gromobranske instalacije

7/22/2019 gromobranske instalacije

1/10

1

GROMOBRANSKAINSTALACIJA

Pojava gromaPojava groma

Za vrijeme olujnog vremena nastaju atmosferska elektriZa vrijeme olujnog vremena nastaju atmosferska elektrinanaprapranjenja, koja predstavljaju potencijalnu opasnost za ljude injenja, koja predstavljaju potencijalnu opasnost za ljude iobjekte.objekte.

Znamo da je zrak slab vodiZnamo da je zrak slab vodielektricitetaelektriciteta, a, analazi se izmeu dvanalazi se izmeu dvasuprotna naboja u atmosferi.suprotna naboja u atmosferi.

MoMoemo reemo rei da se ovaj sustav ponai da se ovaj sustav ponaa kaoa kaoogroman kondenzatorogroman kondenzator..ElektriElektrino prano pranjenje meu oblacima nazivamonjenje meu oblacima nazivamomunjamunja,, dok jedok jeprapranjenje izmeu oblaka i zemlje nazivamonjenje izmeu oblaka i zemlje nazivamogromgrom (stari nazivi!)(stari nazivi!)

Silazne munjeSilazne munje

Uzlazne munjeUzlazne munje


2/10

2

UvodUvod

Norma HRN IEC 61024Norma HRN IEC 61024--11--1 od 19971 od 1997

Uvodi se novi terminUvodi se novi termin Sustav za zaSustav za zatitu odtitu odmunjemunje--umjesto gromobranumjesto gromobran

InternacionalnoInternacionalno LSPLSP

((LLightingighting PProtectionrotection SSystemystem))

Meutim propisi zaostaju za normama pa je naMeutim propisi zaostaju za normama pa je na

snazi josnazi jo stari pravilnik o gromobranima, takostari pravilnik o gromobranima, tako

i u ovom predavanju koristitii u ovom predavanju koristiti emo se starimemo se starim

terminima,terminima, tjtjjojo vavaeeimim

Grom ili munja je prirodna pojavaGrom ili munja je prirodna pojava prapranjenjanjenja

naboja, popranaboja, popraena bljeskom i grmljavinomena bljeskom i grmljavinom

Osim izravno uoOsim izravno uoljivih razaranja i poljivih razaranja i poara,ara,grom ili munja izaziva i pojavugrom ili munja izaziva i pojavu prenaponaprenapona

koji su glavni uzrokoji su glavni uzronici nastankanici nastanka teta nateta na

elektronielektronikoj i elektrikoj i elektrinoj opremi (preko 27%noj opremi (preko 27%

svihsvih teta)teta)

Strujni udar koji nastaje elektriStrujni udar koji nastaje elektrinimnim

prapranjenjem monjenjem moe dosee dosei i do 200 kA.i i do 200 kA.

Normalna jaNormalna jaina struje groma kreina struje groma kree se od 30e se od 30--

60 kA.60 kA.

PromatraPromatrau izgleda da munju, odnosno grom,u izgleda da munju, odnosno grom,

sasainjava samo jedan udar. Prouinjava samo jedan udar. Prouavanjaavanja

meutim pokazuju da je svako atmosferskomeutim pokazuju da je svako atmosfersko

prapranjenje sastavljeno od vinjenje sastavljeno od vie uzastopnihe uzastopnih

udara, mudara, meu kojima su najznaeu kojima su najznaajniji:ajniji:

prethodno praprethodno pranjenjenjenje

povratni tokpovratni tok

glavni udarglavni udar

Prethodno praPrethodno pranjenjenjenje svojom udarnom ionizacijomsvojom udarnom ionizacijom

estica stvara u zraku vodljiv kanala za kasniji udar.estica stvara u zraku vodljiv kanala za kasniji udar.

Povratni tokPovratni tok nadovezuje se na prethodno pranadovezuje se na prethodno pranjenje kojenjenje koje

je zavrje zavreno njegovim udarom o tlo. Taj udar izazove jakueno njegovim udarom o tlo. Taj udar izazove jaku

termoionizacijutermoionizaciju koja se kao povratni tok brzokoja se kao povratni tok brzo iri premairi prema

oblaku, ostavljajuoblaku, ostavljajui za sobom dobro vodljiv kanal.i za sobom dobro vodljiv kanal.

Glavni udarGlavni udarje spuje sputanje naboja kroz vodljivi kanaltanje naboja kroz vodljivi kanal

stvoren povratnim tokom tako da teku tim kanalom strujestvoren povratnim tokom tako da teku tim kanalom struje

jakosti 1000 do 200 000 ampera, ali trajanje toga toka nijejakosti 1000 do 200 000 ampera, ali trajanje toga toka nije

dulje od 100dulje od 100 mikrosekundimikrosekundi. Elektri. Elektrina izbijanja una izbijanja u

atmosferi isijavaju elektromagnetske valoveatmosferi isijavaju elektromagnetske valove imeime

prouzrokuju atmosferske smetnje, koje su izraprouzrokuju atmosferske smetnje, koje su izraena uena u

radioradio--prijemu.prijemu.

UUinci groma (munje)inci groma (munje)OptiOptiko djelovanjeko djelovanje ( zra( zraenje vruenje vrueeplazme ~3000plazme ~3000C )C )

AkustiAkustiko djelovanjeko djelovanje (zra(zrani tlak )ni tlak )

MehaniMehaniko djelovanjeko djelovanje (nastaje zbog(nastaje zbog

elektrodinamielektrodinamikihkih sila )sila )

TermiTermiko djelovanjeko djelovanje ( taljenje metala pri( taljenje metala pri

mjestu udara )mjestu udara )

ZaZatita od gromatita od groma

Naprava kojima se ljudi, objekti i predmetiNaprava kojima se ljudi, objekti i predmeti tite odtite odtetnih posljedica udara groma nazvane sutetnih posljedica udara groma nazvane sugromobrani.gromobrani.

GromobraniGromobranine mogu potpuno otklonitne mogu potpuno otklonit svesve tetnetetneposljedice groma ali zato ih mogu znatno smanjiti iposljedice groma ali zato ih mogu znatno smanjiti iublaublaiti.iti.

Po propisu gromobranske naprave moraju zaPo propisu gromobranske naprave moraju zatitititigraevinske objekte kaograevinske objekte kao to su na primjer:to su na primjer:


3/10

3

Bolnice, razni domoviBolnice, razni domovi

kole, kazalikole, kazalita, kina, crkveta, kina, crkve

vojni objektivojni objekti

skladiskladita tekuta tekuih goriva i drugih lako zapaljivih iih goriva i drugih lako zapaljivih ieksplozivnih materijalaeksplozivnih materijala

tvornicetvornice

izvoriizvorita energije, kao tornjevi za buta energije, kao tornjevi za buenje nafte,enje nafte,rafinerijska postrojenja, elektranerafinerijska postrojenja, elektrane

Dijelovi grom. instalacijeDijelovi grom. instalacijeglavni prihvatni vodglavni prihvatni vod(nalazi se na krovu zgrade, odnosno(nalazi se na krovu zgrade, odnosnona sljemenu i zabatima i sluna sljemenu i zabatima i slui za prihvai za prihvaanje direktnoganje direktnogudara munje)udara munje)

odvodiodvodi((spojevi izmeu glavnog prihvatnog voda ispojevi izmeu glavnog prihvatnog voda iuzemljivauzemljivaa koji idu rubom krova i okomito se spua koji idu rubom krova i okomito se sputaju niztaju nizzid)zid)

spojni vodovispojni vodovi(povezuju sve metalne dijelove na krovu i(povezuju sve metalne dijelove na krovu idudue dijelove zgrade s glavnim prihvatnim vodom ilie dijelove zgrade s glavnim prihvatnim vodom iliodvodima)odvodima)

uzemljivauzemljiva

(postavlja se kao prsten oko zgrade na dubini(postavlja se kao prsten oko zgrade na dubini

ccacca. 80cm i razmaku od zgrade 2 m koji povezuje. 80cm i razmaku od zgrade 2 m koji povezuje nprnpr. cijevi. cijeviza uzemljenje)za uzemljenje)

mjerni spojmjerni spoj(spoj za odvajanje instalacije na krovu od(spoj za odvajanje instalacije na krovu oduzemljivauzemljivaa zbog odreivanja otpora uzemljenja i provjerea zbog odreivanja otpora uzemljenja i provjereinstalacije)instalacije)

glavniglavni

prihvatni vodprihvatni vod

odvododvod

spojnispojnivodovivodovi

mjernimjernispojspoj

uzemljivauzemljiva

glavniglavni

prihvatni vodprihvatni vodglavniglavni


glavniglavni



4/10

4

spojnispojni

vodvod

spojnispojni

vodvodspojnispojni

vodvod

spojnispojni

vodvod

odvododvod

mjernimjerni

spojspoj

odvododvod

mjernimjernispojspoj

uzemljivauzemljiva

NaNaini postavljanja gromobranske instalacija naini postavljanja gromobranske instalacija na

razlirazliitim krovovima (broj odvoda)itim krovovima (broj odvoda)

Zgrade irine do 12 m i j edno-vodnimkrovom duljine do 20 m mora imatiprihvatni vod poloen du oba zabata i strehe

Zgrada sa atorskim krovom irine do 12 m i duljine do 20 mmora imati glavni prihvatni vod poloen du sve etiri strehe idva zabata koji ine dijagonalu.

Dovodna zgrada irine do 20 m i duljine krova do 20 m moraimati prihvatni vod poloen na krovu u obliku Z, tako da prihvatnivod poinje na jednom kraju strehe i protee se do njenog drugogkraja, pa nastavlja zabatom do sljemena, zatim sljemenom do drugog

kraja, da bi se zabatom spustio prema drugoj strehi i tom strehompreao do drugog njenog kraja. Zgrade irine od 20 do 40 m i duljinekrova do 20 m mora imati glavni prihvatni vod poloen du obje strehete du sva etiri zabata i du sljemena.


5/10

5

Zgrada s dvo-vodnim krovom irineiznad 20 m i duljine krova do 20 m

mora imat glavni prihvatni vod poloendu sljemena,te du sva etiri zabatai du obje strjehe. Zgrade duljinekrova do 20 m moraju imati prihvatni

vod du sva etiri zabata i obje strehe.

Ako je krov zgrade dulji od 21 m do 40 m, onda glavniprihvatni vod mora biti poloen du sljemena, te du objestrehe i du sva etiri zabata. Na takvoj zgradi mora sepostaviti i u sredini duljine krova jo jedan vod. Koji jeparalelan sa zabatima, tako da taj vod raspolavlja krov nadvije jednake cjeline

Dijelovi gromobranske instalacijeDijelovi gromobranske instalacije

HvataljkaHvataljka

Prvi element gromobranskePrvi element gromobranskeinstalacije jeinstalacije je hvataljkahvataljka..

To je najistureniji dioTo je najistureniji diogromobrana i njegov je zadatakgromobrana i njegov je zadatakda na sebe privuda na sebe privue i preuzmee i preuzmeudarac groma i tako zaudarac groma i tako zatitititiobjekt ispod sebe.objekt ispod sebe.Hvataljka moHvataljka moe biti ue biti ue ilie iliipka.ipka.

Hvataljke su metalneHvataljke su metalne ipkeipkeduljine 0,3 do 2 m, nazvaneduljine 0,3 do 2 m, nazvaneFranklinovimFranklinovim gromobranomgromobranomkoje se danas postavljaju samokoje se danas postavljaju samona vrhove vrlo uskih ina vrhove vrlo uskih i iljatihiljatihobjekata kaoobjekata kao to su tornjevi,to su tornjevi,zvonici, tvornizvonici, tvorniki dimnjaci iki dimnjaci islislino.no.

Hvataljka uHvataljka uvrvrena zaena za

dimnjak na sljemenu spojenadimnjak na sljemenu spojenaje na glavni prihvatni vodje na glavni prihvatni vod

Hvataljka uHvataljka uvrvrena zaena za

dimnjak uz strehu spojena nadimnjak uz strehu spojena na

glavni prihvatni vodglavni prihvatni vod


6/10

6

Hvataljka uHvataljka uvrvrena za sljemeena za sljeme

krova s mekim pokrovomkrova s mekim pokrovom

Glavni prihvatni vodGlavni prihvatni vod

Glavni prihvatni vodGlavni prihvatni vodpovezuje sljeme i zabat sa odvodima, dupovezuje sljeme i zabat sa odvodima, du ovogovog

voda nalaze se hvataljkevoda nalaze se hvataljkePrihvatni se vod moPrihvatni se vod moe voditi i ispod krovnog pokrova, ali tada potporee voditi i ispod krovnog pokrova, ali tada potporena koje se prihvatni vod una koje se prihvatni vod uvrvruje treba biti barem 20uje treba biti barem 20 cm iznad ivicecm iznad ivicesljemena i zabata na meusobnom razmaku odsljemena i zabata na meusobnom razmaku od 3 do 4 m kako se vidi i3 do 4 m kako se vidi ina slici. Ali takvo polaganje prihvatnog voda ni je dopuna slici. Ali takvo polaganje prihvatnog voda ni je doputeno nateno nazgradama koje su pokrivene lakim krovom, kao na poljoprivrednimzgradama koje su pokrivene lakim krovom, kao na poljoprivrednimzgradama gdje je potkrovlje lako zapaljivo.zgradama gdje je potkrovlje lako zapaljivo.

OdvodiOdvodi ii

spojni vodovispojni vodovi

Drugi zadatak gromobranske instalacije je da prihvaDrugi zadatak gromobranske instalacije je da prihvaenuenustruju gromastruju groma sigurno odvede od hvataljke u zemljusigurno odvede od hvataljke u zemlju. Za. Zato se postavlja jedan ili vito se postavlja jedan ili viee odvodaodvoda..Oni moraju izdrOni moraju izdrati zagrijavanje nastalo prolaskom strujeati zagrijavanje nastalo prolaskom strujegroma kroz njih.groma kroz njih.

Spojni vodoviSpojni vodovisu vodisu vodii istog materijala i presjeka kao ii istog materijala i presjeka kao iglavni prihvatni vod, a pomoglavni prihvatni vod, a pomou njih se meusobno spajajuu njih se meusobno spajajuhvataljke, glavni prihvatni vod, pomohvataljke, glavni prihvatni vod, pomoni prihvatni vod i sveni prihvatni vod i svemetalne plohe na objektu i izvan njega, te odmetalne plohe na objektu i izvan njega, te odvodi.vodi.

Meusobno spajanje je potrebno da kad udari grom uMeusobno spajanje je potrebno da kad udari grom ugromobransku instalaciju ne nastane razlika naponagromobransku instalaciju ne nastane razlika naponaizmeu te instalacije i drugih metalnih dijelova na krovuizmeu te instalacije i drugih metalnih dijelova na krovu

Kad ne bi svi dijelovi biliKad ne bi svi dijelovi bili

spojenu meusobnospojenu meusobnonapon bi se izjednanapon bi se izjednaioio

preskokom iskre, a ta iskrapreskokom iskre, a ta iskra

bi mogla izazvati pobi mogla izazvati poarar

drvene konstrukcije krovadrvene konstrukcije krova

ili bi izazvala drugeili bi izazvala druge tete.tete.

OdvodiOdvodi sluslue da povezujee da povezujehvataljke i prihvatni vod shvataljke i prihvatni vod s

uzemljivauzemljivaem.em.

Glavni odvod mora biti odGlavni odvod mora biti od

istog presjeka i materijalaistog presjeka i materijala

kao i prihvatni vod i morakao i prihvatni vod i mora

zadovoljavati podatkezadovoljavati podatke

navedene u tablici ispod.navedene u tablici ispod.


7/10

7

Vertikalni oluk kaoVertikalni oluk kao

odvododvod

Pored glavnih odvoda mogu se koristiti iPored glavnih odvoda mogu se koristiti i druge metalnedruge metalnevertikalevertikaleako imaju dovoljan presjek kao to su na primjer:ako imaju dovoljan presjek kao to su na primjer:vodovodne cijevi, cijevi centralnog grijanja, metalnevodovodne cijevi, cijevi centralnog grijanja, metalnekonstrukcije dizala, antenski nosakonstrukcije dizala, antenski nosai sa svojim odvodom,i sa svojim odvodom,

popoarne ljestve, metalne obloge zidova, limeni slivnik aliarne ljestve, metalne obloge zidova, limeni slivnik alisamo ako susamo ako su stistinini spojevi zalemljeni, a debljina bakrenogspojevi zalemljeni, a debljina bakrenoglima nije manja od 0,3 mm ili drugih limova barem 0,5 mm.lima nije manja od 0,3 mm ili drugih limova barem 0,5 mm.Metalni slivnik nisu pouzdani odvodi jer ih nagriza korozijaMetalni slivnik nisu pouzdani odvodi jer ih nagriza korozijapa ih izbjegavamo.pa ih izbjegavamo.

DDetaljetalj prijelazaprijelaza odvodaodvoda ss krovakrova,, prekopreko vodoravnogvodoravnog iiokomitogokomitog olukaoluka nana okomitiokomiti odvododvod premaprema uzemljivauzemljivauu (max.(max.RR zakrivljenostizakrivljenosti odvodaodvoda 200 mm !)200 mm !)

MehaniMehanika zaka zatitatita

Dio odvoda od rastavne spojnicedo ulaska u tlo jeizloen oteenjima jer je na dohvatu prolaznicima imaterijalu koji se ponekad odlae uz zgradu, a mogu ga ivozila otetiti. Pa taj dio odvoda mehaniki zatitimo kutnimili U-eljezom.Mehanika zatita mora biti barem 1,5m visoka, a treba dazapoinje 10cm uzdignuto od poda tako da se vidi traka

odvoda.

Za mehaniku zatitu odvoda ne smije se upotrebljavatimetalna cijev, jer bi ona potpuno obuhvaala odvod, te biinduktivno djelovanje udara groma izazvalo vrtlone struje utakvoj cijevi i zbog slabog odvoda toplina cijevi toliko bih se

zagrijala da bi njena toplina postala opasna za okolinu i zaodvod.

Mehanika zatita odvoda

pomou kutnog ili U-eljeza

Kada je zatieno samo s prednje strane onda je

osigurano bolje hlaenje pa induktivno djelovanjegroma nije znaajan.

Propisi ne doputaju da se odvodi ugrauju uslivnike.

Dio odvoda na ulazu sa zgrade u zemlju mora biti

premazan vrelim bitumenom i to na duljini koja doseedo 30 cm iznad i ispod zemlje.


8/10

8

UzemljivaUzemljivaTreTrei zadatak jei zadatak je da se struja gromada se struja groma to bolje odvede uto bolje odvede uzemlju.zemlju. Za to sluZa to sluee uzemljivauzemljivaiikoji se ukapaju ukoji se ukapaju uzemlju i spajaju na odvod.zemlju i spajaju na odvod.

UzemljivaUzemljivai su metalne trake,i su metalne trake, ice,ice, ipke ili cijeviipke ili cijevipolopoloene ili ukopane u zemlju oko objekta koji seene ili ukopane u zemlju oko objekta koji se titi, utiti, urasporedu i na dubinama odreeni propisimarasporedu i na dubinama odreeni propisima, ovisi o, ovisi ovrsti tla u koje se polavrsti tla u koje se polau.u.

Od kolike je vaOd kolike je vanosti kvaliteta tla u kojim sunosti kvaliteta tla u kojim suuzemljivauzemljivai vidi se iz podataka u sljedei vidi se iz podataka u sljedeoj tablici. Izoj tablici. Iz

tablice se vidi datablice se vidi da to je veto je vei specifii specifini otpor tla, to jeni otpor tla, to jemanja elektrimanja elektrina vodljivost.na vodljivost.

VrsteVrste uzemljivauzemljivaaa ::

cijevnicijevni uzemljivauzemljiva trakastitrakasti uzemljivauzemljiva okrugliokrugli iianiani uzemljivauzemljiva kombiniranikombinirani uzemljivauzemljiva ((viviee cijevnihcijevnih

povezanihpovezanih trakomtrakom)) prstenastiprstenasti uzemljivauzemljiva mremreastiasti uzemljivauzemljiva uzemljivauzemljiva zaza transformatorsketransformatorske stanicestanice


9/10

9

Najpovoljnije je za uzemljiva upotrijebiti tzv. sabirni voduzemljenja, na koji se spoje svi pojedinani uzemljivai.

Ako je uzemljenje kombinirano, sabirni vod uzemljenja jetzv. trakasti uzemljiva nazvan zato to je traka poloena

prstenasto oko objekta koji se titi, na dubini veoj od 50cm, a udaljenost 2 m od zidova kako se i vidi na sliciispod.

Na kamenitom ili ljunanom terenu teko je zadovoljiti zahtjevima

propisa, pa se tada za postavljanje trake sabirnog voda uzemljenja

kopaju duboki i iroki kanali koje se ispuni vodljivim materijalom.

U to se onda poloi t raka uzemljivaa, ako ni to ne moe zadovoljiti

uvijete mora se poveati duljina poloene trake , pa se postavi jo

nekoliko meusobno povezanih prstena na propisnoj udaljenosti,

kako se vidi na slici ispod

Mjerenje otpora uzemljenjaOtpor cijelog sustava uzemljenja treba biti to manji, da

bi neeljene struje generirale to manje padove naponau mrei, te tako bile neopasne za ovjeka, ivotinje iureaje u cijelom sustavu.

Smatra se da je u industrijskim postrojenjima uzemljenjedobro ako je otpor uzemljenja manji od 20 Ohma, zatelekomunikacije manji od 5 Ohma, za trafo-stanice ispecijalne objekte ( bolnice, zrane luke, laboratoriji i sl)2 Ohma.

Ako se u ispitnom krugu nalazi (FID) sklopka tada otporuzemljenja mora biti manji od 100 Ohma za Idn = 0,5 A

Postoji nekoliko metoda mjerenje otpora uzemljenja alisve se metode oslanjaju na osnovnu a to je U-I metoda,koja se i najvie primjenjuje.

Na slici ispod je prikazan mjerni krug U-I metode mjerenjaotpora uzemljenja, te raspodjela potencijala oko

uzemljivaa kod U-I metode. Voltmetar (V) treba bitiposeban i izuzetno kvalitetan (osjetljiv)

Frekvencija ispitnog signala

mora se razlikovati barem za

5Hz od viekratnika nazivne

frekvencije ( kod nas je 50Hz)

a mora biti u podruju 70-

140Hz. Ispitni napon kod

mjerenja otpora uzemljenja i

ekvipotencijalnosti treba biti

u podruju 4 - 24V, a struja

kratkog spoja mora biti > ili =

200 mA DC (=), s

mogunosti izmjene polariteta

u cilju eliminiranja naponskih

galvanskih smetnja


10/10

10

Postupak mjerenjaPostupak mjerenja Kroz uzemljiva se propusti odreena

izmjenina struja i izmjeri pad napona, koji onaizaziva na otpor uzemljivaa.

Za to je potrebno zabiti u zemlju pomonu sonduS2 i izmeu mjernog uzemljivaa i sonde S2prikljui izmjenini napon.

Najvea gustoa struje bit e u blizini mjernoguzemljivaa i sonde S2.

Najvei pad napona nastat e izmeuuzemljivaa i sonde.

Napon U izmjeninog izvora nee se troiti samona otpor uzemljenja ispitivanog uzemljivaa Zve i na otpor uzemljenja sonde S2 ,pa jepotrebno zabiti jo jednu sondu S1.

Voltmetar je prikljuen izmeu Z i S1 koji moraimati dovoljno velik unutranji otpor, koji e tadamjeriti pad napona na otporu ispitivanoguzemljivaa Z.

Pri tome trebamo paziti da sonda S1 budedovoljno udaljena od uzemljivaa i sonde S2 a to

je mjesto gdje je gustoa struje neznatna, nekipropisi trae da bude najmanje 20 do 25 mudaljena od ploastih i ipkastih uzemljivaa.

Mjerni ureaji za mjerenje otpora uzemljenja iekvipotencijalnosti moraju generirati ispitnenapone u podruju 4 24V, a struja kratkog spojamora biti vea od 200mA, s mogunosti izmjenepolariteta da bi se odstranile smetnje galvanskognapona i ureaj mora imati sposobnost ispitivanjai pogonskog uzemljenja i zatitnog uzemljenja, temunjovodnog uzemljenja.

ProraProraunun otporaotpora uzemljivauzemljivaaa

cijevnicijevniuzemljivauzemljivad

l

lR

u

4log37.0

=

trakastitrakastiuzemljivauzemljivahd

l

l

Ru

=

2

log37.0

ll --duduinainacijevicijevi[m][m]dd --promjerpromjercijevicijevi[m][m]--spec.spec. otporotporzemljezemlje

ll --duduinainatraketrake[m][m]

hh --dubinadubinaukapanjaukapanja[m][m]dd --ekvekv.. promjerpromjer=b/2 [m]=b/2 [m]bb --irinairinatraketrake[m][m]--spec.spec. otporotporzemljezemlje

iianianiuzemljivauzemljivahd

l

lR

u

=

2

log37.0

prstenastiprstenasti uzemljivauzemljivadh

D

DR

u

=

64log37.0

ll --duduinainatraketrake[m][m]DD --promjerpromjerprstenaprstena[m][m]hh --dubinadubinaukapanjaukapanja[m][m]dd --ekvekv.. promjerpromjer=b/2 [m]=b/2 [m]bb --irinairinatraketrake[m][m]--spec.spec. otporotporzemljezemlje

ll --duduinainaiceice[m][m]hh --dubinadubinaukapanjaukapanja[m][m]dd --promjerpromjericeice[m][m]--spec.spec. otporotporzemljezemlje

mremreastiasti uzemljivauzemljiva lDRm

+= 2

ll --ukupnaukupnaduduinainapolopoloeneenetraketrakeuu mremreii[m][m]DD --ekvivalentniekvivalentnipromjerpromjer [m][m]hh --dubinadubinaukapanjaukapanja[m][m]--spec.spec. otporotporzemljezemljea,ba,b--stranicestranicepravokutnikapravokutnikamremreastogastoguzemljivauzemljivaaa

baF

FD

=

= 13.1

Documents

gromobranske instalacije