnio i postojeće modele suradnje lovačkih i kinoloških saveza u Republici Srpskoj i u bošnjač-kom dijelu Federacije BiH, kao i prijedlog Ugovora o surad-nji između Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-Bosne. Završa-vajući izlaganje predložio je da Skupština ovlasti predsjednika Saveza da s predsjednikom Ki-nološkog saveza Herceg-Bo-sne potpiše Ugovor o suradnji.U raspravi koja je uslijedila na-kon Hercegova izvješća Željko Đžidić se kritički osvrnuo na ponuđeni Ugovor ističući da on nije zasnovan na tržišnim osnovama i da lovci moraju plaćati i one usluge koje im ne trebaju. „Ja sam za to da pla-ćam samo one kinološke usluge za koje je zainteresirana moja lovačka udruga. Apsolutno sam za suradnju s Kinološkim

savezom, ali sam protiv ovoga Ugovora jer je on jedna vrsta ucjene“, naglasio je Džidić, te predložio da svaka lovačka udruga potpiše Ugovor o su-radnji s Kinološkim savezom primjereno svojim potrebama za kinološkim uslugama.O ovom pitanju diskutirali su i Pavo Kosić koji je podržao Džidićev prijedlog, zatim Jako Čavara koji je iznio stav Župa-nijskog vijeća za lovstvo Sre-dišnje Bosne da svaka udruga stupi u kontakt s Kinološkim savezom i s njim sklopi ugo-vor o suradnji, te Slavko Marin koji je istaknuo da je Savez gle-de ovoga pitanja uložio veliki napor, da se Upravni odbor Saveza nije decidirano izjasnio o ovome prijedlogu nego je to ostavljeno za Skupštinu.Na koncu, zastupnici su gla-sovali o dva prijedloga: prvi, da Ugovor o suradnji sklope međusobno dva saveza (lo-vački i kinološki), i drugi, da svaka lovačka udruga samo-stalno sklopi ugovor o surad-nji s Kinološkim savezom Her-ceg-Bosne. Odlukom većine usvojen je drugi prijedlog – da svaka lovačka udruga samo-stalno sklopi ugovor o surad-nji s Kinološkim savezom Her-ceg-Bosne.

POMOĆ POPLAVLJENIM PODRUČJIMA

Predsjednik Županijskog vijeća za lovstvo Posavske županije, Joso Leovac, izvijestio je Skup-štinu o prikupljanju i raspodje-li novčane pomoći za lovačke udruge članice Saveza na poplav-ljenim područjima u BiH. U iscrpnom izvješću Leovac je podsjetio na razorne poplave koje su nanijele goleme šte-te posavskim lovištima čiji će oporavak trajati godinama, te izvijestio o aktivnostima koje je Savez poduzeo na pružanju pomoći poplavljenim područ-jima. Izvijestio je da je na ime pomoći prikupljeno ukupno 10.070 KM, te da je novac jed-nako raspoređen na lovačke udruge „Kuna“ Domaljevac, „Fazan“ Odžak i „Sava“ Oraš-je. Na kraju, Leovac je zahvalio svim udrugama i pojedincima na pomoći, ističuću lovačku i ljudsku solidarnost i suosje-ćanje u teškim vremenima za Posavinu. Ovo Izvješće Skupština je, ta-kođer jednoglasno, usvojila, a u priču o pomoći Posavini, samo na drugačiji način, uključio se i Ivo Nikolić, koji je istinski zahvalio Savezu na stručnoj i svakoj drugoj pomoći lovačkim

udrugama članicama Saveza iz Brčko Distrikta.

TVRDI UVEZ HOOPA I DOMJENAK

Ova Skupština, kao i prethod-ne, imala je i svoj mali svečar-ski dio u kojem je predsjednik Saveza Slavko Marin članicama Saveza nazočnima na Skupšti-ni uručio tvrdi uvez Hoopa za 2014. godinu, čime je službeno završila još jedna Skupština Sa-veza, a uslijedio je domjenak, čašica opuštenog razgovora i prijateljski stisak ruke do nekog novog susreta.

ODLIČJE PRVOGA REDA dobili su: Irfan Pervanović i Drago Prgić iz LU-a „Sava“ Orašje; Ljubo Pavković i Dragan Šarić iz LD-a „Jarebinjak“ Rakitno; Stipe Odak, Dragan Šara-vanja, Pavo Glamuzina, Pero Mili-ćević, Milenko Milićević i posmrtno Milenko Barbarić i Drago Šaravanja iz HLU-a „Orao“ Čitluk.

ODLIČJE DRUGOGA REDA dobili su: Šima Živković, Ivo Baotić i Ivo Filipović iz LU-a „Sava“ Orašje; Miran Radišić i Milenko Luburić iz HLU-a „Orao“ Čitluk.

ODLIČJE TREĆEGA REDA dobili su: Marko Grgić, Marjan Maroše-vić, Ilija Kosić, Blaž Mikić, Mladen Župarić i Mirko Matanović iz LU-a „Sava“ Orašje; Mario Markota iz LD-a „Jarebinjak“ Rakitno; Ivo Mi-ćić, Anto Ikić, Marko Lovrić-Marin, Anto Grgić, Pero Salatović, Ferid Bijelić, Slavko Blažević, Slavko Ikić, Stjepan Tunjić, Franjo Tufek-čić, Toma Anđelović, Filip Filipović, Anto Filipović iz LSUG-a „Jarebica“ Štrepci; Anto Soldo i Dragan Perić iz LD-a „Uskoplje“ Gornji Vakuf-Uskoplje.

DOBITNICI ODLIČJA

- Lovci su, naravno, svjesni da im je po-trebna kvalitetna kinološka usluga, što su potvrdili i na ovoj Skupštini. Spremni su pomoći svojim kolegama kinolozima, ali ne mogu prihvatiti prijedloge koji znače nove financijske obveze, posebice ako se ne temelje na tržišnim načelima. Ova Skupština je snažno potaknula članice Saveza da svaka od njih sklopi ugovor s Kinološkim savezom Herceg-Bosne o međusobnim obvezama i potrebama, i da se u ovome trenutku to pitanje riješi na takav način.

Slavko Marin

IZ SAVEZA

Poštovani gospodine predsjed-niče, poštovana gospodo zastupni-ci, dopustite mi da sukladno Statu-tu Lovačkog saveza Herceg Bosne, podnesem Izvješće o radu Saveza u 2014. godini.

Rad Lovačkog saveza Herceg Bosne u 2014. godini, kao i ranijih godina, temeljio se na zakonskim odredbama, planiranim program-skim aktivnostima i zadaćama, te odlukama i zaključcima radnih tije-la Saveza, utemeljenim na ciljevima provedbe jedinstvene lovne politi-ke, razvoja i unaprjeđenja lovstva, uzgoja, zaštite i korištenja divljači, njegovanja lovačke etike i običaja, te zaštite prirode i ljudskog okoliša.

Rad Saveza u 2014. godini obilje-žio je cijeli niz različitih aktivnosti na domaćem i međunarodnom planu, a provodile su se kroz nekoliko težiš-nih programskih zadaća koje su, na poseban način, obilježile njegov rad u protekloj godini.

RAD ORGANA I RADNIH TIJELA SAVEZA

Izvješće o radu Saveza započet ću aktivnošću koja je na poseban način obilježila njegov rad u protekloj go-

dini a to je izborna Skupština održana 31. svibnja u Mostaru, na kojoj je izabrano novo vodstvo Saveza i definirana njego-va kadrovska, odnosno personalna struk-tura za iduće četverogodišnje mandatno razdoblje.

Nakon izborne Skupštine, sukladno Statutu Saveza, uslijedila je provedba iz-bornih procedura na razini županijskih vijeća za lovstvo koja su birala svoje pred-sjednike i kandidate za članove Upravnog odbora Saveza. Nakon izbora u županij-skim vijećima za lovstvo uslijedilo je kon-stituiranje novog Upravnog odbora, te izbor i imenovanje radnih tijela Saveza, čime su okončane sve izborne aktivnosti, a Savez s novim vodstvom krenuo u susret novim aktivnostima i novim izazovima.

Rad organa i radnih tijela Saveza u prošloj godini protekao je u vrlo dinamič-nom radnom ozračju, u kojem su sudje-lovala gotovo sva radna tijela Saveza od Skupštine, Upravnog i Nadzornog odbora, preko stručnih vijeća za lovstvo, izobrazbu kadrova i izdavaštvo, do povjerenstava za streljaštvo, lovnu kinologiju, pravna pita-nja i međunarodnu suradnju, što govori o jednom novom pristupu, odnosno mo-delu rada i funkcioniranja Saveza, uz su-djelovanje svih njegovih organizacijskih kapaciteta i ljudskih potencijala.

Ovdje želim posebno istaknuti pru-žanje stručne pomoći članicama Saveza, gdje je svaki zahtjev upućen prema Sa-vezu u potpunosti realiziran zahvalju-jući prije svega odgovornom, ažurnom i stručnom radu Stručne službe Saveza. Koristim ovu prigodu da kao predsjednik Saveza pred ovom Skupštinom javno po-hvalim rad Stručne službe na čelu s tajni-kom Saveza.

LOVNO ZAKONODAVSTVO

Prvi veliki izazov za novo vodstvo Saveza bio je prijedlog izmjena i do-

puna Zakona o lovstvu, koji je izrađen još u listopadu 2012. godine. Potom su uslijedile jav-ne rasprave, parlamentarne pro-cedure, dorade i dopune, ali bez konkretnih rezultata, sve do za-ključka Federalnog Doma naroda iz ožujka 2014. da će izmjene i dopune Zakona uvrstiti u dnevni red nakon što ih usuglase pred-stavnici lovaca na području F BiH.

Ovaj zaključak Doma naroda bio je svojevrstan signal za lo-vačko-političku inicijativu koju je naš Savez pokrenuo u suradnji sa Savezom lovačkih organizaci-ja u BiH, a koja je rezultirala izra-dom zajedničkih amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu. Amandmane je početkom srpnja

u cijelosti usvojio Dom naroda, a potom i Zastupnički dom Federalnog parlamenta.

Ovim izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, koje možemo smatrati povije-snim uspjehom našega Saveza, otklonje-ne su zapreke i olakšane procedure do-djele lovišta na korištenje, te u potpunosti zaštićeni interesi naših lovaca i lovačkih društava, koja sada jedina imaju pravo natjecati se za lovišta kojima gospodare, bez bojazni da ta lovišta budu dodijeljena nekomu drugom. Time je lovcima omogu-ćeno pravo da love, a društvima da gospo-dare svojim lovištima.

Rezultati izmjena i dopuna Zakona o lovstvu već su vidljivi na terenu jer imamo dodijeljena lovišta u Hercegovačko-nere-tvanskoj županiji, raspisan javni poziv u Sarajevskoj županiji, a u tijeku su pripreme za raspisivanje javnog poziva u Posavskoj, Zeničko-dobojskoj, Zapadnohercegovač-koj i Hercegbosanskoj županiji, kao i u ostatku Federacije, što će napokon dove-

LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE U 2014. GODINI

SLAVKO MARIN, predsjednik Saveza

IZVJEŠĆE O RADU


IZ SAVEZA

sti do okončanja višegodišnje agonije lov-nog zakonodavstva na ovim prostorima.

Očekujem da će procedure dodjele lo-višta na području Federacije BiH, uz odre-đene poteškoće na području Srednjobo-sanske županije, biti završene do konca ove godine. Uvjeren sam da su sve naše članice potpuno spremne za ove procese i da će u konačnici dobiti lovišta na gospodarenje.

LOVNA IZOBRAZBA

Izobrazba članstva na svim razinama Saveza bila je naša prioritetna zadaća i u prošloj godini, a njezino je težište

bilo na izobrazbi lovnih pripravnika i nji-hovu osposobljavanju za polaganje lovač-kog ispita.

Izobrazba pripravnika i polaganje lo-vačkog ispita provedeni su sukladno Pra-vilniku o programu, uvjetima i načinu po-laganja lovačkog ispita, po kojem se već osmu godinu provode ispiti u našem Sa-vezu, i koji se pokazao veoma praktičnim i kvalitetnim.

Lovački ispiti u prošloj godini organizi-rani su 15 puta, ispitima su pristupila 394 lovna pripravnika iz 37 lovačkih društava, ispit je položilo 367 pripravnika, njih 27 nije položilo ispit.

Glede izobrazbe lovnih pripravnika i polaganja lovačkih ispita, iz godine u go-dinu sve je veći napredak u organizaciji is-pita, a osobito u razini znanja i obučenosti lovnih pripravnika. Rezultat je to ozbiljnog rada i dosljedne provedbe nastavnog pla-na i programa izobrazbe, odnosno obve-zne teorijske i praktične obuke pripravni-ka na razini lovačkih društava i županijskih vijeća za lovstvo, kao i drugih mjera koje se provode u cilju poboljšanja ovoga ve-oma bitnog aspekta lovstva, koji ostaje naša trajna zadaća i u idućem razdoblju.

Također, ovdje želim najaviti iduću izo-brazbu lovočuvara i polaganje lovočuvar-skog ispita na razini Saveza, čije su pripre-me započele u 2014., a čija će se realizacija završiti u 2015. godini.

LOVNO IZDAVAŠTVO

Lovno izdavaštvo je već godinama jedan od najznačajnijih projekata Saveza u informativnom, struč-

nom, edukacijskom i promidžbenom smi-slu. Svjesni njegove važnosti za naš Savez, naše članice i našu lovačku populaciju, i u 2014. godini nastojali smo realizirati sve planirane izdavačke projekte i zadaće.

Poštujući Odluku Skupštine Saveza o mjerama štednje, u prošloj godini izdali smo pet brojeva lovačkog glasila Hoop!, nastojeći maksimalno unaprijediti nje-gove informativne, stručne, edukacijske i promidžbene zahtjeve te postići tehničke, dizajnerske i medijske standarde koji naš Hoop! svrstavaju u kategoriju najkvalitet-nijih lovačkih časopisa u regiji.

Osim Hoopa, tiskali smo i lovački kalen-dar, različite vrste obrazaca, diploma, uvje-renja, pohvala i odličja, te uvezali Hoop! za 2013. i dali ga svakoj našoj članici.

U kontekstu izdavačkih aktivnosti i projekata, želim spomenuti i novu lovačku iskaznicu, koju već posjeduje većina naših članova, i pozvati one članice koje nisu do-stavile zahtjeve za izradu iskaznica za svo-je lovce, da to učine u idućem razdoblju.

LOVNO STRELJAŠTVO

Lovnom streljaštvu se s razine Sa-veza već godinama daje veliko značenje, tako da su lovno-stre-

ljačke aktivnosti i manifestacije znakovito obilježile i proteklu, 2014. godinu. Tradi-cionalno, na razini Saveza održana su dva streljačka natjecanja: Otvoreno prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvu, koje je u svibnju održano u Neumu, te Prvenstvo članica Saveza u lovnom streljaštvu, koje je početkom kolovoza održano na novoiz-građenoj streljani u Busovači.

Na ovim su natjecanjima nastupili strijelci lovačkih društava članica Saveza iz Orašja, Domaljevca, Kiseljaka, Širokog Brijega, Mostara, Neuma, Čitluka, Kreševa, Viteza, Busovače, Čapljine, Fojnice i Kupre-sa, što najbolje govori o uspješno prove-denom procesu omasovljenja lovnog stre-ljaštva na razini Saveza i njegovih članica.

Osim na domaćim streljačkim natje-canjima, streljačka reprezentacija Saveza nastupila je i na međunarodnom streljač-kom natjecanju koje je organizirao Hrvat-ski lovački savez u Bzenici kod Slavonske Požege.

U prošloj godini, na inicijativu i uz pot-poru Saveza, utemeljeno je još jedno stre-ljačko natjecanje, a to je Hercegovačka

liga u lovnom streljaštvu, koja okuplja stri-jelce iz svih naših članica i koja je novi po-ticaj afirmaciji i razvoju lovnog streljaštva.

Osim organiziranja streljačkih natjeca-nja, u protekloj godini, s razine Saveza, po-ticali smo i inicirali izgradnju novih strelja-na, što ćemo činiti i ubuduće, kako bismo što više unaprijedili lovno streljaštvo kao veoma značajan i afirmativan segment lovstva.

LOVNA KINOLOGIJA

Na prošlogodišnjoj Skupštini Saveza donesena je odluka o provedbi aktivnosti vezanih za

lovnu kinologiju koja se odnosila na izna-laženje modela suradnje s Kinološkim sa-vezom Herceg-Bosne u smislu organizira-nja lovne kinologije.

Realizacija ove skupštinske odluke do-dijeljena je našem Povjerenstvu za lovnu kinologiju koje je tijekom protekle godine vrlo intenzivno i odgovorno radilo na nje-zinoj provedbi.

U tom smislu održan je cijeli niz različi-tih sastanaka, konsultacija i dogovora, od kojih ću izdvojiti zajednički sastanak s čel-nicima Kinološkog saveza na Blidinju, te sastanke članova Povjerenstva u Kupresu i Vitezu, na kojima su razmatrani mogući modeli suradnje dvaju Saveza na organizi-ranju lovne kinologije.

O svome radu i aktivnostima Povjeren-stvo je podnosilo izvješća Upravnom od-boru Saveza, a danas ima obvezu o tome izvijestiti i ovu Skupštinu.

SURADNJA S INSTITUCIJAMA I ČLANICAMA

Tijekom protekle godine s razi-ne Saveza ostvarena je dobra suradnja s institucijama i pred-

stavnicima zakonodavne i izvršne vlasti na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini, kao i suradnja s vjerskim, gospodarskim i kulturnim institucijama, te predstavni-cima međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

U tom smislu istaknut ću sastanak vodstva Saveza i predsjednika lovačkih društava iz Zapadnohercegovačke i Her-cegovačko-neretvanske županije s pred-


IZ SAVEZA

sjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovi-ćem, županijskim premijerima i resornim županijskim ministrima, o temi dodjele lovišta na korištenje, te sastanak, odno-sno prijam koji je predsjednik Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragan Čović uprili-čio za novoizabrano vodstvo Saveza.

Osim navedenih, u protekloj godini, u više navrata, na temu implementacije Zakona o lovstvu, održani su sastanci s premijerima i resornim ministrima u Her-cegbosanskoj, Hercegovačko-neretvan-skoj i Srednjobosanskoj županiji, kao i sa-stanci s predstavnicima Vijeća ministara BiH glede pomoći lovačkim društvima na poplavljenim područjima u Posavini.

Suradnja Saveza i njegovih članica u protekloj godini bila je vrlo intenzivna i sadržajna, a provodila se kroz posjete članicama, sastanke županijskih vijeća za lovstvo, lovačke večeri, zajedničke lovo-ve, streljačka natjecanja, lovačke ispite, edukacije, obljetnice, stručnu pomoć kao i druge aktivnosti i sadržaje.

Sudjelujući u ovim aktivnostima čel-nici Saveza posjetili su sve prostore na kojima Savez djeluje i susreli se s lovcima i čelnicima gotovo svih lovačkih društa-va, dajući tako izravnu potporu njihovu radu i aktivnostima, osobito na organizi-ranju zajedničkih lovova i lovačkih večeri.

SAVEZ NA DRŽAVNOJ I MEĐUNARODNOJ RAZINI

Aktivnosti Saveza na državnoj razini u Bosni i Hercegovini, tijekom 2014., ogledale su se

kroz suradnju s druga dva lovačka saveza (LS RS i SLO u BiH) na realizaciji zajednič-kih aktivnosti vezanih za lovstvo u Bosni i Hercegovini.

Ove aktivnosti provodile su se kroz predstavljanje lovstva iz BiH na međuna-rodnoj razini, suradnju s međunarodnim lovačkim organizacijama na pružanju pomoći lovstvu na poplavljenim područ-jima u BiH, te kroz aktivnosti na imple-mentaciji Zakona o lovstvu u F BiH.

Poznato je da već nekoliko godina ne funkcionira Savjet lovačkih saveza BiH, čiji rad blokira zahtjev Lovačkog saveza Republike Srpske za promjenom imena Saveza lovačkih organizacija BiH i po-djelom prijeratne zajedničke imovine lovaca, koju sada koristi lovački savez u Sarajevu.

Ova blokada zasigurno otežava su-radnju između lovačkih Saveza u BiH, ali ona nije bila zaprekom naše dobre surad-nje s oba lovačka saveza u provedbi do-maćih i međunarodnih lovnih aktivnosti, osobito sa Savezom lovačkih organiza-cija u BiH na provedbi zajedničkih aktiv-nosti vezanih za lovno zakonodavstvo u Federaciji BiH.

Međunarodna aktivnost Saveza, iako ograničena našom Odlukom o mjerama štednje i nesudjelovanjem na manife-stacijama CIC-a i FACE-a, ipak nije u pot-punosti izostala niti u protekloj, 2014. godini.

Suradnja s međunarodnim lovačkim organizacijama (CIC i FACE) ogledala se ponajprije kroz inicijativu pružanja po-moći lovstvu na poplavljenim područji-ma u BiH, za što smo im, zajedno s ostala dva saveza u BiH, uputili zajednički apel za pomoć. Također, preko Vijeća mini-stara BiH, uputili smo zajednički Zahtjev za pomoć koji je dostavljen na adrese međunarodnih lovačkih i humanitarnih organizacija. Na ove naše zahtjeve, naža-lost, do danas nismo dobili nikakve od-govore, niti bilo kakvu vrstu pomoći.

Osim navedenog, za potrebe održa-vanja CIC Koordinacijskog Foruma u Ru-munjskoj pripremili smo i dostavili struč-ni referat o stanju populacije čaglja u BiH, a za potrebe FACE-a izradili smo i dosta-vili izvješće, odnosno Upitnik o upravlja-nju krupnim predatorima (medvjed, vuk i ris) u Bosni i Hercegovini.

Osim suradnje s međunarodnim lo-vačkim organizacijama, u protekloj go-dini nije izostala tradicionalno dobra i prijateljska suradnja s Hrvatskim lovač-kim savezom na čiji smo poziv, koncem ožujka, sudjelovali na međunarodnoj ministarskoj konferenciji u Osijeku, s te-mom šteta od divljih svinja u zemljama jugoistočne Europe.

Također na poziv HLS-a, počekom rujna, izaslanstvo Saveza sudjelovalo je na međunarodnom sajmu lova, ribolova, ekologije i turizma u Bjelovaru, kao i na proslavi blagdana Svetog Huberta održa-noj početkom studenog u Sinju, na kojoj je predstavljena sva raskoš, ljepota i bo-gatstvo hrvatskog lovstva.

Svojim aktivnostima na državnoj i međunarodnoj razini Savez je i u 2014. dao značajan doprinos razvoju i unapre-đenju lovstva u BiH i potvrdio svoj neupi-tan status punopravne članice svjetske i europske lovačke organizacije.

POTEŠKOĆE U RADU

Na rad Saveza u 2014. godini značajno su utjecale političke, ekonomske i socijalne prilike u

Bosni i Hercegovini, kao i naše objektivne i subjektivne poteškoće i slabosti.

Zbog stanja i prilika u sustavu u prote-kloj godini izostala je značajnija potpora lovstvu tako da smo većinu svojih aktivno-sti organizirali i provodili samoinicijativno, često inicirajući i zagovarajući provedbu i onih aktivnosti koje su u isključivoj ovlasti institucija vlasti.

Kada su u pitanju naše slabosti, od-nosno problemi koji opterećuju i znatno utječu na rad Saveza, želim istaknuti ne-riješeno pitanje prostora za smještaj i rad Saveza, te pitanje uspostave održivog su-stava financiranja Saveza.

Poznato je da ova dva otvorena pitanja posljednjih nekoliko godina opterećuju rad Saveza i da pokušaji njihova rješavanja nisu dali rezultata.

Držim da probleme nije dobro odga-đati i stavljati ih pod tepih, nego o njima treba otvoreno razgovarati i tragati za rje-šenjima, što očekujem i od ove Skupštine.

Također držim, da smo u protekloj go-dini, bez obzira na sve poteškoće, uspješ-no proveli planirane aktivnosti i zadaće, napravili velik korak u provedbi Zakona o lovstvu i zaštiti interesa naših članica, sa-čuvali članstvo i održali kontinuitet lovnog gospodarenja, ostvarili kvalitetnu surad-nju i učvrstili poziciju Saveza na državnoj i međunarodnoj razini, i odoljeli pokušaji-ma rušenja našeg identiteta, jednakoprav-nosti i opstojnosti na ovim prostorima.

Sve ove provedene aktivnosti daju mi za pravo konstatirati da je rad Saveza u 2014. godini bio sadržajan, da su prove-dene značajne aktivnosti i da smo stvo-rili preduvjete da u vremenu koje je pred nama hrvatsko lovstvo u BiH institucio-nalno uredimo, organizacijski ojačamo i osiguramo minimalne financijske i mate-rijalne pretpostavke za jedan samoodrživ sustav kroz koji ćemo zakonito djelovati i očuvati svoj lovački i nacionalni identitet.

Želim da i dalje idemo putem koji naš Savez i naš lovački korpus čini prepoznatlji-vim, snažnim i jedinstvenim, i zahvaljujem svima vama i svima onima koji su na bilo koji način doprinijeli i dali potporu radu i aktivnostima Saveza u protekloj godini.



LOVNO ZAKONODAVSTVO

Krajem veljače, pred kraj protekle lovne sezone, u sve lovačke udruge u Fede-raciji BiH stiglo je Rješenje Glavnog federalnog lovnog inspektora kojim se zabranjuje lov divljači dok se ne dobiju lovišta na korištenje od strane resornih županijskih ministar-stava. Inspektor se pozvao na odredbe članaka 36, 37, 37a i 39 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu. U obrazloženju ovog Rješenja istaknuo je odgovornost za provedbu Zakona od strane dosadašnjih korisnika lovišta, a posebno resornih županij-skih ministarstava. O ovom Rješenju, posljedicama nje-gove primjene i „krivcima“ za njegovo donošenje, pisano je u prošlom broju Hoopa, u rubri-ci „Pogled s čeke“, gdje urednik napisa kako nema razloga da se odmah, a najkasnije u slje-dećih mjesec-dva, ne raspiše javni poziv za dodjelu lovišta u zakup, čime bi prestali razlozi

za „valjanost“ inspektorova rješenja o zabrani lova.Kako tada tako i danas, tri mje-seca poslije. Jedino je u HNŽ-u napravljen „veliki“ korak i na korištenje lovačkim udrugama dodijeljeno 6 od 12 utemelje-nih lovišta u ovoj županiji. Što se trenutačno događa u drugim županijama? Od strane vodstva Saveza i lovačkih udruga i dalje se ulažu veliki napori prema mjerodavnim ministarstvima. A u ministarstvima se zabavili sami o sebi. Novi ministri se tek uhodavaju, a u nekim župa-nijama još nisu ni postavljeni. Za probleme lovaca nemaju ni vremena ni htijenja.Lovna godina je počela. Lovačke udruge donijele su svoje planove gospodarenja. U njima su na prvom mjestu uzgoj i zaštita divljači u lovištu, te očekivana financijski prihod kojim će se moći sve planirano provesti. I upravo na pitanju financija u lovačkim udrugama, a što je u izravnoj vezi sa spo-menutim rješenjem o zabrani lova, ima najviše problema. Dosta lovaca, navikli na to

ZABRANA LOVA

Ministri i dalje „nemaju vremena“ za probleme lovacaNeke su udruge u svom financijskom planu predvidjele prihod od odstrela tetrijeba, medvjeda i srnjaka. Sezona lova na ovu divljač traje, a zabrana je na snazi. Nije li ovo „svjesno“ uvođe-nje krivolova u naša lovišta?

kakva je (ne)odgovornost naših političara prema obvezama koje bi morali odraditi, svjesno je da od dodjele lovišta uskoro neće biti ništa. Po toj logici i Rješenje će ostati na snazi, pa postavljaju pitanje zašto plaćati članarinu. Ovakvom politikom „vlasti“ u dosta je udruga došlo do osipanja članstva s ten-dencijom daljeg rasta. Mnogi kažu, kad se dobije lovište vratit ćemo se u članstvo. Ovakvo (ne)opravdano razmišljanje pojedinih lovaca ima i drugu stranu. Komu će prepustiti sav svoj trud i rad u lovištu uložen do sada? U kakvu će stanju naći lovište kad se vrate? Je li iznos članarine vrijedan žrtvova-nja svih njihovih dosadašnjih

lovačkih aktivnosti? Takvi lovci i ministri trebali bi dati odgovor o slovu članka 14. ZOL-a. Tko ga i kako provoditi, tko će biti odgovoran za njegovu neprovedbu? Isto pitanje treba postaviti i Federalnom lovnom inspektoru. Imamo li pravo na ovakav način odnositi se prema prirodi, divljači, okolišu? Mož-da bi najbolje bilo ovaj članak Zakona uokviriti i poslati mi-nistrima da ga drže na svojim radnim stolovima, te na oglasne ploče ureda lovačkih udruga za „malovjerne“ lovce. Zbog njegova značenja za održivost životnog prostora, ne samo za divljač, i njegove aktualnosti u sadašnjem stanju lovstva u F BiH, evo njegova sadržaja:

piše VLADO BOŠNJAK


LOVNO ZAKONODAVSTVO

Članak 14.Uzgoj i zaštita divljači obu-hvaća sve mjere i radnje koji-ma se pomaže razmnožavanje i opstanak divljači propisano lovnogospodarskom osnovom, a osobito: - lovostaj za određene vrste divljači; - privremena zabrana lova divljači; - provedba radnji koje uvjetuju opstanak i razmnožavanje divljači koja trajno ili sezonski živi u lovištu, te mjere za oču-vanje i poboljšanje staništa; - održavanje utvrđene brojno-sti, omjera spolova i starosti populacije divljači koja se uzgaja; - osiguravanje uvjeta za

razmnožavanje i vođenje mla-dunčadi; - unos i čuvanje divljači radi postizanja brojnosti utvrđene lovnogospodarskom osnovom i programom uzgoja; - osiguranje provedbe preven-tivnih dijagnostičkih, kurativ-nih i higijensko-zdravstvenih mjera u lovištima i ostalim prostorima gdje se divljač uzgaja ili obitava radi zdrav-stvene zaštite divljači; - smanjenje broja divljači koja čini štetu na podnošljiv broj, te uklanjanje pasa i mačaka skitnica; - spašavanje divljači od ele-mentarnih nepogoda; - provedba mjera za osiguranje dovoljne količine kvalitetne

hrane i pitke vode; - podizanje i održavanje lovnotehničkih i lovnogospo-darskih objekata; - poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljači) prigodom obavljanja poljo-privrednih i drugih radova, te uporaba zaštitnih naprava na poljoprivrednim strojevima; - uporaba sredstava za zaštitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisan način i poduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj uporabi ili paljenje strništa, kukuruzišta, tršćaka i sl.; - korištenje određenih pasmina radno ispitanih lovačkih pasa; - čuvanje lovišta; - suzbijanje nezakonitog lova; - poboljšanje staništa divljači; - higijensko-zdravstvene mjere; - sprječavanje smanjenja i presjecanja površina; - uklanjanje štetočina.Za vrijeme zabrane lova ili lovostaja određena vrsta divljači se ne smije loviti, proganjati ili namjerno uzne-mirivati, ako zakonom nije drukčije određeno.Zabranjeno je lovljenjem ili na drugi način ugroziti opsta-nak bilo koje vrste divljači u prirodi.Odstrjel bolesne ili ranjene divljači (sanitarni odstrjel) do-pušten je i u vrijeme zabrane lova i lovostaja.Zabranjeno je loviti ženku dlakave divljači kada je visoko bremenita ili dok vodi mla-dunčad, pernatu divljač kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad, uništavanje i prisvajanje mladunčadi, te uništavanje i oštećivanje legla, gnijezda i jaja divljači.Iznimno od stavka 5. ovog članka može se dopustiti lov za potrebe znanosti, nastave, lov-nu obuku ptica grabljivica, za potrebe zooloških vrtova, mu-zeja, te sokolarskih i kinoloških priredbi uz prethodno odobre-

nje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).U postupku izdavanja odo-brenja, korisnici ove vrste lova dužni su podnijeti izvješće Federalnom ministarstvu o razlozima lova, količini i vrsti divljači, vremenu vršenja lova, mjestu, načinu i sredstvima lova, a sve to uz sudjelovanje mjerodavnog inspektora, pred-stavnika Federalnog ministar-stva i korisnika lovišta (a po potrebi i drugih zainteresira-nih stranaka) uz uvjet da se sačini zapisnik na licu mjesta o poduzetim radnjama. Federalni ministar će ukinuti odobrenje iz stavka 6. ovoga članka u slučajevima kada korisnik postupi suprotno odredbama stavka 7. ovoga članka.

Već je rečeno da je nova lovna sezona u tijeku. Neke su udruge u svom financijskom planu predvidjele dio prihoda od odstrela tetrijeba, med-vjeda, srnjaka. Sezona na ovu divljač traje, a zabrana lova je na snazi. Tko će nadoknaditi rad na čuvanju i uzgoju ove divljači lovačkim udrugama? Nije li ovo „svjesno“ uvođenje krivolova u naša lovišta? Na kraju, koje je rješenje ovog, za prirodu, državu i na koncu lovstvo i lovce velikog problema? Samo je jedan i to jednosmjeran put do ovog cilja. Treba po žurnom po-stupku raspisati javni natječaj o dodjeli lovišta na gospo-darenje korisnicima. Dotle bi lovci trebali ostati ono što jesu – lovci. A ako nas „vlast“ i ove godine izigra, onda i Lovni inspektor mora razmisliti o svom rješenju, ili kazne uputiti na adrese federalnog i župa-nijskih resornih ministara. A nama lovcima i tada je mjesto u lovištu.

LOVNO ZAKONODAVSTVO

Novim Zakonom o oružju i strelji-vu Hercegbosanske županije („Narodne no-vine Hercegbosanske županije“, broj 6/13), u toj se županiji uređuju uvjeti za nabavljanje, držanje i nošenje oružja i streljiva, oduzima-nje oružja i streljiva, promet oružja i streljiva, način postupanja s oružjem i streljivom, po-pravljanje i prepravljanje oružja, osnivanje i vođenje civilnih streljana te način evidencije oružja i streljiva. Stari zakon, donesen 2005., nije zadovoljavao propisane standarde i kao takav nije bio usklađen sa sličnim zakonima u Bosni i Hercegovini, te je stoga bilo potrebno donijeti novi. Novi Zakon o oružju i streljivu Hercegbosan-ske županije (u daljnjem tekstu: Zakon) donio je velike promjene, osobito u dijelu koji se tiče polaganja lovačkog ispita i nabavke lovačkog oružja, dakle u dijelu koji do sada nije bio usklađen sa sličnim zakonima u drugim župa-nijama u Federaciji BiH, zemljama u okruže-nju i zemljama članicama Europske unije. Sukladno članku 12. Zakona, fizička oso-ba može opravdano nabaviti lovačko oružja ako je član lovačkog društva i ako je položi-la lovački ispit, što se dokazuje potvrdom o članstvu u lovačkom društvu i uvjerenjem o položenom lovačkom ispitu. Člankom 16. Zakona propisuju se dokazi o tehničkom znanju za pravilno rukovanje oružjem i o poznavanju propisa koji se od-nose na držanje i nošenje oružja. Podnositelj zahtjeva za oružje kategorije B dokazuje to potvrdom o osposobljenosti za pravilno ru-kovanje, držanje i nošenje oružja, koju izdaje mjerodavno ministarstvo unutarnjih poslova nakon što podnositelj zahtjeva prođe obuku i testiranje. Bliže odredbe o programu i načinu provedbe osposobljavanja građana za pravil-nu uporabu vatrenog oružja iz ovog članka, podzakonskim aktom propisuje ministar unutarnjih poslova. Članak 17. Zakona propisuje da ovlašte-

no policijsko tijelo može izdati odobrenje za nabavljanje oružja iz kategorije B, ako su ispunjeni opći i posebni uvjeti iz članka 11. ovog Zakona. Naime, članak 11. Zakona na-vodi, pod točkom b), da fizička osoba uz opće uvjete mora raspolagati tehničkim znanjem i vještinom za pravilno rukovanje oružjem i poznavati propise koji se odnose na držanje i nošenje oružja, a ovlašteno policijsko tije-lo odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavljanje oružja fizičkoj osobi ako ona ne ispunjava uvjete za nabavljanje oružja propi-sane ovim Zakonom. Iz nepoznatog razloga, više se ne priznaje pohađanje i polaganje ispita o oružju i bali-stici koji provodi Lovački savez Herceg Bo-sne, već ga, po ovom Zakonu, kroz teorijsku i praktičnu poduku organizira i provodi MUP Hercegbosanske županije. Cijena ispita je oko 250 KM, što znatno poskupljuje nabavku oružja i osiromašuje ionako tanak proračun ovdašnjih lovaca. Ako se uzme u obzir da lovno pripravništvo košta dodatnih 400 KM, sve će to značiti manji broj lovnih pripravni-ka, dakle i sve manje zahtjeva za nabavkom lovačkog oružja.Ministar unutarnjih poslova Hercegbo-sanske županije Mario Lovrić, 10. svibnja 2013. u Kupresu, održao je radni sastanak s predsjednikom i članovima Županijskog vijeća za lovstvo Hercegbosanske županije. Na tom se sastanku razgovaralo o prijedlo-zima novoga županijskog Zakona o oružju i streljivu, koji je tada trebao biti na dnevnom redu Skupštine. Ministar je tada upoznao nazočne s osnovnim odredbama prijedloga Zakona, a predsjednik i članovi Županijskog vijeća za lovstvo zanimali su se za odredbe koje se tiču problematike lovačkog naoru-žanja i kontrole njegova posjedovanja, pri-jenosa naoružanja te nekih drugih novina u Zakonu. Tada je zaključeno da se, nakon što Zakon stupi na snagu i budu doneseni pod-zakonski akti, zajednički poduzmu mjere i radnje s ciljem smanjenja broja nelegalnog naoružanja, pojačavanja kontrole ispunja-

vanja uvjeta za posjedovanje lovačkog na-oružanja, suradnje u pogledu suzbijanja krivolova itd. Također je obećano da će se ovakvi koordinacijski sastanci u budućnosti češće održavati. Od tada do danas, nije odr-žan ni jedan sastanak članova Županijskoga vijeća za lovstvo Hercegbosanske županije s ministrom, niti su učinjeni pomaci na oslo-bađanju lovaca od novih zakonskih obveza i financijskih izdataka.

ORUŽNI LIST

Dana 17. prosinca 2014. Ministarstvo unutar-njih poslova Hercegbosanske županije izdalo je „Obavijest“ kojom se obavještavaju građani da je Zakon o oružju i streljivu Hercegbosan-ske županije stupio na snagu 13. srpnja 2013. godine. S tim u svezi, osobe koje posjeduju valjane isprave o oružju (oružni list), koje su izdane po dotadašnjem zakonu (bez obzira na datum njihova izdavanja) i čiji rok valjanosti nije ograničen, dužne su, sukladno članku 79. Zakona, svoje isprave o oružju zamijeniti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona. U slučaju istjecanja toga roka, osobe su dužne podnijeti zahtjev za izdavanje nove isprave o oružju. Ako osobe u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Za-kona ne podnesu zahtjev za izdavanje nove isprave o oružju, njima će se, sukladno članku 45. i 50. Zakona, oduzeti registrirano oružje, streljivo i isprave o oružju. Osobe koje po-sjeduju valjane isprave o oružju (oružni list), dužne su najkasnije do 14. srpnja 2015. zami-jeniti isprave o oružju koje su izdane po do-tadašnjim zakonima. Za tu će priliku trebati platiti oko 100 KM za liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti i 50 KM za novu ispravu (oružni list). Neka lovačka društva, da bi pomogla svom članstvu, organizirala su zajedničke liječničke preglede, kao što je to učinilo LD „Tetrijeb“ Kupres 21. ožujka 2015. u Domu zdravlja Kupres. Naime, svi vlasnici vatrenog oružja koji nemaju liječničko uvje-renje izdano nakon 2013., dužni su ga priba-

Novi oružni list, propisan novim Zakonom, lovca koji će samo zamijeniti stari za novi, stajat će oko 150 KM. A lovac koji prvi put nabavlja oružje dužan je platiti još 250 KM za komisiju MUP-a koja provodi poduku u rukovanju vatrenim oružjem. U današnje vrijeme, to je doista golem financijski izdatak!

ZAKON O ORUŽJU I STRELJIVU HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

piše TOMISLAV MIHALJEVIĆ


LOVNO ZAKONODAVSTVO

viti kako bi mogli u zakonskom roku podnije-ti zahtjev za promjenu oružnog lista. Novi oružni list, koji je propisan novim Za-konom, lovca koji će samo zamijeniti stari za novi, stajat će oko 150 KM. A lovac koji prvi put nabavlja oružje dužan je platiti još 250 KM za komisiju MUP-a koja provodi poduku u rukovanju vatrenim oružjem. U današnje vrijeme, to je doista golem financijski izdatak! Oružni list za držanje oružja i oružni list za držanje i nošenje oružja izdaju se s rokom valjanosti od pet godina. Imatelj oružja za koje je izdan oružni list dužan je, u roku od 30 dana prije isteka roka valjanosti oružnog lista, podnijeti zahtjev za produženje va-ljanosti isprave o oružju. Uz zahtjev treba priložiti i dokaz o ispunjavanju uvjeta u po-gledu zdravstvene sposobnosti za držanje ili držanje i nošenje oružja. Ovlašteno policij-sko tijelo će produžiti fizičkoj osobi valjanost oružnog lista na rok od pet godina, ako utvr-di da su ispunjeni propisani uvjeti.

FEDERALNI PROPISI

Sukladno članku 54. Zakona o lovstvu Fe-deracije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 4/06, 8/10, 5/14), odstrel divljači dopušten je samo lovačkom puškom kuglaricom s izolučenom cijevi i puškom sačmaricom. Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, odstrel medvjeda, kozoroga, muflona, srne i divokoze dopušten je samo lovačkom puškom kuglaricom s izolučenom cijevi. Zabranjen je lov divljači nabojima koji

nisu lovački i lovačkom puškom s glatkim cijevima koja je izrađena tako da sadrži više od dva metka u istom kalibru, te poluauto-matskim i automatskim oružjem s glatkim ili užlijebljenim cijevima. Zabranjen je lov kru-pne divljači, osim divljih svinja, prigonom, progonom ili sa psima. Odredbe stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na lov pernate div-ljači koja se umjetno uzgaja na površinama koje su namijenjene takvom uzgoju. Način uporabe lovačkog oružja i streljiva propisuje federalni ministar.Na temelju članka 55. stavak 3. Zakona o lovstvu F BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 4/06), federalni ministar poljo-privrede, vodoprivrede i šumarstva donio je Pravilnik o programu, uvjetima i načinu po-laganja lovačkog ispita.Člankom l. ovoga Pravilnika propisuje se pro-gram, uvjeti i način polaganja lovačkog ispita, utvrđuje se formular i način izdavanja Uvje-renja o položenom lovačkom ispitu te oblik, sadržaj i način vođenja Upisnika o izdanim uvjerenjima o položenom lovačkom ispitu. Članak 2. Programa za polaganje lovačkog ispita tiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio, a sadrži sljedeće teme:• zakonski propisi iz oblasti lovstva;• rasprostranjenost i biologija divljači;• planiranje i organizacija u lovnom gos-

podarstvu;• lovačko oružje, temelji balistike i lovno-

ga streljaštva i lovačka oprema;• trofeji divljači, obrada i ocjenjivanje;• lovna kultura;

• lovna kinologija;• načini korištenja lovišta;• oboljenja divljači i lovačkih pasa;• prva pomoć u lovu.Lovački ispit se polaže pismeno rješavanjem testa i usmeno.Nakon položenog lovačkog ispita mladi lovci podnose zahtjev za izdavanje lovačke iska-znice te zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja policijskoj postaji.Tako je bilo do stupanja na snagu „novog“ Zakona o oružju i streljivu Hercegbosanske županije!!!Postavlja se pitanje, kako je moguće da žu-panijski zakon negira ili stavi izvan snage fe-deralni zakon?! Možda je, pak, riječ o nekoj čudnoj, ali „profitabilnoj“ matematici? Lako je, naime, izračunati da će novoga lovca za-dovoljstvo da postane lovac stajati preko 1000 KM, 400 KM za pripravnički i članarinu u udruzi, 250 KM za pohađanje ispita za na-bavku oružja u MUP-u, te 150 KM za liječ-nički pregled, registraciju i oružni list. Plus nova puška. S formiranjem nove Vlade u Hercegbosan-skoj županiji i postavljanjem novoga ministra unutarnjih poslova, očekuje se dogovor oko izmjena i dopuna spornog, 16. članka Zakona o oružju i streljivu Hercegbosanske županije, iz kojeg bi se izuzeli lovci pripravnici koji su u sklopu lovačkog ispita osposobljeni za pravil-no rukovanje, držanje i nošenje oružja te im, na temelju toga, ovlašteno policijsko tijelo može izdati odobrenje za nabavljanje oružja, kao što je bila praksa i do sada.



O vuku su napisani mnogi radovi i vršena brojna istraživanja. Poznata je njegova izuzetna sposobnost prilagod-be, njegova fiziološki znatna potreba za hranom, njegova opreznost, sposobnost brzog osvajanja velikih prostora i druge njegove značajke.Poznato je da postoji 26 infraspecijskih jedinica – podvrsta, od kojih je bosansko-hercegovački vuk priznat kao službena podvrsta Canis lupus – kurjak za kojeg je utvrđeno da se razlikuje od ostalih pod-vrsta po dimenzijama lubanje (Bosiljčić, 1988.), a kod autora Knežević i Knežević utvrđene su dimenzije krzna i težine ekstremnih primjeraka, za koje se kaže da nisu rijetki, što ukazuje na to da je riječ o posebnoj podvrsti. Treba navesti da je još 1925. Bolkay kao posebnu podvrstu opisao bosansko-hercegovačkog vuka na temelju morfološko-taksonomskih karakteristika lubanje, koja se razlikuje od tipične podvr-ste Canis lupus lupus i apeninskih vukova Canis lupus Italicus. Na taj je način bo-sansko-hercegovački vuk ušao i u stručnu literaturu kao posebna podvrsta.

Đulić i Mirić, god. 1967., u djelu „Fauna Jugoslavije“ navode da u Sloveniji, Hrvat-skoj i Vojvodini obitava podvrsta Canis lupus lupus, a u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji Canis lupus kurjak, a centar areala ove podvrste nalazi se na Dinaridima Bosne i Hercegovine. I drugi autori, primjerice Merch 1970., Čolić 1973. i Brancelj 1988., kao i već spomenuti Bosiljčić, potvrđuju prethodne navode.

ČOVJEKOVA NADMOĆ

Vuk spada među tri krupna predatora na našim prostorima. To su još medvjed i ris. Najveći je predator, međutim, čovjek. On je jedina vrsta koja ima razum te je kroz povijest razvitka civilizacijskih tekovina, znanstvenih otkrića i tehničkih dostignuća postao dominantnom vrstom. Osnovni zahtjevi svih živih bića su hrana i razmno-žavanje (održanje vrste). Te je zahtjeve, gledano globalno, čovjek kao dominantna vrsta najbolje zadovoljavao, što je rezultira-lo nevjerojatnim porastom stanovništva.Danas na svijetu ima 7,4 milijarde ljudi, a prije dvije tisuće godina na planetu je živje-lo oko 300 milijuna jedinki ljudskog roda.Enormno brz porast stanovništva bilje-

ži se od 1800. godine, kada je na svijetu živjelo oko milijardu ljudi. Dakle, za kojih 200 godina stanovništvo planeta je pove-ćano za 6,4 milijarde ljudi. Takav porast stanovništva, i to vrste koja posjeduje ra-zum, nije bio moguć bez osiguranja hrane i prostora, niti bez razvitka znanosti, što je za posljedicu imalo povećanje prosječne starosti ljudi.Slijedom toga smanjuje se stanište životi-nja, a raste konkurencija među vrstama u pronalaženju hrane i prostora. „Pobjednik“ je čovjek, bez konkurencije. Rezultat je porazan – potpuni nestanak pojedinih ži-votinjskih vrsta, često i znatna ugroženost i prijetnja potpunim nestankom.U predcivilizacijsko doba na svijetu je živio mali broj ljudi. Ljudi su preživlja-vali crpeći hranu i sklonište iz prirodnih izvora, odnosno baveći se skupljanjem plodova i lovom. Tada je u prirodi po-stojala ravnoteža i svaka je vrsta imala svoj prostor, hranu, sklonište i mogla je zadovoljiti svoje potrebe. Konkurencija je postojala, ali su prirodni odnosi među vrstama bili u jednoj dinamičkoj ravno-teži. Opstajali su najbolji i vrste nisu bile ugrožene kao danas.Istina, i u ta davna vremena nestajale su

Dostupna saznanja nalažu da se po-pulacija vuka u Bosni i Hercegovini, po ugledu na druge zemlje, sveobuhvatno istraži uz primjenu znanstvenih metoda, da se populacija u odnosu na štete kva-litetno nadzire, te da se na temelju takvih istraživanja načini plan gospodarenja vukom, što bi se dobrim dijelom moglo financirati iz eu-ropskih fondova

VUKOd

potpunog istrebljenja

do potpunezaštite

Odnos čovjeka i vuka kroz povijest

piše VJEKOSLAV KOSTIJAL


LOVIŠTE

pojedine vrste, ali su uzroci bili druge pri-rode, globalnog karaktera, izvan utjecaja pojedinih vrsta (i čovjeka). No to je širi problem koji nije tema ovoga teksta.U prirodi, među vrstama, i danas postoje određeni odnosi koji se tiču prehrane i opstanka, no oni stalno idu u pravcu održavanja ravnoteže. Navodimo ovdje jednu pojavu koja oslikava te odnose. U godinama velikog uroda vrsta drveća s teškim sjemenom (bukva, hrast, kesten i dr.), sljedeće godine poveća se populacija sitnih glodavaca, a godinu nakon toga na-raste populacija zmija. Kako vrste drveća teškog sjemena prirodno rađaju obilno svakih 3 – 5 godina, ciklusi pojave glo-davaca i zmija prate taj proces, odnosno tako se uspostavlja prirodna ravnoteža među vrstama. Priroda se, dakle, pobrinu-la za to. U drugoj polovini 19. i početkom 20. st., kad su životinjska krzna bila kurentna roba, kanadska tvrtka Hudson Bay pratila je otkup krzna risa i zeca. Tijekom 90 godina praćenja ovih poda-

taka došlo se do jednoznačnog zaključka: poslije porasta broja otkupljenih zečjih krzna uvijek slijedi porast otkupljenih kr-zna risa i to u razmaku od 7 do 10 godina. Iako su ovi podaci posrednog karaktera i teško mogu biti dobar pokazatelj brojno-sti pojedinih populacija, ipak ukazuju na vezu predatora i plijena jer se minimum otkupa zečjih krzna poklapa s minimu-mom otkupa krzna risa, s tim da mini-mum brojnosti otkupa krzna risa slijedi također 7 do 10 godina nakon minimuma otkupa zečjih krzna. I ovdje se priroda pobrinula za to.

No čovjek je razvojem svoje misli, znan-stvenim dostignućima i tehničkim otkrići-ma doveo prirodne odnose među vrstama u pitanje, poglavito onda kad je tako naglo porasla brojnost ljudske populacije. Čovjekova dominacija u živom svijetu postala je neupitnom, pa su poremećeni prirodni odnosi među vrstama. Pred tom dominacijom priroda je postala nemoćna.


LOVIŠTE

Zemlja Populacija Trend Status

Bosna i Hercegovina 800 U porastu/stabilan Nezaštićen

Hrvatska 100-150 Stabilan-varira Zaštićen

Češka 20 U porastu Zaštićen

Danska 50-75 U padu Zaštićen

Francuska 30-40 U porastu Zaštićen

Finska 150 U prolazu ?

Italija 400-450 U porastu Zaštićen

Njemačka 5-10 U porastu Zaštićen

Nizozemska 0 Istrijebljen -

Mađarska >50 Stabilan Zaštićen

Norveška 5-10 U prolazu/stabilan Zaštićen

Slovenija 50-100 Stabilan Zaštićen

Švedska 45-60 U porastu Zaštićen

Švicarska 5 U porastu Zaštićen

Tabela 1: Populacija, trend i status vuka u pojedinim zemljama

Bogatstvo vrsta – bioraznolikost je ugrožena i mnoge vrste ili nestaju ili su pred nestankom. Nestanak vrsta danas je najvećim dijelom pod utjecajem čovjeka, koji svojom aktivnošću mijenja životnu sredinu živom svijetu, sužavajući mu ži-votni prostor pretvaranjem šumskih povr-šina u poljoprivredno zemljište, utjecajem na klimatske promjene koje za posljedicu imaju porast globalne temperature, s neizmjernim utjecajem na arktički led i oceane, uništavanjem, za planet ključnog kompleksa amazonskih šuma i drugim globalnim utjecajima.

KAKO JE BILO I KAKO JE DANAS S VUKOM

Kada je smanjen životni prostor divljih životinja i kada su bitno povećane po-ljoprivredne površine na račun šumskih, smanjila se prehrambena osnova vučje populacije, a vuk je kao izuzetno vital-na vrsta sve više posezao za domaćim životinjama (ovce, koze, goveda, svinje…). Kako je velik broj ljudi živio na selu baveći se poljoprivredom i ekstenzivnim stočar-stvom, vuk je svojim atakom na stočni fond ugrožavao egzistenciju siromašnog stanovništva i dovodio ga u težak socio-ekonomski položaj. Vuk je postao velika napast i proglašen je najvećim neprija-teljem čovjeka (premda nikad nije bio zabilježen slučaj napada vuka na čovjeka).Kako bi popravila ekonomski status najsiro-mašnijeg dijela stanovništva, država je pri-stupila organiziranom uništavanju vukova. Razvijene zemlje Europe uočile su štete od vuka pa su pristupile uništenju vučje po-pulacije. Godine 1743. odstrijeljen je po-sljednji vuk u Engleskoj, 1772. u Danskoj, 1904 u Njemačkoj, a i druge su zemlje intenzivno radile na uništenju vuka.Austro-Ugarska je nakon aneksije Bosne i Hercegovine donijela uredbu o unište-nju vukova te odredile naknadu za svaku uništenu jedinku (taglija – naknada koju isplaćuje država onom koji utamani štetnu divljač). Od 1880. do 1907. na različite je načine uništeno 15.477 vukova ili prosječ-no godišnje 553 jedinke, a prema procje-nama tada je u Bosni i Hercegovini živjelo oko 1000 vukova.Kraljevina Jugoslavija nastavila je uni-štavati vukove. U razdoblju između dva svjetska rata, broj odstrijeljenih jedinki bio je između 250 i 320 godišnje.Nakon Drugoga svjetskog rata, Vlada Bosne i Hercegovine donijela je uredbu o

trovanju vukova, pa je od 1946. do 1955. odstranjeno 5.500 vukova.Godine 1960., brojnost vuka u Bosni i Hercegovini procijenjena je na 1390 jedin-ki. Nakon toga je nastupio pad populacije te je godine 1970. ta procjena bila između 350 i 400 jedinki.Od 1998. do 2008. odstrijeljeno je 1780 jedinki, pa je na koncu razdoblju brojnost vuka u Bosni i Hercegovini procijenjena na 300 do 350 jedinki.Držimo bitnim napomenuti da su sve na-vedene procjene rađene na temelju prijav-ljenog odstrela, te su prilično nepouzdane. Ni jedna procjena brojnosti nije rađena na temelju znanstvenih metoda i praćenja populacije, nego na temelju odstrela i šteta koje je vuk učinio. Prema izvještaju Route i Aylswortha iz 1999. godine, populacije vuka u pojedi-nim zemljama Europe, trend populacije i njegov status prikazani su u Tabeli 1.Iz ovog je pregleda očito da su zemlje u kojima je vuk u prošlosti „proganjan“ i gdje je njegova populacija pala ispod kritične, odlučile zaštititi vuka kako bi povećale njegovu populaciju i održale ga u staništu, svjesne potrebe očuvanja vrste i održanja bioraznolikosti. Od navedenih zemalja, jedino Bosna i Hercegovina nije zaštitila vuka.U Hrvatskoj je, u okviru strategije gospo-darenja velikim predatorima, urađen plan gospodarenja vukom temeljen na vrlo stručnim istraživanjima uz primjenu te-lemetrijskog praćenja i vuk je do nedavno

bio zaštićen, a država isplaćuje štete koje vuk prouzroči na domaćim životinjama. Osposobljeni su i certificirani stručni ka-drovi za utvrđivanje počinitelja štete (vuk ili netko drugi).Kako je, međutim, istraživanjem utvrđe-no da vuk čini značajne štete, posebice u Dalmatinskoj zagori, donesena je odluka o odstrelnim kvotama. Vuk je postao lov-nom divljači, ali samo u okviru odstrelnih kvota i na prostorima gdje se ocijeni da čini značajne štete. Iz svega, dakle, proizlazi potreba da se populacija vuka u Bosni i Hercegovini, po ugledu na druge zemlje, sveobuhvatno istraži uz primjenu znanstvenih metoda, da se populacija u odnosu na štete kvali-tetno nadzire, te da se na temelju takvih istraživanja načini plan gospodarenja vukom.Dakako, izradba takvog plana je složen proces koji zahtijeva angažman stručnjaka iz zemlje i inozemstva, ali i kvalitetan rad na prikupljanju podataka s terena i pravo-dobno izvještavanje, što bi morali obavljati lovački savezi preko lovačkih udruga.Ovaj će posao zahtijevati znatna ma-terijalna sredstva, a projekt bi dobrim dijelom mogao biti financiran iz europskih fondova.Na taj se način otvara put ka usklađivanju domaćeg zakonodavstva s općom kon-vencijom o zaštiti vuka, i još se jednom potvrđuje da je moguće pomiriti zaštitu i razvoj, odnosno da to dvoje mogu ruku pod ruku, o čemu smo već pisali.



Na početku se raspravljalo o finan-cijskom stanju u Savezu, dakle o jako aktualnom pitanju. Pokazano

je zadovoljstvo prikazivanjem financijskog poslovanja na prepoznatljiv i razumljiv način i onima koji nisu ekonomske struke, pa je rasprava kratko trajala. Pozdravljen je plan financijskog oporavka Saveza, ali se i dalje apelira na članice Saveza, posebice na one koje to češće „zaborave“, da pravo-dobno plaćaju doprinos Savezu. Redovito izlaženje Hoopa, stav je ovoga Vijeća, ostaje pri vrhu prioriteta Saveza.Po tko zna koji put, opet se govorilo o formiranju lovišta. Ovo je pitanje trebalo biti skinuto s dnevnog reda odmah po donošenju Zakona o lovstvu F BiH, ali se to nije dogodilo. Županijska je vlada donijela prijedlog odluke koju bi Skup-ština trebala usvojiti, a da lovce nitko nije pitao za mišljenje. Uporno se želi namet-nuti „rješenje“ da u svakoj općini bude jedno lovište i jedno lovačko društvo. Ovaj prijedlog Vlade nije utemeljen na zakon-skim propisima o lovstvu, on zanemaruje zakonitosti života u prirodi, ne vrednuje standarde i pravila lovne struke, ne cijeni postojeće stanje na terenu, ne cijeni inte-rese i mišljenja lokalne zajednice (lovaca), a diskriminira i eliminira lovačka društva kao udruge građana i zadire u ustavnu kategoriju ljudskih prava i sloboda. U ko-načnici, stvara pretpostavke za pogoršanje sigurnosnog stanja i narušavanja među-ljudskih odnosa na području Županije Središnja Bosna. Kako je moguće da se u nekim županijama diljem Federacije BiH u jednoj općini ustanovi nekoliko lovišta i formira nekoliko lovačkih udruga, a samo se u ovoj županiji to uporno koči? pitaju se članovi ŽVL-a ŽSB-a. Zar to ne podsje-ća na neka prošla vremena? Pitanje prostora za rad i potrebe Lovačkog saveza Herceg Bosne jedno je od pitanja koje treba riješiti, ali ne tako da se samo „za-

krpa rupa“, nego da to bude riješeno kva-litetno i dugotrajno. To treba biti objekt za rad službi Saveza, za ostale potrebe Saveza, za prezen-taciju postignuća hercegbosanskog lovstva općenito. Mora to biti kuća lovstva, reprezen-tativan objekt u vlasništvu Saveza.Očekuje se da će na Skupštini Saveza biti govora i o kino-logiji. To je pitanje neriješeno još od osnivanja Kinološkog saveza Herceg-Bo-sne, od 1996. godine. Lovcima treba kino-loška usluga, a kinolozima uredno plaća-nje izvršenih usluga. U tome je postignuta puna suglasnost, ali nema formule kako do toga doći. Treba i dalje raditi na tom planu, pa će se naći i rješenje. Spomenuta

Razmatrani prioriteti u radu SavezaSJEDNICA ŽUPANIJSKOG VIJEĆA ZA LOVSTVO SREDIŠNJE BOSNE

Sjednica Županijskog vijeća za lovstvo održana je 22. travnja s ciljem da za-stupnici u Skupštini Lovačkog saveza Herceg Bosne iz ove županije zauzmu stavove o radu Saveza u idućem razdoblju. Sjednicu je otvorio i vodio njezin predsjednik Jako Čavara, a nazočio joj je i predsjednik Saveza Slavko Marin

je mogućnost sklapanja ugovora Kinološ-kog saveza sa svim članicama Lovačkog saveza, što se na prvi pogled čini dobrim rješenjem, ali i to treba dobro razraditi, ozakoniti i dati na usvajanje.

Dobroslav Vrdoljak

Slavko Marin, Jako Čavara i Anto Cvitanović

Članovi ŽVL-a Županije Središnja Bosna



Sredinom svibnja prošle godine pod-ručje Posavine zadesila je poplava, u brzini dolaska i količini vode najveća

u posljednjih sto godina.Poplavom su zahvaćene sve tri općine na području Županije Posavske kao i lovišta lovačkih udruga LU „Kuna“ Domaljevac, LU „Sava“ Orašje i LD „Fazan“ Odžak. Stradali su lovno-gospodarski i lovno-teh-

LOVAČKA UDRUGA UPLAĆENI IZNOS (KM)

HUL „Kravica“ Ljubuški 1200

HLU „Malič“ Grude 600

LD „Rujan“ Kočerin 300

LD „Jarebinjak“ Rakitno 200

LU „Milan Mikulić-Bikan“ Vir 200

LD „Mosor“ Široki Brijeg 1500

LD „Uskoplje“ Gornji Vakuf-Uskoplje 500

LD „Lisac“ Ravno 1200

LU „Jadran“ Neum 1200

LD „Lješatarka“ Kiseljak 500

LD „Pavlovica“ Novi Travnik 200

LD „Jarebica kamenjarka“ Stolac 1500

LU „Orao“ Čitluk 870

Krešo Čuljak, Široki Brijeg 100Prikupljeno 10.070 KMIZVJEŠĆE O POMOĆI UDRUGAMA U POSAVINI

nički objekti, nastala je velika šteta na div-ljači čiji će oporavak i vraćanje na brojčano stanje prije poplava trajati godinama.Skupština Lovačkog saveza Herceg Bosne, na sastanku održanom u svibnju 2014., do-nijela je odluku (preporuku) da sve udruge članice Saveza, sukladno svojim moguć-nostima, pomognu lovačkim udrugama iz Posavine.

Akcija prikupljanja novčane pomoći je za-vršena i pristigli novac raspoređen je jed-nako na sve tri lovačke udruge s područja Županije Posavske. Zahvaljujemo svim lovačkim udrugama i pojedincima koji su pokazali suosjećanje i solidarnost u tim teškim vremenima.

Miroslav Džebić

LU CINCAR Livno

Na sjednici Skupštine LU-a „Cincar“ Livno održanoj krajem si-

ječnja ove godine, doneseno je niz odluka od kojih treba istaknuti izbor Olivera Vido-vića za lovočuvara. Riječ je o dugogodišnjem lovcu, istin-skom ljubitelju lova te vrsnom poznavatelju lovačkih običaja i zakona, pa ne treba sumnjati da će svoju službu obavljati na maksimalno odgovoran i pro-fesionalan način. Ova odluka nailazi na odobravanje livanj-skih lovaca i budi nadu u uvo-

đenje reda u lovište, što nije mala stvar ako se uzmu u obzir razmjeri krivolova i ostalih ne-zakonitih aktivnosti u lovištu.Ipak, moramo biti svjesni da Oliver sam ne može postići velike rezultate ako ne dobije potpunu i neupitnu suradnju, ako ne svih onda bar većine lovaca koji će u njegovu radu pronaći zajednički interes i spoznaju da će ta suradnja u konačnici dovesti do nekih re-zultata.

Ilija Bandov

Udruga dobila lovočuvaraOliver Vidović, lovočuvar, Ismet Karalić, glavni lovnik i Damir Kaić, predsjednik



LO VITEZ Vitez

U proteklom broju bilo je riječi o aktu Federalnog inspektora kojim je zabranio lov svim lovačkim udrugama koje lovište nisu dobile sukladno Zakonu o lovstvu. Tim je aktom „ad acta“ pohranjen

dosadašnji model koji je sam inspektor predložio, a koji je trajao pet go-dina, uz veće ili manje intervencije inspektora. Za sve to vrijeme pojedine vlade županija, odnosno njihova ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede, malo su (ili nimalo) učinile na definiranju i ustanovljivanju lovišta. Vidjevši da dosadašnji način više ne može davati rezultate, uža vodstva „Kruščice“ i „Viteza“ razgovarala su o modalitetima daljnjeg funk-cioniranja ovih udruga i aktivnostima u svezi s lovištem. Prijedlog „Kruščice“ bio je da su odnosi i aktivnosti dviju udruga došli u fazu da bi najbolje bilo formirati jednu lovačku udrugu na prostoru opći-ne Vitez. Izrazili su spremnost na gašenje udruge „Kruščica“ i pristali da zajedničkoj udruzi ostane ime „Vitez“. Postavili su, međutim, zahtjeve gle-de pariteta na ključnim dužnostima u udruzi, što podsjeća na bivši sustav, u kojem je sve bilo prema odgovarajućem „nacionalnom“ ključu. Osim toga, predložili su da se lovci izjasne oko lovačkog glasila koje će primati, kao i markice kojeg saveza će koristiti. Navedeni zahtjevi nisu u skladu ni sa Statutom Lovačkog saveza Herceg Bosne, niti sa Statutom udruge, a postupak promjene statuta je propisan. Naizgled mali zahtjevi, međutim, u konačnici bi zahtijevali izradbu no-vih normativnih akata, a udruga bi morala biti znatno transformirana. Konstatirano je da odnosi jesu uznapredovali, ali da između dvije udruge još uvijek postoje velike razlike, koje onemogućuju udruživanje. Umjesto toga, ponuđeni su pojedinačni prijelazi iz jedne lovačke udruge u dru-gu, ako to lovci žele. Osim profesionalnog lovočuvara, kojeg financiraju obje lovačke udruge, na prebrojavanju sitne divljači nije bio niti jedan član „Kruščice“. Ponuđena im je mogućnost da LO „Kruščica“ dostavi planske dokumente za lovnu 2015./16., ali nisu pristali jer nisu spremni za takvo nešto. Druga je mogućnost bila da LO „Vitez“ dostavi planske dokumente za lovnu 2015./16., a da njihovi članovi kroz nju ostvaruju prava. I na tu su ponudu ostali nedorečeni.Sukladno članku 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu F BiH iz 2014. godine, odnosno članku 48. Zakona o lovstvu F BiH iz 2006. godine, LO „Vitez“ je u propisanom roku uradio traženu dokumentaciju te se sada čeka potez mjerodavnoga županijskog ministarstva. O brojnosti sitne divljači opsežno je pisano u članku o prebrojavanju divljači. Što se pak krupne divljači tiče, situacija je sljedeća: • brojnost medvjeda već nadilazi kapacitet staništa. Budući da lovište „Vi-

tez“ spada u jedno od uzgojnih područja medvjeda, izvod iz godišnjeg plana gospodarenja dostavlja se Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koje veće nekoliko godina ne reagira na to, što se može smatrati „šutnjom administracije“. A po prvi put, prošle godine, prijavljene su štete koje je učinio medvjed na pčelinjacima na području naselja Bobaši, uništivši u dva dana nekoliko košnica s medom;

• brojnost srneće divljači u laganom je porastu. U protekloj godini iz lovi-šta je izlučeno više primjeraka zrele divljači i divljači srednje dobi nego što je planirano. Nadalje, prije početka sezone parenja odstrijeljen je određeni broj kvalitetnih grla, što će se nepovoljno odraziti na kvalitetu trofeja ove divljači;

DODJELA LOVIŠTA

„Status quo“


• brojnost divljih svinja u blagom je porastu i blizu gospodarskog kapaciteta. Uz ovo-godišnji prirast ga i prelazi te se kroz lov i otpad svodi na prihvatljivo brojno stanje. Problem je smanjivanje odstrelnih kvota za divlje svinje, što uz relativno visoku plodnost divljih svinja, može značiti da će njihova brojnost biti veća od kapacite-ta staništa, što može dovesti do šteta, za koje su, osim ostalih, odgovorne i lovačke udruge, kojima se na taj način može uzeti novac kojim raspolažu, odnosno u konač-nici im blokirati račun;

• brojnost vuka u blagom je porastu. Uspr-kos više odstrijeljenih primjeraka u ne-koliko posljednjih godina, prirast je još uvijek veći od gubitaka. Zbog ograniče-nosti lovišta dio vučje populacije migrira i popunjava lovišta u bližoj ili daljoj okoli-ni, gdje je vuk manje ili nikako zastupljen. Pozitivna uloga mu je uklanjanje bolesnih i slabih grla, dakle ono što bi lovci trebali raditi (a ne rade) kroz uzgojni i sanitar-ni odstrel. Prisutnost vuka, uz medvjeda, negativno utječe na povećanje brojnosti srneće divljači i divljih svinja.

Privremeni godišnji plan gospodarenja na-pravljen je po pravilima struke. Iz njega sli-jede brojne obveze za lovce. Tako bi u idu-ćoj godini lovci LO „Vitez“ i LO „Kruščica“ u lovište trebali iznijeti i distribuirati skoro 24 tone različite vrste hrane za prihranu divljači. Također predviđeno je samo odr-žavanje do sada izgrađenih lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata.Kada je u pitanju izvršenje godišnjeg plana gospodarenja za proteklu lovnu godinu, iz izvješća se može zaključiti sljedeće:

• i dalje su prisutni veliki nelovni gubici, najčešće u prometu, krivolovu te gubici od predatora. Ovi gubici kod određenih vrsta divljači više puta nadmašuju količi-ne odstrijeljene divljači (zec);

• nije odstrijeljena niti jedna jarebica polj-ka, koja skoro da ne interesira naše lovce. Nepoznato je što je za to razlog: nedosta-tak kvalitetnih ptičara, njezine sposob-nosti, nedostatak streljačkih sposobnosti lovaca, ili su pak razlozi kombinirani;

• već godinama nije zabilježen niti jedan odstrel sive vrane, svrake maruše i šojke kreštalice, za koje je poznato kakve šte-te prave na jajima divljači i ptica pjevica, kao i na ptičjoj mladunčadi. Ovo također može biti jedan od razloga za smanjenje brojnosti pernate divljači;

• mjere uređenja lovišta djelomice su re-alizirane. U cijelosti je izvršen dio plana koji se tiče, kako izrade, tako i održava-nja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata. Glede iznosa hrane, plan pri-hrane realiziran je u iznosu od približno 41 posto, pri čemu je ovaj postotak dose-gnut ponajprije zahvaljujući pojačanom iznosu mesa i klaoničkog otpada, kao i soli i mineralnih dodataka. Zrnata hrana je iznesena u količini od 17 posto, a vo-luminozna i sočna hrana uopće nije niti iznošena. Pojačanim iznosom mesa i kla-oničkog otpada barem malo je smanjen pritisak predatora na divljač;

• izravna novčana ulaganja u lovište (s bla-gajne i žiroračuna) iznosila su 13.069,59 KM, od čega je najveći iznos utrošen za plaće i naknade te opremu za rad lovo-čuvarske službe, a zatim na edukaciju

članstva. U lovište je dodatno investirano ukupno 2.076,50 KM, od čega najviše ot-pada na vrijednost pasa i mačaka lutalica izlučenih iz lovišta te hrane za prehranu i prihranu divljači (bez mesa i klaoničkog otpada, koji je dobiven besplatno). Iznos izravnih ulaganja je veći u odnosu na pro-tekle godine, ali je vrijednost neizravnih ulaganja u lovište daleko manja u odnosu na prethodne godine. Glavni razlog za to je što u izvješću nisu uključeni radovi lo-vaca u lovištu.

Kada se sve sagleda iz više kutova vidi se da su lovačke udruge izvukle „deblji kraj“. Dobile su zabranu lova, ali su im preosta-le sve obveze prema lovištu. Ostaje vidje-ti kako će to sve djelovati na lovce. Može doći do demotiviranja članstva, osipanja članstva, može doći do povećanja krivo-lova i lovokrađe. Najveći problem može se pojaviti s financiranjem udruga. Udru-ge ne mogu izbjeći plaćanje lovočuvar-ske službe, plaćanje članskog doprinosa lovačkom savezu, održavanje objekata i opreme, kao i ostale neodgodive poslove u lovištu i udruzi. Pitanje je koliko lovačkih udruga, uz ovu visinu članskog doprinosa, uz zabranu lova može osigurati održivost gospodarenja lovištem? A to bi trebao biti jedan od ciljeva svake lovačke udruge! Još ako budu imale nesreću da divljač u lovi-štu kojim ne gospodare učini štetu. Za to vrijeme oni najodgovorniji za nastalu pat poziciju i koji bi trebali riješiti status quo, uredno idu na posao. I primaju solidnu plaću!

Ivica Drmić

Pod okriljem noći, s puš-kom u ruci i uz pomoć jače baterijske lampe ili au-

tomobilskih svjetala, krivolovci presuđuju zečevima na svakom koraku, a najčešće na njivama zasijanim žitaricama. Zatečeni zečevi za vrijeme noćnog hra-njenja postaju lakom metom. Za kratke šetnje poljem nedale-ko od njive na kojoj raste pšeni-ca, u jednome sam grmu naišao na ovećeg zeca koji je dobio po nogama puščanom sačmom i tako ranjen uspio se izgubiti iz vidokruga krivolovca. Nakon pucnja krivolovcu se očito žuri-

Fali im zečevine, pa…lo pa ga nije dalje ni tražio, a zec je od ozljeda uginuo i sutradan postao metom nekoliko vrana koje sam svojim nailaskom po-krenuo dalje od njega. Ovo je znak da krivolova ima i tamo gdje često znamo reći da ga nema. Poruka svim pravim lovcima je da obrate pozornost na učestalo noćno vozikanje i šaranje automobilskim svjetli-ma po polju jer nekima zečevi-ne fali. Ako se ne bude djelovalo onda nam uzalud kupovanje i puštanje zečeva u lovište.

Ante Đikić

LU ZAVELIM Roško Polje

“Obraz i djelo” krivolovca



Uz sudjelovanje 46 od ukupno 50 za-stupnika, trinaesta, izborna skup-ština LD-a „Fazan“ Odžak održana

je 26. travnja 2015. u lovačkoj kući na Ka-dru. Prethodili su joj sastanci sekcija na ko-jima su razmatrana sva izvješća.Skupština je počela minutom šutnje u počast svim umrlim članovima Društva, nakon čega je jednoglasno usvojen dnevni red.Podnoseći izvješće o radu Upravnog odbo-ra Društva, predsjednik Društva je istaknuo niz aktivnosti u proteklom razdoblju, pose-bice dovršetak i opremanje lovačke kuće na Kadru, osnivanje lovišta „Odžak“ i pripreme za raspisivanje natječaja za zakup lovišta.Predsjednik Nadzornog odbora u svom je izvješću naveo da su tijela Društva radila u skladu sa zakonskim odredbama i pra-vilnicima Društva i da na njihov rad nije bilo pismenih pritužbi ni od strane članova Društva, niti od strane državnih ustanova i institucija.Predsjednik Disciplinskog suda naveo je da su u proteklom razdoblju izrečene sljedeće stegovne mjere: dvojica su lovaca kažnjeni zabranom lova u trajanju od jedne godine, jedan je lovac kažnjen zabranom lova u tra-janju od šest mjeseci, dvojica su lovaca ka-žnjeni zabranom lova srnjaka tijekom lovne godine, šestorica su lovaca kažnjeni pisme-nim ukorom, a jedna je prijava protiv grupe

lovaca odbačena zbog nedostatka dokaza.Sva podnesena izvješća jednoglasno su usvojena.U svome izbornom dijelu, Skupština je donijela sljedeće odluke: Za predsjednika Društva izabran je Dragan Guberac (44 „za“, 2 „protiv“), za dopredsjednika Kemal Osmanović (44 „za“, 2 „protiv“), za lovnika Grga Grgić (33 „za“), za predsjednika Skup-štine Izet Zolotić, za predsjednika Nadzor-nog odbora Marko Matanović, za predsjed-nika Disciplinskog suda Mato Kesedžić, za disciplinskog tužitelja Tomislav Božić, za predsjednika Streljačke sekcije Meho Puzić, za predsjednika Kinološke sekcije Marko Vidović, za predsjednika Statutarne komisi-je Kemal Osmanović, svi jednoglasno.Usvojen je Financijski plan za 2015., Go-dišnji plan gospodarenja lovištem za 2015./2016. te Kalendar lova za 2015./2016., također jednoglasno.Bilo je, također, govora o cjeniku komerci-jalnog lova, oslobađanju od plaćanja člana-rine, prijedlogu za počasno članstvo, i ta će pitanja rješavati tijela Društva zadužena za to Statutom i normativnim aktima.Poslije sastanka priređen je lovačku ručak u lovačkoj kući gdje se uz čobanac nastavilo s lovačkim temama.

Nedžad Garić

Skupština se odlučila za kontinuitet

LD FAZAN Odžak

Kako je bjelodano da su štete koje čine vukovi u livanjskom kraju i dalje u porastu, lovci lovne sekcije

„Borova glava“ odlučili su organizirati je-dan lov na vuka, posebice nakon što se u njihovu lovištu, u neposrednoj blizini kuća, počeo pojavljivati čopor od devet vukova.Među lovcima lovne sekcije „Borova glava“ koji su se angažirali oko planiranja ovoga lova, valja istaknuti Tomislava Mihalje-vića-Četku, kojeg dugogodišnje iskustvo, velika lovačka volja te upornost i spretnost svrstavaju u izuzetnog lovca na ovu divljač. Tomislav se angažirao u izvlačenju animal-nog otpada na mrcinište u blizini visoke zatvorene čeke ispod sela Potočani, gdje je već odstrijeljeno nekoliko vukova. Snimke s kamera pokazale su da ovdje dolazi veći broj vukova, te se pristupilo planiranju lova. Tijekom prvih nekoliko izlazaka na čeku nije bilo „posla“, vukovi nisu dolazili. No, upornost i strpljivost se isplatila. Jedne noći Tomislav je uspio odstrijeliti mužjaka teškog 50-ak kg i, prema procjeni, starog desetak godina. Po Tomislavovu kazivanju, vuk je još jednom pokazao svoju narav i ćud. U blizinu mrciništa najprije su došla dva manja vuka, poslije im se pridružilo i nekoliko drugih, a stari je mužjak ležao u grmlju u neposrednoj blizini i posljednji izašao na čistinu između čeke i mrciništa. Snježna podloga i mjesečina, oštro oko i mirna ruka – i rezultat je vrhunski trofej. Vuk je poslan na prepariranje te će ubudu-će ukrašavati Tomislavov dom.

Ilija Bandov

LU CINCAR Livno

Vrhunski trofej vuka

Sa sastanka Skupštine u lovačkoj kuću na Kadru

Tomislav Mihaljević s ulovom


Svoju redovitu izvještajnu skupštinu, u nazočnosti 44 od ukupno 49 zastupnika,

LD „Uskoplje“ održalo je 21. ožujka 2015. u prostorijama Osnovne škole u Uskoplju. Sjednicu je otvorio predsjednik Društva Pero Perić, pozdra-vio prisutne te ih pozvao da minutom šutnje odaju počast preminulim članovima Društva. Nakon izbora radnog tijela i

i čovjek čija se riječ uvijek pošto-vala i koji je svrhu lova vidio u odmoru od svakidašnjice i napornog rada. Hvala mu za sve što je učinio za naše Društvo“, suznih je očiju istaknuo pred-sjednik. U daljnjem se izlaganju osvrnuo na aktivnosti vodstva Društva u vremenu od zadnjeg izvješća. Potanko obrazloživši sve sjednice Županijskog odbora za lovstvo, sjednice sa susjednim

zajednički lov s LD-om „Vepar“ iz Rame koji iz godine u godinu poprima sve veće značenje, provjeru naoružanja i ciljanje u pokretnu metu, obilježavanje dana sv. Huberta i mnoge druge aktivnosti koje ovom Društvu služe za podizanje ugleda u lokalnoj zajednici. Na kraju svog izlaganja predsjednik Perić je apelirao na potrebu poštovanja starijih lovaca kao utemeljitelja ove udruge, poštovanje lovačke etike i lovačkih običaja i izrazio nadu da će sljedeća godina po svim segmentima biti uspješnija od prošle.U raspravi o ovom izvješću sudjelovali su Ilija Glavaš,

Općinski sud u Bugojnu je donio odluku o smanjenju kazne na 6 mjeseci uvjetno u slučaju da se ponovi isti prijestup. Kao ostale važne informacije lovnik je naveo izgradnju lovačkih kuća na Palama i Seocu za što je pohvalio lovce iz sekcija Voljice i Ždrimci.O materijalno-financijskom stanju govorio je tajnik Društva Ratko Pilić. Potanko obrazlažući sve prihodne i rashodne stavke, naglasio je značenje redovite uplate članarine kao jedinog izvora financiranja i temeljnog preduvjeta za očuvanje financij-ske stabilnosti Društva.U nastavku sjednice raspravljalo se i o visini članarine, odstrelne

pristojbe i ulaznice za goste. Izgla-sano je da za sve kategorije novčani iznosi ostaju isti. Također, odluče-no je da se svim članovima Društva koji uredno ne plaćaju članarinu, pošalje pismeno upozorenje da du-govanja podmire najkasnije do kraja ožujka 2015. godi-ne. U protivnom će biti isključeni iz Društva.

U svečanom dijelu skupštine predsjednik Društva Pero Perić uručio je Ivanu Žuljeviću diplo-mu počasnog člana i pozvao ga da uputi nazočnima nekoliko riječi. „Dragi prijatelji, sve vas pozdravljam od srca i želim vam zahvaliti što ste me predložili za ovo najviše lovačko odličje. Po-sebno pozdravljam sve počasne članove, a ima ih i starijih od mene. Budite svi zdravo, dobro, veselo i živo, to vam želi vaš Žuljević Ivo. Živjeli!” pomalo pjesnički je završio Ivan uz gro-moglasan pljesak zastupnika. Nakon sjednice koja je trajala do 19 sati, za sve sudionike upriliče-na je večera u restoranu „Sičaja“.

Velimir Šekerija

Zastupnici pohvalili izvješćaLD USKOPLJE Uskoplje-Gornji Vakuf

usvajanja dnevnog reda, podne-sena su izvješća o radu Društva u 2014. godini: izvješće pred-sjednika, lovnika i tajnika. Sva su izvješća jednoglasno usvojena.U svom izvješću predsjednik je govorio o događanjima i aktivnostima vodstva Društva u proteklom razdoblju. Odmah na početku dotaknuo se nemilog događaja koji je potresao sve lovce ovoga kraja. Riječ je o Mir-ku Jurleti, prerano preminulom lovcu i dugogodišnjem zastupni-ku u Skupštini Društva, kojega je smrt zadesila upravo u lovu, kod lovačke vatre. „Pokojnog Miću pamtit ćemo po njegovoj tihoj, iskrenoj i nenametljivoj ljubavi prema lovu i lovačkim oku-pljanjima. Bio je lovac, prijatelj

LD-om „Radovina“ te zaključke i prijedloge s njih, predsjednik je istaknuo značenje izmjena i dopuna Zakona o lovstvu koje bi, konačno, mogle stvoriti pret-postavke za osnivanje lovišta u Županiji Središnja Bosna i Usko-plju-Gornjem Vakufu. Značaj-nije od svega je, kako je kazao, da se prihvatilo mišljenje struke te da prijedlog „Jedna općina, jedno lovište“ više nije jedini pri-jedlog u ladicama dužnosnika u mjerodavnom županijskom mi-nistarstvu. Po njegovim riječima Društvo će inzistirati na modelu dva ili više lovišta u ovoj općini, za što postoji potpora svih lokalnih i županijskih političkih subjekata hrvatskog predznaka. Od ostalih aktivnosti naglasio je

zastupnik sekcije Pajić Polje i Marinko Bošnjak iz bistričke sekcije. Pohvalili su izvješće, ocijenili ga kao jedno od najbo-ljih do sada i predložili da takav način informiranja zastupnika postane standard u budućem radu Skupštine.Lovnik Jerko Šapina se, nakon iznošenja podataka o broju odstrijeljene divljači, dotaknuo odstrela medvjeda na Vranici na kraju prošle lovne sezone. Zbog tog je odstrela Federalno mini-starstvo poljoprivrede, vodopri-vrede i šumarstva kaznilo LD „Uskoplje“ s 10.000 KM, a pred-sjednika Peru Perića s 2000 KM. Nakon uložene žalbe i iznošenja dokaza, u vidu valjanog odobre-nja županijskog ministarstva,



Zastupnici su pozorno pratili izlaganja svojih kolega Svečani dio skupštine



LSUG JAREBICA Štrepci

1. Ustroj omasovljenog članstva po sekcijama

2. Uređenje i adaptacija kuplje-nog lovačkog objekta u Gor-njem Zoviku te njegovo stav-ljanje u funkciju

3. Rad na prijevodu doniranog zemljišta/placa na Udrugu, a namijenjenog za izgrad-nju lovačke kuće/objekta u Boderištu, te aktivnosti oko eventualnog početka gradnje objekta

4. Nabavka opreme za streljačku sekciju, obuka i treninzi strije-laca na najbližim dostupnim mjestima za lovno streljaštvo

5. Odlazak streljačke sekcije na prvenstvo Lovačkog saveza Herceg Bosne u lovnom stre-ljaštvu koje će se održati 30. svibnja 2015. u Domaljevcu

6. Izgradnja visokih čeka kao i rad na uzgoju i puštanje u lovište fazanske i zečje divlja-či, te divljači za koju se utvrdi potreba umnožavanja u skla-du s dostupnim sredstvima. Potražiti stručnu pomoć u smislu utvrđivanja mogućno-sti opstanka neke od podvrsta jarebica, te shodno mišljenju, planirati ponovni uzgoj i pu-štanje matičnog jata jarebica u lovište

7. U tekućoj godini, kroz aktivno-sti i angažman predsjednika Udruženja i Upravnog odbo-ra, nastaviti aktivnu suradnju s predstavnicima Vlade Brčko distrikta oko nalaženja opti-malnog rješenja pri provedbi Zakona o lovstvu Brčko dis-trikta i dodjeli lovišta Udruzi. Sve bitne odluke koje bi se trebale ugrađivati u podza-konske akte usvojenog Zako-na o lovstvu Brčko distrikta, donositi uz aktivnu pomoć stručnjaka iz Lovačkog saveza

Herceg Bosne8. Definirati vrijeme održavanja

i sve potrebne predradnje za organizaciju lovačke zabave – lovačke večeri

9. Prihranjivanje divljači kuku-ruzom i sijenom, te iznošenje soli u lovište u 11. mjesecu

10. Utvrđivanje broja i stanja ple-menite divljači, pogotovo srneće, putem organiziranog prebrojavanja koje će se izve-sti planski i stručno, kao i nje-zina daljnja zaštita

11. Daljnja suradnja s Lovačkim savezom Herceg Bosne kroz sudjelovanje u radu njegovih tijela kao i tješnja suradnja u smislu nabavke kvalitetnijih pasmina lovačkih pasa s ro-dovnicima, kao i uvođenje matične evidencije pasa u Udruženju

12. U suradnji s LSHB-om raditi na edukaciji postojećih lovo-čuvara i na taj način osigurati veći broj kvalificiranih kadrova za obnašanje ove odgovorne dužnosti

13. Koordinacija s odgovornim osobama u mjesnim zajedni-cama na čijem području eg-zistira Udruženje; održavanje lovačkih kuća u sekcijama Gornji Zovik i Štrepci-Kat. Sla-movac, Boće i Omerbegova-ča-Čađavac

14. Predlaganje lovaca za lovačka odličja sukladno pravilniku Lo-vačkog saveza Herceg Bosne

15. Organiziranje lovačkih večeri na razini sekcija i Udruženja, sukladno mogućnostima, a posebno raditi na obilježava-nju blagdana Sv. Huberta, za-štitnika lovaca LSHB

16. Daljnji rad na usvajanju nor-mativnih akata koji reguliraju odnose u Udruženju

Brojne zadaće u tekućoj sezoni

Redovita izvještajna skupština Lovačko-sportske udruge građana „Jarebica“ održana je 22. ožujka 2015. u Boderištu, u prostorijama Mjesne zajednice Boderište. Na Skupštini

je predočeno izvješće o radu Udruge i financijsko izvješće za izvještajno razdoblje, te je usvojen plan rada za lovnu 2015./2016. godinu. Istaknutim pojedincima i vanjskim suradnicima i insti-tucijama dodijeljene su prigodne zahvalnice. Težišne zadaće u tekućoj godini bit će:

Filip Filipović

Radno predsjedništvo Skupštine

Dobitnici odličja i zahvalnica


IZNOŠENJE HRANE I SOLI U LOVIŠTEU sklopu priprema za puštanje odraslih fazana u ožujku i obveza koje smo preuzeli po odobrenom Projektu za naseljavanje odraslih fazana, u hranili-šta u čijoj će blizini biti pušteni fazani iznesena je hrana. Također, 18. veljače 2015. nabavljeno je 600 kg himalajske kamene soli od tvrtke „Tetrijeb“ iz Srebrenika. Sol je distribu-irana po lovnim grupama i iznesena u lovište, o čemu su načinjeni i zapisnici. Pravilno je raspoređena po sekcijama na području čitavog lovišta kojim gospodari LD „Fazan“, a dio je ostao u pričuvi kako bi se solila mogla dopunjavati tijekom godine.

Nedžad Garić

NABAVKA FAZANSKE DIVLJAČI Upravni odbor Društva, na sjednici održanoj 14. siječnja 2015., donio je odluku o nabav-ci 548 odraslih fazana u omjeru 1 : 3 u korist koka od fazanerije „Posavina“ iz Posavske Mahale. Projekt naseljavanja odraslih fazana u lovište odobren je u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Županije posavske i po njemu je Društvo bilo obvezno:

PREBROJAVANJE DIVLJAČI U LOVIŠTU „ODŽAK“ Prebrojavanje divljači obavljeno je po sekcijama, u dva termina: 15. ožujka i 22. ožujka 2015., na četiri ogledne površine. U svakoj sekciji po jedna površina od 1000 ha, s različitim bonitetnim razredom.Divlje svinje, divlje patke i prepelice brojene su opažanjem i praćenjem.

LD FAZAN Odžak

LD SOKOL Nova Bila

a) Čistiti lovište od predatora koji mogu ugroziti fazansku divljač i pripremiti lovište za ispuštanje divljači (dobro organizirane dragovolj-ne akcije članova Društva na razini sekcija u siječnju i veljači, što je uredno izvršeno);b) Iznositi hranu u hranilišta (u razdoblju siječanj – lipanj, također uredno izvršeno);c) Izvršiti prihvat i puštanje odraslih fazana u lovište po planu naselja-vanja lovišta (ožujak 2015.);d) Nabavljenu divljač pustiti u lovište u nazočnosti Marka Matanovića, predstavnika Uprave za šumarstvo Županije posavske, u subotu 21. ožujka 2015. u 9 sati; e) Svakodnevno pratiti stanje puštene fazanske divljači i voditi zapi-snik o stanju i eventualnim gubicima, uz maksimalno angažiranje svih članova na uništavanju predatora (razdoblje ožujak – lipanj; u tijeku). Za izvršenje navedenih obveza zaduženi su predsjednici i lovnici sekcija.

Lovci su, nije to nepoznato, redovito spremni prisko-čiti u pomoć ljudima u

nevolji i dokazati svoju huma-nost, što su ovaj put učinili čla-novi LD-a „Sokol“ iz Nove Bile.Naime, da bi došli do lovišta na Koričanima, lovce LD-a „So-kol“ put vodi kroz naseljeno hrvatsko mjesto Gornji Korića-ni. Prije rata to je selo bilo jako

naseljeno i bogato, poglavito šumom, te su mnogi njegovi stanovnici imali svoje pilane. No, rat je učinio svoje, ljudi su napustili svoja ognjišta. Ostali su samo bolesni i nemoćni, sta-rija čeljad. Lovci LD-a „Sokol“ redovito obilaze ovaj dio svoga lovišta. Noseći hranu brojnoj divlja-či u ovom lovištu, lovci Anto

Lovci spasili staricu

Mihaljević, Mato Stojak-Giba i Predrag Bikić doznali su od mještana da jedna starica živi sama u kući. Odlučili su po-sjetiti je i saznati što joj treba. Našli su staricu kako leži slo-mljene noge, ni vatru nije bila u

stanju naložiti. Rasplakala se od sreće kad ih je ugledala. Lovci su odmah pozvali hitnu pomoć i starica je prebačena u bolnicu.Doista, gesta vrijedna svake pohvale!

Ružica Bajo

Prebrojavanje u sekciji Kadar

Značajne aktivnosti u prva četiri mjeseca




LU KUNA Domaljevac

Dana 22. ožujka 2015., u prostorijama županijske Skupštine,

održana je redovita sjednica Skupštine LU „Kuna“ Doma-ljevac. Sjednicom je predsje-dao Joso Leovac, predsjednik LU „Kuna“, zapisničar je bio

Prihvaćena izvješća i planovi

Miroslav Džebić, a ovjerovitelji zapisnika Anto Gregurević i Mato Madžarević.Na sjednici su prihvaćeni sljede-ći dokumenti: Financijsko izvje-šće za 2014., Godišnji plan gos-podarenja i upravljanja lovištem za lovnu 2015./16., u čijem se

sastavu nalazi i Financijski plan za 2015., Izvješće Nadzornog odbora o izvršenom uvidu u fi-nancijsko-materijalno i admini-strativno poslovanje LU „Kuna“ u 2014./15. i Izvješće Stegovnog suda za 2014./15. godinu.Umjesto dosadašnjeg tajnika Udruge Lovre Ivića, Skupština je izabrala Miroslava Džebića. Fra Blaža Markovića u Izvrš-nom odboru Udruge zamijenio je Marko Leovac, a umjesto Ante Brandića za člana Stegov-nog suda izabran je Joso Delić.LU „Kuna“ Domaljevac zahva-ljuje predsjedniku županijske Skupštine Josi Markoviću što je omogućio da se sjednica Skupštine održi u njihovim prostorijama, jer je lovačka kuća u Domaljevcu oštećena

u prošlogodišnjim poplavama i nije za uporabu. Udruga, ta-kođer, zahvaljuje županijskom ministru poljoprivrede, vodo-privrede i šumarstva Mati Br-kiću na dosadašnjoj pomoći u promoviranju lova.

Miroslav Džebić

Na Mali Uskrs, 12. trav-nja, lovci LD-a „Pavlo-vica“ upriličili su za-

tvaranje lovne sezone, radno i svečano. Radni dio protekao je u uništavanju štetočina, a akciju su, iz revira svojih sekcija do lo-vačke kuće na Kosici zvane „Ne-boder“, vodili lovnici sekcija. U akciji je odstrijeljeno nekoliko mačaka i pasa lutalica. Svečani dio počeo je u podne

kada se nazočnima, kao doma-ćin, riječima pozdrava najprije obratio predsjednik sekcije Gra-dina Franjo Cvitanović, a potom i predsjednik Društva Mirko Lešić, koji je zahvalio lovcima na odzivu i dobro odrađenom poslu, iskazavši žaljenje „što nam se nisu mogli pridružiti prijatelji lovci Kuprešaci“. Za-hvaljujući predsjedniku sekcije i predsjedniku Društva na lijepim

riječima, Slavko Marin, pred-sjednik Skupštine Društva, u svom je obraćanju pozvao lovce da, prvo, plate članarinu kako bi Društvo moglo raditi i postojati, drugo, da paze na red i discipli-nu u sekcijama i Društvu i tre-će, da poštuju Zakon o lovstvu i podzakonske akte. „Ponosni smo na svojih pet godišnjih dru-ženja koja su već postala tradi-cionalna. To je nešto čime se ne

Sezona zatvorena na Kosicimogu pohvaliti ni neka mnogo jača i brojnija društva“, rekao je Marin i obećao da će, uz pomoć Saveza na čijem je čelu, učiniti sve kako bi svakom lovcu koji plati članarinu, sudjeluje u rad-nim akcijama i doprinosi jačanju svoje udruge i Saveza, omogućio uvjete za rekreaciju i lov. Uslijedilo je druženje uz jelo i piće, za koje su se pobrinuli Krunoslav Cvitanović, Mirko Cvitanović-Poštar, Josip Slipac, Mario Ljubas i Vlado Krišto.

Anto Cvitanović

LD PAVLOVICA Novi Travnik

Radno predsjedništvo SkupštineOvaj put, lovci su sjedili u prostorijama županijske Skupštine


LO VITEZ Vitez

Blago opadanje broja sitne divljačiPripadnici Lovačke organizacije „Krušči-

ca“ Vitez i Lovačke organizacije „Vitez“ Vitez, usprkos izrečenoj zabrani lova od

strane Federalnog inspektora za koju je malo vjerojatno da će biti povučena do početka lov-ne sezone, i ove su godine, 22. ožujka, obavili zakonom i podzakonskim propisima propisa-no proljetno prebrojavanje divljači. Nada umi-re posljednja, za optimiste. Pesimistima, ali i lijenim lovcima, zabrana je dobro došla kao isprika za nedolazak na obveznu akciju. Ovog puta domaćin je bila lovna jedinica „Hum“. Za izvršni dio prebrojavanja bili su zaduženi glavni lovnici obiju udruga, Nedim Bektaš i Dragan Strukar.Za zborno mjesto određena je zaravan u bli-zini groblja u Gornjoj Večeriskoj, a odlučujući čimbenik za određivanje minimalna površine za prebrojavanje bio je broj sudionika. Dragan Strukar postrojio je sudionike, upo-znao ih sa zadaćama i pravilima, podijelio listiće za evidentiranje te odredio raspored sudionika prebrojavanja. Voditelji skupina po-veli su motritelje prema mjestima rasporeda, a okružena je ploha na širim lokalitetima Huma, Zalošnice i Kućara. Nakon što su svi sudionici zauzeli svoje pozicije, krenula je skupina koja je trebala pokrenuti divljač iz plohe. Vremen-ski uvjeti za prebrojavanje bili su pogodni. Do-minirajući položaji lovaca i zimska vegetacija omogućili su odličnu preglednost, te niti jedan primjerak divljači nije mogao napustiti plohu neviđen.One koji ne znaju (ili ne razumiju) značenje prebrojavanja divljači treba podsjetiti da su re-zultati prebrojavanja divljači ulazni podaci za izradbu godišnjeg plana gospodarenja, koji je nakon lovnogospodarske osnove, najznačajni-ji planski dokument. To je svojevrsna inven-tura, obvezna za glavne, pa i pomoćne vrste te predatore. Ukratko, za sve vrste divljači za koju će se planirati godišnji odstrel. Ovim se osigurava da lovom ne bude ugrožena niti jed-na vrsta divljači.Na ovom prebrojavanju utvrđena je brojnost sitne divljači i to zeca i jarebice poljke. Broj-

nost jarebice poljke dodatno je provjeravana metodom osluškivanja. Brojno stanje divlje patke utvrđeno je stalnim opažanjem, praćenjem, promatranjem i broje-njem na vodenim površinama, ponajprije na rijeci Lašvi. Brojno stanje fazana također je utvrđeno potpunim prebrojavanjem na dva fizički odvojena lokaliteta – Viteško polje i Mali Mošunj. Populacija fazana je daleko is-pod kapaciteta lovišta, ali je brojnost u uspo-nu. U idućem razdoblju pokušat će se proširiti sadašnja područja rasprostranjenosti, kako bi došlo do fizičkog spajanja enklava.U odnosu na proteklu godinu obje su vrste u blagom opadanju. Nažalost, to nije karakteri-stika samo ovog lovišta, nego opći trend na ši-rim prostorima. Posebice se to odnosi na zeca, jarebicu poljku i fazana. Na plakatu Hrvatskog lovačkog saveza, na kojem se nalazi velika fo-tografija zeca, stoji sljedeće: „Nekad najbrojni-ja lovna divljač! A danas?“. U svakom slučaju, u velikom broju istraživanja drži se da je glavni razlog za to promjena ekoloških uvjeta u sta-ništu u posljednjih pola stoljeća. Promjene je uglavnom uzrokovao antropogeni čimbenik (= čovjek). Zbog intenziviranja poljoprivrede, urbanizacije, prometnog povezivanja, indu-strijalizacije, komunalnog zagađivanja, ali i rekreacijskih aktivnosti, došlo je do naruša-vanja stabilnosti ekosustava, smanjenja bio-raznolikosti i gubitka staništa. Kao posljedica, u manjoj ili većoj mjeri, ovisno o fleksibilnosti i brzini prilagodbe vrste, javljaju se oscilacije gustoće populacije. Jedino na ovaj način može se objasniti zašto se brojnost nekih od glavnih gospodarskih vrsta smanjuje, a da ulova ili nije bilo ili je bio simboličan.S druge strane predatori su se pokazali kao prilagodljivije vrste. Brojnost i sitnih i kru-pnih predatora je u porastu, manjem kod lisi-ce, ali većem kod kune bjelice. Brojnost lisice uspješno je držana pod nadzorom pojačanim odstrelom, a kuna bjelica prilično je uspješno izbjegavala izlazak pred puščane cijevi. Veliki gubici divljači u prometu; krivolov i lovokrađa; narušavanje mira u lovištu; psi i mačke lutalice;

neuravnotežena brojnost pojedinih predatora; velike površine pod monokulturama, pretjera-no korištenje herbicida i pesticida; zaoravanje strništa, zbog čega divljač ostaje bez hrane i zaklona; pretjerana sječa šume; nedovoljno hrane u pojedinim dijelovima godine i, mož-da i najvažnije, nepovoljni vremenski uvjeti za većinu vrsta sigurno su imali negativan utjecaj na brojnost divljači.Kako su lovci barem malo mogli ublažiti nega-tivne utjecaje? Poboljšanjem uvjeta u staništu, najviše mjerama uzgoja, a potom i zaštite div-ljači. Ponajprije se to odnosi na svođenje broja predatora (i krupnih i sitnih) na podnošljivu mjeru, zatim pasa i mačaka lutalica. Krivolov-cima i lovokradicama treba javno reći da se slično ponašanje u budućnosti neće tolerirati. Treba povećati brojnost lovno-gospodarskih objekata, da gustoćom budu proporcionalna broju pojedinih vrsta te povećati proizvodnju hrane za divljač u pojedinim dijelovima godi-ne.Na početku, riječ je bilo o lošem odzivu lova-ca. I završit će se s odzivom. Ako je prebro-javanju prisustvovao samo profesionalni lovo-čuvar iz LO-a „Kruščica“, ako je prebrojavanju prisustvovalo svega 20 posto članstva LO-a „Vitez“, ako lovna jedinica domaćina prebro-javanja ima više lovaca nego što je sudjelovalo na prebrojavanju, taj bi problem trebalo ozbilj-no razmotriti, kako na razini udruga, tako i na razini lovnih jedinica. Možda se čini da je ovo manji problem u odnosu na postupak konač-ne dodjele lovišta ili ukidanje zabrane? Možda je pero autora previše kritično, ali je vjerojat-no objektivno? Čitaju li naši lovci uopće naše glasilo, u kojem je napisano toliko kvalitetnih članaka, kakve se objedinjene ne može naći niti u referentnoj lovačkoj literaturi? Ili samo pregledaju fotografije i pročitaju viceve? Ili su pak postali toliki „debelokošci“ da do njihove svijesti i savjesti ne dopiru upućene kritike? No zasigurno će prvi pitati hoće li biti lova. A ako ga bude, među prvima će se naći na zbor-nom mjestu!

Ivica Drmić



LU VRAN Tomislavgrad

LD SOKOL Nova Bila

Lovac iz Vinkovaca, Dražen Metz, u pro-sincu 2014. na Poniru

je odstrijelio vuka (o čemu

Dva zimska druženjasmo pisali u prošlom broju). Oduševljen ljepotom lovišta i gostoljubivošću lovaca LD-a „Sokol“, tada je izrazio želju

ponovno doći u ovo lovište i upriličiti jedno druženje kao znak zahvalnosti.Druženje je organizirano u lovačkoj kući na Poniru, u pravim zimskim uvjetima. Grane četinjača savijale su se pod teretom snježnog pokrivača. Bio je to prizor kao iz bajke. Lovački gulaš za ovu prigodu pripremio je lovac sekcije Ponir Miroslav Marić, a harmoniku lovac Milko Gre-benar, kome su se u pjesmi pridružili i ostali lovci. Gost iz Vinkovaca bio je oduševljen što su se mnogi lovci potru-dili doći i razmijeniti brojna iskustva iz lova.Drugo druženje upriličeno je 29. veljače na Koričanima.

Kako je federalni inspektor donio odluku o zabrani lova prije zatvaranja lovne sezone, lovci su, premda nisu mogli lo-viti, ipak organizirali svečanost zatvaranja lovne sezone. Ušlo je već u tradiciju da zatvaranje lova bude u organizaciji sekcije Koričani na Vlašiću, što se dogodilo i ovaj put. U lovač-koj kući skupilo se pedesetak lovaca, gdje je druženje uz lovački gulaš i roštilj potrajalo do kasno u noć. Prepričavajući zgode i nezgode iz lovačkog života, ljudi su malo zaboravili svakidašnje brige i probleme, što i jest najveća vrijednost ovakvih druženja.

Ružica Bajo

Na završetku lovne 2014./15., tradicio-nalna hajka na šte-

točine u LU „Vran“ Tomislav-grad. Zbog hajki u susjednim udrugama, u ovoj je sudjelovalo

„samo“ 80-ak lovaca, domaćih i gostuju-

ćih. Nakon što je Jozo Gudelj, predsjednik Udruge, na zbor-nome mjestu pozdravio na-zočne i zaželio svima dobru kob i ugodno druženje, lovci su krenuli u lovište Kologaj. Odlično vrijeme upućivalo je

Završna hajka u Kologaju

na uspješan lov i još uspješni-ju feštu nakon lova, odnosno zakusku kod šumarske kuće. Uz mnoge pucnje, pogotke i promašaje, na koncu je odstrije-ljeno pet lisica, što je opravdalo hajku te omogućilo zečjoj po-pulaciji donekle sigurnija legla i toplije nadolazeće proljeće.

Uz pjesmu i veselje lovaca fešta je potrajala dugo u noć, što su sa zanimanjem promatrali i neki Tomislavgrađani šetajući omi-ljenim stazama Kologaja.

Ivan Mladina

Gost Dražen Metz s kolegama i kožom vuka odstrijeljenog na Poniru


Čim su istekli dani lovid-be, puške ubojite se malo ohladile, psi se naviknuli

na svoj kućni mir a i lovačka ve-čer se uspješno prebrodila, dogo-voriše se uzarićki lovci nastaviti jesenas započetu akciju čišćenja

čili Brižani i Turčinovićani, što je i normalno jer se i u vrijeme lova nalaze zajedno s Uzarićanima u tome lovištu. Da su bili malo i brojniji, ne bi smetalo, ali i ovakav broj zaslužuje pohvalu i potvrda je oduvijek dobrih odnosa triju

da idu u svatove, svih kategorija i boja a u svakomu škare i motorke. Momci se začas oznojiše izvlačeći grabovo i jasenovo granje, drugi se hrvu sa štilovkama, naslanjajući se vješto svojim koljenima na ljuto krečnjačko kamenje.Predsjednik uzarićke sekcije Josip nekoliko se puta obraćao momci-ma da pripaze na sigurnost, ali nije zaboravio stare lovce, istinske „old-tajmere“ da svojom nazočnošću daju malo morala i da ozračje bude u punom smislu zajedničko druže-nje. Meho je svoga ujku Dragana odmah isključio iz procesa škaranja kako ne bi dobio kakvu ozljedu, a Odbor ljubomorno dobacuje, kako je dobro imati svoga „u gori hajdu-ka“. Brzo su nas stare otpremili na odmaralište, ta njima je bilo bitno da se pojavimo na poslu, a znali su dobro da nema velikog učinka od nas. Svaka čast, momci!Nije se zaboravilo ni ono što lovce čini istinskim uživateljima dobre kapljice i hrane a za to se pobri-nuo nezaobilazni Ban, priprema-jući lovački gulaš u Oblinoj viken-dici, koja se nije bila još ohladila od noćašnjega Matina bdijenja sa svojim kolegama. Korizma je bila determinirajući čimbenik da se lovci malo i razve-sele, da pjesmom i Banovom har-

monikom rastjeraju navalu svaki-dašnjih briga i tegoba. Ipak, dan je ispunjen radosnim druženjem, malo znoja je i u zdravstvenom smislu poželjno. Makadamska ce-sta koja osim lovcima služi i drva-rima, bila je tako očišćena i široka da je čovjek ne bi prepoznao.Uoči Velikoga petka lovci su i ove godine napravili hvale vrijednu gestu, tako što su očistili šetnicu prema crkvi na Širokom Brijegu. Makar se mora kazati da nara-sta svijest i da je ove godine bilo mnogo manje onečišćenja. I sama procesija na Veliki petak bila je mnogo brojnija nego prethodnih godina, u kojoj su i neki ugled-ni lovci bili i križonoše (general Mića), kojemu valja zahvaliti na skrbi oko rijeke Lištice i njezina toka, stalno inzistirajući na čuva-nju te ljepotice, istinskoga kraš-kog bisera. I tu neki nesavjesni pojedinci čine sebi i svome puku nesagledivu štetu. Lovci i divljač posebice, čeznu za onom kristal-nom bistrinom koja nam je nekoć ogledalo i užitak bila. Nadamo se da će skoro izniknuti inicijativa i program stalnog očuvanja i zaštite ovog eko sustava. Može to početi od našega lovačkog društva.

Blago Lasić

Kada puške šute, motorke i škare pjevaju

makadamskoga puta u vrh Trtle. To je lovište u gustoj šumi koja se svake godine neumoljivo nadnese nad putove i staze; a možda je to i dobro da se lovci ne bi uspava-li pa lovište prepustili onima koji ne bi trebali nikako tamo odlaziti. U akciju su se dragovoljno uklju-

sekcija, koje bi, usput rečeno, i u suzbijanju krivolova mogle polu-čiti bolje rezultate.Subota osvanula topla i vedra, lovci su možda imali posla u svo-jim vrtovima ili na nekoj drugoj strani, ali dogovoreno se ne smije iznevjeriti. Terenci se poredali kao

LD VEPAR Prozor-Rama

Bilo je burno u LD-u „Ve-par“ posljednje dvije godi-ne. Od nerezonske odluke

o cijepanju lovišta na dva dijela do posljednje Skupštine Druš-tva. U međuvremenu prepiske, rasprave, optužbe i bezbroj ka-vanskih rasprava (naravno, ne bez utjecaja politike). Svi su ima-li neke svoje argumente. Pisano je o tome pa ne treba više, samo da se napomene. Sudska odluka o poništenju je donesena i lovi-šte je vraćeno kako je i bilo. A oni koji su donijeli odluku o cije-panju, koji su je opravdavali i na-mjerno pogrešno krivili osobe,

trebali bi bar „malo“ priznati zlo-namjeran pokušaj prikupljanja kojekakvih poena na način koji je protiv dobra u općini u kojoj žive. U međuvremenu došlo je do konfuzije u Društvu na na-čin da nitko nije htio biti pred-sjednik pa su na prošlogodišnjoj Skupštini, nakon duge i burne rasprave donijeli odluku da staro vodstvo vodi Društvo još godinu dana. U toj godini je odluka o cijepanju poništena i odjednom ima kandidata. I opet bi bur-no na Skupštini. Novoizabrani predsjednik je stari predsjednik Ivo Zane koji pobjeđuje s jednim glasom više i vodit će, valjda, lovce sljedeće četiri godine. Što reći a ne ponavljati, da politika ne bi trebala ulaziti u društva, klubove. Ali, znamo da nije tako. Znamo i uzroke: „skretanje po-

zornosti s bitnih stvari“ da bi se izvuklo nešto ili došlo do cilja. A svaka bi politička opcija željela upravljati Općinom, valjda da bude uz narod radi naroda. Ali, hoće li ikada doći do kulturnog ponašanja nakon izbora? Nai-me, izgubio sam izbore, idem čestitati izabranim. I kulturno čekati da prođu četiri godine pa pokušati opet. I te četiri godine pomoći novoizabranim. Ili, još, moja opcija nije na nižoj razini pa ću donositi kojekakve odluke da joj napakostim koliko-toliko, bez obzira na možebitne po-sljedice. Bilo i ne ponovilo se, a predsjedniku Zani poželimo da odradi mandat u duhu lovstva i na dobrobit prirode, općine i lovaca.

Stanko Ćurčić

Prebrođena kriza

LD MOSOR Široki Brijeg

Bez ovakvih akcija, vrh Trtle bio bi nedostupan vozilima

Ivo Zane i Marko Barišić, tajnik



LD PAVLOVICA Novi Travnik

Uz sudjelovanje 27 od ukupno 33 zastupnika iz pet sekcija: Gradina,

Bučići, Sebešić, Mravinjac i Novi Travnik, 28. veljače 2015. održa-na je Skupština LD-a „Pavlovica“ Novi Travnik.Predsjednik Skupštine Slavko Marin najprije je pozvao zastu-pnike da minutom šutnje odaju počast preminulim članovima Društva, zatim su izabrana radna tijela i usvojen dnevni red. Izvješće o radu Društva u 2014. godini podnio je predsjednik Društva Mirko Lešić, istaknuvši aktivnosti u primjeni Zakona o lovstvu i podzakonskih akata, su-djelovanje na sjednicama ŽVL-a i sastancima kod županijskog ministra poljoprivrede, vodopri-vrede i šumarstva, aktivnosti oko dobivanja suglasnosti na godišnji plan gospodarenja lovištem, do-vršetak izgradnje lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata, sudjelovanje u sprječavanju i ot-krivanju krivolova, čišćenju lo-višta od štetočina i prosijecanju staza, suradnju s Lovačkim sa-vezom Herceg Bosne, ŽVL-om,

policijom, općinskim struktura-ma vlasti i medijima, pripremu i polaganje lovačkih ispita te brojne druge aktivnosti. Nakon rasprave, izvješće je jednoglasno usvojeno. Izvješće o materijalno-finan-cijskom poslovanju Društva u 2014. i financijski plan za 2015. podnio je tajnik Društva Anto Cvitanović, a izvješće Nadzor-nog odbora podnio je predsjed-nik Nadzornog odbora Ivica Fišić, ističući da su s njim radili još Mario Ljubas i Dragan Mar-janović. Ivica Fišić je istaknuo da su pregledali sve dokumente, da je sve rađeno po Statutu i akti-ma Društva, da Nadzorni odbor nije našao nepravilnosti u radu te, stoga, predlaže Skupštini da usvoji ova izvješća, što je Skup-ština i učinila bez rasprave.U izvješću Vlade Kneževića, glavnog lovnika, dominira bri-ga oko dobivanja suglasnosti na godišnji plan gospodarenja lovi-štem, ali i borba protiv krivolova gdje poziva sve lovce da budu lo-vočuvari. Glavni je lovnik pred-ložio Skupštini nekoliko zaklju-

čaka sa sjednice lovnika Društva, koji su jednoglasno prihvaćeni i proslijeđeni Upravnom odboru na realizaciju po prioritetima. Najviše vremena zastupnici su potrošili na dobivanje suglasno-sti na godišnji plan gospodarenja lovištem, odnosno raspravlja-jući o implementaciji Zakona o lovstvu u smislu određivanja granica i dobivanja lovišta na gospodarenje, kako bi se mogla izraditi lovnogospodarska osno-va Društva. Po usvajanju izvještajnih i plan-skih dokumenata, prešlo se na temu bratimljenja LD-a „Pavlovi-ca“ s LD-om „Mosor“ Široki Bri-jeg. Predsjednik Skupštine Druš-tva Slavko Marin, predsjednik Društva Mirko-Mićo Lešić i taj-nik Društva Anto Cvitanović bili su pozvani i nazočili su lovačkoj

Skupština po „PS-u“

večeri LD-a „Mosor“ gdje je jav-no promovirano bratimljenje ove dvije udruge, te se potpisi-vanje povelje očekuje tijekom ove godine, najvjerojatnije na svečanosti u LD-u „Pavlovica“. Zastupnici Skupštine pozdravili su i pohvalili ovu ideju, predlo-živši da i putem Hoopa zahvale širokobriješkim lovcima, svojoj budućoj bratskoj udruzi, na sjaj-noj ideji i inicijativi.

Anto Cvitanović


Zakon o lovstvu F BiH, po-sebice njegove izmjene i dopune donesene krajem

prošle godine, unijele su dosta novina u radu lovačkih udruga. Kako bi se članstvo znalo nositi s novim zakonskim rješenjima, u LD-u „Mosor“ Široki Brijeg početkom ožujka organizirano je predavanje za predsjednike i lovnike sekcija. Predavači, ma-gistri šumarstva i lovstva Vlado Soldo i Ivica Lučić, dobro pri-premljenom i zanimljivom pre-zentacijom nekoliko tema, dr-žali su pozornost lovaca puna

tri sata, bez stanke. Vlado Soldo osvrnuo se na neke novine koje donose spo-menute izmjene i dopune Za-kona o lovstvu, davši pritom korisne naputke o njihovoj pro-vedbi, a Ivica Lučić imao je za lovce zanimljiviju i „životniju“ temu gospodarenja lovištem, s posebnim osvrtom na ulogu lovnika u organizaciji lova i prebrojavanje divljači. Obojica su svoje izlaganje potkrijepili brojnim videozapisima, što je ovo predavanje učinilo sadr-žajnijim i korisnijim. Tijekom

predavanja i sami su lovci ko-mentirali neka stručna i zakon-ska rješenja, uspoređujući ih sa sadašnjim načinom gospodare-nja u lovištu LD-a „Mosor“. Na kraju, predsjednik LD-a „Mosor“ Krešo Ćavar zahvalio je predavačima i istaknuo da će biti upriličeno još ovakvih edukativnih susreta, u čemu je

Predavanje za predsjednike i lovnike

dobio potporu svih nazočnih. Ova lijepa i ugodna večer zavr-šila je lovačkom zakuskom svih sudionika kod starog lovca Rajka Barbarića. U nešto opuštenijem ambijentu, uz odličan lovački gulaš i još dodataka, „utvrđiva-lo“ se gradivo s predavanja.

Vlado Bošnjak

Vlado Soldo govorio je o novinama u Zakonu o lovstvu



Sekcija Vitina jedna je od 20 sekcija „Kravice“ iz Ljubuškog. Dosta vode,

oranice i krša razlog je za ra-znolikost divljači u njezinu lovištu, dakle i mogućnost da

njezinih pedesetak članova kvalitetno lovi. Potrebe za druženjem posli-je lova i neke druge aktivnosti ponukale su lovce ove sekcije da izgrade neki svoj prostor.

Predsjednik Dražan Tambur podijelio je dužnosti: jedni su bili zaduženi za grube radove, drugi za finiranje, treći za po-krivanje… Pojedinci su pomo-gli financijski ili utjecajem kod uglednih ljudi da se osigura do-voljno novca. Zasluge nisu jed-nake, ali se nije gledalo koliko je tko pomogao, svakomu je bilo na volju i obraz. Bitno je da je kućica završena.Svečano otvaranje upriličeno je 12. travnja. Predsjednik sek-cije pozvao je sve sponzore, donatore i one koji su na bilo koji način pomogli izgradnju. Zbog obveza i činjenice da je te nedjelje bila sveta pričest u Ljubuškom, dobar dio pozva-nih nije mogao doći. Kućicu je blagoslovio vitinski župnik, a njezinu su otvaranju nazoči-li općinski načelnik Nevenko Barbarić, zastupnik u Fede-ralnom parlamentu Radoslav Luburić, predsjednik župa-

nijske Skupštine Ante Miše-tić, ministar financija u Vladi ŽZH Toni Kraljević, predsjed-nik Općinskog vijeća Ljubuški Tihomir Kvesić i drugi viđeni građani Ljubuškog. Kućica je dimenzija 8x6 m, a nadstrešnica 8x3 metra, što je posve dovoljno za potrebe ove sekcije. A može poslužiti i za druga okupljanja, pa i za dječje rođendanske zabave. Namješte-na je darovanim pokućstvom.Domaćini su spremili odličan gulaš od divljači, obilan roštilj i veće količine bijelog i crnog vina. Svi su bili ugodno izne-nađeni količinom i kvalitetom ponuđenog. Do kasno u noć se ostalo, pjesme, šale i priča nije falilo, a vino ko vino, uvijek uči-ni svoje. Događaj za pamćenje, uz želju da se slično učini i u drugim sekcijama Udruge.

Mario Herceg

HUL KRAVICA Ljubuški

LU M. M. BIKAN Vir

Vitinska lovačka kućica

Uobičajeno je da lo-vačka društva krajem lovne sezone prave

hajke na štetočine, kako bi se preostaloj plemenitoj divljači pomogao osigurati mir koji joj je nužan za proljetnu re-produkciju. Iz tih je razloga u lovištima Volujak, Podzave-lim, Kobilić i Podbila, kojima i gospodari, LU M. M. Bikan iz Vira organizirala veliku hajku na štetočine. Okupilo se pre-ko 300 lovaca iz Hercegovine, Dalmacije i Bosne, a kako lovci gaje izuzetno dobre i prijatelj-ske međusobne odnosne, ovaj im je susret dobro došao kao nastavak takve prakse.„Mnogo važnije od samog lova bilo je druženje i ozračje koje se inače u takvim prilikama stvara. Uz dobar lovački gu-laš ili grah zaliven hladnom

Divljač izmaknula hajkačima

Za lovačka, ali i neka druga okupljanja

Ugodno lovačko druženje pod šatorom



SKUPŠTINA

kapljicom, bolje su nam prola-zile razne lovačke priče, kao i brojne dvojbe o vrijednostima pojedinih lovačkih pasa“, ističe predsjednik Udruge Fidel Koš-tro, te dodaje kako je zadovo-ljan odzivom lovaca iz raznih krajeve regije, te profesional-nim odnosom prema lovu, po-našanjem u duhu lovačke etike i pravilima hajkanja.Bez obzira na dobru organiza-ciju hajke, vješto postavljene čeke i izuzetno lijepo vrijeme, divljač je izišla kao pobjednik.

Odstrijeljene su samo dvije lisice, a nekoliko je vukova za dlaku izmaklo ispred lovaca, iako su ih bili spremno čekali na zadanim mjestima.U pogledu odstrela štetočina hajka, dakle, nije polučila že-ljeni učinak, ali to nije smetalo lovcima da se druže uz kuhar-ski kazan i pjevaju uz harmo-niku okolo velike lovačke vatre do kasno u noć.

Mladen Bešlić

Usvojen je Poslovnik o radu Skupštine Društva. Na ovoj sjednici jako

aktivni zastupnik Lovne jedinice „Varda“ Zdravko Jurilj, imao je nekoliko primjedbi na predlo-ženi Poslovnik, no one ipak nisu utjecale na konačan stav zastu-pnika. Poslovnik je usvojen, uz pet suzdržanih glasova.Usvojeno je Izvješće o radu Upravnog odbora Društva u 2014. godini, jednoglasno. U ra-spravi, Krešo Ćavar, predsjednik Upravnog odbora, sveobuhvat-no je i jako otvoreno govorio o radu Društva i njegovih tijela, istaknuvši ono što je za pohva-liti ali i ono negativno, utvrdivši da je LD „Mosor“, bez obzira na neke probleme, i dalje društvo broj jedan u Savezu.Usvojeno je Izvješće o radu Nadzornog odbora Društva, premda ga nije bilo u pisanoj for-mi. Branko Škegro, predsjednik toga tijela, izvijestio je Skupštinu da ove godine nije uspio upriliči-ti sastanak Nadzornog odbora, a teško je išlo i lani. Zbog toga je podnio neopozivu ostavku na dužnost predsjednika Nadzor-nog odbora i članstvo u tom tije-lu, koju je Skupština jednoglasno

prihvatila. Po odluci Skupštine, Lovna jedinica „Desna obala“ treba predložiti drugog čovjeka u Nadzorni odbor.Usvojeno je Izvješće o finan-cijskom poslovanju Društva u 2014. godini, također jednogla-sno, uz napomenu da je Skupšti-na uskraćena za dio posla koji je trebao odraditi Nadzorni odbor.Četiri sljedeća izvješća za 2014. godinu: Izvješće o radu Stegov-nog suda, Izvješće o radu lovni-ka, Izvješće o radu lovočuvara i Izvješće o radu Stručnog vijeća, usvojena su jednoglasno, bez i riječi rasprave.Usvojen je Pravilnik o stegovnoj i materijalnoj odgovornosti čla-nova Društva, čime je prestao vrijediti onaj iz 1995. godine. Pravilnik je izradilo Stručno vi-jeće, predložilo ga Upravnom odboru Društva, a nakon što je dorađivan u neko-liko navrata, Upravni odbor predložio ga je Skupštini na razma-tranje i usvajanje. Već spomenuti zastupnik Zdravko Jurilj, u ime svoje lovne jedinice,

iznio je nekoliko pri-mjedbi na Pravilnik, ponajprije na članke koje drži gotovo ne-primjenjivima. Odgo-

varajući na te primjedbe, pred-sjednik Stručnog vijeća Vlado Bošnjak argumentirano je obja-snio zašto ti članci mogu i tre-baju ostati. Nakon toga, svi su se zastupnici glasovanjem izjasnili za predloženi Pravilnik.Kako je dosadašnji tužitelj Dra-gan Dugandžić dao ostavku na tu dužnost, Upravni odbor Društva zauzeo je stav da ne bi bilo dobro na brzinu birati dru-gog čovjeka koji će nakon krat-kog vremena dati ostavku ili, još gore, neće ništa raditi. Do ovog sastanka Skupštine nije bilo mo-guće predložiti i provjeriti sve kandidate za ovu dužnost, pa je Skupština svojom odlukom ovlastila Upravni odbor da on,

u roku od mjesec dana, izabere tužitelja i zamjenika tužitelja.Formirat će se Povjerenstvo za nabavku divljači u koje ulaze lovnik i lovočuvar Društva te po jedan predstavnik svake od če-tiri lovne jedinice. Od ove sezo-ne, naime, neće više biti povrata novca lovnik sekcijama i jedini-cama, nego će divljač za unos u lovište nabavljati predloženo Povjerenstvo.Naprijed navedene odluke do-nijela je Skupština LD-a „Mo-sor“ Široki Brijeg na sastanku održanom 30. travnja 2015., uz sudjelovanje 25 od ukupno 33 zastupnika. Bio je to prvi sa-stanak Skupštine otkako je na njezinu čelu Blago Lasić, koji se jako trudio stvoriti povoljno ozračje i uspostaviti neki novi stil njezina rada.

Dragan Naletilić

Novi Pravilnik o stegovnoj i materijalnoj odgovornosti


Kad je ovako dobro, valja i harmoniku “zakititi”

Sve po Poslovniku: javljanje za riječ, govornica...


LOVAČKO ORUŽJE

Pojedinačna zrna za lovačke puške sačmarice (kugle), danas proizvode gotovo svi ozbiljni proizvođači lovačkog streljiva u svijetu. Ima ih različitih vrsta i modela, no samo su neka – po svojim balističkim svoj-stvima i kvaliteti – poznata i popularna kod naših lovaca. Ovdje ističemo legendarnu i neizbježnu Rottweil BRENEK kuglu, koju u svome redeniku ima gotovo svaki naš lovac. „Brenekice“ su po popularnosti i zastuplje-nosti u prodavaonicama lovačkog streljiva još uvijek broj jedan u svijetu. No, tema ovoga teksta je jedan drugi pro-izvođača, koji je s nekoliko svojih modela kugli za sačmarice trenutačno velika novost i otkriće u svijetu lovačkog streljiva i za ko-jim su se europski i američki lovci doslovce pomamili.Riječ je, dakle, o proizvođaču DDUPLEKS iz Latvije, iz grada Rige, koji je još 80-ih go-dina prošlog stoljeća pokrenuo industrijsku proizvodnju modernih progresivnih i viso-ko učinkovitih proizvoda. Sad se bazira na proizvodnji specifičnog lovačkog streljiva, i sudeći po kritikama priznatih lovnih balisti-čara, radi to jako dobro i uspješno.Lovci iz Latvije i iz tog dijela svijeta opće-nito, u svim vrstama visokog lova koriste uglavnom glatke cijevi, te je tako nastala potreba za vrlo preciznim i učinkovitim hi-cem na daljinu. Vođeni tom potrebom, kon-struktori tvrtke DDUPLEKS proizveli su pet modela kugli koje savršeno zadovoljava-ju te potrebe i te su kugle u lovačkom svijetu danas sve popularnije. Kombinacijom čelika i plastike nastali su kompaktni projektili koji imaju izvrsna balistička svojstva, a kako ne sadrže olovo, potpuno zadovoljavaju eko-loške norme, koje su iz dana u dan sve rigo-roznije. Proizvode se u različitim kalibrima, od kojih su najčešći 12 i 16 te u kalibru 20.U ovome tekstu spomenut ćemo nekoliko modela DDUPLEKS kugli, te navesti glavne značajke svakoga od njih.

DDUPLEKS Monolit 28.

Brza i precizna kugla za pucanje na većim udaljenostima. Tijelo kugle je izrađeno od čelika i ima pocinčan premaz protiv koro-zije. Povratni trzaj je kratak i mekan, što omogućuje brzo ciljanje za sljedeći preci-zan pucanj.

vidualnom lovu, gdje svojom preciznošću omogućuje uspješno pucanje na većim udaljenostima. Ova kugla je napravljena od materijala koji je otporan na deformiranje, oblika je kugle koja je precizno balansirana i idealno smje-štena u središte mase koja joj osigurava precizan pogodak na većim udaljenostima.Plastični dijelovi kugle smanjuju trenje unutar cijevi i osiguravaju prolaz kugle kroz bilo koji čok. Tijekom leta, stražnji dio kugle zajedno s bočnim površinama stabilizira tijelo kugle prema naprijed. U trenutku udarca ispred površine Monolit 28. stvara krug, čistu ulaznu ranu i zadaje snažan udarac. Masivno tijelo kugle prodi-re duboko i ne raspada se u krhotine. Tehnički podaci: težina kugle 28,4 grama; brzina 445 m/s; energija 2810 J

DDUPLEKS Monolit 32.

O svojstvima ove kugle ne treba puno pi-sati jer su slična prethodnoj, što će reći da ova kugla također ima visoku preciznost, smanjenu mogućnost rikošeta i da duboko prodire u tijelo divljači.Zbog specifične težine kugle od 32 grama, tehnička svojstva su joj nešto drugačija u odnosu na Monolit 28.Tehnički podaci: težina kugle 32 grama; brzina 430 m/s; energija 2960 J

Nabavka DDUPLEKS kugli za sačmaricu moguća je u većini velikih europskih prodavaonica oružja i streljiva. Cijena im je jako prihvatljiva, i u europskim prodavaonicama ne prelazi dva eura po komadu

To je posebno pogodno za poluautomat-sku pušku. Kugla je vrlo otporna na rikošet i ima izvrsnu sposobnost da prolazi kroz razne prepreke (granje, grmlje, gusta trava i sl.), što je čini izuzetno korisnom prili-kom lova u gusto obraslom terenu. Prilikom pucanja kroz prepreke kugla do-bro zadržava početnu putanju. Kod pogot-ka u metu, kugla osigurava snažan udarac te ostaje u jednom komadu i stoga ne kon-taminira meso odstrijeljene divljači.Monolit 28. kugla učinkovito se koristi u lovu na visoku divljač. Zbog slabog povrat-nog trzaja omiljena je u skupnom i indi-

piše MLADEN BEŠLIĆ


Velika probojnost kroz prepreke do cilja

LOVAČKO ORUŽJE

DDUPLEKS Dupo 28.

Kugla s brzim i snažnim zaustavnim učin-kom. Tijekom udara u metu pravi ulaznu ranu max. do 2 cm, a kroz daljnje prodi-ranje ona se proširuje. U međuvremenu uzrokuje snažan hidrodinamički šok koji trga vitalne organe od kojeg divljač u šoku biva zaustavlje-na.

Velika preci-znost i velika početna

brzina omogućuju joj pogađanje brzih ciljeva, na koje se prenosi njezina snažna udarna moć koja osigurava oba-ranje divljači na udaljenosti do šezdesetak metara.U slučaju netočnog pogotka, dakle pogot-ka u vitalne dijelove tijela divljači, ova kugla stvara velik ulazni promjer koji uzrokuje kr-varenja koja se ne zatvaraju kod tako velike rane i divljač biva brzo zaustavljena. Dupo 28. ima i druge učinke, primjerice, ako pogodi frontalni dio tijela, djeluje uglav-nom prema unutra, tako što se rascjepka u 6 krhotina od kojih svaka teži oko 1,2 g. Kr-hotine imaju svaka posebno jednak učinak, uspoređeno, kao sačma od 6 mm.Preostali dio tijela kugle zadržava 70-75 posto svoje početne mase i dalje duboko prodire u tijelo divljači.Šest krhotina zajedno s tijelom obuhvaćaju širok snop razornih elemenata, koji trgaju kosti, tkiva te utrobu, gdje u većini sluča-jeva od tako zadobivenih ozljeda divljač ostaje na mjestu nastrela.Tehnički podaci: težina kugle 28 grama; brzina 445 m/s; energija 2770 J

DDUPLEKS Hexolit 32.

Kugla s iznimno snažnim učinkom. Kod udara u tijelo frontalni dio kugle se odmah povećava od 18,5 do 36-38 mm u promjeru – to je jedan od najvećih promjera proši-renja kod standardnih pojedinačnih kugli. Tako deformirana stvara otvor promjera 3,5 cm, te se raspada u 6 simetričnih krho-tina koje uzrokuju veliku površinu ošteće-

nja tkiva divljači.Jedinstveni učinak hidrodinamičkog šoka unutar tijela uz dizidentske štete osigura-va sigurnost odstrela i ostajanje na mjestu nastrela. Zbog ovakvih svojstava, kugla po-stiže dobre rezultate čak i kod nesavršenih pogodaka.Kugla Hexolit 32. nastala je istraživanjem tijekom nekoliko lovačkih sezona modifi-kacijom Dupo-a 28. Kao rezultat toga oduzeta je Splinter membrana koja je sprječavala raspadanje tijela kugle, tako da frontalni dio Hexoli-ta 32. izaziva snažan dvostruki učinak. I ova kugla u slučaju nesavršenog pogotka, sa 6 krhotina i glavnim tijelom pravi go-lemu i smrtonosnu ranu na tijelu divljači. Te krhotine najčešće u svojoj putanji oštete kralježnicu i živce, pa divljač paralizirana ostaje na mjestu odstrela.Unatoč velikoj ulaznoj rani Hexolit 32. ne uzrokuje veliku štetu na mesu jer se krv dobrim dijelom iscijedi kroz ulazni otvor na tijelu divljači.Zahvaljujući njezinoj preciznosti, učinko-vitosti i kvaliteti, ovu kuglu i najzahtjevniji lovci drže jednom od najboljih. U prilog tome su dokazi iz obavljenog te-stiranja koji pokazuju kako se pucanjem na godišnjeg vepra s udaljenosti od 50 meta-ra, koji je bio nesavršen pogodak u trbuh,

DDUPLEKS Rossa 32.

Kugla visoke preciznosti, ima svojstvo br-zog širenja prilikom dodirne točke s me-tom, te duboko i razantno prodiranje.Osim dobre preciznosti na velikim uda-ljenostima koju joj omogućuje posebna konstrukcija tijela, ima i dobru sposobnost prodiranja i veliku zaustavnu moć, koja divljači nanosi smrtonosnu ranu. Veoma je pogodna za lov krupne div-ljači.

N a -kon udara u ti-

jelo pravi snažan i dubok prodor, obično ostaje u jednom

komadu, ne rasipa se.Njezin frontalni dio širi se od 18,5 mm do 27 mm u promjeru, gdje i nakon deforma-cije ostaje u jednom komadu.Ova kugla također pokazuje dobre rezulta-te u pucanju na većim udaljenostima, čak i do 70- ak metara. Kao i druge kugle iz DDUPLEKS serije, Ro-ssa 32. stvara snažan udarni val koji uzro-kuje hidrodinamički šok koji prekida dišni i nervni sustav. Kugla Rossa 32. jako je stabilna i pri uda-ru o prepreke prije konačnog cilja znatnije se ne deformira. Stoga je pogodna za lov izuzetno krupne divljači, budući da dobro zadržava početnu putanju, i kod udara u veće kosti lako ih probija ostavljajući time divljač na mjestu nastrela.Tehnički podaci: težina kugle 32 grama; brzina 405 m/s; energija 2625 JNabavka DDUPLEKS kugli za sačmaricu moguća je u većini velikih europskih pro-davaonica oružja i streljiva. Trenutačno nam nije poznato nude li ih i neki naši tr-govci. Nama najbliže zastupstvo je u Slo-veniji kod firme VIPOTNIK iz Maribora, a u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj mogu se kupiti uz predočenje određene potvrde. Cijena im je jako prihvatljiva, i u europ-skim prodavaonicama ne prelazi 2 eura po komadu. Pakirane su u kutijama po 5 komada, a cijena jedne kutije (Slovenija, Njemačka, Austrija) je između 8 i 10 eura.

unatoč tome životinja odmah zaustavila. Kasnijim X-ray pregledom otkriveni su svi dijelovi kugle koji su se nalazili u tijelu divljači. Tri krhotine uz glavno tijelo kugle putovale su 19-26 cm i stale pod kožom na suprotnoj strani. Jedna krhotina probila je sve do trbuha i zaustavila se u tetivi noge. Preostale dvije krhotine napravile su pravi posao i zapele u kralježnici. Ukupni učinak kugle bio je savršeno učinkovit.Ovaj model kugle dovoljno je snažan za lov crne divljači, a u Rusiji ga tamošnji lovci rado koriste za lov na medvjeda.Tehnički podaci: težina kugle 32 grama; brzina 425 m/s; energija 2890 J



SOKOLARSTVO

Nikad ne reci nikad! Možda je to otrcana fraza, ali u mom

slučaju ona zvuči stvarno, životno i itekako primjenjivo. Kada sam se, naime, 2011. vratio iz Al Aina (Dubai – Ujedinjeni Arapski Emirati) s Drugoga internacionalnog sokolarskog festival, poanta svega što sam u tom trenutku imao reći bila je, od mene dosta.U Emiratima mi je tada stvarno bilo odlično (pisao sam u tome u ovome listu), ali problemi tijekom putovanja,

„tumbanja“ po autobusu na putu za Beograd čovjeku od dva metra, onda „kalvarija“ na povratku kad je autobus izletio s ceste zbog snijega pa sam s grupom putnika pješice, onako po snijegu, izašao na vrh Čemerna (Gacko) gdje smo čekali drugi autobus, sve su to razlozi koji su utjecali na moju tadašnju odluku.A onda, u studenom 2014., stiže mi e-mail, poziv iz-ravno od organizatora, da kao sokolar predstavljam BiH na Trećem internacionalnom sokolarskom festivalu, koji će

se održati u Abu Dabiju od 7 do 13. prosinca 2014. Nema šanse, bile su moje prve riječi. Ali, moderna tehnologija u komuniciranju je čudo. Naime FB, Skype i svakidašnji kontakt sa starim prijateljima iz okruženja, koji su također dobili poziv, učinili su da sam poziv, ipak, prihvatio. Tih dvadesetak dana do put-ovanja prošlo je u spremanju za put, u traženju narodne nošnje, odjeće, pa sokolar-ska rukavica, fotoaparat… Konačno, dan prije puta sve je bilo spakirano. Ovom bih

prilikom posebice zahvalio Turističkoj zajednici općine Čapljina i Parku prirode Karaotok, od kojih sam dobio velik broj prospekata i reklamnog materijala koji sam također ponio sa sobom.Noćno putovanje za Beograd, susret sa starim prijateljem Milenkom Aćimovićem-Aćimom, kod njega doma ka-vica, doručak i, uz prijateljski razgovor, tih nekoliko sati do leta prošlo je u trenu. Krenuli smo na aerodrom. I Aćim ide na festival, s još jednim so-kolarom i dvoje umjetnika iz

I program i sadržaj na nezaboravnoj razini

NOVO PUTOVANJE U SOKOLARSKI ELDORADO

Pustinjski kamp


SOKOLARSTVO

PUSTINJSKI KAMP

Srbije. Aerodromska proce-dura, ukrcavanje i zrakoplov je, konačno, u zraku. Tih pet i pol sati koliko traje let, prolazi brzo i evo nas u Abu Dabiju. Tu nas čeka domaćin i u kombiju nas vozi u kamp, od Abu Dabija udaljen nekih 140 kilometara, duboko u pustinji.

PUSTINJSKI KAMP 7. – 10. prosinca 2014.

Nezaboravan doživljaj, ne znam kako drugačije opi-sati sve ono što se tamo događalo. Domaćini su se istinski potrudili, kroz način i organizaciju života u kampu dočarati nam život u pustinji. Sve naše aktivnosti u ta četiri dana bile su vezane uz šatore: šator za spavanje, šator restoran, konferencijski šator, šator za smještaj ptica gra-

bljivica, šator za ovo, šator za ono… Bitno je reći da smo svi, kroz različite aktivnosti, pronalazili svoja polja interesa i svatko je mogao biti zadovoljan. Svakodnevno su se održavale konferencije s temom so-kolarstva, iznošena su nova iskustva, uvečer bi se prika-zivali filmovi koje su sa sobom donijeli sokolari, a u slobodno vrijeme, pogotovo uvečer, družili smo se uz logor-sku vatru, lutali pustinjom, fotografirali… Svakodnevno su na programu bili i pokazni letovi s novim tehnikama u obuci ptica grabljivica: letovi na balon, na zmaja, na vabak koji vuče teledirigirani avion… I kao posebna, prvi put viđena atrakcija, trening sokola na umjetnu hubaru (vrsta potrka, droplje). Naime, organizatori

su napravili vjernu, teledirigi-ranu kopiju hubare koja je po bojama, anatomiji, letu i radu krila toliko vjerna originalu, da je sokoli love kao da je prava ptica. Dva događaja iz pustinjskog kampa ostavila su na mene poseban dojam. Prvi, sudjelovanje u tradicio-nalnom lovu sa sokolom u pustinji. U taj smo lov išli u grupama od po 15-20 sokolara gdje smo, jašući na devama, pratili lokalne sokolare. Hu-bare koje smo lovili bile su iz umjetnog uzgoja i ispuštene u teren večer prije. Po letnim svojstvima nisu bile ni blizu pravim, divljim, ali su itekako poslužile svrsi. Bit ovoga pustinjskog lova je u tome da arapski sokolar, jašući na devi sa sokolom ispred sebe, traži hubaru, odnosno

hubarin trag u pijesku i slijedi ga dok ne podigne hubaru koja, dobro kamuflirana, leži u pijesku, obično pokraj nekog suhog panja ili otpale grane. Kad hubara poleti, sokolar skida kapicu sokolu i lov počinje. A kad će završiti, ovisi od kondicije ispuštenih hubara. Sve u svemu vidio sam desetak letova, od kojih su 3-4 bila vrhunska.Druga stvar koja me se straho-vito dojmila jest posjet bolnici za sokolove u Abu Dabiju, najvećoj te vrste u svijetu, u kojoj rade vodeći svjetski stručnjaci iz oblasti veterine i liječenja ptica grabljivica. Tu smo vidjeli mnoge sokolove na liječenju, vidjeli smo muzej sokolarstva te zatvorene voli-jere za mitarenje ptica. Ova je bolnica dobila najviše svjetske nagrade i priznanja za svoj rad.

Sokolar sa sokolom i ulovljenom hubarom

Tradicionalni lov na hubaru

Razgovori

Sokol i umjetna hubara


SOKOLARSTVO

AL FORSAN 11. – 13. prosinca 2014.

Po povratku u Abu Dabi, od-mah smo krenuli u Al Forsan. To je golemi sportski kompleks u samom Abu Dabiju i on je bio predviđen za drugi dio festi-vala. Nacionalne reprezentacije su dobile šatore u kojima su bili plakati sa slikama i nacio-nalnim obilježjima koje smo poslali prije samog polaska. Domaćini su ih isprintali u velikim formatima i postavili na zidovima. Sokolari s prostora ex YU dobili su dva šatora, koji su bili spojeni. Na stolovima u

šatorima smo poredali reklamni materijal koji smo donijeli i ovaj završni dio festivala mogao je početi. Na otvaranju ovoga dijela festi-vala nacionalne reprezentacije išle su jedna za drugom noseći zastavu i tablu s natpisom svoje zemlje. Toliki broj reprezen-tacija, više stotina sudionika iz 86 zemalja i impresivno šarenilo narodnih nošnji, nešto je jako fascinantno što je tre-balo doživjeti. Imali smo čast da je otvaranje svojim dolas-kom uveličao i sam šeik, koji je nakon otvaranja prošetao po nacionalnim šatorima i srdačno

AL FORSAN

se rukovao sa svim sudionicima festivala. Ovaj dio festivala bio je zamišljen kao prezentacija samog sokolarstva, tradicije u sokolarstvu i trenutačnog stanja sokolarstva u pojedinim zemljama, a sve kroz kontakte, druženja i prezentacije. Sam Abu Dabi kao grad ima izuzet-no dobro organiziran sokolar-ski klub koji broji 3000 članova i mislim da ta brojka sama za sebe objašnjava odakle toliki interes za sokolarstvo i posjet festivalu. Među posjetiteljima je bio velik broj djece, što kroz organizirane posjete škola, što s roditeljima.

Uz nacionalne šatore bili su postavljeni i prodajni šatori u kojima je bilo moguće kupiti sokolarsku opremu po dosta povoljnim cijenama.Posljednjeg dana festivala domaćin je organizirao večeru u nekoj vrsti amfiteatra, gdje smo sjedili na njihovim tradi-cionalnim jastucima i uživali u tradicionalnim jelima, uz glazbu uživo. U 2.30 ujutro krenuli smo natrag. Vožnja do aerodroma, let za Beograd, autobus do kuće. I na kraju, što reći, osim: „Nikad ne reci nikad“.

Perica Dodig

Svečana parada

Veliko zanimanje djece

Svečana večera

Posjet bolnici za sokolove

U narodnoj nošnji sa sokolom Ispred plakata BiH



nao sam od ranije da postoje Hajdučka vrata na Čvrsnici, taj biser prirode, ali do tada ih nisam vidio, pa sam zatražio odo-brenje za lov divojarca na tome terenu.Stigao sam s lovočuvarom Nikom Šari-ćem u Divu Grabovicu, gdje smo ostavili auto i s ruksacima krenuli uz planinu. Izišli smo oko podne do lovačke kuće na Žlijebu, pa smo se odmorili uz lijepu kavu (bez puno zadržavanja), te smo produžili penjanjem do lovačke kuće na Tisama, gdje smo izišli za vidika i preno-ćili. Preostalo nam je još izići uz Strme-nicu do Hajdučkih vrata, pa smo sutra ujutro krenuli gore. Idući još iz Dive Grabovice prema Žlijebu i dalje prema Tisama, kao i uz Strmenicu, vidjeli smo divokoze na više mjesta, ali nismo puno

ni obraćali na njih pažnju, jer nismo nig-dje zapazili pravoga samca za odstrel. Na nekim mjestima, gdje je teren zaklo-njen, čuli smo osipanje kamena, što je mogao prouzročiti i neki samac, ali i u tim situacijama, nismo skretali sa staze, već smo išli dalje, jer smo namjeravali ići na Hajdučka vrata.Kada smo izišli do Hajdučkih vrata, odu-ševio sam se gledajući taj kameni fanta-stični luk, koji djeluje kao pravi dragulj u lijepoj prirodi. Izuzetno je vitak i vrlo elegantan, a uz sve to prirodan i jedno-stavan, kao da je izrastao iz terena. Za one lovce, koji nisu gore bili, Hajdučka vrata se nalaze pri samom vrhu sjever-nog dijela planine Čvrsnice.Hajdučka vrata su visoko u planini i na isturenom terenu, gdje su izložena veli-kom nevremenu i žestokim sjevernim i sjeveroistočnim vjetrovima, a i jugovina gore može biti vrlo jaka, pa i olujna. Pra-vo je čudo kako se do današnjih dana

održao tako uzak i tanak kameni svod, a i golim se okom mogu vidjeti pukoti-ne na luku, pa može zalaziti i smrzavati se voda, što je vrlo opasno za stabilnost svoda iznad vrata. Bilo bi lijepo i nužno da mjerodavno ministarstvo za zaštitu prirode i okoliša, u suradnji s odgovara-jućom stručnom institucijom, planira i pokrene akciju injektiranja i zaštite Haj-dučkih vrata. Siguran sam da bi to cije-nili i podržali, pa i pomogli mnogi pravi ljubitelji prirode, a posebno lovci, pla-ninari, izviđači, kao i mnogi drugi ljudi, jer je ovo rijetkost u prirodi, pogotovo kod nas. Nakon što smo pregledali Hajdučka vra-ta i lijepo se odmorili od Strmenice (koja sliči na Kalvariju), nastavili smo s lovom. Nismo se udaljili možda ni stotinu meta-ra od Vrata, ugledali smo pravoga samca za odstrel, koji je bio na produženom i nešto nižem terenu. Odmah smo vidje-li da su mu rogovi duplo duži od ušiju,

Z piše DRAGO LASIĆ

Hajdučkavrata


LOVAČKA PRIČA

što je siguran znak kapitalnog trofeja, a dvogledima smo ocijenili da je stariji divojarac. Nismo se nadali da ćemo od-mah tu naći ovakvoga jarca. Lovci imaju običaj reći: „Kada lov hoće – hoće!“ Ja bih dodao: „Ovaj divojarac, poslije Haj-dučkih vrata, došao je kao – kec na de-setku!“, što bi se reklo u kartama.Našli smo se u dosta povoljnoj poziciji, a nisam se bio još ni umorio idući od Vrata, pa sam odmah opalio s lovačkog štapa. – Divojarac je bio star jedanaest godina, s trofejem od puna 104 poe-na (uključujući i dva poena za starost). Rogovi su dobro dugi, s lijepo povijenim kukama i dobrim rasponom, ali su dosta tanki, a i sada su kod mene, da kažem, kao rijedak trofej od divojarca.Znamo da je, kod ocjene ro-govlja, za dužinu koeficijent 1,50, a za visini i raspon koefi-cijent je 1, te za debljinu, od-nosno za opseg je čak 4, što znači da opseg debljeg roga, mjeren iznad samoga rožišta, ima vrlo velik utjecaj kod bo-dovanja trofeja divojarca. Ovo pišem stoga što bi ovaj trofej sigurno bio srebrni (nedostaje mu samo jedan poen za sre-bro), a vjerojatno čak i zlatni, da mu je debljina, odnosno opseg debljeg roga, razmjeran dužini i ostalom. Inače i u tijelu bio je vrlo vita-lan i elegantan, pa je izgledao kao da je sav od mišića, a ne „nabijen“, kao što je većina divojaraca pred parenje, krajem listopada. Kada se sve to sagleda, može se pretpostaviti da je i on imao, što bi se reklo, „hajdučke krvi“, a vjerujem da mu je i stanište bilo tu, u rajonu Hajdučkih vrata, gdje je i odstrijeljen. Niko je, kao iskusan lovočuvar, lako i brzo pripremio divojarca, a nije mu ni bilo teško odvojiti utrobu, jer je bio lije-po pogođen. Zagledali smo trofej i uži-vali u svemu, jer nam je i taj čitav dan bio lijep, pa smo lagano zalijevali lijepom lozom, kako je i naš stari običaj, a i lov je bio završen. Nakon svega, krenuli smo niz Strmenicu, noseći dosta teškog di-vojarca, te smo sišli do lovačke kuće na Tisama i tu ponovno prenoćili.Ovaj dio Čvrsnice naziva se Tise, najvje-rojatnije po tome što tu i rastu tise u re-

lativno većem broju, premda je tisa sve rjeđe drvo i na ovome terenu. Također i na drugim planinama, gdje je tisa još rjeđe drvo nego ovdje, vremenom se smanjuje broj tisa. Problem je u tome da se na njima stalno kidaju i lome grane, pa se one tako degeneriraju i uništavaju. Naime, postoji od davnina vjerovanje u narodu da grančica tise čuva kuću i če-ljad, odgoni nesreću i tako dalje. Radi toga su ljudi, idući u planinu, uvijek na-stojali donijeti granu tise, sebi i bližnji-ma, a takav je bio i običaj, koji se zadr-žao do današnjih dana. Imao sam priliku

vidjeti da su oblomljene grane i na tisi gdje je nepristupačno, pa mi je rečeno, da se ljudi vežu konopom, da bi otkinuli i ponijeli bar jednu granu tise.Osim navedenog, od debla tise režu se i podloge za lovačke trofeje, koje su vrlo tražene, jer im, nakon pravilnog sušenja u hladu, nikada kora ne opada, a i godo-vi su izraziti i lijepi, kao što je vrlo lijepa i prirodna boja podloge. Za ovu svrhu, po šumi se sijeku, gdje se god nađu, čitava stabla odgovarajuće debljine, a što je vrlo štetno i nedopustivo.Još da napomenem da se od tise prave i moći, kao i razni drugi predmeti i to kod skoro svih vjera, jer se od davnina tisa smatra kao sveto drvo, a zna se da tisa ima i pojas neke indukcije oko svo-ga stabla. Ljudi govore da je to i naučno dokazano. Znamo da lovci nisu fanatici i sujevjerni ljudi, ali kod mnogih se nađe i grančica tise u ruksaku.Dvije noći prespavali smo uz poluotvo-

ren prozor, jer je bilo mnogo dima, radi lošeg dimnjaka u lovačkoj kući. Vrijeme je bilo vedro i dobro hladno, što je i nor-malno za kasnu jesen u planini, pa smo morali ložiti vatru cijelu noć i bez obzira na dim. Slijedeći, treći dan smo, odmah izjutra, sredili lovačku kuću i krenuli niz planinu, istim putom, opet preko Žlije-ba do Dive Grabovice, gdje smo stigli u sami sumrak.Čim smo došli do auta, vidio dam da su odvaljena vratašca na rezervoaru za go-rivo (koja se zaključavaju), a unutarnji poklopac samo formalno navijen (Fiat

125 P). Sreća je bila da sam, pri-likom polaska u lov, kao što sam uvijek radio, napunio rezervoar goriva, pa je nešto i ostalo iza lopova, te sam mogao voziti bar donekle, gdje ima vozila i gdje se mogu snaći.Ostavio sam Niku u Grabovici i produžio kući, misleći da pa-žljivom vožnjom mogu doći. Međutim, upravo u Raštanima mi je nestalo goriva, a bilo je to krajem listopada 1991., kada je u Mostaru i okolnim mjestima bilo mnogo tzv. rezervista i ostalog ološa. U to vrijeme, osjećalo se opće bezvlašće i bilo je vrlo „vuč-ljivo“, pogotovo na tome mjestu, u noći stajati na cesti, s oružjem

u autu. Našao sam se u blizini stare želje-zničke stanice u Raštanima, gdje je upra-vo bilo okupljanje rezervista iz Raštana i susjednih sela. Dogodila se, što naš narod kaže, „sreća u nesreći“, jer je ubrzo naišao moj prijatelj Brko Jurić, koji me je, prema svjetlima svoga auta, prepoznao na cesti i vrlo brzo mi donio malo benzina, pa sam produžio i izvukao se odatle. I danas da sretnem toga lupeža, koji mi je izvukao gorivo iz auta, rado bih mu „zahvalio“, a skoro sigurno znam da je to jedan mještanin, jer je nastupio Do-movinski rat, pa ga poslije nisam vidio. Mogao sam vrlo lako, radi toga, doći u veliku nepriliku i sam Bog znade kako bi se sve završilo.Šteta je što mi se desila krađa goriva i još mnogo gore ovo što je za nju vezano, jer mi je sve to zasjenilo i pokvarilo vrlo uspješan lov s obilaskom Hajdučkih vra-ta, ali i to se desi u lovu i pamti se dugo.


LOVNA KINOLOGIJA

Ovih smo dana zasuti porukama medija o opasnosti-ma koje vrebaju na životinje i ljude, i to baš s onih površina gdje se osjećamo najljepše i najslobodnije, a to je priroda. Naime, s dolaskom proljeća i toplijih dana, sve vrste namet-nika koje su preživjele zimu postaju aktivne kako u smislu traženja hrane, tako i u borbi za opstanak, odnosno repro-dukciju. Ovdje ćemo se baviti isključivo nametnicima koji ugrožavaju zdravlje naših pasa, a pojedini su čak prenositelji zajedničkih bolesti, odnosno prenose bolest sa životinje na čovjeka i obrnuto (zoonoze).

Da bi jedan nametnik (parazit) postao reproduktivno sposo-ban najprije se mora nahra-niti, a da bi se nahranio mora pronaći svoga nositelja, što je, nažalost, u ovom slučaju naj-češće naš pas. Razni nametnici pronalaze veoma pogodan ži-votni prostor u krznu, na koži i u koži psa, a kako znamo da je koža živi organ i „prva borbena crta“ svakoga živog bića, onda nije naodmet posvetiti malo više pozornosti zdravlju naših pasa, a samim tim i prevenirati invaziju štetnih nametnika, ba-rem u bližem okruženju. Stručno su paraziti podijeljeni na unutarnje (endoparaziti) i

vanjske (ektoparaziti). Endo-paraziti su oni koji žive u tijelu naših pasa, najčešće u crijevi-ma, krvnim žilama, plućima i srcu, a riječ je o glistama i trakavicama (askaridi, ankilo-stomi i ehinokoki), no postoje i trihuridi, giardije i dilofilarije kojih, srećom, nema na ovim prostorima. Ektoparaziti koji su na našim prostorima prava napast za životinje, pa i za ljude su: krpelji, pseća buha, grinje, šugarci, komarci i demodex.

KRPELJI

Krpelji su mali paučnjaci iz nadporodice Ixodidae, žute su

ili smeđe boje i hrane se krv-lju sisavaca, ptica, a ponekad i gmazova. Na svijetu je poznato oko 300 vrsta krpelja. Na na-šim su prostorima aktivni od ranog proljeća do vrućih ljet-nih dana i u ranu jesen dok su temperature relativno povoljne a vlažnost dosta visoka. Krpelj ne leti, ne skače i ne pada s vi-sina, nema ni oči, ali ima tzv. Hallerov organ, specijalni sen-

Današnja medi-cina drži da čo-vjek i pas mogu oboljeti od oko 90 zajedničkih bole-sti. Stoga vodimo računa o zdravlju svojih pasa, jer o njima često ovisi i naše zdravlje

Proljetna invazija psećih nametnika

piše ZDRAVKO PRANJIĆ-BRIŽANKIĆ


LOVNA KINOLOGIJA

zor kojim osjeti koncentraciju ugljičnog dioksida u okruže-nju, toplinsko zračenje i kre-tanje kroz obližnju vegetaciju, i tada kreće prema mogućoj žrtvi. Popne se na vrh travke ili neke grančice, raširi prednji par nogu i kada moguća žrtva naiđe pokraj njega, zakači se i gmižući po tijelu čak po neko-liko sati traži pogodno mjesto za ubod. Kako mu je rilce vrlo kratko onda na tijelu žrtve traži najvlažniji i najtanji dio kože. Kada ženka pronađe odgova-rajuće mjesto za ubod onda mirisom poziva mužjaka jer je spremna za oplodnju, i dok je mali crni mužjak oplođuje ona sišući krv ispušta hormon rasta koji joj omogućava povećanje tijela za čak 100 puta. Kada se nasisa dovoljno krvi ženka se otpušta s tijela žrtve i traži ta-mnija i vlažnija skloništa u koja polaže od nekoliko stotina do čak nekoliko tisuća vrlo otrov-nih jaja koje čak ni mravi ne jedu. Od polaganja jaja do izli-jeganja odraslih jedinki dosta je dugačak put, ovisno o klimat-skim uvjetima, ciklus traje od 250 do 280 dana, a u nešto loši-jim uvjetima čak do četiri god. Krpelji su neugodniji od ostalih nametnika jer često mogu na-štetiti svome nosiocu ne samo

sisanjem krvi nego i prijeno-som nekih teških bolesti.

BOLESTI KOJE PRENOSI KRPELJ

Srećom nisu svi krpelji zaraže-ni, pa ništa ne možemo uopća-vati. Naime, u stručnoj literatu-ri stoji podatak da su od 1000 krpelja zaražena samo tri, a da su pojave bolesti lokalizirane samo u nekim predjelima našeg okruženja. Činjenice, međutim, pobijaju ovu tvrdnju, jer su se neke parazitske bolesti kojih do sada nije bilo pojavile na loka-litetima s većom nadmorskom visinom, iako je struka tvrdila da su moguće samo ispod 500 m n/v. U nekoliko zadnjih go-dina krpeljna groznica (piro-plazmoza) se pojavila i u mome kraju, iako smo locirani iznad 900 m n/v, a pojavili su se, do-duše, samo sporadični slučajevi i lišmanioze i demodikoze.Ovdje ćemo navesti samo ne-koliko teških oboljenja koje može prenijeti zaraženi krpelj, neke samo na pse, a neke i na pse i na ljude, a to su: lajmska bolest, krpeljni meningoence-falitis, piroplazmoza, anaplaz-moza, tularemija, krpeljna pa-raliza i cistaukszoonoza.LAJMSKA BOLEST je multi-

sustavno oboljenje subakutnog i kroničnog tipa koje izaziva bakterija Borrela Burgdofer. Zahvaća u prvom redu kožu, a zatim srce, zglobove i središ-nji živčani sustav. Otkrivena je 1975. u gradu Lajmu (SAD), a god. 1981. Burgdofer je iz kr-pelja izolirao spiralno uvijen mikroorganizam koji pripada rodu Barelia.KRPELJNA GROZNICA ili PIROPLAZMOZA je bolest koju kod pasa izaziva parazit Piroplasmosis Canis i najteži je i najopasniji oblik djelovanja krvnih parazita. Po ujedu krpe-lja protozoa koju je on prenio u krv psa napada eritrocite (crve-ne krvne stanice), što u konač-nici dovodi do razaranja i ras-padanja svih krvnih elemenata. Razoreni eritrociti i paraziti se grupiraju u kapilarama raznih tkiva i kao otrov izazivaju razli-čite poremećaje u organizmu psa, a vidljivi su poremećaji i u središnjem živčanom sustavu. Piroplazmoza se pojavljuje 5-7 dana po ujedu zaraženog kr-pelja i manifestira se visokom temperaturom, bezvoljnošću psa, ponekad groznicom i kr-vavim mokrenjem. Nakon 24 sata od pojave prvih simptoma stanje životinje se drastično pogoršava, pas povraća, ubr-

zano i otežano diše, a vidljive sluzokože postaju žute pora-di nastanka žutice. Oboljeli psi se hitno moraju uključiti u kompletan terapeutski tretman koji u većini slučajeva rezultira ozdravljenjem životinje. Svako dvoumljenje je samo gubitak vremena, a konačni rezultat je, nažalost, smrt našeg ljubimca. Piroplazmoza se može sprije-čiti svakodnevnim pregledom našega psa, i ako na njegovu tijelu pronađemo krpelja izva-dimo ga bez bojazni od poslje-dica, jer zaraženi krpelj može prenijeti bolest tek nakon 30 sati od ugriza, što nam u biti daje dovoljno vremena da to spriječimo. Naime, krpelju je potrebno čak 30 sati da para-zit iz njegova probavnog trakta prijeđe put do krvi našega psa, a tu smo u velikoj prednosti ako imalo vodimo računa o zdravlju svojih pasa. Doduše u današnjoj kemijskoj industri-ji postoji niz preparata koji se svakodnevno nude na tržištu kao zaštita od raznih nametni-ka pa nije naodmet pokušati i na taj način spriječiti neželjene posljedice u našim boksovima.KRPELJNI MENINGOENCE-FALITIS je virusna bolest koju zaraženi krpelj nosi u svojoj sli-ni, a prirodni rezervoar virusa su ptice i sitni šumski glodavci. Doduše postoji i transovarijalni prijenosnik virusa, a to je kada majka krpelj prenosi virus na svoje potomstvo. Bolest se ma-nifestira upalom mozga i mož-danih ovojnica kod ljudi i dijeli se na azijski i zapadnoeuropski tip. Azijski (dalekoistočni) tip virusa najteži je oblik upale mozga i moždanih ovojnica s visokom stopom smrtnosti, a zapadnoeuropski tip je daleko blaži i najčešće je lociran sje-vernije od naših prostora, u hr-vatskom Međimurju, Sloveniji i Mađarskoj. Dolaskom topli-jeg vremena šetnja prirodom je nemjerljiva sreća za ljudski organizam, ali je bitno pridr-žavati se preventivnih mjera, jer ova opasnost vreba baš u


LOVNA KINOLOGIJA

prirodi. Preventiva su razna re-pelentna sredstva koja se danas mogu naći na tržištu, i obvezno skidanje i pranje odjeće po po-vratku iz šetnje, a da ne govo-rimo o pregledu vlastitog tijela i tuširanju. Najsigurnija zaštita su redovita cijepljenja protiv mogućih bolesti koje prenosi na ljude zaraženi krpelj. Kako bismo od krpelja zaštitili svoga psa potrebno ga je prije polaska u prirodu temeljito na-prašiti ili namočiti sredstvom protiv kožnih nametnika.

PSEĆA BUHA

Od svih nametnika koji pro-nalaze svoj životni prostor na psu najučestalije i najdosadni-je su pseće buhe. One na psu pronalaze bogat izbor hrane, od osušenih ljuskica kože i loja, preko osušene izmetine oko čmara do tkivne tekućine koju uzimaju ubodom u pseću kožu. Građom svoga tijela pri-lagodile su se životu na psećoj koži obrasloj gustim krznom. Mogu s lakoćom preskočiti i 40 cm dužine, ali radije spret-no i vješto izmiče kroz pseću dlaku. Osim što izazivaju svr-bež u pasa, buhe mogu dove-sti i do nekih bolesnih stanja, jer probivši kožu svojim rilom uštrcavaju pod kožu slinu ko-jom sprječavaju grušanje tkiv-ne tekućine kojom se hrane. Ta slina u nekih pasa može izazvati burne alergije u obliku neugodnih i rasprostranjenih

ekcema. Buhe sudjeluju i u ra-zvojnom ciklusu pseće trakavi-ce, a tu je opasnost i za čovjeka, a posebice za djecu koja se če-sto igraju sa psima i ne perući baš uvijek ruke dovode izrav-no u opasnost svoje zdravlje. Buhe žive na psu, hrane se na njemu, ali svoja jajašca ne po-lažu na psa nego u sve ono što se oko psa nalazi. Ako pas živi u kući onda se jajašca sigurno nalaze u pukotinama između parketa ili podova, u krpama, u sagovima, ispod i iza namje-štaja, skoro pa svugdje osim na psu. Ciklus od jajašca do buhe traje 3 tjedna, i ona odmah po-činje novi ciklus rasplođivanja. Spolni nagon buhe se gasi na temperaturi nižoj od 10 stup-njeva i zato nam se zimi čini da smo se konačno riješili buha, a to će nam se obiti o glavu čim nam na vrata zakuca proljeće. Da bismo sve držali pod kon-trolom valja se protiv parazita boriti. Kako se boriti protiv buha??? Danas na tržištu po-stoje stotine reklamiranih proi-zvoda koji su čista „šarena laža“ i koji će vam uzet hrpu novca, a carstvo buha bit će sve veće. Javljaju se kojekakve udruge za zaštitu životinja i prirode pa vas na raznim portalima na-govaraju da se rješavate buha bez otrova i s puno ljubavi, ono u stilu „Iš…, iš…“, a znamo da na konto toga dobro žive, jer izvlače novac iz kojekakvih bo-lesnih europskih asocijacija, a sve ostalo je samo šuplja priča.

Poradi toga održavajte kućice i ležajeve pasa čistim, a buha se pokušajte riješiti preparatima na bazi razblaženih otrova i to u 3 ciklusa prateći razvojni sta-dij buhe, što u prijevodu znači da rastvorom insekticida svako 3 tjedna poprskate boksove, kućice i bliži okoliš boksova, odnosno ponovite to 3 puta u 9 tjedana. Osobno mi se najbolji pokazao TAKTIK u omjeru 50 ml na 10 litara vode, imate ga nabaviti u svim boljim poljoa-potekama, dosta je skup ali je učinkovit. O šugi i šugavcu ne bismo pre-više govorili, jer to su bolesti koje su zajedničke ljudima i ži-votinjama, ali su, srećom, goto-vo potpuno suzbijene. Ponekad se pojave na lovačkim psima koji su bili u kontaktu sa zara-ženom lisicom, ali su rijetke i lako izlječive.

DEMODIKOZA

To je jedna vrsta teške bole-sti kože kod pasa uzrokovana specifičnim nametnikom koji živi u lojnim žlijezdama kože, a zove se Demodex foliculo-rum. Pojedini stručnjaci drže da je riječ o parazitu, a drugi

da je u pitanju saprofit, što je u konačnici nebitno, jer je bolest vrlo teška i najčešće neizlječiva a opasna je i za ljude. Može se prividno zaliječiti, ali se takvim psima strogo zabranjuje repro-dukcija, jer se bolest prenosi i na potomke.

LIŠMANIOZA

To je teška parazitarna bolest pasa, štakora, divljih životinja i čovjeka, a na čovjeka je preno-se sitni komarci, tzv. papataci, a javlja se u južnijim i toplijim podnebljima. Doduše bilo je i nekoliko slučajeva oboljelih pasa i kod nas, ali samo kod pasa kupljenih u južnijim pod-nebljima, a očito je da psi pri-likom kupnje nisu pokazivali znakove bolesti. Bolest je za sada neizlječiva, a takvim psi-ma je reprodukcija strogo za-branjena.Današnja medicina drži da čovjek i pas mogu oboljeti od oko 90 zajedničkih bolesti, a ovdje je elaborirano samo ne-koliko proljetnih opasnosti od vanjskih nametnika. Vodimo računa o zdravlju svojih pasa, jer o njima često ovisi i naše zdravlje.

Prodajem njemačkog oštrodlakog ptičara starog 11 mjeseci. Hoće u vodu, markira i aportira. Tel. 063 386 219

Prodajem povišenog brak jazavčara, ženka, stara tri godine. Tel. 063 386 219

BESPLATNI MALI OGLASI


Početkom travnja poči-nju cvjetati skoro sve voćkarice, koje su bogate peludi a ponekad ima i nektara, što ovisi o vre-menskim uvjetima i mjestu gdje se pčelinjak nalazi. U kontinen-talnom dijelu naše zemlje pe-ludi su posebno bogate lijeska, vrba iva, šafran, gotovo sve vrste voćkarica i mnogo drugo bilje. U južnim dijelovima ima dosta

tilovine, a poslije dolazi kadulja i drača. Ako proljeće nije bilo naklonjeno pčelama i njihovim vlasnicima, onda se mora pri-ći proljetnom prihranjivanju, jer smanjena količina meda u košnici (ispod 10 kg) matici je povod da smanjuje broj pola-ganja jaja. Obično se ispočetka vrši prihranjivanje pogačama, a kada noćna temperatura po-raste iznad 10 ºC, može se pri-hranjivati tekućom hranom, odnosno šećernim sirupom. To

se vrijeme poklapa najčešće s cvjetanjem šljive dženerike.

BROJNE, BROJNE OBVEZE…

S obzirom na to da je ovogo-dišnje proljeće bilo hladno i kišovito, pčelari, posebice oni u planinskom području, nisu mogli obaviti brojne potrebne radove. Stoga sada, za topli-jih dana, kada je temperatura iznad 18 ºC, treba:

• utvrditi zdravstveno stanje svake zajednice i to sve evi-dentirati;

• sanirati sva društva koja ima-ju lažne matice ili trutuše, a nejaka društva s dva do četiri okvira na kojima ima nešto le-gla dodati jakim zajednicama;

• okrenuti nastavak s leglom za 180 stupnjeva, ako to nije ranije urađeno;

• proširiti prostor matici za polaganje jaja, koji utječe i na smanjenje rojevnog nagona;

Rojenje i rojevni nagon kod pčela

U proljeće je mnogo posla u svakom pčelinja-ku, poglavito u onom čiji je vla-snik „prespavao“ kolovoz i rujan prethodne go-dine. U takvom je pčelinjaku, naravno, mnogo više i problema i zahtjevnih zada-taka, te se stoga svakom pčelaru preporučuje kon-cem ljeta učiniti sve da pripremi pčelinjaka za idu-ću godinu. U pro-tivnom…

PČELINJAK U PROLJEĆE



• kada jača društva dostignu 7 do 8 okvira legla, treba iz-vršiti zamjenu nastavaka, i to tako da se gornji nastavak (koji je bio plodište) spušta, a donji podiže, pri čemu se u gornji nastavak prenesu dva okvira s leglom, a donji se ispuni satnom osnovom, pri čemu treba odstraniti sve okvire sa starim, iskrivljenim ili oštećenim saćem i dodati satne osnove, koje se najbolje izgrađuju baš u vrijeme cvje-tanja voća;

• s cvjetanjem jabuke doda-ju se i prvi građevnjaci, koji osim što pomažu u borbi protiv varoe i do 50 posto, imaju i utjecaja na smanjenje rojevnog nagona;

• vrijeme je i za početak sku-pljanja cvjetnog praha – pe-ludi;

• ako se pčelar bavi uzgojem matica za vlastite potrebe, vrijeme je da se odaberu društva u kojima će se to obaviti, pri čemu treba pazi-ti da ta društva imaju dobar prinos meda, da su pčele mirne, da nemaju izražen rojevni nagon, da imaju brži proljetni razvoj i da su tole-rantnije na pčelinje bolesti;

• društvima koja su zimovala na jednom nastavku a imaju 7-8 okvira, pod leglom treba dodati drugi nastavak;

• selidbeni pčelari se trebaju pripremati za selidbu pčela na bagremovu pašu;

• prihranjivanje vršiti dok vaga ne pokaže da se težina povećava;

• dokazano je da pčele troše previše energije za pribav-ljane dovoljnih količina vode za potrebe svoga društva, posebice u vrijeme intenziv-nog razvoja mladih pčela, pa je potrebno pojilice uredno održavati i redovito puniti vodom.

Svi ovi opisani poslovi, ako se urade valjano i na vrijeme, mogu dati dobre rezultate. Ali,uvijek postoji mogućnost da smo previdjeli poneki matič-

njak i eto neželjenog rojevnog nagona. Ako pčelar uredno pregleda svoje pčele, to će se teže dogodi, ali ako zahladi i dugo se ne može ništa raditi oko pčela, za 10-ak dana naći ćemo 20-ak matičnjaka koji nam govore da je rojenje nei-zbježno. Pčelari su se snalazili na različite načine da izbjegnu rojenje, jer ako bude rojenja, od toga društva nema meda te go-dine. Neki su pčelari probadali matičnjake iglom, neki su ubi-jali staru maticu, a neki su uni-štavali sve matičnjake. Unište-ne matičnjake matica vrlo brzo nadoknadi, što znači da se uni-štavanjem matičnjaka rojenje samo odgađa za nekoliko dana.Pčelarima mora biti jasno da je rojevni nagon uvjetovan:1. Genetskim naslijeđem, pri-

rodnom težnjom održavanja vrste, koja je kod kranjske pčele nešto izraženija, pa joj to pripisuju u nedostatke (ako je to uopće nedostatak).

2. Stara matica koja je u društvu provela dvije zime, zasigurno može biti uzrokom rojevnog nagona, stoga pčelari novog doba mijenjaju maticu svake godine, odnosno izbjegavaju da matica uđe u treću godinu života.

3. Pomanjkanje prostora jedan je od razloga rojevnog na-gona, te se preporučuje da pčelar dodaje nove nastavke i dosta satnih osnova, jer treba zaposliti mladu pčelu koja u skučenom prostoru bez po-sla stvara atmosferu rojevnog nagona.

4. Lošom ventilacijom stvara se nedostatak kisika pa se pče-larima preporučuje da otvore i pomoćna leta, a u hranilica-ma naprave prostor za verti-kalnu ventilaciju.

5. Staro i nepravilno saće, tru-tovsko prošlogodišnje saće, kao i ostalo saće koje pčele rado ne prihvaćaju, valja od-straniti i zamijeniti ga sat-nom osnovom ili izvučenim saćem-djevičanskim saćem.

KAKO „DOSKOČITI“ ROJENJU

Ako pčelar ustanovi da mu se neko društvo zarojilo i da će zasigurno biti rojeva, a on to ne želi, može uraditi sljedeće:• treba cijelo društvo pregle-

dati i uništiti sve matičnja-ke, dobro pazeći da mu koji ne promakne. Treba uništiti matičnjake i na okviru gra-đevnjaku, jer ih i tu zna biti;

• formira se jedan novi nastavak s 5 do 6 okvira satne osnove, 3 do 4 okvira s izvučenim

• saćem i s jednim okvirom što mlađim otvorenim le-glom, taj se nastavak stavlja na podnicu i to je onda PRVI nastavak;

• na prvi nastavak dolazi DRU-GI, a to će biti onaj što je bio medišni;

• na drugi dolazi pregradna daska s posebnim otvorom za leto, što će biti DONJA CJELINA;

• na pregradnu dasku dolazi TREĆI nastavak s maticom i svim preostalim okvirima, što će biti GORNJA CJELI-NA, koja mora imati svoje posebno izletište;

• u gornjoj cjelini se nalazi ma-tica i sav preostali med, pelud i leglo;

• ne smije se dogoditi da mati-ca ostane u donjoj cjelini;

• kako se sve ovo radi pri-je podne, za 3 do 4 sata sva radilica-izletnica napustit će gornju cjelinu i ući na leto donje cjeline, ostavivši ma-

ticu s mladim pčelama, le-glom, medom i peludi;

• ovako formirano društvo gubi rojevni nagon, pčelar će nakon 7 do 9 dana izvršiti pregled i uništiti sve eventu-alno nanovo zaležene matič-njake u obje cjeline, iz prvog se nastavka vadi okvir koji je bio s mladim – otvorenim leglom i prebacuje u treći na-stavak, a na njegovo se mje-sto donese ponovno okvir s otvorenim – mladim leglom iz trećeg nastavka, sve se

• složi i zatvori pa se ostavi još 7 do 9 dana, kada se ponovno sve otvori, unište se eventu-alno zaleženi matičnjaci i sve se složi kako je bilo prije ro-jevnog nagona;

• s obzirom na to da je matica cijelo vrijeme radila, da su sve radilice obavljale svoj po-sao, društvo nije izgubilo na unosu nektara, ali je izgubi-lo rojevni nagon i normalno će nastaviti raditi i sakupljati nektar i pelud kao i društva koja nisu imala rojevni nagon.

Pčelar koji drži da je ova meto-da komplicirana i njemu teško izvodiva, može uraditi nešto drugo. Kada utvrdi da je druš-tvo zarojeno, može iskoristiti rojevne matičnjake i formirati nekoliko oplodnjaka ili manji broj nukleusa. U ovom slučaju pčelar dobiva nekoliko novih, mladih društava, ali gubi pri-nos meda u toj godini. Ne može jare i pare nikako.

Dobroslav Vrdoljak



RIBARSTVO I EKOLOGIJA

Vreće smeća izvučenog iz rijeka

S dolaskom prvih toplih proljetnih dana, započela je ovogodišnja ribolovna se-zona, koju članovi ovoga ribolovnog

društva tradicionalno započinju ribolovom na poznatom posuškom jezeru u Tribistovu.Visok vodostaj i mnoštvo okolnog raslinja

Početak ribolovne sezone

Visibaba i šafran proviruju iz lišća, poneka ptica selica do-leti iz dalekih krajeva i odmah se hvata posla oko svoga gnijezda, počinju radovi u poljima i vrtovima…, stigao je,

dakle, ožujak, mjesec novoga života. Prvi ožujka se otvara lov na pastrvu – to je radostan dan za ljubitelje lova mušicom, 22. ožujka je Svjetski dan voda – još jedna prigoda za druženje i uživanje u ljepoti koju nam Bog podari.Sportski ribolovci obično ne propuštaju priliku naći se na obalama svojih rijeka, družiti se i bar nešto korisno uraditi.Ribolovci iz Busovače svake godine kao udarnu radnu točku imaju čišćenje korita svojih rijeka. Ako je moguće, najradije to čine na Svjetski dan voda, ali ove su godine to učinili 27. ožujka. Četrde-setak ribolovaca, dva razreda srednjoškolaca i nekolicina ljubitelja prirode koji nisu ribolovci, bila je to ovogodišnja radna snaga za čišćenje Kozice i Ivančice. Rukavice i vreće za smeće osigurala je Nevenka Gavranović, preko Civilne zaštite Busovače. Radilo se

ribolovu. Već je postala nadaleko pozna-tom „Šaranska liga“, koja okuplja ribolovce iz BiH i Hrvatske. Ona će uskoro započeti i trebala bi se odigrati u nekoliko navrata kroz cijelu godinu. Posuško ribolovno društvo o kojem je riječ, promijenilo je svoj naziv i sada nosi ime ŠRD „Braco Bešlić“, po pokojnom Stefanu-Braci Bešliću, koji je bio istaknuti aktivist za zaštitu okoliša te osnivač i prvi pred-sjednik ovoga ribolovnog društva.

Mladen Bešlić

ŠRD „Braco Bešlić“ Posušje

čine ovo jezero još ljepšim i impozantni-jim. Brižno paženo i održavano tijekom cijele godine, spremno je dočekalo istinske ribiče željne prave sportske ribičije.Petar Bašić, predsjednik ove ribolovne udru-ge, ističe kako su se njezini vrijedni članovi dobro pripremili za nadolazeću ribolovnu sezonu. Osim redovitog čišćenja, poribili su jezero izvjesnom količinom kalifornijske pa-strve konzumne veličine te pripremili neka nova ribolovna mjesta uz jezero.Ovo ribolovno društvo već treći put pri-prema natjecanja u šaranskom i drugom

UDRUGA RIBOLOVACA U BUSOVAČI

svojski i temeljito, a pune vreće smeća izvlačene su na slobodne površine uz rijeke. Njih su radnici JKP-a „Komunalac“ iz Busovače naknadno odvezli na odlagalište smeća.Poslije posla upriličen je ručak za sve sudionike, uz neizbježne komentare na račun onih koji nisu smogli snage, želje i vremena pridružiti se ovoj lijepoj i korisnoj akciji.Pri kraju druženja, predsjednik Udruge ribolovaca Ivica Tomičić pokazao je lokaciju na kojoj će se ovih dana početi graditi ribarska kuća. Bit će to na reviru uz rijeku Lašvu. Trenutačno se pribavlja dokumentacija za gradnju i prikuplja se novac. Već ima donacija, a bit će ih još. Za koordinatora radova na izgradnji kuće imenovan je Miralem Ekmeščić.„Bistro!“ dragi ribolovci, i vidimo se u ribarskoj kući krajem ribo-lovne sezone.

Dobroslav VrdoljakKoliko sudionika, toliko i vreća

Smeće u rijeci najbolje govori o nama

Stanko Rezo i Petar Bešlić


LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE

Ima više narodnih imena, po kojima možemo raspoznati ovu vrlo zanimljivu i isto toli-ko korisnu biljčicu, premda je, uostalom kao i većinu drugih ljekovitih biljaka, neupućeni drže kao dosadan i nepotreban korov. Pa, neka bude i korov, ali umni ljudi znadu i od nevolje stvoriti korisnu stvar, od otpa-da izvor toplinske energije, od ruševina materijal za putove, od bolesti naprave katarzu i postanu produhovljeni poje-dinci... Mišjakinju nazivaju još: ptičja trava, crijevac, mišje uho, mišakinja...Rijetki su ljudi ruralnih pod-ručja koji ne poznaju mišja-kinju, jer je ona, osim što je u vrtovima i vinogradima korov, izuzetno dobra hrana za doma-ću stoku: ovce, koze, svinje, go-veda, posebice perad. Pripada porodici karanfila i ima je u ci-jeloj Europi. Jednogodišnja je i vrlo žilava biljčica, premda vrlo slabih i tankih žilica, naraste do dvadesetak centimetara ako ima uz nešto, inače je puzavi-ca i samostalno ne može nauzgor. Stabalce je tan-ko i nježno, razgrana-no i okruglo, a iz gustih članaka niču eliptični li-stići i žilice što se plitko pridržavaju za zemlju. Cvjetovi su mali. Bijeli, neugledni, zvjezdoliki (po tomu je stellaria) i kada sazrije prelazi u ča-huru koja nosi jedva vid-ljive sjemenke, na miliju-ne ih je i mogu izniknuti iz zemlje i nakon nekoli-ko desetljeća. Toliko su

otporni. Niče i raste tijekom cijele godine, izuzevši sušna i vrela ljeta kada je sunce sprži. Zima joj pogoduje ako nije su-hoburica. Raste u velikim sku-pinama po svakoj vrsti tla. Mišjakinja je za ljude najbolja kao varivo ili salata, bilo sama ili u kombinaciji sa zelenom ili crvenim mladim lukom! Njezin kemijski sastav nije do kraja istražen, ali se znade da ima: eterična ulja, bjelančevine, ugljikohidrati, masti, oksalna kiselina, kalij, kalcij, bakar, ma-gnezij, željezo, vitamin C...Englezi mišjakinju nazivaju ko-košjom hranom, a znameniti biljar Alfred Vogel tvrdi da je to najbolji lijek za grčeve u trbuhu

Liječi, krijepi i osvježava(Stellaria media)

i protiv glista u crijevima. Miš-jakinja je, pouzdano se znade, vrlo učinkovit antiseptik, an-tireumatik, diuretik, laksativ i stimulator. Mišjakinja liječi, krijepi i osvje-žava, tako mi je jedan stari bar-ba iz Makarske nekada kazao. A, za što je posebice učinko-vita: plućne bolesti (astma, bronhitis, tuberkuloza, kašalj), oblozi od svježe biljke umiruju upalu zglobova, reumu i umor nogu. Čaj od lišća liječi upalu očne duplje i kapaka. Isto tako liječi bolest trbuha (že-ludac i crijeva), bubre-ge, mjehur, kožu (čire-ve, osip, rane, psorijaza, rak kože (?).

piše BLAGO LASIĆ Trudnice bi se, međutim, tre-bale rezervirano koristiti miš-jakinjom, navode neki srpski i ruski biljari. Moja malenkost također ima jedno negativno iskustvo. Naime, jako mi je mišjakinja godila kao varivo, ali dok sam je brao rosnu po vino-gradu, tijekom dana sam dobio snažnu kontaktnu alergiju. Po mjestima koja su dodirivala ro-snu travu pojavila se koprivnja-ča s neugodnim plikovima. Na znanje budućim beračima!

Broj 98, ožujak - travanj 2015.

LOVAČKA KUHINJA

Prepelica, srna, divlja svinja, zec, patka, guska, jelen, medvjed, kao ostale vrste divljači, imaju meso karakterističnog oštra okusa i specifična mirisa. Znademo da je divljač u stalnom kretanju i potrazi za hranom te joj je meso žilavije i posjeduje vrlo nizak udio masnoće i kalorija. Meso divljači ima izvrstan izvor visoko vrijednih proteina, a po sadržaju željeza, fosfora, kalija i pojedi-nih vitamina B skupine nadmašuje sve domaće vrste. Okus mesa velikim dijelom ovisi o načinu hranidbe pojedine divljači, budući da životinje koje odrastaju same u prirodnom zelenom okružju koriste u svojoj hranidbi najraznovrsnije biljke i dijelove stabala.Nažalost, divljači je sve manje, a pernata divljač je danas prava rijetkost, te svaki, i najmanji komad mesa ulovljene životinje u prirodi treba iznimno cijeniti. Vrijeme je lovostaja, te vam ovom prigodom donosimo nekoliko savjeta kako pripremiti divljač, ali i kako prepoznati njezinu kvalitetu.

MLAĐE JE SLAĐE

Kao i kod mesa, tako i kod divljači, starije meso je manje uku-sno nego mlado. Da bismo provjerili je li staro ili mlado (jelena, srne ili vepra), dovoljno je gurnuti nokat u meso. Ako lako ulazi, divljač je mlada, ako nokat teško presijeca vlakna, divljač je stara. Kod zeca ide jednostavnije, kad se donji dio uha ili dio kože na glavi palčevima zategne pa naglo pusti, ako koža ostane glat-ka, zec je mlad, ako se smežura, zec je star. Kod pernate mlade divljači noge su tanke i sitne a kljun gladak, a kod stare pernate divljači noge su jake i žilave a kljun hrapav.Za divljač koju ste dobili, dakle ne znate koliko je stara, znajte da kod svježe divljači oči su „staklaste“, sjajne i bistre. Ako su oči mutne i tamne, to je znak da je divljač odavno zaklana, i ne bi je trebalo upotrebljavati.

ČUVATI POD KOŽOM ILI PERJEM

Bila ona stara ili mlada, naći će svoje mjesto u loncu ili pak hlad-njaku. No, i tu treba paziti da ne upropastimo ovaj dragocjeni dar prirode. Odstrijeljena divljač može zimi i na jakoj hladnoći, kad je rasporena i očišćena, tj. izvađena utroba, odstajati i pet dana. Zapravo, dobro je da odstoji 24 sata, jer je tada sočnija, dakle uku-snija. Ako je toplije treba je odmah staviti u pajc. Fazan i tetrijeb trebaju ostati dulje vremena zaklani, fazan 4-5 dana a tetrijeb 6-8 dana. Točnije, trebaju ostati dok perje na trbuhu ne pozeleni, što je i znak da ih treba odmah pripremati ili staviti u pajc.Ako divljač mora dulje odstajati, ne smije se s nje skinuti koža, odnosno očerupati perje, jer se pod kožom i perjem bolje održi. Upamtite, divljač se soli, ili posipa nekim pripravkom na bazi soli, tek neposredno prije kuhanja. Posolite li je prije nego se stavi u pajc, budite sigurni da će dobiti crvenu boju. Ne zaboravite na svoje obveze. Odstrijeljena divljač mora se prija-viti ovlaštenoj instituciji radi pregleda u roku od 12 sata od trenut-ka odstrela, jer bi, nakon uživanja u hrani, mogli završiti u bolnici.

Fazan pečen na ražnju

NEKOLIKO SAVJETA ZA PRIPREMU DIVLJAČI

Meso divljači danas je rijetkost i prava je šteta ne upotrijebiti ga kvalitetno

Od sve pernate divljači, fazan se najviše cijeni, jer je njegovo meso najukusnije i veličanstven je ukras na bilo kojem stolu. Kao i sva druga divljač i fazan je ukusniji ako je mlad. Za ovaj recept, dobro bi došao baš onaj mlađi. U mladog fazana perje na glavi i pod krilima je iznimno mekano i sitno, nozdrve male a nokti na nogama sitni, tanki i povijeni.Fazan se još pod perjem očisti od utrobe, pa se objesi za rep da odstoji 3-4 dana. Zimi je to moguće uraditi vani, a u ljetnom razdoblju će mu bolje pristajati frižider.Nakon što je odležao u hladnom prostoru, fazana očerupati, oprati u nekoliko voda i dobro natrljati solju a potom i vege-tom iznutra i vani, te cijelog uviti u tanke, ali zato široke trake slanine te sve povezati špagom da se slanina ne bi pomicala. Na kraju nataknuti na ražanj i obmotati papirom za pečenje, koji treba dobro namazati maslacem a potom i preko papira pove-zati koncem i peći. Nakon četrdesetak minuta, skinuti papir i peći dok lagano ne porumeni. Nakon skidanja papira, fazana treba povremeno mazati saftom, masnoćom iz tepsije u koji se stavi sok od limuna. Ako nemate pećnicu s ražnjem, dobro će doći i vatrostalna po-suda, pa i obična tepsija. No, u tom slučaju, fazana treba često okretati i polijevati saftom iz tepsije.Za one koji imaju više mašte, i žele fascinirati goste, glavu i rep od fazana trebalo bi sačuvati i na kraju montirati na ovaj pečeni specijalitet.

pripremio PERO ZELENIKA

pripremio PERO ZELENIKA


ZABAVA

AUTOR: MARIOFIL

SOLDO

NERAZUMNO POTROŠITI

NAKNADA ZA PRIJEVOZ

PREKO MOSTA

STROFA OD OSAM STIHOVA

TREĆINA OD DEVET

FILM JOHNA FRANKENHEI-

MERA

FILM JAMESA CAMERONA

STOČNA... ILI ...FOLKLORA

POKLOPAC

ŠTO JE..., ... JE

“SLOVENSKA TISKOVNA AGENCIJA”

IGOR TUDOR

UREĐAJI ZA UBRZAVANJE

UGOSTITELJ-SKI OBJEKT

MJERA ZA PAPIR

“RABAT”

SAT, DOBNJAK

TOMISLAV IVIĆ

BAKAR VISOKI MORSKI VALOVI

(POTRES)TAL. GRADITELJ

VIOLINA ANTONIO

ODLOMAK IZ FILMA

ZBIRKA ZEMLJOPISNIH KARATA

SKRENUTI S PRAVOGA PUTA

FILM COSTE GAVRASA

RENIJ URAN

VENECIJA ENGL. GLUMICA, JILL

OBAR, OBARAC

HLADNJAČA

URUGVAJTAKOĐER (lat.)

BILO KUDA

PARK U LJUBLJANI

AKVARIJSKA RIBICA

SPORTSKA VEDETA

HRV. BALERI-NA, ASTRID

PJESMA PETRA GRAŠE

DARIJO SRNA

O L A B A R K Š P R P SL I J E S K A R N E T AA C I Ž E J I R T S LJ NK L L A R G O LJ A O R IŠ R A H O Ž A L B R L VI N V V D R V O A A E AC R O V O G D O J R T TA R R K A R O T K E V SN A P A S T P A A Ć A O

U mreži osmosmjerke pronađite pojmove u nekom od osam smjerova; neiskorištena slova, čitana vodoravnim slijedom, dat će rješenje.

BAJKA, JEŽICA, KARNET, KORALJ, KRTOLA, LARGO, LETVA, LIJESKA, NAPAST, ODGOVOR, OLAKŠICA, OSTAVINA, PETLJA, PRIGOVOR, PROVALA, PROVALIJA, RESOR, SRDOBOLJA, STA-BLJIKA, STRIJEŽ, ŠKRABALO, VEKTOR, VERKA, VLAST, ŽOHAR

OSMOSMJERKA

BIVŠA CURAPunica je stalno prigovarala zetu lovcu na njegovu čestom odlasku u lov. Jednom ga nazove telefonom:- Gdje si, zete?- Evo me na večeri s bivšom curom – odgovori lovac.- Što to pričaš, kakvom bivšom curom? – upita ljutita punica.- Na večeri sam sa svojom bivšom curom, a sad mi je inače supruga – pojasni joj zet lovac.

LOVAC MLADOŽENJAŽenio se mladi lovac, u svatovima je bilo više nego veselo. Neg-dje oko ponoći mlada reče mladoženji:- Jedva čekam da sve ovo konačno završi.- Što, zar i tebe žuljaju cipele? – uzvrati lovac mladoženja.

MIJENJANJENa lov u Slavoniju išao je i predsjednik jednoga lovačkog druš-tva. Vozio je jedan član društva, a predsjedniku se nije dopalo kako je vozio pa zagalami:- Kako to voziš?- Mijenjam brzine, predsjedniče – pojasni vozač.- A jesam li ti jučer fino rekao da promijeniš sve što treba – prekori ga predsjednik.

BROJEVI- Reci koliko me voliš, onako od jedan do deset – obrati se djevojka mladog lovca.- Od jedan do deset volim te više od ikoga, a u jedanaest ja i ekipa idemo u lov – uzvrati mlađan lovac.

Frano VukojaPucanje od smijeha


IN MEMORIAM

DRAGAN BAKETARIĆ –„CRNI“(1965. – 2015.)

Dana 15. ožujka 2015., nesretnim slučajem, u 50. godini života pre-minuo je naš dragi prijatelj i lovac Dragan Baketarić – „Crni“.Kao dugogodišnji član LD-a „Ve-par“, sekcija Uzdol, „Crni“ je bio istinski ljubitelj prirode, životinja, druženja te svega drugog veza-nog uz zaštitu prirode i divljači.Redovito je sudjelovao u zajednič-kim akcijama lovačkog društva, a posebno u izgradnji lovačkih obje-kata u svojoj sekciji Uzdol – grupa Vrtače. Bio je uspješan uzgajivač lovačkih pasa i član Kinološkog društva „Vran“ Rama.Vječito zahvalni članovi LD-a „Ve-par“, sekcija Uzdol.

LD Vepar, Prozor-Rama

FRA FRANJO MABIĆ(1952. – 2015.)

Očekujući ga, kao i uvijek, na ju-tarnjoj sv. misi, mještani Izbična začudili su se da ga nisu zatekli u crkvi ili pred njom. Zvonjava, pozi-vi…, sve je bilo uzalud, fra Franjo se nije javljao. Sumnja koja se javila pokazala se, nažalost, ispravnom: fra Franju su našli mrtva, kao uzrok smrti liječnik je naveo srčani udar.Fra Franjo je, između ostaloga, bio i lovac, član sekcije Izbično LD-a „Mosor“ Široki Brijeg. Ako se za nekoga može reći da je istinski volio prirodu – a to se za lovce često kaže – onda se to može reći za fra Franju. Bog ga je obdario mnogim talentima, u jednome je posebice uživao: upoznavati priro-du, njezin raznoliki svijet, njezinu dušu i ljepotu. Biljni svijet bio mu je poseban izazov, a kako je volio pisati i zapisivati te svoja saznanja i iskustva dijeliti s pukom, s ljubav-lju je pripremio i dao tiskati knjigu „Božje bilje oko nas“ s tematikom začinskoga, ljekovitoga, jestivoga, mirodijskoga i otrovnoga bilja.Fra Franjin karitativni rad bio je nadaleko poznat. Ako je komu trebao bolnički krevet, kolica, štu-le, hodalice, pelene…, fra Franjo je bio redovita adresa. Njegovo se skladište nije praznilo, nikad niko-ga nije vratio.U kuhinji i kuhanju bio je jako vješt i nadaren. Uživao je biti domaći-nom, te su tako mnogi bili u prigo-di u njegovu domu kušati jela po njegovim originalnim receptima. Među nekoliko knjiga posvećenih jelima i kuharskim receptima koje je napisao, ljubiteljima lova osobi-to je zanimljiva ova koja govorio o lovačkim receptima. Ujedno, bila je to posljednja knjiga iz pera ovoga svestranog fratra i čovjeka iz naroda.Posljednjih pet-šest godina, fra Franjo je bio redoviti suradnik ovoga lista, naš kolega. Njegova jarebica i prepelica u umaku s pu-rom posljednje je jelo čiji je recept ponudio našim čitateljima. Dragi fra Franjo, bio si nam još potreban, još smo željeli uživati u društvu s tobom. No i Bog te je želio u svojoj blizini, tako vjeruje-mo, te nam ostaje samo zamoliti te da iz njegovih prostranstava baciš svoj pogled na Izbično, Gor-nju Britvicu, Donju Britvicu, Široki Brijeg…, na sve nas koji smo imali čast poznavati te i dijeliti s tobom bilo lovište, bilo kuhinju, bilo cr-kvu, bilo toplu ljudsku riječ.Hvala ti i počivaj u miru Božjem.

LD Mosor, Široki Brijeg

IVAN ČULJAK(1955. – 2015.)

U 60. godini života, zauvijek nas je napustio naš cijenjeni i dugogo-dišnji član. Bio je plemenit čovjek, dobar prijatelj i uzoran lovac. Volio je prirodu, lov i lovačka druženja. Nesebičnim zalaganjem, ljudskim kvalitetama i lovačkim iskustvom znatno je pridonio boljitku našega Društva.Zahvaljujemo mu za sva dobra djela koja je učinio za nas i našu udrugu. Njegov lik i lovački duh ostat će zauvijek s nama.

LD Jarebica, Mostar

JOZO ZELENIČIĆ-JOŽA(1948. – 2015.)

Zauvijek nas je napustio počasni član naše udruge i dragi prijatelj, naš Joža. Bio je uzoran lovac i istaknuti član lovne sekcije Ružići – Cerov Dolac. Sjećat ćemo ga se kao dobra čo-vjeka i lovca. Njegov lik ostat će trajno u našoj uspomeni. Hvala mu za sve što je učinio za našu udrugu. Počivao u miru Božjem.

HLU Malič, Grude

U prošlome broju, pogreškom, uz gornji tekst nismo stavili fotografiju pok. Jože, nego tuđu fotografiju ži-vog lovca, što u ovome broju isprav-ljamo.Poštovana obitelji pok. Joze Zele-ničića, izražavamo vam sućut u povodu smrti vašega Jože i duboko se ispričavamo zbog pogreške koju smo učinili.Ispričavamo se, također, i našem kolegi lovcu, hvala Bogu živom, čiju smo sliku stavili umjesto pokojni-kove.

Uredništvo

JURE BEVANDA(1944. – 2015.)

Nakon kraće bolesti, u 72. godini života, blago u Gospodinu premi-nuo je Jure Bevanda, naš kolega i prijatelj iz sekcije Jare LD-a „Mosor“ Široki Brijeg.Ostat će nam u sjećanju kao do-bar čovjek, zagovaratelj lovačkih druženja i uživanja u blagodatima prirode. Bio je lovac, ali ga lov kao takav nije zanimao. Nije čak niti nosio lovačku pušku u lovište. Na taj je hobi gledao na specifičan način, ponajprije kao na moguć-nost i priliku da se prijatelji sastanu i u ugodnu ozračju provedu neko vrijeme.Dragi naš kolega, bilo nam je zadovoljstvo družiti se s tobom. Hvala ti za svaki taj trenutak. Nosit ćemo te u sjećanju, no mnogo će nam faliti tvoj osmijeh i tvoja topla ljudska riječ.Počivao u miru Božjem.


MIRKO (Mićo) JURLETA(1959. – 2015.)

Početkom siječnja iznenada i pre-rano smo se zauvijek oprostili od dragog prijatelja, člana naše sekci-je Mirka (Miće) Jurlete. Bio je stra-stven lovac čiji primjer treba slije-diti i prenositi na mlađe naraštaje. U lovu i na lovačkim druženjima često je priču znao usmjeravati u šaljivom smjeru, ne kroz nametlji-vost i egoizam već kroz jedan tihi, umirujući i nama dobro znani Mi-ćin humor koji smo svi voljeli. Dragi Mićo, nemoguće je pomiriti se s činjenicom da više nećeš biti s nama na našim lovačkim su-sretima u Bistričkoj rici, Crvenim zemljama… Svi mi iz lovačke sek-cije Bistrica smo imali privilegij biti tvoji susjedi, kolege i prijatelji. Bit će teško zamijeniti te, nemoguće zaboraviti, a mi ćemo te pamtiti kao primjer ljudskosti i vedrine jer posebni ljudi žive u našim srcima i kada nisu pokraj nas. Počivao u miru Božjem.

LD Uskoplje, Uskoplje-Gornji Vakuf

Molimo lovačka druš-tva da nam dostave fotografiju preminu-log člana uz navod imene, prezimena, go-dine rođenja, godine smrti i kratak lovački životopis.Hvala na razumijevanju.

Uredništvo

NIKOLA LOVRIĆ(1948. – 2015.)

Redove našega Društva i sekcije Cim, Ilići, zauvijek je napustio Ni-kola Lovrić, naš dugogodišnji član, istinski ljubitelj prirode, druženja i lova.Djelujući u lovstvu dugi niz godi-na, iza sebe je ostavio dubok trag, a svoje znanje i iskustvo prenosio je na mlade.Za sve dobro što je učinio za naše Društvo, velika mu hvala. Počivao u miru Božjem.

LD Jarebica, Mostar

STANKO ĆAVAR(1938. – 2015.)

Nakon duže bolesti zauvijek nas je napustio naš kolega i prijatelj Stanko Ćavar – Jarkić. Lovački ispit položio je u ovom Društvu 1961. godine i od tada je njegova ljubav prema lovu, prirodi i druženjima bila dio njegova života.Biti s njim u lovu svakomu je bio istinski doživljaj koji duboko osta-je u sjećanju. Posebice će ostati u sjećanju članovima njegove sekci-je Gostuša. Hvala mu za sve što je učinio za naše Društvo. Počivao u miru Bož-jem.


besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi Hrvatske pošte Mostar od sada se nalazi i paketska ambalaža. Prikladne kutije za pakiranje potpuno štite sadržaj vaše pošiljke i omogućuju da pošiljka neoštećena stigne do primatelja. Kada vam se ukaže potreba za slanjem paketa dovoljno je pos-jetiti najbliži poštanski ured. U ponudi HP Mostar možete pronaći paketsku ambalažu u pet različitih dimenzija:

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 1,20

Paket M 300x200x100 1,70

Paket L 300x230x140 2,00

Paket XL 300x240x230 2,50

Paket XXL 480x300x200 3,00

www.cijenaguma.ba

GUMA M Mostar, Bišće polje bb, 88100 Mostar, Tel: 036 352 913, Mail: [email protected] M Sarajevo, Džemala Bijedića 178, 71000 Sarajevo, Tel: 033 778 950, Mail: [email protected] M Tuzla, Šićki Brod bb, 75000 Tuzla, Tel: 035 321 101, Mail: [email protected]

AKCIJA VRIJEDI ZA SVE PUTNIČKE I 4x4 YOKOHAMA GUME

PREPORUČLJIVA

TEST2015

A NA SVE OSTALE GUME 15%!DAJEMO POPUST

NAJVEĆI IZBOR BEST BUY

GUMA U GRADU

> JAPANSKI PREMIUM BRAND

3 1GRATIS--

OFFICIAL PARTNER

Documents

Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza