of 34 /34
1. UVOD U TELEKOMUNIKACIJE Čovjekova vječita želja i potreba je ostvarivanje veze s udaljenim osobama, a kroz povijest se realizirala na razne načine. Komunikacija između ljudi najbolje se ostvaruje uporabom čovjekovih osjetila, najviše vida i sluha. Pojam telekomunikacija označava općenito razmjenu informacija na većim udaljenostima, korištenjem fizikalnih svojstava elektromagnetizma. Sama riječ telekomunikacije dolazi od grčke riječi tele, što znači daleko i latinske riječi communicatio što znači promet odnosno veza. Početak telekomunikacija se temelji na Moresovom pronalasku telegrafa u prvoj polovici XIX stoljeća. Genijalnost Moreseovog sustava prijenosa slova i brojeva principom kodiranja, ogleda se i tome što se taj sustav kodiranja zadržao do današnjih dana. Nakon telegrafa koji je konstruiran početkom XX stoljeća, za prijenos znakova koristi se teleprinter, ali njegov razvoj je usporen masovnim korištenjem telefonije, kao sredstva prenošenja govornih informacija. Pronalazačem telefona, temeljem patenata iz 1876. i 1877. smatra se Alexander Graham Bell, koji prvi koristi elektromagnetsku indukciju za prijenos govora. Naglo širenje telefona kao sredstva masovnog komuniciranja ostvaruje se krajem XIX stoljeća uporabom kabela umjesto golih žica i automatskih telefonskih centrala. Na samom prijelazu iz XIX u XX stoljeće pojavljuje se nova tehnička mogućnost prijenosa

Uvod u Telekomunikacije

Embed Size (px)

Text of Uvod u Telekomunikacije

1

1. UVOD U TELEKOMUNIKACIJE

ovjekova vjeita elja i potreba je ostvarivanje veze s udaljenim osobama, a kroz povijest se realizirala na razne naine. Komunikacija izmeu ljudi najbolje se ostvaruje uporabom ovjekovih osjetila, najvie vida i sluha.

Pojam telekomunikacija oznaava openito razmjenu informacija na veim udaljenostima, koritenjem fizikalnih svojstava elektromagnetizma. Sama rije telekomunikacije dolazi od grke rijei tele, to znai daleko i latinske rijei communicatio to znai promet odnosno veza. Poetak telekomunikacija se temelji na Moresovom pronalasku telegrafa u prvoj polovici XIX stoljea. Genijalnost Moreseovog sustava prijenosa slova i brojeva principom kodiranja, ogleda se i tome to se taj sustav kodiranja zadrao do dananjih dana. Nakon telegrafa koji je konstruiran poetkom XX stoljea, za prijenos znakova koristi se teleprinter, ali njegov razvoj je usporen masovnim koritenjem telefonije, kao sredstva prenoenja govornih informacija. Pronalazaem telefona, temeljem patenata iz 1876. i 1877. smatra se Alexander Graham Bell, koji prvi koristi elektromagnetsku indukciju za prijenos govora. Naglo irenje telefona kao sredstva masovnog komuniciranja ostvaruje se krajem XIX stoljea uporabom kabela umjesto golih ica i automatskih telefonskih centrala. Na samom prijelazu iz XIX u XX stoljee pojavljuje se nova tehnika mogunost prijenosa informacija, koristei elektromagnetske valove stvoren je radio prijemnik i predajnik. U prvoj polovici XX stoljea radiokomunikacije se koriste za jednosmjeran prijenos govora i slike, dok se u drugoj polovici, razvojem tranzistora kao elektronikog elementa, radiokomunikacije koriste u oba smjera. U esdesetim godinama XX stoljea poinje plodonosan razvoj elektronikih sustava za prijenos podataka. Pojava integriranih krugova uzrokom je naglog razvoja raunala. Porastom broja raunala, te sveobuhvatnost njihove primjene, dovela je do potrebe njihova spajanja, a time i do razvoja posebnih mrea za prijenos podataka. Potreba za integracijom telekomunikacijskih mrea dovela je, krajem sedamdesetih godina, do digitalizacije telefonskih mrea i zamjene klasinih telefonskih i telegrafskih centrala elektronikima. Takoer vaan korak u razvoju telekomunikacija je i uporaba satelita u prijenosnim sustavima. U osamdesetim godinama XX stoljea naroit razvoj telekomunikacija temelji se na razvoju mobilne telekomunikacijske mree i masovnom koritenju telekomunikacijske mree za prijenos svih vrsta podataka.

1.1. Osnovna funkcionalna podjela u telekomunikacijama

Uobiajena podjela telekomunikacijskih sustava je prema obliku informacije, ali i prema fizikalnoj osnovi prijenosa. Prema ovom kriteriju se razlikuju etiri osnovna sustava: telegrafija, telefonija, radiokomunikacije i prijenos podataka.

U svakom od ova etiri osnovna sustava mogu se razluiti javni sustavi i funkcionalni (privatni i zatvoreni) sustavi, odnosno mree. Javna telekomunikacijska mrea je sustav otvoren za koritenje svim fizikim i pravnim osobama (graani, trgovaka drutva, javna poduzea i sl.). Takve mree organiziraju, grade i eksploatiraju javna poduzea te dionika drutva u vlasnivu, preteitom ili manjinskom vlasnitvu drave, odnosno dionika drutva na temelju koncesija kojima drava daje u eksploataciju svoje telekomunikacijske resurse pod odreenim uvjetima. Osnovna znaajka javnih telekomunikacijskih sutava je da se korisnici usluga nazivaju pretplatnici, jer svoje pravo da u javnom sustavu uspostavljaju veze, prenose ili primaju informacije, plaaju mjesenom nakandom, pretplatom ili raunom za obavljene usluge.

Funkcionalni telekomunikacijski sutavi, odnosno mree su sustavi koje koriste odreene slube ili tvrtke, bilo u privatnom ili dravnom vlasnitvu, a nisu za javnu uporabu. Takvi su sustavi esto zatvoreni iz sigurnosnih razloga (vojska, policija i sl.), ali u podruju prijenosnih sustava mogu iz ekonomskih razloga koristiti i javnu telekomunikacijsku mreu ili njene objekte (rezervne veze, antenski stupovi i sl.). Funkcionalne ili privatne telekomunikacije pruaju telekomunikacijske usluge za lanove zatvorenih korisnikih skupina i samo za vlastite potrebe pravnih i fizikih osoba i ne obuhvaaju pruanje telekomunikacija javnosti, tj. komercijalno pruanje telekomunikacija drugim pravnim i fizikim osobama. U ove sustave spadaju i telekomunikacijski sustavi Hrvatskih eljeznica. Prema prije navedim kriterijima u telekomunikacijskom sustavu Hrvatskih eljeznica se razlikuju etiri osnovna sustava: telegrafija, telefonija, radiokomunikacije i prijenos podataka.

1.1.1. Telegrafija

Telegrafijom se openito naziva telekomunikacijski sustav kojem je osnovna funkcija omoguiti razmjenu pisanog teksta izmeu udaljenih subjekata (iz gr. tele(daleko) i grafo(piem)). To je najjednostavniji i povijesno prvi nain komuniciranja elektrikim putem. Sve pisane poruke, na bilo kojem jeziku, mogu se predstaviti nekim odreenim nizom znakova koji su uzeti iz jednog konanog skupa.

Znak koji treba prenijeti, pretvara se u odgovarajuem ureaju (teleprinteru) u slijed impulsa elektrine struje, koji se dalje prenosi prijenosnim putem do udaljenog ureaja (teleprintera), gdje se dekodiraju i ponovo pretvaraju u odreeni znak u tiskanom obliku.

Telegrafska mrea je najstarija telekomunikacijska mrea u svijetu, a openito se sastoji iz odreenog broja automatskih telegrafskih centrala koje su meusobno povezane prijenosnim sustavima. Na telegrafsku centralu su prikljueni teleprinteri, tako to svaki teleprinter ima svoj pozivni broj i moe biti pozvan s bilo kojeg drugog teleprintera u mrei.

Kako bi se osigurala tajnost preneenog teksta, poruka se moe posebnim postupkom ifriranja zatititi i u takvom obliku prenijeti kroz telegrafsku mreu. Brzi razvoj telekomunikacijskih tehnologija doveo je do gaenja javnih telegrafskih usluga, ali funkcionalne mree u zatvorenim sustavima kao to su vojska, policija i eljeznica jo uvijek iz sigurnosnih razloga koriste teleprinetere.

1.1.2. Telefonija

Telefonijom se naziva telekomunikacijski sustav koji omuguuje razgovor udaljenih osoba uporabom efekata elektrine struje. Sama rije dolazi od grkih rijei tele (daleko) i fone (govor, zvuk). Sustav se sastoji od krajnjih ureaja telefonskih aparata, telefonskih vodova (parica spojni put do telefonske centrale sastavljen od dvije upredene ice), telefonskih centrala ureaja komuntacije koji primaju i obrauju numerike informacije (brojevi pozvanog pretplatnika) i prijenosnih sustava koji meusobno povezuju telefonske centrale.

Danas se telefonske veze najveim dijelom ostvaruju automatski, to znai automatskim radom telefonske centrale na temelju pozivanja pretlatnika koji se bira brojanikom ili tipkama telefonskog aparata. Ostvaruje li se veze tako to telefonskom operateru govorom prenese broj eljenog pretplatnika, tada se radi o manualnoj telefoniji (koritenjem ljudskog rada telefoniste).

Telefonski aparat je ureaj kojim se poinje ostvarivati veza i u njemu se ujedno obavlja pretvaranje zvunog tlaka govora u elektrini govorni signal koji se prenosi do pozvanog pretlatnika. U telefoniji, takoer se moe razluiti javna telefonska mrea od funkcionalnih telefonskih mrea koje slue vlastitim potrebama odreenih korisnika. Za razliku od pretplatnika u javnoj telefonskoj mrei koji za uspostavljanje veza plaaju pretplatu (mjeseni raun, prepaid), u funkcionalnim mreama su to sudionici ili korisnici.

Telefonija je danas jo uvijek najmasovniji oblik komunikacija. Pokraj ogromnog broja pretplatnika, postoji takoer veliki broj sudionika funkcionalnih mrea i sudionika koji su spojeni preko kunih telefonskih centrala. Kunim centralama nazivamo telefonske centrale u vlasnitvu poduzea ili ustanova na koje su prikljueni sudionici ili korisnici. Svaka kuna centrala je najee spojena i na javnu telefonsku centralu s vie telefonskih vodova, kako bi se mogle ostvariti odlazne i dolazne telefonske veze s pretplatnicima javne telefonske mree.

Koristei telefonsku paricu, kojom je telefonski aparat povezan s telefonskom centralom, mogue je uz tehnike preinake ostvariti i neke druge telekomunikacijske usluge koje vlasnik telekomunikacijskog sustava nudi pretplatnicima.

Daljnji razvoj telefonije kree se u smjeru integracije razliitih slubi, a razvoj komutacijskih i prijenosnih sustava doveo je do zamjene klasinih analognih sustava digitalnim komutacijskim i prijenosnim sustavima. To je dovelo do razvoja inteligentnih terminala kojima se izmeu pretplatnika i sudionika meusobno razmjenjuju govor, tekst, slike ili podaci.

1.1.3. Radiokomunikacije

Radiokomunikacijama (radiovezama) openito se nazivaju sustavi u kojima se razmjena informacija ostvaruje koritenjem fenomena elektromagnetskih valova, tzv. radiovalova. Prijenosni medij za elektromagnetske valove je Zemljina atmosfera i prostor oko nje. Ureaji koji primaju i emitiraju elektromagnetske valove nazivaju se jo i radioureaji.

Koristei elektromagnetske valove, danas se prenose i razmjenjuju sve vrste informacija: govor, zvuk, slika ili podaci. Prema smjeru prijenosa informacija razluuju se dva tipa radiokomunikacija: jednosmjerne i dvosmjerne radiokomunikacije.

Jednosmjerne radiokomunikacije su sustavi u kojima jedna radioemisiona postaja emitira program velikom broju prijemnika. Taj sustav se najee koristi za prijenos radioprograma i televizijskog programa. Uporabom geostacionarnih satelita ovaj sutav je praktiki pokrio cijeli svijet.

Dvosmjernim radiokomunikacijama nazivaju se sustavi u kojima se meusobno razmjenjuju informacije izmeu primopredajnih radiopostaja. Svaki radioureaj je i prijamnik i odailja informacija. U funkcionalnim radiokomunikacijama se najee radi o prijenosu govora, takve mree se nazivaju radiofonske mree, za razliku od radiotelegrafskih mrea.

Same radiopostaje u dvosmjernim radiomreama mogu se prema njhovoj konstrukciji podijeliti na stacionarne (montirane trajno na jednom mjestu), mobilne (montirane u vozilu ili na plovnom objektu) i rune (prijenosne, s ugraenim vlastitim izvorom energije).

Prema frekvenciji elektromagnetskih valova koje radiopostaja prima ili predaje najvie se koriste:

kratkovalne (KV) radioveze, a to su komunikacije ostavrene na frekvencijama od 3 do 30 MHz,

VHF radioveze, gdje se veze ostvaruju na frekvencijama od 30 do 300 MHz,

UHF radioveze, koje koriste frekvencije od 300 do 3000 MHz.

Komunikacije u radiofonskoj mrei kada se koristi repetitor naziva se semiduplex nain rada, za razliku od simplex rada kao direktne veze dviju radiopostaja u jednom smjeru ili duplex nain rada za istovremeni dvosmjerni nain veze.

Posebna radiomrea je mrea javne mobilne telefonije. To je sustav u kojem telefonski pretplatnici umjesto fiksnog spojnog voda (telefonske parice) koriste radiovezu kao spojni put do automatske telefonske centrale. Ureaj koji se naziva rediotelefon, obavlja iste funkcije kao i telefonski aparat ili terminal, ali i radiopostaje kojom se zamjenjuje fizika telefonska linija. Razluuju se dva osnovna sustava radiotelefonije: analogni i digitalni. Danas se stariji analogni sustav zamjenjuje novim digitalnim sustavom (GSM Glogal System for Mobile Telecommunications, Globalni sustav pokretnih komunikacija).

1.2.4. Prijenos podataka

Telekomunikacijski sustav koji omoguuje razmjenu informacija u obliku podataka nasiva se sustav za prijenos podataka.

Kao to je poznato, elektroniki sustavi za obradu podataka (osobna raunala, raunalne mree), instalirani su veinom na jednom mjestu, ali postoji velika potreba prikupljanja, obrade i slanja podataka na irem i udaljenom prostoru. Kako bi se taj problem rijeio i time izbjeglo slanje raznih lista, buenih kartica, magnetskih traka, disketa i sl. iz jednog mjesta u drugo, krajem ezdesetih godina prolog stoljea poeli su se razvijati sustavi za prijenos podataka. Podaci se u takvim sustavima alju u elektrinom obliku, koristei ve dobro razvijenu telekomunikacijsku mreu, najee telefonske vodove.

Prema nainu uspostavljanja veze, za prijenos podataka izmeu dvije toke se razlikuje vie naina prijenosa.

Prijenos podataka komuniranom telefonskom mreom, koji koristi za spojni put telefonsku mreu, a veza se uspostavlja automatskim biranjem telefonskog broja. Kada se veza izmeu dva telefonska prikljuka uspostavi, ukljuuje se poseban ureaj nazvan modem, koji omoguuje meusobnu razmjenu podataka koritenjem prespojenog prijenosnog puta. Naziv ureaja dolazi od kombinacije rijei MOdulator i DEModulator. Modulacija i demodulacija su postupci koji omoguuju prijenos digitalnih podataka (slijed elektrinih impulsa sa znaenjem jedinica i nula) analognim elektrinim signalima (tonovima) frekvencije 300-3400 Hz kroz telefonsku mreu. Veza koja je ostvarena traje po potrebi razmjene podataka, a moe se ostvariti s razliitih mjesta, uz uvjet da je svaki telefonski prikljuak opremljen modemom.

Prijenosom podataka nekomunutiranom telefonskom linijom koriste se sustavi za automatsku obradu podataka i sustavi baza podataka. Takav sustav se koristi iskljuivo za razmjenu podataka i za tu svrhu je trajno na raspolaganju.

Razvojem tehnologije u podruju prijenosa podataka, pokazala se potreba meusobnog povezivanja velikog broja korisnika. Tako su razvijene posebne mree, na temelju poznatih i usvojenih stanarda za prijenos podataka i to u obliku slijeda (grupe) podataka nazvanih paketima, koji se naizmjenice alju od ureaja do ureaja. Takva mrea ima svoje vlastite komutacijske vorove koji preko spojnih i pretplatnikih vodova povezuju prikljuke. Mrea omoguuje vezu svakog sa svakim, a kapaciteti i brzine prijenosa su vrlo veliki. Kroz takvu mreu se mogu uspostaviti i internacionalne veze za meusobnu razmjenu podataka.

Majvei predstavnik ovog tipa prijenosa podataka je svakako Internet. To je zapravo globalna mrea za prijenos podataka , koja omoguuje paketsku komunikaciju izmeu velikog broja podmrea koje koriste zajedniku adresnu strukturu temeljenu na jedinstvenom TCP/IP skupu protokola (Transfer Control Protocol Internet Protocol). U svojoj baznoj strukturi Internet podrava usluge elektronike pote (e-mail), prijenos podataka (FTP File transfer Protocol), WWW i dr.

Prijenosom podataka moe se tretirati i prijenos drugih informacija u elektronikom obliku, koje se posebno ne obrauju u sustavu, kao to su primjerice sustavi za prijenos alarmnih informacija u sutavima tehnike zatite, sustavi za prijenos informacija izmeu elektronikih postavnica i sl..

OSNOVNA FUNKCIONALNA PODJELA TELEKOMUNIKACIJA NA ELJEZNICITelekomunikacijski sustavi na elejeznici, temeljno se dijele prema obliku informacija, ali i prema fizikalnoj osnovi telekomunikacijskih prijenosnih sustava, pa se u tom smislu razlikuju:

1. ini komunikacijski sustavi,

2. beini komunikacijski sustavi i

3. svjetlovodni komunikacijski sustavi.

Ustrojbeno, telekomunikacijski sustav jest jedinstvena cjelina na Hrvatskim eljeznicama koju ine centar za vezu, rajonske postaje za vezu te postaje za vezu u ustrojbenim jedinicama dotino slubenim mjestima.

Telekomunikacijski promet na Hrvatskim eljeznicama moe se podijeliti na unutarnji i meunarodni.

U unutarnjemu telekomunikacijskom prometu prenose se brzojavke, priopenja i informacije koje se odnose:

na reguliranje prometa vlakova i prunih vozila

na obavljanje poslova prometne operative i podrunih operativa

na poslove koji su u svezi s prometom vlakova a odnose se na druge ustrojbene jedinice

na poslove u transportno-komercijalnoj djelatnosti.

U meunarodnome telekomunikacijskom prometu prenose se brzojavke, priopenja i informacije koje se odnose:

na ustrojbu meunarodnoga eljeznikog prometa

na obavljanje poslova prometne operative

meusobnu razmjenu i uporabu mobilnih kapaciteta

na odravanje i uporabu stabilnih kapaciteta

na druga priopenja koja se odnose na ustrojbu i obavljanje prometa vlakova.

U telekomunikacijskom prometu Hrvatskih eljeznica mogu se rabiti sljedee vrste ureaja:

- telefonski ureaji

- telegrafski ureaji

- radioureaji

- raunalni ureaji.

Namjena telekomunikacijskih ureaja jest prijenos podataka dotino brzojavki, priopenja i informacija u svezi s eljeznikim prometom.

Na Hrvatskim eljeznicama u uporabi su veze u unutarnjemu, graninome i meunarodnom prometu.

Vezama u unutarnjemu telekomunikacijskom prometu smatraju se veze izmeu dvaju ili vie postaja veze.

Veze u graninom telekomunikacijskom prometu jesu veze izmeu dvaju susjednih graninih kolodvora kojima se iskljuivo obavlja reguliranje prometa vlakova.

Vezama u meunarodnome telekomunikacijskom prometu smatraju se veze izmeu dviju ili vie eljeznikih uprava uspostavljene preko centara za vezu u sjeditima tih eljeznikih uprava.

Granine i meunarodne veze moraju se obavljati sukladno objavama UIC dotino prema posebnome bilateralnom sporazumu.

Sukladno zadaama koje obavljaju, postaje za vezu dijele se:

- na otpremne postaje

- na tranzitne postaje

na uputne postaje

- na rajonske postaje

- na granine postaje i

- na meunarodne postaje.

Pojmovi koji se rabe u Pravilniku o uporabi telekomunikacijskih veza i ureaja Hrvatskih eljeznica, te drugim pravilnicima i uputama, a odnose se na obavijanje telekomunicijskog prometa jesu:

telekomunikacijski uredaji jesu ureaji pomou kojih prenosimo podatke dotino brzojavke, priopenja i informacije s jednog mjesta na drugo

centar za vezu jest sredstvo veze u sjeditu Uprave Hrvatskih eljeznica

rajonska postaja za vezu jest mjesto u kojemu se primaju i predaju podaci dotino brzojavke, priopenja i informacije za slubena mjesta i iz slubenih mjesta koja pripadaju tome rajonu

postaje za vezu jesu mjesta u kojima se nalaze sredstva za vezu koja omoguavaju telekomunikacijski promet

telefonski promet jest razmjena podataka odnosno brzojavki, priopenja i informacija u govornom obliku

telefaksni promet jest prijenos podataka dotino brzojavki, priopenja i informacija u pisanome ili slikovnom obliku

telegrafski promet jest prijenos podataka dotino brzojavki, priopenja i informacija u pisanom obliku

radiopromet jest razmjena podataka dotino brzojavki, priopenja i informacija u ifriranome ili govornom obliku

radiodispeerski promet jest oblik radio prometa u kojemu se podaci dotino brzojavke, priopenja i informacije razmjenjuju u govornom obliku ili pomou propisanih simbola

raunalski promet jest razmjena podataka dotino brzojavki, priopenja te informacija u pisanome i slikovnom obliku

brzojavka jest urno priopenje odreenog sadraja koje se prenosi u pisanom obliku

brzojavka pismo jest brzojavka koja se primatelju odailje vlakom

fonogram jest priopenje koje se prenosi u govornom obliku

2. ELJEZNIKE TELEKOMUNIKACIJE

Telekomunikacije slue za dokumentirani prijenos slubenih obavijesti i usmeno sporazumijevanje du eljeznike pruge u okviru vorova i ranirnih kolodvora na cijelom podruju Hrvatskih eljeznica.

Telekomunikacijski ureaji sastoje se od:

- prunih telekomunikacijskih (PTK) ureaja,

- eljeznike automatske telefonske (AT) mree,

- telekomunikacijskih vodova i kabela,

- eljeznikih radio - ureaja,

- multipleksnog ili visokofrekventnog (VF) prijenosnog sustava i

- mree za prijenos podataka.

Hrvatske eljeznice imaju izgraen poseban zatvoreni sustav telefonskih, telegrafskih i radio-veza koji predstavlja funkcionalni telekomunikacijski sustav zbog posebne uloge telekomunikacija, poglavito radi utjecaja telekomunikacija na sigurnost prometa. Zbog tih razloga eljeznike veze dijelimo na:

-veze koje su izravno prometnog znaenja (za upravljanje i osiguranje prometa),

-veze prometno - komercijalnog znaenja i

-ostale veze.

Veze koje izravno utjeu na promet povezuju sva slubena mjesta na pruzi iji je zadatak upravljanje prometom, pa ih zovemo i prunim vezama, a ine ih:

-telefonske veze koje omoguuju jedinstvenost i kontrolu prometa,

-telefonske veze susjednih upravljakih sredita,

-telefonske veze u meukolodvorskom razmaku i

-telefonske veze ostalih djelatnika.

Telefonskim vezama koje su izravno prometnog znaenja opremaju se eljeznike pruge i vorovi ovisno o odvijanju prometa u meukolodvorskom razmaku, automatskom prunom bloku ili telekomandi, frekvenciji vlakova, vrsti vue vlakova te organizaciji slubi odravanja.Temeljem gore navednih elemenata, magistralne pruge se opremaju slijedeim eleznikim telekomunikacijskimm vezama: poslovnim telefonskim vezama, vezom izmeu dva kolodvora, signalno-zvonovnim vodom, vezama za potrebe slubi odravanja pruga i postrojenja, vezom za potrebe u izvanrednim uvjetima i u sluaju udesa, dispeerskim vezama elektrovue, dispeerskim vezama za prometne potrebe, AT vezama za potrebe kolodvora i drugih korisnika na pruzi te lokalnim telefonskim vezama. Za navedene veze koriste se primarno vodovi signalno-telekomunikacijskog kabela, ali se mogu koristiti drugi telekomunikacijski kabeli i prijenosni sustavi.Poslovna, omnibus telefonska veza, prikazana slikom 2.1, namijenjena je za sporazumjevanje prometnog osoblja na jednom dijelu pruge tijekom procesa organizacije eleznikog prometa. Korisniki ureaji su prikljueni paralelno na jedan vod preko translatora, prenosnika za induktorsku vezu (LB prenosnika) i izluivaa poziva. Veza se ostvaruje kao kod induktorskih veza na zajednikom vodu. Izluiva poziva izdvaja poziv na koji je podeen. Ovdje postoji mogunost individualnog i grupnog poziva, kada se pozivi signaliziraju svim korisnicima voda.

Slika 2.1. Poslovna, omnibus vezaZa vezu izmeu dva susjedna kolodvora obino se koriste nepupinizirane parice, jer je vod relativno kratak. Vod se preko translatora i LB prenosnika prikljuuje na TK pult (prema slici 2.2.)

Slika 2.2. Meukolodvorska telefonska vezaSignalno-zvonovna veza slui za davanje zvunih signala i prijenos govornih poruka. Na pupinizirani vod su vezani TK pultovi i pomoni kolodvorski telefoni susjednih kolodvora, jaka zvuna zvona, telefoni kod ulaznih signala, telefoni u kuicama APB i cestovnim prijelazima u meukolodvorskom razmaku. Prikljuci voda kod vanjskih telefonskih mjesta, kao i pomoni kolodvorski telefoni, nisu stalno vezani na vod, a ukljuuju se telefonskim preklopnikom.

Slika 2.3. Signalno-zvonovna vezaVeze za potrebe slubi odravanja pruge, signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih ureaja i kontaktne mree koriste pupinizirane vodove, a povezuju kolodvorske telekomunikacijske pultove sa slubenim mjestima odgovarajuih slubi i objekata, kao i telefone kod ulaznih i izlaznih signala, prostornih signala APB i cestovnih prijelaza. Na slici 2.4. prikazana je veza slube odravanja SS i TK ureaja,a i ostale veze tehnikih slubi su sline vezi za odravanje SS i TK ureaja.

Slika 2.4. Veza slube za odravanje SS i TK ureajaVeza za potrebe u izvanrednim uvjetima slui za organizaciju eljeznikog prometa u izvanrednim uvjetima i u sluaju udesa. Na pupinizirani vod vezani su svi kolodvorski TK pultovi, pomoni telefoni, telefoni kod ulaznih i izlaznih signala, kuica APB i CPr izmeu dvije AT centrale. Zavrava se preko prenosnika za udese na jednoj od AT centrala. Blok-shema ove veze je slina kao i veze za odravanje SS i TK ureaja.Dispeerske veze za potrebe prometnog dispeera koriste se za sporazumjevanje dispeera sa prometnim i voznim osobljem u kolodvorima i na pruzi tijekom procesa eljeznikog prometa. Dispeerske veze za potrebe dispeera elektrovue se koriste za sporazumevanje dispeera sa kolodvorima, osoblja za hitne intervencije i redovito odravanje kontaktne mree i stabilnih postrojenja elektrovue.eljeznike automatske veze, AT, slue za potrebe kolodvora i drugih korisnika na pruzi. Poslovni i drugi vodovi nisu prikljueni na vod AT centrale kako bi se izbjeglo ometanje procesa regulacije prometa, pa se ostvaruju posebne automatske veze pomou prenosnika za induktivno biranje. Na taj nain su izbjegnuti utjecaji struje vue i unoenje nesimetrije izmeu ila prunog telekomunikacijskog kabela.Lokalne telefonske veze u kolodvorima se ostvaruju preko telefonskih prikljuaka s centralnom baterijom, CB.eljeznike pruge na kojima su ugraena postrojenja elektrine vue opremljene su modernim signalno-sigurnosnim i telekomunikacijsim ureajima.Veze prometno komercijalnog znaenja imaju zadau da preko sustava telekomunikacijskih vodova omogue rukovoenje i neposrednu razmjenu prometnih podataka o kapacitetima rasporeenim du pruge. eljeznikom automatskom telefonijom omoguava se uspostava telefonskih i teleprinterskih veza do bilo kojeg slubenog mjesta na mrei pruga Hrvatskih eljeznica bez ekanja, najbrim putem, neovisno o danu i noi i uz mogunost ostvarivanja prioritetnih poziva.

U eljeznikom prometu su prisutni najrazliitiji tipovi telekomunikacijskih ureaja. Pored klasinih telekomunikacijskih ureaja i aparata u eljeznikom prometu, razvijeni su specifini ureaji, koji se koriste du eljeznikih pruga u obliku prunih telefonskih veza, dispeerskih telefonskih sustava, telefonskih sustava za ranirne kolodvore i velike eljeznike vorove. Automatizacija eljeznikog telefonskog prometa omoguuje preko automatskih centrala odvijanje telekomunikacijskog prometa svih meusobno ovisnih radnih mjesta i izvedena je tako da u potpunosti odgovara specifinim potrebama procesa eljeznikog prometa.Preko posebnih ureaja (prenosnika) omogueno je automatsko povezivanje kolodvorskih i prunih telekomunikacijskih veza, ostvarenje daljinskih i meunarodnih eljeznikih telefonskih snopova pomou modernih koaksijalnih i optikih sustava, kontrola stanja i kvaliteta telefonskih kanala i eljeznikih automatskih centrala (ATC).Sve ovo pokazuje da je eljezniki telekomunikacijski sustav vrlo sloeni sustav koji ispunjava jako sloene i stroge zahtjeve eljeznikog prometa.2.1. Pruni telekomunikacijski (PTK) ureajRazlikujemo induktorske, poluautomatske i automatske prune telefonske veze koje se obavljaju preko zajednikih telekomunikacijskih vodova na koje su paralelno vezani svi kolodvori i ostala slubena mjesta jedne eljeznike pruge. Induktorskim prunim vezama spojeni su svi induktorski telefoni u kolodvorima, meukolodvorskim razmacima i kolodvorima jednog rasporednog odsjeka. Poluautomatskim vodovima ostvaruju se veze u voriu, a automatskim vodovima veze na podruju H.

Induktorski aparat (LB)

Induktorski pruni telefonski vodovi predstavljaju telefonske vodove na kojima su prikljueni induktorski telefonski aparati. Ovi su telefonski aparati opremljeni generatorima pozivnog napona s tipkom za slanje poziva ili induktorom, a napajanje mikrofona se obavlja iz lokalne baterije (pokraj ili u sastavu aparata), pa takove aparate nazivamo telefonskim LB aparatima (slika 2.5.). Povezivanje korisnika se obavlja pozivnim znacima Morzeove abecede.

Slika 2.5. Induktorski telefonAparat s lokalnom baterijom (LB) naziva se induktorski telefonski aparat, nazvan po induktoru koji slui za proizvodnju pozivne struje. Sastavni dijelovi induktorskog telefonskog aparata su: mikrofon (M), baterija (B), indukcioni svitak (IK), zvono (Z), induktor (I) , slualica (S) i viljuka (V). Na slici 2.6. prikazana je shema induktorskog telefonskog aparata.

Slika 2.6. Pojednostavljena shema induktorskog telefonskog aparata

Korisnik induktorskog prunog telefona i korisnik AT centrale ostvaruju vezu posredovanjem telefoniste AT centrale u koji je pruni vod ukljuen. Korisnik AT centrale moe uspostaviti vezu s korisnikom induktorskog prunog telefonskog voda biranjem pozivnog broja voda (ija je prva brojka "6") i biranjem broja "2" ("3") za kratki znak, ili broja "7" ("9") za dugi znak.

Pruni poluautomatski aparat (PPA)Prune poluautomatske veze se ostvaruju preko LB telefonskih aparata posebne konstrukcije. Takvi aparati su opremljeni generatorom pozivnog napona (ili induktorom), brojanikom, tipkom za uzemljenje i tipkom za slanje poziva. Veza izmeu korisnika prunih veza ostvaruje se na isti nain kao i kod induktorskih prunih veza, a veza s korisnikom AT centrale se ostvaruje biranjem eljenog broja preko brojanika uz obavezno aktiviranje tipkom za uzemljenje. Korisnik AT centrale moe uspostaviti vezu na PPA vodu biranjem karakteristinog broja prunog voda i pozivnog Morzeova znaka eljenog prikljuka (kombinacija kratkih i dugih pozivnih signala).

Pruni automatski aparat (PA)Prune automatske veze se ostvaruju automatskim telefonskim aparatima s dodatnim dijelom dio kojim se ostvaruje zauzee voda i tipkom za uzemljenje. Veza izmeu korisnika prunog voda ostvaruje se biranjem pozivnog broja korisnika koji ima jedan ili dva broja. Ostvarivanjem veze svi ostali aparati na vodu su iskljueni. Veza s korisnikom AT centrale ostvaruje se biranjem karakteristinog broja AT centrale i biranjem broja korisnika. Korisnik AT mree ostvaruje vezu s korisnikom PA voda biranjem karakteristinog broja prunog voda, koji poinje brojem"6" i pozivnog broja eljenog korisnika na prunom vodu.

Na slici 2.7. prikazana je shema telefonskog aparata s centralnom baterijom, koji se primjenjuje kod manualnih telefonskih centrala s centralnim napajanjem. Na shemi su prikazani glavni sastavni dijelovi aparata: mikrofon (M), slualica (S) , indukcioni svitak (IK), zvono (Z), kondenzator (C) i viljuka (V).

Slika 2.7. CB telefonski aparat

Telefonski aparat primjenjen kod automatske telefonske centrale, omoguava uspostavljanje veze bez posrednika, radi ega mora imati dodatne ureaje brojanik, odnosno tastaturu.

Na slici 2.8. prikazana je shema automatskog telefonskog aparata. Na shemi su prikazani glavni sastavni dijelovi aparata: mikrofon (M), slualica (S) indukcioni svitak (IK), pozivno zvono (Z) i viljuka (V). Brojanik je prikazan pomou svojih kontakata ms i is .

Slika 2.8. Automatski telefonski aparat

Telekomunikacijski pultVeliki broj telefonskih ureaja kojim se slui kolodvorsko osoblje trailo je uvoenje posebnih kolodvorskih telefonskih aparata u kojima je izvrena koncentracija svih telefonskih veza. Ovakav aparat zovemo telekomunikacijski pult, a prikazan je slikom 2.9. Telekomunikacijski pult moe primiti sve potrebne AT i HT prikljuke, CB prikljuke, induktorske prikljuke sa ili bez izluivaa poziva, te interfonske i razglasne prikljuke. Izluiva poziva je ureaj koji signalizira poziv na telefonu samo izdvajanjem unaprijed utvrenog znaka sastavljenog prema Morzeovoj abecedi.

Slika 2.9. Telekomunikacijski pultPomoni telefonNa zidnoj dasci kod prometnika ugrauje se pomoni telefon koji se pomou viestrukog preklopnika moe ukljuiti u jedan od vodova:

- signalni zvonovni vod - uvarski vod (V),

- vod graevinske slube (GV),

- vod slube ss i tk postrojenja (SV),

- vod elektrovune slube (EV) i

- vod za nezgode (NEV).

Ovaj telefonski aparat koristi djelatnicima ostalih eljeznikih slubi, a prometnik ga moe koristiti u sluaju kad je telekomunikacijski pult u kvaru. Zidna daska s telefonima u prometnom uredu prikazana je slikom 2.10.

Slika 2.10. Zidna daska s pomonim telefonima

Dispeerski telefonski aparat

Za uspjean rad prometnog dispeera na pruzi se ugrauje dispeerski telefonski aparat. Dispeerski sustav omoguava vezu s prepoznavanjem pozvanog korisnika. Za vrijeme rada dispeera s korisnikom, ostali prikljuci su blokirani i ne mogu korisnici uspostaviti vezu s dispeerom.

Interfonski ureajInterfonska se mrea sastoji od vanjskih i unutarnjih elemenata koji su meusobno povezani vodovima. Svako se govorno mjesto sastoji od interfonskog pojaala sa zvunikom, mikrofonom i onoliko tipki koliko se govornih mjesta eli ostvariti u kolodvoru. Preko interfonskog ureaja prenose se informacije izmeu prometnika i ostalih sudionika u prometu u jednom kolodvoru (skretniari, manevristi, pregledai vagona, vanjski prometnici, informacijski uredi i sl.).

Razglasni ureajiRazglasni ureaji se koriste za obavjetavanje putnika u kolodvoru ili vlaku na duim relacijama o kretanju vlaka. Pomou razglasnih ureaja se na velikim kolodvorima mogu prenositi obavijesti prometnika kolodvorskom osoblju o kretanju vlakova ili manevarskih sastava.

Ureaji za memoriranje-registrofoniPrijenos slubenih poruka i naredbi koje su vezane uz vonje vlakova i sigurnost eljeznikog prometa, obavlja se preko poslovnih i dispeerskih vodova koji su prikljueni na ureaj za registraciju razgovora - registrofon. Pod registrofonima podrazumijevamo specijalne viekanalne magnetofone neprekidnog rada. Ugraeni su kao stacionirani viekanalni ureaj koji omoguuju istovremeno snimanje razgovora s vie vodova, a jedan tip registrafona je prikazan slikom 2.11.

Ureaji su opremljeni davaem vremenskih znakova kako bi se utvrdilo tono vrijeme obavljenog razgovora. Registrofoni imaju poseban alarmni sustav koji signalizira svaki nestanak napajanja, pogonsku smetnju i svretak magnetske vrpce. Iz sigurnosnih razloga koriste se registrofoni s dva pogonska mehanizma. Svaki mehanizam ima traku za rad 8 do 12 sati. Kad zavri rad na jednom sustavu ili se jedan sustav pokvari, ureaj prelazi na rad u drugom sustavu. Ukoliko nema zahtjeva za kontrolu snimljenih razgovora, traka se brie i moe koristiti za ponovno snimanje nakon 72 sata (3 dana).

Umjesto zastarjelih analognih ureaja danas se koriste moderni digitalni ureaji za registraciju prometa na telekomunikacijskim vodovima. Umjesto magnetske trake koriste se magnetski i optiki mediji za pohranu podataka.

Slika 2.11. Registrofonski ureajPrikaz moderne izvedbe registrafona prikazan je na slici 2.12. Svi podaci o telefonskom prometu biljee se na tvrdi disk i kompakt disk u DVD formatu. Na taj nain mogue je dovoljno poveati kapacitet zapisa, a tim ureajem se moe pratiti i promet na digitalnim telefonskim linijama i linijama za prijenos podataka.

Slika 2.12. Moderni digitalni registrofonski ureajSatni ureajiRadi ostvarenja jedinstvenog vremena svi su slubeni satovi po kolodvorima meusobno povezani i opremljeni ureajem za korekciju rada. U glavnoj AT centrali ugraena je satna centrala koja alje korekcijske impulse matinim satovima u kolodvorima radi dotjerivanja tonog vremena. Svaki kolodvor ima matini sat koji putem minutnih impulsa upravlja svim sporednim satovima na podruju kolodvora. Svaki kolodvor posebnom tipkom za signal tonog vremena "podne" alje informaciju o tonom vremenu u meukolodvorski razmak.

Telefonski ormariiDu pruge se, kod ulaznih i izlaznih signala u kolodvorima te u sastavu kuica ili ormara za smjetaj ureaja za osiguranje CPR ili APB ureaja i kod velikih udaljenosti, ugrauju samostojei ormarii u koje je smjeten induktorski telefon (slika 2.13.). Osim telefona, u ormariu se nalaze dva viestruka preklopnika.

Preko lijevog preklopnika su prikljueni vodovi (LB vodovi):

- skretniki vod (samo u podruju kolodvora),

- signalno-zvonovni vod (v),

- vod Slube ss i tk ureaja (Sv),

- vod Graevinske slube (Gv),

- vod Slube kontaktne mree (Ev) i

- vod za nezgode (Nev).

Preko desnog preklopnika ukljuene su veze:

- vod dispeera prometa i

- vod elektroenergetskog dispeera.

Slika 2.13. Telefonski ormariZa ostvarenje veza s ovih telefonskih ormaria potrebno je:

kljuem otvoriti vrata ormaria i

ukljuiti jedan od preklopnika na eljeni vod. Za koritenje preklopnika na dispeerskim vodovima korisnik mora posjedovati poseban klju.

Pruni vodovi

Za odvijanje prometa koriste se slijedei vodovi:

1. Poslovni vod (omnibus vod) Pv ili OvNa ovaj vod su vezani samo kolodvori u rasporednom odsjeku pruge za rad prometnika, a slui za prijem i predaju poslovnih fonograma ( utvrivanje mjesta krianja i preticanja vlakova, davanje doputenja i odjava za promet vlakova). Ovaj vod je obvezno ukljuen na registrofon, a u kolodvorima je spojen na telekomunikacijski pult kao induktorski prikljuak.

Slika 2.14. Poslovni vod

2. Signalno- zvonovni vod (uvarski vod) vNa ovaj vod su vezana dva susjedna kolodvora meusobno preko telekomunikacijskog pulta i telefona na dasci (pomoni telefon) kao induktorski aparat. Slui da se na njemu daju i primaju signalni znaci broj 1,2 i 3 za najavu vonje vlaka. Na ovaj vod ukljueni su i pruni ormarii.

Slika 2.15. uvarski vod3. Meukolodvorski vod (Mv)Ovaj vod koristi da se meusobno poveu prometnici susjednih kolodvora.

Slika 2.16. Meukolodvorski vod4. Vod za nezgode (Nev)Ovaj vode se iskljuivo koristi za prijavu izvanrednih dogaaja na pruzi i vezan je na najpogodniju AT centralu putem posrednika. Na ovaj su vodu ukljueni svi telekomunikacijski pultovi, telefoni na zidnoj dasci i telefoni u telefonskim ormariima.

5. Vod slube za odravanje pruge (Gv)Navedeni vod je namijenjen djelatnicima na odravanju pruga za meusobno sporazumijevanje i sporazumijevanje s prometnim djelatnicima. Na ovaj vod su ukljueni svi telefoni u kolodvorskim i prunim ormariima i telefon nadlenog efa prunog odsjeka.

6. Vod slube za odravanje ss i tk postrojenja (Sv)Navedeni vod je namijenjen djelatnicima slube ss i tk postrojenja za meusobno sporazumijevanje i sporazumijevanje s prometnim osobljem. Na ovaj vod su ukljueni svi telefoni u kolodvorskim i prunim ormariima, u prostorijama za ss ureaje te telefoni efova dionica za odravanje ss i tk postrojenja na podruju dionice pruge.

7. Vod slube za odravanje kontaktne mree (Ev)Navedeni vod je namijenjen djelatnicima za odravanje kontaktne mree i to za meusobno sporazumijevanje i sporazumijevanje s prometnim osobljem. Na ovaj vod su ukljueni svi telefoni u kolodvorskim i prunim ormariima, telefoni u elektrovunim podstanicama, postrojenjima za sekcioniranje i telefoni efova dionica za odravanje kontaktne mree.

8. Vod energetskog dispeeraOvaj vod slui za sporazumijevanje energetskog dispeera s prometnicima u kolodvorima i djelatnicima elektrovunih podstanica, postrojenja za sekcioniranje i odravanja kontaktne mree.

9. Vod prometnog dispeeraNavedeni vod slui prometnom dispeeru za sporazumijevanje s prometnicima u kolodvorima ili kod rada s daljinskim upravljanjem prometom s prunim telefonskim ormarima.

Informacijski sustaviOsim ozvuenja kolodvorskih prostorija i perona u velikim kolodvorima, a pogotovo s velikim prigradskim prometom, dopunjuje se obavijesti za putnike informacijskim ploama i monitorima (slika 2.17.). Daljinsko upravljanje ovim ploama i monitorima s informacijama kolosijeka i vremena polaska i dolaska vlakova obavlja raunalo, a promjene poboljanja i sl. unose posebni djelatnici u prometu.

Slika 2.17. Informacijska ploa na kolodvoruUmjesto nezgrapnih ploa na vagonima, koje poblie informiraju putnike o smjeru putovanja vlakom, koriste se moderne informacijske ploe s LED pokazivaima kako je to prikazano slikom 2.18.

Slika 2.18. Informacijska ploa na vagonu

_1101561105.bin

_1101562126.bin