REPUBLIKA HRVATSKA

i ruralni razvoj

Dostaviti: 1. Zupan2. Zupanijska Skupitina3. Ovaj Odjel4. pismohrana

T VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ZUPANIJAUpravni odjel za poljoprivredu, Sumaistrro

Klasa : 323-Ot/ L3-Ot/07Ur. broj : 2L96/ t-07 -t3-LVinkovci, 10. listopada 20L4. god.

zupnnrrt"liH"psrrNA

PREDMETT rnforma.cija o stanju rovstva na podruiju vukovarsko-srijemske iupanije te stan;u riubiolnih podruija na podruijuvukovarsko-srijemske iupinije =" zors. godinu, dostavrja se

S poStovanjem,

Andrija, lrtati6, d ipt. ing.

tv\ A-(^/'.,\

;.':; t,'

't\-))- '.a. :'').-'.

REPUBLIKA HRVATSKA

vu KovARsKo-sRrJ EMsKA Zu pntrrnZuparu

Klasa : 323-OL/ L3-OL/ 07Ur.broj : 2L96/ L-01- 13-2Vinkovci, 10. listopa da 2OL4.god.

rsko-srijemske Zupanije (,,SluZbeniPoslovnika Skup5tine Vukovarsko_nije br. 9/09), Zupan Vukovarsko_

ZAKLJUdAK

ju lovstva na podrudju Vukovarsko_ribolovnih podrudja na podrudjuza 2OL3. godinu i prosljeduje

nje i odludivanje.

ZUPAN

INFORMACIJA O STANJU LOVSTVA NA PODRUČJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

(ZA LOVNU GODINU 2012./2013.) 1.0. UVOD

Zakonom o lovstvu u Republici Hrvatskoj (NN 140/05 i 75/09) uređuje se gospodarenje lovištem i divljači. Gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

Lovišta se ustanovljuju prema vrsti divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja na površinama zemljišta, prema broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i namjeni lovišta.

Državna lovišta ustanovljuje ministar odlukom o ustanovljenju državnog lovišta ili uzgajališta divljači na prijedlog stručne komisije Ministarstva.

Zajednička lovišta ustanovljava i izmjene granica provodi odlukom o ustanovljenju zajedničkog lovišta nadležno tijelo na području kojega se nalaze površine zemljišta, na prijedlog stručne komisije i uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Pravo lova u lovištu izvršava se kao pravo i dužnosti provedbe lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači i sklopljenog ugovora o zakupu, odnosno koncesiji. Bez odobrene lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači i ugovora o zakupu, odnosno koncesiji, ne može se izvršavati pravo lova.

Lovnogospodarska osnova jest desetogodišnji planski akt za gospodarenje lovištem kojim se utvrđuje gospodarenje za razdoblje od dana davanja suglasnosti na lovnogospodarsku osnovu do 31. ožujka desete lovne godine.

2.0. ZAJEDNIČKA LOVIŠTA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

Lovišta u županiji su nizinskog tipa, a na području Vukovara i Iloka, slavonska se ravnica pretače u valoviti srijemski krajolik. Uslijed nepostojanja velikih onečišćivača, te uz trećinu površina pod šumom, veliku raznolikost staništa i obilje hrane pružaju se vrlo povoljni uvjeti za uzgoj divljači.

Na području Vukovarsko-srijemske županije formirana su 53 zajednička lovišta. Nakon provedenog javnog usmenog nadmetanja (licitacije) dana su u zakup domicilnim lovačkim udrugama i lovačkim društvima te su time sva županijska lovišta dobila lovozakupnike, odnosno ovlaštenike prava lova u desetogodišnjem periodu. U Tablici 1. prikazana su zajednička lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije, podatci o lovozakupniku i površina lovišta.

Tablica 1. Pregled zajedničkih lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije

r.br. lovište LU/LD naselje površina (ha)

XVI/101 Brezovice Jastreb Babina Greda 7.141

XVI/102 Drenova Fazan Posavski Podgajci 2.440

XVI/103 Ervenica Fazan Privlaka 2.229

XVI/104 Gaj Gaj Županja 4.221

XVI/105 Jelje Fazan Gradište 4.175

XVI/106 Lovakovica Jelen Otok 4.609

XVI/107 Ljeskovac Sloga Vinkovci 4.717

XVI/108 Mašanj Ris Gunja 3.045

XVI/109 Paovo Sokol Soljani 2.427

XVI/110 Poloj Jelen Rajevo Selo 2.530

XVI/111 Rastović Sokol Štitar 2.563

XVI/112 Rastovo Fazan Đurići 1.002

XVI/113 Ripača Jelen Komletinci 3.290

XVI/114 Selište Srnjak Vrbanja 4.365

XVI/115 Sitnatovo Vepar Strošinci 1.782

XVI/116 Stara Sela Jelen Cerna 2.289

XVI/117 Vjerovi Vjerovi Bošnjaci 6.441

XVI/118 Marikovo-Topolovac Fazan Lipovac 2.349

XVI/119 Dubovica Dubovica Podgrađe 2.314

XVI/120 Gradina Gradina Donje Novo Selo 1.428

XVI/121 Dubrava Dubrava Nijemci 3.755

XVI/122 Bradarica Jastreb Đeletovci 2.566

XVI/123 Gazdol Jastreb Stari Jankovci 1.326

XVI/124 Žirište-Bililo Kuna Tompojevci 5.720

XVI/125 Prima Zec Ilača 2.667

XVI/126 Bajin dol Vepar Tovarnik 3.652

XVI/127 Badnjara Sokol Lovas 3.931

XVI/128 Vukovo-Kordoš Srndać Ilok 12.174

XVI/129 Vučedol Zrinski Vukovar 10.934

XVI/130 Crepov dol Sokol Bogdanovci 1.687

XVI/131 Zverinjak Sokol Nuštar 2.093

XVI/132 Šomođ Orao Tordinci 2.996

XVI/133 Asađ Šljuka Antin 1.430

XVI/134 Cerić Vepar Cerić 1.663

XVI/135 Grabik Srndać Marinci 1.217

XVI/136 Dombok Šljuka Korođ 1.389

XVI/137 Jordan Trpinja Trpinja 11.151

XVI/138 Borinci Borinci Jarmina 1.431

XVI/139 Ravna Lovac Markušica 3.679

XVI/140 Travnjak Jelen Mirkovci 1.328

XVI/141 Brestovo Jelen Petrovci 1.800

XVI/142 Pasjak Fazan Negoslavci 2.119

XVI/143 Gradac Borovo Borovo 3.009

XVI/144 Međe Šljuka Slakovci 1.438

XVI/145 Panjik Orao Novi Jankovci 1.345

XVI/146 Revenica Sokol Srijemske Laze 1.596

XVI/147 Aljmaš Fazan Orolik 1.666

XVI/148 Miljac Jelen Gaboš 1.499

XVI/149 Svetinje Fazan Svinjarevci 1.282

XVI/150 Vidraš Jelen Ostrovo 1.473

XVI/151 Šiškovka Zec Šiškovci 1.256

XVI/152 Ugljara Ugljara Apševci 1.001

XVI/153 Lipice Kuna Drenovci 2.866

Kad proteknu rokovi desetogodišnjega zakupa, župan sukladno članku 30. Zakona o lovstvu ima pravo potpisati novi ugovor za iduće desetogodišnje razdoblje. Prije samoga potpisivanja ugovora lovačko društvo je dužno Upravnom odjelu za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj podnijeti zahtjev za produženje ugovora, a Odjel tada od Ministarstva poljoprivrede zatraži prethodnu suglasnost. Nakon dobivene suglasnosti Skupština Vukovarsko-srijemske županije može donijeti Odluku o produženju zakupa, a na predloženi tekst ugovora od Državnoga odvjetništva traži se suglasnost.

Glavne vrste divljači koje se uzgajaju su srna obična, zec, fazan i trčka, te u manjem broju lovišta divlja svinja, jelen lopatar, muflon i jelen obični. Postoje i brojne zaštićene vrste kao što su: vjeverica, puh, jež, rovka, tekunica, šišmiš, veliki gavran, crna vrana, bijela roda i dr.

Iako više nema minski sumnjivog poljoprivrednog zemljišta, problematika miniranosti lovišta je i dalje prisutna s obzirom nepristupačne šumske površine. Kao posljedica toga javlja se povećanje populacije divljači koja se zadržava i razmnožava na tim područjima, a na navedenim područjima lov nije moguć. Kako je i do sada minirano područje bilo problem u budućnosti se postavlja pitanje što će se događati s brojnim stanjem divljači kada se tereni očiste od mina?

Tablica 2.: Minski sumnjive površine u Vukovarsko-srijemskoj županiji

od V. 2012. u ha

od X. 2012. u ha

u 2013. do IX. 2014. u

ha 1. Nijemci 971 933 216 2. Stari Jankovci

837 708 532

3. Vinkovci 708 685 477 4. Markušica 612 515 124 5. Nuštar 172 151 - 6. Tordinci 153 120 26 7. Trpinja 99 85 - 8. Vrbanja 73 68 66 9. Otok 60 - - 10. Jarmina 45 41 - 11. Ivankovo 45 - - 12. Vukovar 32 - - 13. Gunja 18 18 16 14. Privlaka 25 - - 15. Drenovci 6 - - - Ukupno: 3.857 3.324 1.457

Izvor: Fond za razminiranje VSŽ

3.0. LOVAČKI SAVEZ VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE Lovački savez županije Vukovarsko-srijemske u 2013. god. imao je 61

članicu i to 59 lovačkih društava, odnosno lovačkih udruga i dva zakupnika državnog lovišta, sa ukupno 1960 lovca.

Savez je organizirao lovačke i lovočuvarske ispite, a u 2013. god. ukupno je osposobljeno 47 lovaca i 11 lovočuvara

Osposobljavanje lovaca i lovočuvara – broj uspješno položenih ispita

2010. god. 2011. god. 2012. god. 2013. god.

48 lovca 63 lovaca

66 lovaca

47 lovaca

7 lovočuvara 15 lovočuvara 12 lovočuvara 11 lovočuvara

Na području naše županije ukupno su ustanovljena 53 zajednička lovišta i

20 državnih lovišta. Članice Saveza gospodare sa ukupno 157.090 ha zajedničkih lovišta i sa

13 državnih lovišta ukupne površine 34.569 ha. S obzirom na trenutno važeće zakone, te niz pravilnika koji su proistekli iz

istih, a da bi se što više pomoglo članicama Saveza da u gospodarenju svojim lovištima ispoštuju sve ono što je propisano važećim zakonima, a propisano je puno toga, te da bi bili ispravni pri inspekcijskim nadzorima, unutar Saveza su osnovana razna povjerenstva kao: povjerenstvo za lovno streljaštvo, povjerenstvo za lovnu kinologiju, povjerenstvo za ocjenjivanje trofeja divljači, povjerenstvo za unapređenje lovstva i dr. Povjerenstvo za unapređenje lovstva je sklopilo ugovor sa fazanerijom iz Gaboša i za svoje članice u 2013. godini uplatilo ukupno 1.200 kljunova odraslih fazana, koje su lovačke udruge podigle. Povjerenstvo za lovno streljaštvo sastalo se je prije početka natjecateljske sezone i napravilo raspored natjecanja o kojem su bile upoznate sve članice ovoga Saveza. Nakon 5 izlučnih kola od 6 najboljih pojedinaca formirana je ekipa za državno prvenstvo u disciplini „Lovački trap“, a također je Lovački savez županije vukovarsko-srijemske imao i svoju ekipu na državnom takmičenju u streljačkoj disciplini „Lovački parkur“. Povjerenstvo za lovnu kinologiju je u 2013. godini organiziralo lovno-kinološke manifestacije pod okriljem Hrvatskog lovačkog saveza, a sukladno Pravilniku o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov. Također su se preko Lovačkog saveza županije prijavljivala legla i izdavane su rodovnice pasa. U 2013. godini organiziran je IPO goniča, jamara i ptičara i to u proljeće i u jesen, utakmica u gateru u radu pasa goniča i jamara na svinju divlju, te u dva termina ispiti u radu po krvnom tragu, a ukupno je osposobljeno pasa koji su dobili potrebna uvjerenja u radu:

• Ispit prirođenih osobina 30 pasa • Krvni trag 9 pasa • Ispit u radu na svinju divlju 18 pasa

Što se tiče lovačkih odličja u 2013. godini Savez je zaslužnim lovcima, lovačkim udrugama i građanima podijelio slijedeća odličja:

Odličja: 2010. god.

2011. god. 2012. god. 2013. god

Odličje I reda HLS-a 11 kom 9 kom 13 kom 6 kom Odličja II reda HLS-a 16 kom 11 kom 13 kom 12 kom Odličja III reda HLS-a 47 kom 49 kom 29 kom 49 kom Zlatna plaketa HLS-a 4 kom 2 kom 1 kom 3 kom Srebrna plaketa HLS-a 3 kom - 1 kom 1 kom Priznanja LSŽ-e VSŽ 9 kom 8 kom 13 kom 12 kom Posmrtna priznanja LSŽ-e 3 kom 2 kom 2 kom 1 kom ukupno 93 kom 81 kom 72 kom 84 kom Povjerenstvo za ocjenjivanje trofeja divljači za zajednička lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije izvršilo je prikupljanje i ocjenjivanje trofeja divljači stečenih u lovnoj 2013/2014. godini. Ukupno je ocjenjeno 279 trofeja za koje su izdani trofejni i ocjembeni listovi, te popunjen obrazac Evidencija trofeja divljači (ETD). Od ukupnog broja ocjenjenih trofeja, 31 trofej je jake trofejne vrijednosti, te je zavrijedio medalju. Tablica 3: Prikaz ocijenjenih trofeja po vrstama divljači koji su zavrijedili medalje:

M e d a l j a

Vrsta divljači zlato srebro bronca sveukupno

Jelen obični -- 2 1 3

Jelen lopatar -- -- 1 1

Srnjak -- 2 9 11

Vepar -- 2 7 9

Čagalj-lubanja 2 2 3 7

Ukupno 2 8 21 31

m e d a l j e

zlato srebro bronca sveukupno godina

vrsta

divljači 09. 10. 11. 12. 09. 10. 11. 12. 09. 10. 11. 12. 09. 10. 11. 12.

jelen obični

- - - 1 - - - 2 - 1 2 3 - 1 2 6

Srnjak

2 - - 1 6 7 4 7 13 12 10 10 21 19 14 18

Vepar

3 4 - 2 6 3 1 6 7 7 5 4 16 14 6 12

čagalj lubanja

1 2 3 2 1 - - 2 - - - 1 2 2 3 5

divlja - 1 - - 1 - - - - - - - 1 1 - -

mačka-krzno

Ukupno

6 7 3 6 14 10 5 17 20 20 17 18 40 37 25 41

Po ovoj tabeli možemo primijetiti da je 7 lubanja čaglja zavrijedilo medalje, a koji su sve brojniji i sve prisutniji u našim lovištima, te lovcima zadaje velike glavobolje.

Svakodnevno smo svjedoci narušavanja i uništavanja biocenoze, te zauvijek nestajanja pojedinih vrsta divljači sa naših prostora i iz naših lovišta direktnim i indirektnim antropogenim utjecajima.

Lovišta su dana na gospodarenje lovcima i oni su nažalost jedini koji se moraju i koji se hvataju u koštac sa svim onim što ugrožava postojanost biocenoze unutar naših lovišta, ali da bi ta borba bila dobivena za nas i buduće naraštaje, neophodna je i pomoć županije koja nam je ta lovišta dala na gospodarenje, jer divljač je kako znamo dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku i ima njenu osobitu zaštitu, pa mislimo da bi im morali osigurati minimum stanišnih uvjeta.

Lovišta zahtijevaju dobrog gospodara, a da bi sačuvali staništa i divljač Savez između ostaloga u zadatak si je stavio:

• Napučivanje lovišta sa divljači – svjedoci smo svakodnevnog smanjivanja broja kako sitne, tako i krupne divljači. Proljetni proljev i tretiranje usjeva otrovima protiv miševa odnesu veliki dio populacije srne obične, a također i pojava nosnog štrka, te sve prisutniji čagalj. Velike količine oborina u rano proljeće napravile su nesagledive posljedice na prirast sitne divljači. Fondovi krupne divljači se planiraju obnoviti sukladno sa lovnogospodarskim osnovama reduciranim odstrelom, a da bi popravili fondove sitne divljači uz reducirani odstrel moramo i napučivati lovišta sa istom. Lovački savez već dugi niz godina kupuje odrasle fazane za svoje lovačke udruge, ali taj broj fazana koji se unose u dogledno vrijeme treba povećati. Što se tiče zeca običnog brojno stanje istoga se iz godine u godinu povećava, ali bi svejedno trebalo osvježiti krv unosom istoga.

• Stimuliranje odstrela predatora – Iz dana u dan sve veći je broj lisica na

našem području, a u zadnjih nekoliko godina sve prisutniji je i čagalj čiji se areal proširio na cijelo područje naše županije i to iz razloga što nema prirodnih neprijatelja i jako ga je teško loviti. Lisica je sve prisutnija u naseljenim mjestima gdje staništa nalazi u napuštenim kućama, štagljevima i sl. tu se i okoti, pa na adresu Saveza često se javljaju ljudi i prijavljuju prisustvo lisice u selima ili gradovima, a to su uglavnom jedinke sa sumnjivim ponašanjem, a znajući da je lisica najveći prijenosnik vrlo opake bolesti bjesnoće od koje može oboljeti i čovjek, cijela društvena zajednica mora reagirati.

Čagalj je već veliki problem, a u dogledno vrijeme bojimo se da se njegovo prisustvo u našim lovištima ne pretvori u pošast, pa predlažemo da se i gradovi i općine i županija akitvno uključe u rješavanju problema lisice, a pogotovo čaglja, te da se jednim korektnim iznosom stimulira odstrel ovih predatora.

• Rashladna komora – Sve naše lovačke udruge imaju velikih problema što na području naše županije nemaju kamo uskladištiti odstrijeljenu krupnu divljač. To se prvenstveno odnosi na divlju svinju kod koje se obavezno nakon odstrela, a kod rezudbe moraju uzeti uzorci za pretraživanje na KSK (klasičnu svinjsku kugu), te do dobivanja rezultata iz Veterinarskog instituta u Zagrebu divljač mora biti na jednom mjestu, a tek po dobivenim rezultatima ukoliko nalaz nije pozitivan, divljač može ići na korištenje. Lovačke udruge nemaju kamo smjestiti odstrijeljenu divljač, pa tako ne mogu u potpunosti niti udovoljiti važećim zakonskim propisima.

S obzirom da je izgradnja rashladne komore sa svim pratećim sadržajima prevelika investicija za jednu lovačku udrugu, a i ta komora ne bi bila dovoljno iskorištena u budućnosti treba razmišljati o izgradnji jedne velike hladnjače koja bi zadovoljila potrebe cijele županije.

• Višegodišnje remize – Svjedoci smo svakodnevnog uništavanja staništa

kako za krupnu tako i za sitnu divljač. Međa više nema nigdje, a i kanali su ogoljeni do zemlje, tako da divljač iz dana u dan gubi svoja staništa i zakloništa od predatora. Lovačke udruge su prisiljene kupovati zemljišta u svojim lovištima i na njima zasađivati višegodišnje remize za divljač, gdje bi se ista sklonila i gnijezdila. Sadnja višegodišnjih remiza je dosad dala dobre rezultate, a Lovački savez bi jednim dijelom sufinancirao lovačke udruge pri kupnji zemljišta za sadnju višegodišnjih remiza.

• Nastup na sajmovima – u cilju promidžbe lovstva naših lovačkih udruga,

odnosno naše županije, Lovački savez planira svake godine biti nazočan sa svojim štandom na sajmovima koji promoviraju lovstvo u Osijeku i Varaždinu.

• Izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata – u cilju

približavanja Europskoj uniji Savez bi sufinancirao lovačke udruge u izgradnju lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata, a sve u svrhu bolje opremljenosti lovišta i što bolje i bogatije turističke ponude.

• Povjerenstva – S obzirom da pri Savezu djeluju razna povjerenstva, kako

bi ista što kvalitetnije radila, a na dobrobit svih naših članica Savez bi financirao rad istih, pogotovo povjerenstva za lovnu kinologiju, gdje je svaka lovačka udruga po Zakonu obavezna imati određeni broj čistokrvnih pasa sa položenim propisanim utakmicama. Također i povjerenstvo za lovno streljaštvo, gdje bi Savez za promidžbu lovnog streljaštva financijski pomagao lovačkim udrugama pri kupovini mašina za glinene golubove, a također i u organizaciji takmičenja u gađanju glinenih golubova, te slanja ekipa na regionalna i državna natjecanja.

4.0. DRŽAVNA LOVIŠTA NA PODRUČJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE Na području Vukovarsko-srijemske županije ustanovljena su državna lovišta navedena u tablici 3. Tablica 6. Pregled državnih lovišta na području naše županije

oznaka lovišta

lovište lovozakupnik mjesto površina

(ha) lovozaku-pnina (kn)

pravo lova

XVI/15 Durgutovica I LD Fazan Ivankovo 5.244 14.425,25 zakup 10 god XVI/22 Durgu-tovica II LD Srndać Stari i Novi

Mikanovci Vođinci

5.599 14.822,15 zakup 10 god.

XVI/10 Nadiševci LD Šljuka Prkovci 1.883 5.551,00 zakup 10 god.

XVI/6 Grabarje-Luščić LD Srndać Retkovci 2.580 9.794,20 zakup 10 god.

XVI/2 Bok LD Jelen Rokovci Andrijaševci

4.601 11.550,00 zakup 10 god.

XVI/1 Dugo Cerje- Česta -Voćin

LD Grad Ilok Ilok 850 20.102,00 koncesija 30 god

XVI/9 Merolino Agrogrom d.o.o.

Samobor 6.509 61.500,00 koncesija 30 god.

XVI/17 Topola LD Fazan Privlaka 2.964 52.177,00 zakup 10 god.

XVI/7 Jelaš LD Kuna Tompojevci 1.078 21.111,00 koncesija 30 god.

XVI/16 Vrapčana LD Sloga Vinkovci 1.458 11.100,00 koncesija 30 god.

XVI/3 Dionica LD Šljuka Slakovci 1.020 7.000,00 zakup 10 god.

XVI/4 Dubrave LD Jastreb Stari Jankovci

1.163 9.200,00 zakup 10 god.

XVI/18 Banov Dol Banov Dol (Džinić Antun)

Županja 6.118 40.001,00 zakup 10 god.

XVI/13 Stari Rađenovci Rađenovci d.o.o.

Nuštar 5.567 39.500,00 zakup 10 god.

XVI/14 Trizlovi-Rastovo Trizlovi d.o.o. 3.096 31.980,00 zakup 10 god XVI/8 Kunjevci Hrvatske šume

d.o.o. Zagreb 1.304 15.648,00 povjeravanje

izvršavanja prava lova

XVI/11 Spačva Hrvatske šume d.o.o.

Zagreb 25.018 150.108,00 povjeravanje izvršavanja prava lova

XVI/19 Čunjevci Unocommerce d.o.o.

Vinkovci 1.122 15.001,00 koncesija 30 god

XVI/20 Desićevo Agrolov d.o.o. Bošnjaci 1.735 50.009,00 koncesija 30 god

XVI/21 Tromeđa Pavušin projekt d.o.o.

Jastrebar-sko

4.622 101.201,00 koncesija 30 god.

5.0. STANJE LOVNOGOSPODARSKIH OBJEKATA

Sve udruge, bez iznimke, u svom radu na povećanju broja članova i podizanju kvalitete svojih objekata i lovišta te, pozivajući se na svoju važnu ulogu u životu lokalne zajednice, očekuju i traže znatniju financijsku potporu od, prije svega, svojih Općina i Gradova, a računaju i na pomoć Županije i nadležnoga Ministarstva. Ranije provedena anketa/upitnik je pokazala pravo stanje i nastojanja lovačkih udruga te je Vukovarsko-srijemska županija nastavila i u prošloj godini financirati razvoj lovstva i to najvećim dijelom, a temeljem navedenog upitnika, obnovu postojećih i gradnju novih lovačkih kuća/domova, te legalizaciju istih. Tablica 5. lovačka društva/ udruge VSŽ stanje legalnosti lovačkih domova

Nekretnine u vlasništvu Red. broj Naziv lovačkog društva, udruge legaliziran legalizacija u tijeku 1. LU „Fazan“, IVANKOVO DA 2. LD „Jastreb“, STARI JANKOVCI DA 3. LD „Lovac“, MARKUŠICA DA 4. LD „Fazan“, PRIVLAKA Nema dom - 5. LU „Srnjak“, VRBANJA NE DA 6. LD „Orao“, TORDINCI Nema dom - 7. LU „Gaj“, ŽUPANJA NE DA 8. LD „Fazan“, LIPOVAC NE DA 9. LU„Fazan“, POSAVSKI PODGAJCI NE DA

10. LD „Fazan“, OROLIK NE DA 11. LD „Jelen“, GABOŠ NE DA 12. LU „Jelen“, CERNA NE DA 13. LD „Vepar“, CERIĆ NE DA 14. LD „Sloga“, VINKOVCI NE DA 15. LU „Sokol“, LOVAS NE DA 16. LD „Jelen“, OTOK NE DA 17. LD „Šljuka“, SLAKOVCI Nema dom - 18. LU „Kuna“, DRENOVCI DA 19. LU „Srndać“, ILOK Nema dom - 20. LU „Vepar“, TOVARNIK Nema dom - 21. LD „Fazan“, SVINJAREVCI NE NE 22. LD „Šljuka“, ANTIN NE DA 23. LU „Sokol“, SOLJANI NE DA 24. LD „Jelen“, OSTROVO NE DA 25. LU „“Ris“, GUNJA NE DA 26. LD „Šljuka“, PRKOVCI DA 27. LD „Zrinski“, VUKOVAR NE DA 28. LD „Sokol“, SRIJEMSKE LAZE NE DA 29. LU „Fazan“, GRADIŠTE DA 30. LD „Dubrava“, NIJEMCI NE DA 31. LU „Srndać“, RETKOVCI DA 32. LD „Gradina“, DONJE NOVO SELO NE DA 33. LD „Srndać“, MARINCI NE DA 34. LD „Šljuka“, KOROĐ DA

35. LU „Jastreb“, BABINA GREDA DA 36. LD „Dubovica“, PODGRAĐE NE DA 37. LD „Ugljara“, APŠEVCI Nema dom - 38. LD „Orao“, NOVI JANKOVCI DA 39. LD „Borinci“, JARMINA NE DA 40. LU „Zec“, ŠIŠKOVCI NE DA 41. LD „Borovo“, BOROVO DA 42. LU „Kuna“, TOMPOJEVCI Nema dom - 43. LU „Trpinja“, TRPINJA DA 44. LD „Fazan“, NEGOSLAVCI DA 45. LU „Sokol“, ŠTITAR NE DA 46. LU „Vjerovi“, BOŠNJACI DA 47. LD „Jelen“, PETROVCI NE DA 48. LU „Jelen“, RAJEVO SELO NE DA 49. LD „Jelen“, ROKOVCI -ANDRIJAŠEVCI NE DA 50. LU „Fazan“, ĐURIĆI Nema dom - 51. LU „Sokol“, BOGDANOVCI Nema dom - 52. LD „Jastreb“, ĐELETOVCI Nema dom -

53. LD „Srndać“, STARI MIKANOVCI, NOVI MIKANOVCI, VOĐINCI Nema dom -

54. LU „Jelen“, KOMLETINCI Nema dom - 55. LU „Vepar“, STROŠINCI NE NE 56. LU „Sokol“, NUŠTAR Nema dom -

UKUPNO: 14 da 29 ne 27 da 2 ne

Od 56 lovačkih udruga u anketi je sudjelovalo svih 56. Saznanja su sljedeća: 13 udruga nema lovački dom, 14 je legaliziranih, 29 nelegaliziranih, 27 u postupku legalizacije, a 2 ne idu u legalizaciju. U proces legalizacije lovačkih objekata uključio se, kao pripomoć, i Hrvatski lovački savez. Ova anketa imala je prvenstvenu zadaću utvrditi stanje legalnosti lovačkih domova u VSŽ ali je, u usporedbi s podacima iz prethodnih godina, pokazala da se aktivnosti na izgradnji novih i dodatnom uređenju postojećih lovačkih domova nisu značajnije pojačale. Uzrok tome su loše materijalne prilike a nikako volja i želja vodstava udruga. U ovom trenutku samo 27 društava ima lovački dom u takvom stupnju uređenosti da mogu pružati jednostavne ugostiteljske usluge. To znači da je do objekata izgrađen kvalitetan makadamski ili asfaltni prilazni put, a da objekti imaju priključak na vodovodnu mrežu (ili uredan i kontroliran bunar), uređenu kuhinju s hladnjacima, prostranu salu za objedovanje, sanitarne prostorije (poljski wc također), riješeno pitanje grijanja prostorija, uređeno dvorište s terasom, sjenicama, roštiljem,…. Nekoliko društava već ima, a neki su u fazi izgradnje, soba za odmor i noćenje s pratećim sanitarijama. U zaključku, može se reći da udruge ulažu znatan napor u održanju svoje primarne zadaće a to je očuvanje prirode a ne samo klasičan lov, kako se obično misli. Pitanje legalizacije objekata je opsežan, zahtjevan i za društva skup posao koji će rješavati uz pomoć svojih donatora, vlastitim sredstvima i svakako VSŽ.

6. 0. LOVNA INSPEKCIJA Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede Uprava za lovstvo, Sektor lovne inspekcije, Odjel lovne inspekcije PJ Osijek, Ispostava Đakovo na području Vukovarsko-srijemske županije u 2013. od strane te inspekcije nije bilo evidentiranih nepravilnosti i kršenja Zakona o lovstvu na području Vukovarsko-srijemske županije. 7.0. ŠTETE U PROMETU NALETOM NA DIVLJAČ I PROMETNE NESREĆE VEZANE ZA DIVLJAČ Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Vukovarsko-srijemske, Odjel policije, statističko-analitičkim praćenjem događaja prometnih nesreća i događaja u cestovnom prometu, do kojih je došlo uslijed naleta motornih vozila na divljač (ili divljači na spomenuta vozila) u intervalu 2013. godine evidentirana je ukupno 61prometna nesreća ili događaj koja je prema vrsti bila nalet na divljač. Tablica 8. Prometne nesreće i događaji – vrste divljači

broj događaja vrsta životinje

2010. 2011. 2012. 2013.

srna/ srnjak 134 40 59 47 jelen 2 - 1 fazan 11 - 1

divlja svinja 17 11 14 4 zec 6 - 5 3

lisica 16 - 2 1 jazavac 6 - 6 2 kobac 4 - - roda 1 - -

jastreb 1 - - čagalj 1 - 1

divlja mačka 1 ptice 3

ostala divljač (lisica, fazan, zec, jazavac)

39 10 -

nepoznato 13 - - ukupno 212 61 89 61

8. 0. ZAKLJUČAK

Među mnogobrojnim načinima iskorištavanja prirodnih dobara lov je jedan od najstarijih načina. Lov je potrebno uskladiti s načelima zaštite prirode kako bi se stvorile mogućnosti za trajno iskorištavanje divljega životinjskog svijeta i za djelotvornost pri očuvanju njegova životnog prostora.

U današnje vrijeme lov može imati važnu ulogu pri stvaranju prihoda, osobito u područjima gdje su drugi izvori privređivanja ograničeni, ali stvaranje prihoda ne smije biti glavni razlog lova.

Danas je lov sintetizirao te svoje prvotne ciljeve s ekološkim, sportskim, gastronomskim, turističkim i drugim zadaćama, koje ima u suvremenom društvu. Uz to, ostaje nezastarivo socijalno značenje lovstva i za suvremenog čovjeka, kojemu je lov kao osobit oblik međuljudskog zajedništva u okružju autentične prirode, možda više nego ikad, mogućnost da se duhovno i tjelesno obnovi od posljedica stresnog načina života.

Cilj je izdići lovstvo kao segment gospodarstva na višu razinu, tj. stvoriti od ove vrste djelatnosti gospodarsku djelatnost koja će kroz projekte iz domene lovstva stvoriti mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, a ujedno kroz lovstvo provoditi mjere zaštite i očuvanja okoliša i prirode, biljnog i životinjskog svijeta koji u toj prirodi živi. Razvijanjem turističke ponude, i izgradnjom infrastrukture u Vukovarsko-srijemskoj županiji te sve većim kadrovskim potencijalom, uz vrlo pogodan zemljopisni položaj, osiguravaju se preduvjeti da se već prisutan tradicionalan lovni turizam na ovim prostorima usmjeri i intenzivira njegov razvoj.

Vukovarsko-srijemska županija je primjenom Zakona o lovstvu, te dodjelom zajedničkih lovišta domicilnim lovačkim udrugama omogućila da se u program razvoja lovnoga turizma organizirano uključi veliki broj lovaca i lovačkih udruga kao i drugih fizičkih i pravnih subjekata, poglavito turističkih agencija. Naročito je važno povezati mogućnosti razvoja lovnoga turizma s agroturizmom čime će se povećati standard toga dijela stanovništva i dodatno motivirati zadržavanje mladih ljudi na selu. Priroda je ovim prostorima podarila raznovrsne i bogate uvjete za život i razvoj divljači. Svi šumski predjeli prometno su dobro povezani. U lovištima se nalazi dosta otvorenih i zatvorenih čeka, što lovcima omogućuje ugodan boravak. Lov je naročito zanimljiv u proljeće, jesen i zimu, a u ovim lovištima je odstrijeljeno mnogo divljači s visokom ocjenom

Lovni turizam zauzima posebno mjesto u globalnoj turističkoj ponudi (koja je jedan od strateških pravaca razvoja Hrvatske) i temeljni je potencijal razvoja kontinentalnog turizma zbog iznimno bogatih lovišta s brojnim vrstama visoke i niske divljači.

Lovstvo je osim kao gospodarsku granu, potrebno gledati i kao vrstu športa, rekreacije, hobija, te načina efikasne zaštite okoliša.

Lovstvo i lovni turizam planskim gospodarenjem fondom divljači, uređenjem lovišta te reguliranjem brojnog stanja nezaštićenih vrsta divljači, doprinose zaštiti čovjekove okoline, te uspostavljanju biološke ravnoteže. Lovni turizam je također i ekološki, uravnotežen s prirodom, odgovoran, kvalitetan, autentičan, ambijentalan, elitan, ekskluzivan, edukativan. Uz sve navedeno ne dovodi do propadanja i iscrpljivanja prirodnih resursa, tako da ispunjava sve zahtjeve održivog ili razumnog gospodarenja.

INFORMACIJA O STANJU RIBOLOVNIH PODRUČJA NA PODRUČJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Da ponovimo: pravni okvir koji uređuje ribarstvo u Republici Hrvatskoj čine tri zakona – Zakon o morskom ribarstvu (NN 56/10, 127/10, 55/11), Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN 106/01, 7/03, 174/04, 10/05 i 49/05 - pročišćeni tekst) te Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu (NN 153/09, 127/10). Temeljem ova tri zakona, donesen je niz provedbenih propisa, koji detaljnije uređuju pojedina pitanja

Slatkovodni ribolov, odnosno gospodarenje ribolovnim područjima obavlja se na temelju Zakona o slatkovodnom ribarstvu ("Narodne novine" br. 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. - ispravak i 49/05. - pročišćeni tekst).

U segmentu slatkovodnog ribarstva pravilnicima se uređuje gospodarski (ulovne kvote, način izdavanja povlastica, područja ribolova) i športsko-rekreacijski ribolov (ribolovna prava i upravljanje resursima na dodijeljenim vodama) te akvakultura odnosno uzgoj u slatkim vodama.

Strukturne potpore i uređenje tržišta odnose se na sve segmente proizvodnje i uređenja sektora. Podzakonskim propisima uređena su pitanja udruživanja u ribarstvu (zadruge i organizacije proizvođača), pitanja tržišnih standarda proizvoda ribarstva kod prve prodaje, potom pitanja načina financiranja i same provedbe mjera strukturne politike.

Osim pravnog okvira koji je definiran zakonima iz područja ribarstva, za cjelokupan sektor značajni su i propisi iz nadležnosti drugih tijela državne uprave, prvenstveno propisi iz područja sigurnosti hrane, zaštite okoliša i graditeljstva, zaštite prirode i pomorstva.

Šaransko ribnjačarstvo Hrvatske već je dva desetljeća u krizi koja je zbog tranzicijskih razloga zahvatila i druge države središnje i istočne Europe. No negativni trendovi se polako zaustavljaju, a znanstvenici i stručnjaci postaju optimističniji. Za razliku od naše županije drugi dijelovi kontinentalne Hrvatske imaju izuzetno povoljne prirodne uvjete za povratak na jedno od vodećih mjesta u ribnjačarskoj proizvodnji područja srednje i istočne Europe. Za to postoje ekonomski (iskorištavanje prirodnih resursa, smanjenje udjela uvezene ribe u ukupnoj potrošnji itd.), socijalni (potreba povećanja potrošnje ribe, radna mjesta itd.), kulturni (kultura tradicionalnih krajobraza, kulinarske tradicije) i ekološki razlozi. Izražena je i politička volja za rješavanje problema koji ekonomski ugrožavaju ribogojstva.

Detaljnom su analizom i praćenjem stanja ovoga sektora dijagnosticirani glavni problemi koji su prisutni već niz godina, a to su: pravni status ribnjaka, nerealno visoke vodoprivredne naknade, neriješeni problemi koje kontinuirano uzrokuju ribojedne ptice, problem financijske konsolidacije (dugovi, sudovanja….) i restrukturiranja koje onemogućuju prijašnji neriješeni problemi i, konačno, tehničko-tehnološka zastarjelost i nepostojanje marketinške strategije.

1.0. ŠPORTSKO RIBOLOVNI SAVEZ VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ŠRS Županije, u svojim aktivnosti osim športskog i rekreativnog ribolova ima veoma veliku obvezu u čuvanju voda kako u zaštiti flore i faune tako i u zaštiti od zagađenja i krivolova koji je veoma rasprostranjen na našem području , te obavezno poribljavanja vodotoka na kojima se obavlja športsko-rekreativni ribolov. Kao nositelj ribolovnog prava na gospodarenje na ribolovnom području koje nam je dodijeljeno na gospodarenje dužni smo svaku godinu dostaviti Plan rada i gospodarenja za narednu godinu na ovjeru u Ministarstvo. Tako smo i za 2013.g. učinili i dobili potvrđen Plan rada UP/I 324-02/12-01/109,Ur.broj 525-13/0879-12-2 od 18.prosinca 2012.g. te također potvrđen Plan rada za 2014.g. UP/I-324-02/13-01/167,Ur broj 525-13/0879-13-2kao i novo rješenjem UP/I-324-02/11-01/135 ,Ur broj 525-08-1-10545/11-2 kojim smo imenovani ovlaštenikom ribolovnog prava na ribolovnom području SAVA.

Dostavljamo Vam kao traženu Informaciju iz koje je vidljivo stanje ribolovnih voda županije kao i ostale aktivnosti koje poduzimamo u za poboljšanje postojećeg stanja. Ovaj godišnji plan gospodarenja izrađen je temeljem važeće ribolovno – gospodarske osnove, čija je nova izrada potvrđena Rješenjem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja (UP/I 324-02-/11-01/135, Ur. br.:525-08-00545/11-4-2 od 14.listopada 2011.g.) a sukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu (N. N. br. 49/05), odnosno Pravilniku o športskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu (N. N. br. 82/05), te sadrži sve elemente propisane ovim aktima. Ribolovno-gospodarsku osnovu izradio je Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za zootehniku, Katedra za ribarstvo. 1. PROSUDBA KOLIČINE RIBA I NJIHOVA PRIRASTA Ribolovne zone kojima gospodari ŠRS Vukovarsko – srijemske županije određene su sukladno Naredbi o granicama ribolovnih područja i ribolovnih zona (N. N. br. 91/03). Trenutno stanje ribolovnih voda kojim gospodari ŠRS Vukovarsko – srijemske županije, kao ovlaštenik ribolovnog prava, izgleda na sljedeći način: • dio ribolovnog područja „DRAVA – DUNAV“:

- ribolovna zona općine Markušica. • dio ribolovnog područja „SAVA“:

- ribolovna zona grada Županja - ribolovna zona grada Vinkovci,

- ribolovna zona općine Cerna, - ribolovna zona općine Babina Greda, - ribolovna zona općine Gradište, - ribolovna zona općine Bošnjaci, - ribolovna zona općine Drenovci, - ribolovna zona općine Gunja, - ribolovna zona općine Vrbanja, - ribolovna zona općine Jarmina, - ribolovna zona općine Nuštar, - ribolovna zona općine Stari Jankovci, - ribolovna zona općine Privlaka, - ribolovna zona općine Andrijaševci, - ribolovna zona općine Ivankovo, - ribolovna zona općine Vođinci, - ribolovna zona općine Stari Mikanovci, - ribolovna zona općine Otok, - ribolovna zona općine Nijemci, - ribolovna zona općine Tordinci, - ½ ribolovne zone S3 za gospodarski ribolov na Savi, - ribolovna zona S4 za gospodarski ribolov na Savi.

Navedene ribolovne zone obuhvaćaju sljedeće ribolovne vode: Stajačice:

- Bošnjački i Otočki virovi - 7,5 ha Tekućice:

- dio tijeka rijeke Save (98 km) - 1.470 ha - manje tekućice (dio tijeka rijeke Bosuta - 94 km, dio rijeke Vuke –

29 km, Spačve – 31 km, Studve – 20 km, Brežnice – 15,5 km, Biđa – 11,5 km, te Lubnja – 8 km) – cca 872,4 ha

U odnosu na 2012., broj ribiča ovog područja u 2013. bilježi lagani porast broja člansta u svim kategorijama. Tako trenutno postoji 37 ribičkih udruga koje egzistiraju u Športsko-ribolovnom savezu Vukovarsko-srijemske županije, koje imaju 3206 članova u svim dobnim kategorijama. Na ribolovnim vodam kojima gospodari ovlaštenik djeluju 8 privredna ribara, 4 na ribolovnoj zoni S-4 i 4 na ribolovnoj zoni S-3. Ukupna površina tekućica, prema gornjim podatcima, iznosi 2.144,5 ha, što uz 7,5 ha stajačica iznosi 2.152 ha površine ribolovnih voda unutar gore opisanih administrativnih granica gradova i općina. Procjena kvalitativnog i kvantitativnog sastava ihtiopopulacije i godišnjeg prirodnog prirasta riba ribolovnog područja ŠRS Vukovarskosrijemskežupanije izvršena je temeljem:

- statističkih podataka o ulovu ribe za 2011. godinu i na temelju podataka o

poribljavanju pojedinih voda, te - istraživanja – obavljenog informativnim ulovom tijekom travnja –

svibnja 2012. godine.

1. 1. Prosudba kvanitativnog sastava riba Ukupna procijenjena ihtiomasa na ribolovnim vodama ŠRS Vukovarsko-srijemske županije u 2013. godini iznosi 368.432 kg. Prema prosudbi masenog udjela pojedinih vrsta u ukupnoj ihtiomasi u ribolovnim vodama ovlaštenika ribolovnog prava ŠRS Vukovarsko-srijemske županije u 2012. godini, vidljivo je kako 1/3 biomase otpada na babušku, oko 17% na deveriku i oko 11% na šarana. Grabežljive vrste riba (som, štuka, bolen, grgeč, somić, smuđ, sunčanica i sl.), koje su u ukupnoj biomasi zastupljene s oko 25 % (dominira som s oko 18%), imaju dobru prehrambenu osnovu u ovim ribolovnim vodama.

1. 2. Prosudba godišnjeg prirasta riba (kg/ha) u ribolovnim vodama ŠRS Vukovarsko-srijemske županije

Naziv ribolovne vode

Procijenjeni godišnji prirast riba

(kg/ha) Rijeka Sava 55 Rijeka Bosut 65 Rijeka Vuka 48 Rijeka Spačva 68 Rijeka Studva 67 Rijeka Brežnica 45 Rijeka Biđ 45 Rijeka Ljubanj 45 Stajaćice Bošnjački i Otočki virovi 140 2. MAKSIMALNA KOLIČINA DOPUŠTENOG DNEVNOG I GODIŠNJEG ULOVA Vrijedni podaci o učinkovitosti gospodarenja na ribolovnim vodama dobivaju se iz statistika o ulovu, evidencije o poribljavanju, omjera nasađenih markiranih i ulovljenih riba, težinskog omjera nasađenih i ulovljenih riba, količine ribe ulovljene na jednu godišnju ribolovnu dozvolu i evidencije o posjećenosti ribolovne vode. Omjer nasađenih i ulovljenih riba je vrijedan pokazatelj uspješnosti ribolova, a ujedno se dobivaju informacije o ispravnosti poribljavanja, načinu poribljavanja, migraciji riba i sl. težinski omjer nasađenih i ulovljenih riba, pak daje sliku o prirastu ribe u nekoj ribolovnoj vodi, odnosno o biološkoj produktivnosti te vode. Dnevna i godišnja ribolovna kvota, u vodama koje se poribljavaju, povećava se proporcionalno količini ribe kojom se u tekućoj godini

poribljavalo, što će odrediti stručna osoba ovlaštenika ribolovnog prava godišnjim planom gospodarenja. 2. 1. Maksimalni dnevni ulov po ribiču - na svim ribolovnim vodama ovlaštenika dnevno je dopušteno zadržati tri primjerka sljedećih vrsta riba: šaran, som, smuđ, štuka i amur, uz poštivanje ograničenja maksimalnog godišnjeg ulova. - ostale vrste riba dnevno je dopušteno zadržati maksimalno do količine ukupnog godišnjeg ulova. 2. 2. Maksimalni godišnji ulov po ribiču Ukupni dopušteni godišnji ulov u športskom ribolovu, za ribolovnu zonu kojom gospodari ovlaštenik, iznosi 49.431 kg. S obzirom na to da ovlaštenik računa s ribolovnim pritiskom od oko 3.300 ribiča s kupljenom dozvolom za športski ribolov (19 i više godina), godišnji ulov po ribiču iznosi 14,98 kg. Od količine, predviđene za maksimalno dopušteni ukupni ulov na ribolovnim zonama, gospodarski ribari participiraju u količini od 24.255 kg i to u omjeru vrsta i količine istih kako je izraženo u ribolovno-gospodarskoj osnovi.

2. 3. Maksimalna količina dozvoljenog ulova temeljenog na godišnjem prirastu za svaku ribolovnu vodu

U određivanju ribolovnih kvota za ribolovne vode ribolovnih zona kojima gospodari ovlaštenik, korištena je vrijednost prirasta ukupnog ihtiofonda, kao i prosudba očekivanog broja ribiča koji će kupiti godišnju ribolovnu dozvolu. Ažurno evidentiranje ulova od strane ribiča i nadzor ove zakonske obveze od strane ovlaštenika te evidencija ulova po ribolovnim vodama prikazati će vjerodostojniju sliku ukupne ihtiocenoze ribolovnih voda ove ribolovne zone, čime će se omogućiti ažuriranje određenih dnevnih i godišnjih ribolovnih kvota. Ovo ažuriranje može izvršiti stručna osoba ovlaštenika godišnjim planom gospodarenja.

Naziv ribolovne vode Dopušteni ukupni godišnji ulov (kg)

Tekućice Rijeka Sava 24.255 Rijeka Bosut 12.246 Rijeka Vuka 835

Rijeka Spačva 7.528 Rijeka Studva 2.412

Rijeka Brežnica 783 Rijeka Biđ 311

Rijeka Ljubanj 432 Stajaćice

Bošnjački i Otočki virovi 630 Ukupno: 49.431

3. PORIBLJAVANJE Predviđeno je da se poribljavanje obavi tijekom proljeća (travanj ili svibanj) i jeseni (studeni), što će prvotno ovisiti o realizaciji financijskog plana, ali i o dostupnosti ribe na tržištu. Primarna vrsta za poribljavanje u 2013. godini bit će šaran, a sekundarne amur (ovisno o dostupnosti na tržištu). Cilj poribljavanja bit će revitalizacija ribolovnih voda ovim autohtonim vrstama, poglavito vretenastim šaranom koji je i ugrožena vrsta ribe. Ukoliko zbog dugotrajnog sušnog razdoblja u određenim vodotocima, kojima Savez gospodari, dođe do nestanka vode, količina ribe planirana za poribljavanje tih voda bit će preusmjerena u druge vode ili realizirana iduće godine, što će se regulirati Planom gospodarenja, a o tome pravodobno izvijestiti nadležnog ribarskog inspektora/inspektoricu.

3. 1. Plan poribljavanja u 2013.

VODA VRSTA RIBE

KOLIČINA (kg)

VRIJEME

BOSUT Šaran konzum / amur mlađ

2.900 / 80 travanj ili svibanj/studeni

SPAČVA Šaran konzum 300 travanj ili svibanj/studeni

OTOČKI VIROVI

Šaran konzum / amur mlađ

300 / 40 travanj ili svibanj/studeni

BOŠNJAČKI VIROVI

Šaran konzum / amur mlađ

300 / 40 travanj ili svibanj/studeni

STUDVA

Šaran konzum 250 travanj ili svibanj/studeni

BIĐ Šaran konzum 150 travanj ili svibanj/studeni

SAVA Šaran konzum 350 travanj ili svibanj/studeni

S obzirom na to da 2012. godine zbog suše nije u potpunosti izrealiziran plan poribljavanja, sredstva koja su bila predviđena za nabavku te ribe iskoristit će se u 2013. godini i to za nabavku 2.050 kg šarana, koji će se porbiti u Bosut, Spačvu, Studvu, Biđ, Otočke virove i Bošnjačke virove, sukladno omjeru iz gornje tablice, te za nabavku 450 kg amura koji će se poribiti u Otočke virove (u količini od 225 kg) i Bošnjačke virove (u količini od 225 kg).

3. 2. Plan troškova poribljavanja Kako se u 2013. g. za poribljavanje planira odvojiti cca 174.720 kn, dakle na razini prošle godine (2012.), a što će ovisiti prvenstveno o broju prodanih ribičkih dozvola i cijeni ribe, većina sredstava bit će odvojena za nabavku šarana, dok će manji dio sredstava biti usmjeren na nabavku amura. Ostatak sredstava predviđen je kao pričuva za interventnu nabavku ribe, u slučaju potrebe za natjecanja ili za revitalizaciju ihtiofonda uslijed eventualnih pomora ribe uslijed posljedica zagađenja vode ili nestašice kisika izazvanih meteo-uzrocima ili pak za intervencije koje bi omogućile prirodno razmnožavanje riba (kupnja ili izrada i postavljanje umjetnih gnijezda za smuđa, nabavka linjaka, štuke i sl.). S obzirom na aproksimativno kalkuliranje s količinom novca i ostalim parametrima (dostupnost ribe na tržištu, cijena ribe i sl.) o kojima ovisi kupnja ribe, nije moguće prikazati egzaktne brojke o kvantiteti ribe koja će se kupiti i konačnoj cijeni iste, te su s obzirom na to moguća i znatna odstupanja od planiranoga, što se prije svega može odnositi na količinu izdvojenog novca i količinu kupljene ribe, a time onda i na drugačiju raspodjelu prigodom poribljavanja. Trenutna cijena ribe, koja ne mora odgovarati stvarnoj u vrijeme kupnje, o čemu će u ovisiti i količina izdvojenog novca za poribljavanje, a time i količina kupljene ribe, u konačnici može promijeniti ukupni iznos izdvojen za poribljavanje, ali ne više od predviđenih 174.720 kn. Uz poribljavanje kupljenom ribom, planiramo postavljanje i praznih smuđevih gnijezda, koja bi provocirala smuđa na mrijest. Iako se poribljavanje namjerava izvršiti proporcionalno raspoloživoj količini ribe, površini vode i potrebi same vode, detaljniju razradu ove problematike (samo vrijeme poribljavanja, odabir najpovoljnijeg ponuđača, mjesto i vode poribljavanja, količina poribljavanja po vodi koja se poribljava, kategorija riba, međusobni odnos u strukturi riba za poribljavanje i sl.), izvršit će Komisija za poribljavanje, sukladno propisima važeće ribolovno–gospodarske osnove, izrađene od strane Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. 4. MJERE I NAČIN ZAŠTITE RIBOLOVNIH ZONA, ORGANIZACIJA RADA RIBOČUVARSKE SLUŽBE, TE PLAN RADA NA UREĐENJU OKOLIŠA Mjere i način zaštite ribolovnih zona Za zaštitu ribolovnih voda ribolovnih zona kojima gospodari ŠRS, potrebito je pridržavanje i provođenje mjera zaštite propisanih ribolovno–gospodarskom osnovom, kao i uvjeta zaštite prirode izdanih od strane Ministarstva nadležnog za zaštitu prirode. Prije svega to se odnosi na strogi nadzor korisnika ribolovnih voda (ugl. ribiča, ali i ribara) u realizaciji propisanih ribolovnih kvota i pridržavanju odredbi Zakona o slatkovodnom ribarstvu i njegovih provedbenih propisa, zaštiti posebnih staništa (mrjestilišta, migratornih putova i zimovališta),

sprječavanju krivoribolova, prevenciji i sprječavanju zagađivanja vodotokova. Dakako, za kvalitetu življenja ihtiofonda provodit će se i mjere sezonskog karaktera, gdje je to moguće i potrebno. Tijekom zimskih mjeseci obavljat će se probijanje zaleđenih vodenih površina, zbog odstranjivanja CO2 i NH4, nakupljenih ispod leda. U proljeće će se izvršiti permanentni nadzor najznačajnijih prirodnih mrjestilišnih pozicija, kako bi se osigurala mirna reprodukcija autohtonih ihtiovrsta. U slučaju zarašćivanja pojedinih tekućica, natjecateljskih ribolovnih staza, pristupiti i mehaničkom uklanjanju vodenog bilja. U ljetnim mjesecima važno je pratiti stanje kisika u vodama (poglavito stajačicama), te po potrebi intervenirati sredstvima za aeraciju (vapno – 30-ak kg/ha), što će ujedno ukloniti i nepoželjne modrozelene alge (Cyanophite) iz vode. Kako u jesenskom razdoblju dolazi do propadanja vodene vegetacije, njenom oksidacijom dolazi do smanjenja količina kisika, te uz nepovoljnije atmosferske prilike, vrlo lako u ranu jesen može doći do pomora veće količine ribe, kao posljedica hipoksije. Stoga je potrebito izvršiti preporučene mjere u proljetnom razdoblju, te višak vodene vegetacije izvlačiti van iz vode. Vode na koje je potrebito posvetiti pozornost su: Bošnjački i Otočki virovi, Biđ, Bosut, Vuka, Lubanj, Studva, Spačva. Važno je skrenuti pozornost i na poljoprivredne površine koje se nalaze u blizini ribolovnih voda. Za sprječavanje ulaza kemijskih sredstava u vode, razmotrit će se mogućnost kopanja obodnih kanala. U slučaju pomora riba ili pojave bolesti, pristupit će se ihtiosanitarnim mjerama propisanim ribolovno-gospodarskom osnovom, te o istima izvijestiti nadležne inspekcijske službe (Ribarska, Vodopravna, Veterinarska), te Policiju.

4. 1. Ribočuvarska služba Ribočuvarska služba ŠRS Vukovarsko – srijemske županije raspolaže s 8 ribočuvara volontera za sve ribolovne zone kojima gospodari. Ovdje bi istakli posebno teške uvjete kojima su izloženi ribočuvari pri obavljanju svoje djelatnosti, s obzirom na to da isti nadziru dio granične rijeke –Save, što bi i za profesionalnu ribočuvarsku službu bio ogroman zadatak. Kako je i broj prodanih ribolovnica, od 2000. godine do danas, smanjen za cca 50 % i odvajanja za ovu službu znatno su morala biti reducirana. S obzirom na važnost Save, kao i nazočnost gospodarskog ribolova na ovoj vodi, posebna se pozornost pridavala zaštiti ribljeg fonda upravo ove rijeke, a to se namjerava činiti i tijekom 2014. godine, te u tom smislu surađivati i s djelatnicima nadležne granične policije. ŠRS ima osiguran i smještaj za ribolovne alate zaplijenjene tijekom ribočuvarske djelatnosti, koji su evidentirani i pohranjeni u prostorije Saveza. Ovlaštenik trenutno raspolaže s 9 ribočuvara, no plan je u 2014. godini izvršiti osposobljavanje još zainteresiranih osoba za rad u ribočuvarskoj

službi, što podrazumijeva i polaganje ribočuvarskog ispita od strane istih, te stalno zapošljavanje jednog ribočuvara. Razumljivo je kako se u Godišnjem planu ne prikazuje detaljni plan izlazaka ribočuvara na ribolovne vode, jer to predstavlja internu tajnu ovlaštenika ribolovnog prava, s kojom će biti upoznat samo voditelj ribočuvarske službe, koji će ga pravodobno i izraditi.

4. 2. Uređenje okoliša Uređivanje okoliša bit će organizirano preventivnim i kurativnim mjerama zaštite. Dakle, za sprječavanje onečišćenja obalnog područja ribolovnih voda, gdje je to moguće bit će postavljeni koševi za sakupljanje otpada, koji će se periodično prazniti. To je poglavito važno za vode stajačice, koje su u posljednje vrijeme izrazito frekventne. Također, bit će organizirano i nekoliko radnih akcija (koje će biti detaljnije razrađene posebnim internim planom radnih akcija) s ciljem sakupljanja krupnog otpada s obalnog pojasa voda, kao i iz samih voda. S ciljem uspješne realizacije zacrtanoga, namjera je poboljšati i kvalitetu suradnje s djelatnicima Hrvatskih voda, koji bi ujedno pripomogli i uređenju i održavanju vodenog režima na optimalnoj razini. U 2013. godini namjera je nastaviti radove i na uređenju pristupnih putova koji vode prema ribolovnim vodama, nasipanjem kamena. U slučaju bilo kakvih spoznaja o zagađenju ribolovnih voda ili obalnog pojasa, kao i do sada, kontaktirat će se mjerodavne inspekcijske službe – vodopravna i zaštite okoliša.

Sportske aktivnosti u 2013. god Red br.

Datum natjecanja VODA MJESTO DAN NATJECANJE / DOMAĆIN

1. 21.04. BOSUT ROKOVCI NE 1.KOLO ŽL ŠRD KARAS

2. 05.05. BANJA VINKOVCI NE MEMORIJAL 12. REDARSTVENIKA

ŠRD JEZERA BANJA

3. 11.05. BOSUT VINKOVCI SU ŽUPANIJSKI KUP KADETA U-14

4. 12.05. BOSUT VINKOVCI NE ŽUPANIJSKI KUP SENIORI,JUNIORI U-18

5. 30.05. SAVA ŽUPANJA NE 2.KOLO ŽL ŠRD SAVA

6. 25-26.05. SAVA S.BROD NE V ZONA

7. 16.06. BOSUT VINKOVCI NE 3.KOLO ŽL ŠRD VODOVOD

8. 23.06. KRAJC CERNA NE 4.KOLO ŽL ŠRD ŠARAN CERNA-

ŠIŠKOVCI

9. 29-30.06. PE/SU/NE KUP HŠRS-KADETI U -14

10. 07.07. ČISTINE OTOK NE 5.KOLO ŽL ŠRD STAROVIRAC

11. 13-14.07. PE/SU/NE KUP HŠRS S/J U -18

12. 19-21.07. PE/SU/NE SLET KADETA ŽUPANIJE

13. 29.09. BAJER GUNJA NE 6.KOLO ŽL ŠR SAVEZ

14. 6.10. BOSUT VINKOVCI NE NATJECANJE UO ŠR SAVEZ ŽUPANIJE

Moramo napomenuti da osim već tradicionalnog natjecanja u ŽL, koje se održava već nekoliko godina, za ovu godinu smo predvodili natjecanje za najmlađe kategorije kadeta i kadetkinja što je vidljivo iz samog kalendara natjecanja. Osim naših internih natjecanja u ovoj godini imamo obavezu sanirati krovište na našim prostorijama i uložiti znatna sredstva koja nemamo. Potrebno je uključiti i više strukture kao grad i županiju da nam pomognu u rješavanju tog problema jer u protivnom nećemo imat prostor za obavljanje naših osnovnih djelatnosti kao i najosnovnije potrebe za rad ribočuvarske službe (smještaj oduzetog krivolovnog alata, dokumentacije kao i motora za čamce i ostalog pribora). Kao što Vam je poznato, katastrofalne poplave koje su pogodile naše ribolovno područje prouzročit će i veoma velike štete kako na fauni,ribljoj populaciji, tako i na flori našeg kraja.Naša ribočuvarska služba je u trenutcima odmah nakon proboja nasipa izašla,vozilom i čamcem na teren i pomogla koliko je bilo u našoj mogućnosti. Mjerodavne institucije smo kontaktirali i podnijeli izvješće kojima trenutno raspolažemo,prava šteta i njezina visina bit će utvrđene kada se bude moglo ući na poplavljena područja ali smo sigurni da će u tom dijelu biti ogromna i da ćemo trebati pomoć kako materijalnu tako i financijsku da bi mogli dovesti ribolovne terene u prvobitno stanje.

2.0. ZAJEDNICA ŠPORTSKO RIBOLOVNIH UDRUGA VUKOVAR Zajednica športsko ribolovnih udruga Vukovar (u daljem tekstu Zajednica) je ovlaštenik ribolovnog prava u ribolovnoj zoni D3 i u 2013. godini je imala 1211 seniora, 446 hrvatskih ratnih vojnih invalida, 82 juniora i žena te 531 kadeta koji su članovi 21 udruge/društva koja čine Zajednicu. Gospodarimo ribolovnim vodama ukupne površine: Tekućice - rijeka Dunav i dunavci (2246/124 ha) - rijeka Vuka (7,4 ha) - Bobotski kanal (8,4 ha) Stajaćice - Vučedolski haglovi (67 ha) - Sotinački haglovi (36 ha) - korito Stare Vuke (9 ha) - Luščanska bara (8 ha) - Grabovo (75 ha) - Kaiševac Grabovo (21 ha) - Berava (5 ha) - ribnjaci Bečka Lovas (8 ha) - rit Dobra voda Negoslavci (2 ha) - Mohovski ribnjaci(neuređeno) (8 ha) - u pripremi su još dvije zatvorene vode: retencija Opatovac i retencija Ilok. Na rijeci Dunav i u dunavcima u ribolovnoj zoni D3 postoji i 15 nositelja povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova (ribari). Primarni cilj Zajednice je zaštita i očuvanje ribljeg fonda, rad s mladima, edukacija lokalnog stanovništva, turistička ponuda, ribolovni turizam, športsko

ribolovna natjecanja te ostale aktivnosti vezane uz športski rekreativni ribolov kao što su očuvanje prirode i prirodnih vrijednosti uz ribolovne vode. Godišnji prihodi Zajednice su oko 700.000 kuna s tim da 70.000 kuna od tog iznosa uplaćujemo Hrvatskom športsko ribolovnom savezu kao našoj krovnoj organizaciji te 70.000 kuna Ministarstvu poljoprivrede. Značajan dio sredstava, oko 200.000 kuna godišnje utrošimo za nabavku ribe i riblje mlađi kako bi poribili vode kojima gospodarimo. Na cijelom ovom području djeluje ribočuvarska služba koju čini petnaestak ribočuvara koji volonterskim radom provode Zakon o slatkovodnom ribarstvu na ovom području. Troškovi rada ribočuvarske službe (gorivo, mazivo, oprema, dnevnice i sl.) iznose oko 150.000 kuna godišnje koji predstavljaju znatna sredstva Zajednice koja je sve teže pribaviti. Zajednica također ima i jednoga redovnog zaposlenika koji ima ulogu tajnika Zajednice na kojega godišnje izdvaja 40.000 kuna. Poribljavanja su izvršena prema planu gospodarenja za 2013. godinu, a ukupno je u ribolovne vode Zajednice ŠRU Vukovar pušteno oko 8 tona ribe unatoč značajnom poskupljenju ribe u odnosu na protekle godine. Bitno je istaknuti da uz završavanje nekih akumulacija i pokretanje programa za izgradnju novih potreba za povećanjem količine ribe za poribljavanje te slijedno povećanje troškova poribljavanja biti će sve veći problem. (retencija Opatovac i retencija Ilok). Primarni cilj Zajednice je zaštita i očuvanje ribljeg fonda, rad s mladima, edukacija lokalnog stanovništva, turistička ponuda, ribolovni turizam, športsko ribolovna natjecanja te ostale aktivnosti vezane uz športski rekreativni ribolov kao što su očuvanje prirode i prirodnih vrijednosti uz ribolovne vode. U smjeru ostvarivanja ovih ciljeva značajnu ulogu ima ribočuvarska služba koja je u protekloj godini zaplijenila oko 2600 metara raznih mreža, 16 vrški, 15 senkera te druge alate nedozvoljene u športskom i rekreativnom ribolovu. Protiv svih poznatih prekršitelja podnešeno je 33 optužna prijedloga nadležnim sudovima te je od naplata kazni osigurano više desetaka tisuća kuna u državni proračun radom ribočuvarske službe. Za istaknuti je da je lov ribe nedozvoljenim ribolovnim alatima u 2013. godini jačega intenziteta uslijed visokog vodostaja rijeke Dunav. Ribočuvarska služba gotovo svakodnevno boravi na ribolovnim vodama, poglavito u vrijeme mrijesta ribljih vrsta gdje čuva i osigurava mir ribama prilikom održavanja vrste. U 2013. godini u organizaciji Zajednice ŠRU Vukovar je nakon povlačenja voda sa poplavljenog područja izvršena akcija spašavanja riblje mlađi zaostale na ovim područjima. Sveukupno je spašeno oko 5.000 kilograma ribe što dorasle što nedorasle te oko 800 kilograma riblje mlađi. Kako smo spominjali u izvješću za 2012. godinu Zajednica ŠRU Vukovar je u završnoj fazi uređenja ribolovne vode Kaiševac Grabovo rezervirane za prestižni ribolov ulovi-i-pusti (catch-and-release) po Europskim i svjetskim standardima. Napredak je vidljiv i u pojačanju članstva u šaranskoj sekciji te posjetu i inozemnih gostiju (iz Austrije) koji su dali pohvale na ovu ribolovnu vodu te tako dali veliki podstrijek radu Zajednice ŠRU Vukovar. Na ovoj vodi u organizaciji Zajednice ŠRU Vukovar i šaranske sekcije po prvi puta održana su i dva šaranska kupa. U organizaciji Zajednice organiziran je niz športsko ribolovnih natjecanja: Liga Zajednice kadeti, kup natjecanja seniora i kadeta naših udruga te otvorena prvenstva. Dio natjecanja je bio i međunarodnog karaktera, a kao i do sada najveći naglasak je postavljen na unapređenje i intenziviranje rada sa kadetima. Nastavlja se i dalje dobra suradnja sa policijom, ribarskom inspekcijom, Agencijom za plovne putove, Županijom Vukovarsko-srijemskom, Turističkim

agencijama u gradu Vukovaru, VUPIK-om, lovačkim udrugama, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja pružaju ugostiteljske i gastronomske usluge te smještaj turista i sl. Kako je vidljivo u ovom izvješću, a i u ranijima koja smo slali županijskoj skupštini vidljivo je da Zajednica ŠRU Vukovar radi na zacrtanim planovima koje je stavila pred sebe, a to su očuvanje i zaštita naših voda, osvježavanje i povećanje ribljeg fonda u zatvorenim vodama, zaštita prirodnih mrjestilišta te edukacija svih stanovnika na ovom području. Kroz presjek proteklih sedam godina Zajednica ŠRU Vukovar je svoje vode poribila sa 45 tona ribe u vrijednosti cca. 1.100.000 kuna, uložila znatna sredstva u opremu i rad ribočuvarske službe koja se kreću oko 700.000 kuna, sudjelovala svojim sredstvima na uređenju voda uz Hrvatske vode sa oko 100.000 kuna. Veliku pomoć u radu pridonijela je Županija Vukovarsko-srijemska na čelu sa županom Božom Galićem i suradnicima koja je prepoznala rad ove Zajednice te tako unaprijedila uređenje ribolovnih voda, športski ribolov i ribolovni turizam na ovom dijelu županije. Ono na što treba obratiti pozornost u ovom izvješću su i problemi sa kojima se u svom radu susreće Zajednica ŠRU Vukovar. Prvenstveno se misli na ponašanje resornog ministarstva na čelu sa ministrom Jakovinom koji svojim odlukama, podzakonskim aktima i pravilnicima omogućuju jednoj strukturi odnosno gospodarskim ribarima kojih na našem području ima 15 da sa neograničenim brojem alata pa čak i u vrijeme mrijesta i lovostaja mogu loviti ribu, a da ih nitko ne kontrolira. Nejasno nam je zašto ribočuvarska služba ne može kontrolirati gospodarske ribare koji su korisnici naših voda i zato nama plaćaju mizernu naknadu od 2.000,00 kuna godišnje, a na kraju godine mi ne znamo što su izlovili i u kojoj količini iz naših voda. Mišljenja smo da se ovako nastavlja devastiranje ribljeg fonda kako našega tako i na nivou Županije te smo mišljenja da bi unutar Županije vukovarsko-srijemske trebalo oformiti radnu skupinu kako bi se izvršio pritisak na resorno Ministarstvo poljoprivrede i zatražilo objašnjenje na osnovu čega donose određene podzakonske akte i pravilnike, a da prije toga nisu ni pitali ni čuli mišljenje ovlaštenika ribolovnog prava i struke, a sa istima su potpisali ugovor o koncesiji na 20 godina te im dali da upravljaju i gospodare ribolovnim područjem. Donošenjem novoga pravilnika o vrsti i namjeni ribolovnog alata za gospodarski ribolov u svibnju 2013. godine (neograničen broj alata) došlo je do velikog nezadovoljstva športskih ribiča, nemoguć je postao i rad ribočuvarske službe jer i pojedini krivolovci posjeduju pločice gospodarskih ribara tako da sa neograničenim brojem alata koje mogu koristiti gospodarski ribari nemamo više uvid koji je čiji alat te se i krivolov povećava. Stoga molimo ovu Skupštinu da usvoji naše izvješće i da nam pomogne u sprečavanju daljnjeg devastiranja ribolovnog fonda na našim vodama i vodama županije te da se prekine pogodovanje pojedincima koji rade što god žele i bez nadzora. Uz ribički pozdrav, bistro!

3.0. ZAKLJUČAK

Usprkos tome što je država je pored, naknada kojima je opteretila proizvođače (vodne i veterinarske naknade, koncesije,…), istodobno, osigurala i potpore slatkovodnom ribarstvu, na području Vukovarsko-srijemske županije nema niti jednog ozbiljnoga proizvođača ribe, pa i nije bilo kandidata za spomenute potpore. Slično je i u drugim krajevima, te moramo ustvrditi da se tijekom posljednjih desetljeća slatkovodni ribolov u Hrvatskoj razvija gotovo isključivo kao športski ribolov, dok onaj gospodarski polako nestaje.

Ulazak u ovu proizvodnju nije jednostavan. Pored velikoga administriranja tu su brojni, još uvijek neriješeni problemi u slatkovodnoj akvakulturi i nije čudo da za posljedice imamo: nedostatnost proizvodnje ribe za domaće potrebe, sezonski karakter potražnje (više zbog cijena, a manje zbog običaja ili navika), nedostatak marketinške koncepcije, siromaštvo asortimana, neuređeno tržište te relativno visoke proizvodne cijene uzrokovane niskom proizvodnjom i visokim fiksnim troškovima. Navedeni pokazatelji stanja u ovoj grani poljoprivrede upozoravaju da ona nije tržišno konkurentna.

Struka još uvijek traži odgovor na pitanje - koje su perspektive ribnjačarstva u Republici Hrvatskoj u svjetlu pridruženja EU i konkurenciji koja na zajedničkom tržištu postoji.

Ponovit ćemo da postoje ozbiljni problemi s gospodarenjem slatkovodnim ribnjacima (površine i naknade, voda i naknade, ribojedne ptice i razina njihove zaštite,…) i tradicijsko gospodarenje i ukupno poslovanje dok je slatkovodno ribarstvo većine europskih zemalja sve naglašenije usmjereno prema rekreaciji i zaštiti prije nego tradicionalnoj ulozi proizvodnje hrane. Nedvojbeno je dokazano da je rekreacijski ribolov put k većoj socio–ekonomskoj dobiti za društvo, put za povećanje dohotka i put za razvoj turizma. U promjenama iz komercijalnog (trgovačkog) u rekreacijski (koji služi za zabavu) ribolov sadržani su i mnogi problemi s kojima se susreće današnje gospodarenje. Oni se ponajprije ogledaju u sukobu između komercijalnih ribara i rekreacijskih ribiča, kao i između rekreacijskih ribiča i zaštitara.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji gospodarski ribolov je dopušten na području Dunava i Save. Njegovo je značenje u očuvanju tradicije, a potom trženja riba iz ovih rijeka. U istom području ribu lovi i veliki broj rekreativnih ribiča, čije djelovanje, kao i drugdje u svijetu, ima veliko sociološko, zdravstveno kao i ekonomsko značenje. Riba je nacionalno bogatstvo kojim treba gospodariti, a to znači da godišnji prirast treba izlovljavati, istovremeno vodeći računa o očuvanju. Stoga i ribiči i ribari trebaju biti svjesni da plaćanjem predviđenih pristojbi za ribolov stječu prava, ali i obveze. Jedna od njih - vođenje korektne evidencije ulova, može znatno doprinijeti utvrđivanju pouzdane veličine ulova po jedinici napora, kao važnog elementa u gospodarenju.

Slatkovodna akvakultura i ribolov imaju višeznačnu ulogu u našem ukupnom gospodarstvu, osobito u održivom razvoju ruralnih prostora, koji imaju i određenu prednost u potporama koje se očekuju.

Imajući na umu gospodarske i prirode potencijale u slatkovodnom ribarstvu te današnje realno stanje, nameće se samo jedan cilj – dovesti ovu proizvodnju na razinu koja odgovara potencijalima koristeći sva znanstvena dostignuća, gospodarske resurse, mjere državne politike i druga sredstva za postizanje cilja. Vjerujemo da inicijative na lokalnoj razini postoje. Treba ih pomoći!