of 68 /68
Predmet: ELEKTRICNE INSTALACIJE I MJERE SIGURNOSTI (semester V, skolska 2008/2009) Zadatak 4(zavrsni rad-projekat) Naslov: Izrada glavnog projekta elektricne instalacije stambenog objekta 1.OPSTI DIO 10. Investitor: Coso Tumid ul Zaboravljenih ASova 7, Sarajevo 11. Predmet projektovanja: Elektricne instalacije kuce 12. Rok pocetka gradnje: Odmah po dobijanju tehnicke dokumentacije 2.TEHNICKI PODACI 1.Gradjevinska osnova objekta (vlastiti prijedlog-min 10m2 u tlocrtu) 2.Vrsta prikljucka na elektrodistributivnu merazu: kablovski 3.Sistem napajanja-mjere zastite: TN-C/S 4.Sistem zastite od atmosferskog praznjenja: shodno propisima NAPOMENA: U projektu neophodno uraditi sledece segmente elektricne instalacije kuce kako slijedi: -fotometrijski proracun sa rasporedom svjetiljki -proracun padova napona dovodnog kabla kao i proracun padova na pona i presjeka kablova u samom objektu -odredite presjek provodnika -proracunati efikasnost uzemljivaca -proracun i provjera sistema zastite od napona dodira Ostali dio projekta uraditi u skladu sa vazecim propisima o izgradnji objekta te u skladu sa vazecim BAS standardima za ovu vrstu instalacija. U projektu predvidjeti telefonski i antenski prikljucak. Ostale napomene date za izradu prvih seminarskih radova vaze i dalje. 1

SEMINARSKI INSTALACIJE

  • Upload
    df

  • View
    473

  • Download
    17

Embed Size (px)

DESCRIPTION

a

Citation preview

Page 1: SEMINARSKI INSTALACIJE

Predmet: ELEKTRICNE INSTALACIJE I MJERE SIGURNOSTI(semester V, skolska 2008/2009)

Zadatak 4(zavrsni rad-projekat)Naslov: Izrada glavnog projekta elektricne instalacije stambenog objekta

1.OPSTI DIO10. Investitor: Coso Tumid ul Zaboravljenih ASova 7, Sarajevo11. Predmet projektovanja: Elektricne instalacije kuce12. Rok pocetka gradnje: Odmah po dobijanju tehnicke dokumentacije

2.TEHNICKI PODACI1.Gradjevinska osnova objekta (vlastiti prijedlog-min 10m2 u tlocrtu)2.Vrsta prikljucka na elektrodistributivnu merazu: kablovski3.Sistem napajanja-mjere zastite: TN-C/S4.Sistem zastite od atmosferskog praznjenja: shodno propisima

NAPOMENA: U projektu neophodno uraditi sledece segmente elektricne instalacije kuce kako slijedi:-fotometrijski proracun sa rasporedom svjetiljki-proracun padova napona dovodnog kabla kao i proracun padova na pona i presjeka kablova u samom objektu-odredite presjek provodnika-proracunati efikasnost uzemljivaca-proracun i provjera sistema zastite od napona dodira

Ostali dio projekta uraditi u skladu sa vazecim propisima o izgradnji objekta te u skladu sa vazecim BAS standardima za ovu vrstu instalacija. U projektu predvidjeti telefonski i antenski prikljucak.

Ostale napomene date za izradu prvih seminarskih radova vaze i dalje.Kod izrade rada treba konsultovati predmetnig nastavnika ili suradnika.

Van Prof dr Alija Muharemovic, dipl el ing

1

Page 2: SEMINARSKI INSTALACIJE

1.OPSTI DIO

1.POPIS KORISTENIH ZAKONA, PROPISA ISTANDARDA1.Zakon o gradjenju (sluzbene novine FBiH br.55/02)2.Zakon o prostornom uredjenju (sluzbene novine FBiH br.55/02)3.BAS IEC 60364-4-41:2007: Elektricne instalacije niskog napona-dio 4-41:Sigurnosna zastita- Zastita od elektricnig udara (pr.eng. Low voltage electrical installation-part 4-41: Protection for safety-Protection against electric shock, IEC 60364-4-41:2005,ITD)4.BAS IEC 60364-4-43 Edition 3.2:1995-055.Pravilnik o tehnickim normativima za elektricne instalacije niskog napona (sluzbeni list br.52/88)6.Pravilnik o tehnickim normativima za zastitu niskonaponskih mreza i pripadajucih TS, elektricna postrojenja nazivnih izmjenicnih napona iznad 1 kV (standard CENELEC-a HD 637 S1:1999) I An American National Standard Std.80-1867.Tehnicka preporuka br.5, EPS- Direkcija za distribuciju elektricne energije Beograd, Vojvode Stepe 412-izdanje juni 19978.Tehnicka preporuka br.7, EPS- Direkcija za distribuciju elektricne energije Beograd, Vojvode Stepe 412-izdanje januar 19969.Komentar tehnicke preporuke br.7, EPS- Direkcija za distribuciju elektricne energije Beograd, Vojvode Stepe 412-izdanje juni 1996

1.1 GRADJENJE

Procedura izgradnje gradjevina-objekat, od planiranja do okoncanja radova i odbivanja upotrebne dozvole, definisana je Zakonom o prostornom uredjenju (Sluzbene novine FBiH br.52/02) i Zakonom o gradjenju (Sluzbene novine FBiH br.52/02).

Gradjenjem se smatra izvodjenjem pripremnih radova, gradjevinskih radova (ukljucujuci gradjevinsko-zavrsne i gradjevinsko-instalacijske), te ugradnja opreme, gotovih gradjevinskih elemenata i konstrukcija, te drugih zahvata u prostoru.

Gradjevinom u smislu Zakona se podrazumjeva gradjevine svih vrasta, bez ili sa instalacija I ugradjenom opremom: prometne, vodoprivredne, energetske I instalacije, gradjevine I instalacije komunalne infrastructure, proizvodne i druge gospodarske gradjevine I postrojenja, skladista, sajmista i slicne gradjevine, trgovi, javne poste, javne zelene povrsine, igralista, sportske gradjevine, groblja, deponije otpada, sklonista i slicne gradjevine.

Bitni zahtjevi za gradjevinu odnose se na mehanicku otpornost i stabilnost, zastitu od pozara i eksplozije, higijena, zdravlje, zastita okolisa, sigurnost i pristupacnost u koristenju, zastita od buke, usteda energije, toplinsku zastitu i zastitu objekta od prodora kapilarne vlage i stmosferlija. Ove elemente mogu obuhvatiti svaka projektna dokumentacija uz postovanje vazecih tehnickih propisa.

2

Page 3: SEMINARSKI INSTALACIJE

Osim gradjevine, u smislu gradjevina kompletnog objekta, Zakonom o gradjenju obuhvaceni su:Rekonstrukcija kao izvodjenje gradjevinskih radova na vec postojecoj gradjevini, kojima se mjenjaju konstruktivni elementi, koji mogu biti od utjecaja na stabislnost gradjevine ili njenog djela, uvodjenje nove instalacije i ugradnja nove opreme u gradjevinu, mjnja namjena, tehnoloski process ili vanjski izgled, odnosno mjenjaju uvjeti na temelju kojih je dobijeno odobrenje za gradnju, po kojem je gradjevina i izgradjena,

Dogradnja koja podrazumjeva prosirenje postojece gradjevine, kojom se zauzima proctor ili zemljiste u odnosu na tu gradjevinu, tako da dogradjeni dio predstavlja gradjevinsku ili funkcijonalnu cjelinu s gradjevinom uz koju se dogradjuje, a da ne prelazi dvije trecine postojeceg objekta.

Nadzidjivanje podrazumjeva izgradnju jedne ili vise etaza, preuredjenje krovista odnosno potkrovlja na postojecoj gradjevini, kojim se dobija novi stambeni ili poslovni proctor.

Sanacija podrazumjeva radove na gradjevini kojima se gradjevina dovodi u stanje prije ostecenja.

Odrzavanje podrazumjeva pracenje stanja gradjevine i poduzimanje mjera za sigurnost, pouzdanost i izgled gradjevine, te zivot i zdravlje ljudi.

Zakon o granenju propisuje izradu tehnicke dokumentacije, projekte, gradjenje, odrzavanje gradjevina, strucni nadzor, organizaciju i postupke urbanistickogradjevinske inspekcije, te uredjuje tehnicke uvjete kojima moraju udovoljiti gradjevine koje se grade.

1.2 PLANIRANJE

Zakonom o prostornom uredjenju FBiH se osigurava planirano upravljanje, koristenje i zastita prostora Federacije kao osobito vrijednim i ogranicenim dobrom. Da bi se to moglo kvalitetno uraditi moraju se uskladiti posebni propisi iz oblasti zastite okolisa, kulturno-historijskog, gradjevinskog i prirodnog nasledja, tla, zraka, suma, voda, zdravlja, kao i zastite energetskih, rudarskih i industrijskih objekata, komunikacijskih objekata i veza, te zastite sportskih objekata i njihove infrastructure. To se osigurava kroz dokumente prostornog uredjenja.Prostorna osnova za izradu prostornog plana je prvi document, a predstavlja snimak i ocjenu postojeceg stanja, kao i temeljne smjernice razvoja Federacije na temelju kojeg se radi Prostorni plan Federacije. Na temelju izvjestaja o stanju prostora Federacije, Parlament donosi Program mjera prostornog uredjenja Federacije, kojom Federacija potvrdjuje potrebu uredjenja zemljista od interesa za Federaciju, izvore finansiranja i rokove realizacije.Navedeni dokumenti predstavljaju temelj za realizaciju Prostornih planova kantona, posebnih podrucja, dvaju ili vise kantona ili gradova.Prostorni planovi uredjuju temeljne namjene prostora (poljoprivredno, gradjevinsko, sumsko zemljiste, vodene i druge povrsine) naselja i urbana podrucja, gradjevine,

3

Page 4: SEMINARSKI INSTALACIJE

koridore i infrastrukturu od znacaja za Federaciju, kanton ili grad (privredna, drustvena, zdravstvena, sportskorekreativna itd.), zastitu okolisa i dr.Urbanisticki planovi predstavljaju detaljnije razradjivanje prostornih planova kantona ili grada i definisu organizaciju prostora, koristenje i namjenu povrsina (granice poljoprivrednog, sumskog i gradjevinskog zemljista, namjenu povrsina za stanovnike i dobara od prirodnim i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja itd.

Regulacijski planovi, urbanisticki rad i urbanisticki projekti predstavljaju dalje i detaljnije razradjivanje urbanistickih planova za djelovanje grada, opstine, naselja ili djelova naselja, pa i mjenih zajednica.

1.3 PROJEKTOVANJE I IZVODJENJE RADOVA

Ova procedura je u skladu sa Zakonom o prostornom uredjenju (Sluzbene novine FBiH br.52/02). U svrhu stvaranja i odrzavanja povoljnih uslova za zivot, rad i odmor covjeka, kao i dugorocnig upravljanja prirodnim dobrima vrsi se izgradnja gradjevinskih objekata. Gradjenje naselja i gradjevina moze se vrsiti samo na gradjevinskom zemljistu udaljenom od autoceste, vodenih povrsina,vodotoka i suma za sirinu Zakonom utvrdjenog pojasa. Izgradnja objekata i gradjevina mora biti popracen izgradnjom infrastrukturnih sistema, gradjevina i uredjaja, a sto se vrsi na osnovu prostornog plana. Jedan od infrastrukturnih sistema za osiguranje normalnih uslova za zivot i rad je i osiguranje elektricne energije za napajanje domacinstava, privrednih i drugih objekata u nekom naselju. Iz ovoga razloga se grade dalekovodi, transformatorske stanice i niskonaponska mreza,a sto se regulise urbanistickim planom.

URBANISTICKA SAGLASNOSTIzgradnja gradjevina, vrsenje gradjevinskih radova na povrsini zemlje i ispod povrsine zemlje moze se odobriti ake se predhodno potvrdi da su gradjevine i drugi radovi i namjena u skladu sa planom i propisanim uslovima.Urbanisticka saglasnost se izdaje na temelju urbanistickog reda, regulacijskog plana i urbanistickog projekta.Zahtjevi za izdavanje urbanisticke saglasnosti podnose se opstinskom organu uprave, nadleznom za poslove urbanizma ili kantonalnom organu ako se radi o izvodjenu radova na vise opstina ili Federalnom ministarstvu za gradjevine i zahvate na dva ili vise kantona, gradjevine i zahtjeve od znacaja za Federaciju, gradjevine i zahtjeve koji mogu utcati na zdravlje, zivot i okolis i sl.Zahtjev za urbanisticnku saglasnost:-Vrstu i opseg gradjevine, radova, odnosno izmjene namjene-Obrazlozenje zahtjeva s elementima potrebim za izdavanje uvjeta-Broj katasterske parcele ili podatke o postojecem objektu

Priprema urbanisticke dokumentacije i izdavanje urbanisticke saglasnosti vrsi opstinski organ uprave nadlezan za urbanizam. Za pripremu urbanisticke dokumentacije investitor gradjevine uplacuje naknadu opstini.Urbanisticka saglasnost mora se izdati u roku od 30 dana od dana podnosenja zahtjeva, a ako je potrebno dobavljanje propisanih saglasnosti i do 60 dana.

4

Page 5: SEMINARSKI INSTALACIJE

Urbanisticka saglasnost prestaje vaziti ako se u utvrdjenom roku, ne duzem od godinu dana, ne zatrazi odobrenje za gradnju. Izuzetno se moze produziti, ali najvise za godinu dana.

Urbanisticka saglasnost sadrzi:-Podatke o namjeni, polozaju i oblikovanju gradjevine odnosno drugih radova-Izvod iz plana na temelju kojeg se izdaje -Propisane saglasnosti, odnosno uvjete za gradjenje nadleznih organa i sluzbi-Urbanisticko-tehnicke uvjete-Posebne uvjete za slucajevepropisane Zakonom ili na temelju Zakona-Eventualne obaveze u odnosu na susjedne i prava drugih lica

ODOBRENJE ZA GRADJENJEAko se utvrdi da su ispunjeni uslovi utvrdjeni zakonom i propisima proisteklim iz Zakona za izgradnju gradjevina, izdaje se gradjevinska dozvola (odobrenje za gradjenje).Odobrenje za gradjenje izdaje se na osnovu:-Urbanisticke saglasnosti-Tehnicke dokumentacije-projekta-Dokaze o vlasnistvu ili dodjeli na koristenje zemljista-Gradjevinsko-tehnickih uvjeta-Posebnih uslova i saglasnosti (koje moze pripasti opstina).Odobrenje za izgradnju se izdaje za izgradnju gradjevina u cjelini, a izuzetno se moze izdati za pojedine djelove.Zahtjev za odobrenje gradjenja se podnosi organu nadleznom za poslove gradjenja.Zahtjev za odobrenje gradjenja treba sadrzavati najmanje sledece podatke i dojumentaciju:-Vrstu i opis gradjevine odnosno radova-Broj izdate urbanisticke saglasnosti i datum izdavanja-Dokaz o vlasnistvu ili dodjeli na koristenje-Saglasnost ili dokumentaciju trazenu urbanistickom saglasnoscu.Ukoliko se utvrdi da su ispunjeni zakonski uslovi, odobrenje za izgradnju se izdaje u roku od 60 dana ili se zahtjev odbija. Odobrenje prestaje vaziti ako gradjenje nije zaapoceto u roku od najmanje 6 mjeseci, a najduze u roku od dvje godine, sto se precizira u Odobrenju za gradjenje.

TEHNICKA DOKUMENTACIJAZa gradjenje gradjevina i postrojenja te izvodjenje drugih radova na povrsini zemlje ili ispod povrsine radi se tehnicka dokumentacija. Tehnicka dokumentacija zavisno od vrste gradjevina, sastoji se od jednog ili vise projekata za izvodjenje.Projekat za izvodjenje treba sadrzavati tehnicko obrazlozenje gradnje, situaciju terena sa ucrtanim objektima koji se grade, sve graficke prikaze i presjeke, predmjer, proracun, specifikaciju opreme, koa i nacrte svih detalja potrebnih za izvodjenje.Tehnicka rjesenja u projektu moraju biti u skladu sa tehnickim propisima, normativima, mjerama i obaveznim standardima.Tehnicku dokumentaciju za izgradnju gradjevina, postrojenja i drugih radova moze raditi organizacija koja je registrovana za izradu tehnicke dokumentacije. Izuzetno, tehnicku

5

Page 6: SEMINARSKI INSTALACIJE

dokumentaciju moze raditi investitor za svoje potrebe, za manje i jednostavnije gradjevine, ako ispunjava uslove kao i registrovane organizacije.

Organizacija koja je izraqdila tehnicku dokumentaciju duzna je izvrsiti:-Unutrasnju kontrolu ispravnosti tehnickih rjesenja, racunsku tacnost i potpunost tehnicke dokumentacije u skladu sa Zakonom o prostornom uredjenju , odgovarajucim standardima i tehnickim propisima i to potvrdili potpisom odgovrajucih strucnih lica kao i onih koji su vrslili kontrolu-Potvrdu da su prilikom izrade projekta primjenjene mjere zastite na radu u skladu sa Zakonom i da je uradjen elaborate zastite na radu sa naznakama svih opasnosti i predvidjenim mjerama za njihovo uklanjanje. Ovo se potvrdjuje na posebnom listu.

POSLOVI KOJE TREBA OBAVITI PRIJE POCETKA GRADNJE

Po Ishodjenju Urbanisticke saglasnosti i Odobrenja za gradjenje, investitor je duzan:-Osigurati materijal za izvodjenje investicije-Odabrati sposobnog izvodjaca o proceduri propisanoj u ``Uredbi o postupku nabavke robe, vrsenju usluga i ustupanju radova`` (Sluzbene novine FBiH br.40/03)-Imenovati nadzornog inzinjera na predmetnoj investiciji-S imenovanim voditeljem radova, izvodjace radova i predstavnicim vlasnika podzemnih instalacija obici buducu kabelsku trasu i obiljeziti instalacije-Obavjestiti opstinski organ nadlezan za graditeljstvo o pocetku radova i njihovom trajanju (okvirno)-Obavjestiti javvnost o izvodjenju radova putem sredstva javnog informisanja-Obavjestiti i dogovoriti saradnju s PP nacin odvijanja i regulaciju prometa-Izvodjacu dostaviti dokumentaciju koju imati na gradilistu (dozvolu za gradjenje, projektnu dokumentaciju, rjesenje o imenovanju nadzora)-Sa izvodjacem dogovoriti nacin dostave materijala iz skladista, nacin komuniciranja u slucaju potrebe za iskljucenjem, postupak kod eventualnih ostecenja podzemnih instalacija.

IZVODJENJE RADOVA

-Izvodjenje radova se treba odvijati skladno tehnickoj dokumantaciji, tehnickim propisima i pozitivnim pravilima structure te uputama nadzora-Sve vrijeme voditelj radova treba uredno voditi gradjevinski dnevnik i dnevno ga davati na ovjeru nadzornom inzinjeru-Osigurati da se nova trasa sa svim pojedinostima azurno unosi u geodetske snimke-Sve vrijeme voditelj radova i nadzorni inzinjer moraju biti u kontaktu sa osgovornom osobom prometne policije, inspekcijskim sluzbama, komunalnim poduzecem.

6

Page 7: SEMINARSKI INSTALACIJE

ZAVRSETAK RADOVA

-Po zavrsetku radova inspector ce obaviti interni tehnicki pregled radova, te zapisnicki naloziti izvoditelju da odlozi eventualne nedostatke-Investitor i izvoditelj ce zajednicki uskladiti tehnicku i finansijsku dokumentaciju s izvedenim stanjem-Investitor ce po zavrsetku radova pismeno izvjestiti organ nadlezan za graditeljstvo-Investitor ce zatraziti upotrebnu dozvolu na nacin propisan u Zakonu o gradjenju (Sluzbene novine FBiH br.52/02)-Opstinski organ nadlezan za graditeljstvo ce formirati komisiju za tehnicki pregled izvrsenih radova. Investitor i izgraditelj su duzni osigurati sve upravne akte, dokumentaciju kaja je pratila dradnju, dokaze kvaliteta (ispitne protokole, ateste …)-Ukoliko komisija zapisnicki konstatuje odredjene nedostatke, izvoditelj ih je duzan otkloniti u postavljenom roku-Po dobijanju upotrebne dozvole investitor ce, postujuci proceduru, izvrsiti pustanje pod napon.

7

Page 8: SEMINARSKI INSTALACIJE

Tehnicki opisELKTRICNE INSTALACIJE I SLABE STRUJE

A) TEHNICKI OPIS INSTALACIJA JAKE STRUJE

OPSTI PODACI

-Pogonski napon 3x230/400V-Vrsta struje izmjenicna-Vrsta zastite od dodirnog napona automatsko iskljucenje razvoda TN-C/S-Vrsta uzemljivaca temeljni

OSNOVNE SMJERNICE PRI PROJEKTOCANJU

Glavni projekat elektricne instalacije jake struje za stambeni objekat radjen je na osnovu:-orhitektonsko-gredjevinskih podloga, dogovorom sa projektantom objekta i projektantima ostalih instalacija -tehnickih propisa, pravilnika i standarda, vazecih na podrucju BiH.

Ovim projektom obradjene su sledece instalacije jake struje:-instalacije rasvjete -instalacije uticnica, termickih i tehnolooskih potrosaca-gromobranska instalacija i instalacija izjednacavanja potencijala u sanitarijama

ELEKTROENERGETSKI BILANS

Na osnovu bilansa ukupne snage dobivene su sledece vrijednost: Pinst=20990Wuz ocekivanifaktor istovremenosti k=0.4 dobivamo vrsno opterecenjePm=8396WNa osnovu vrsnog opterecenja odbaran je napojni kabl PP00-Y 4x6 mm2 od KPO do MRO, gdje je smjesteno i mjerenje za objekat. Napajanje \KPO izvrsit ce se sa javne mreze prema uslovima i saglasnostima koju ce investitor zatraziti od nadlezne elektrodistribucije.

INSTALACIJE RASVJETE

U prostorijama projektovane su sijalice sa uzerenom niti. Tip i vrsta sijalica rasvjetnih armatura prema zahtjevu prostora. Ukljucivanje rasvjete u preostorijama je predvidjeno prekidacima kod ulaznih vrata.Instalacije rasvjete se izvode kablovima PP-Y 3x1.5 mm2.

8

Page 9: SEMINARSKI INSTALACIJE

INSTALACIJE UTICNICA, TERMICKIH I TEHNOLOSKIH POTROSACA

Za napajanje fiksnih i prenosnih potrosaca projektovane su monofazne suko uticnice i fiksni spojevi, montirane u zidu pod malter ili na zid u prostoru sanitarija. Instalacije uticnica i protocnih bojelra se izvodi kablovima PP-Y 3x2.5mm2, a instalacije za elektricni sporet kablom PP-Y 5x2.5mm2.

MONTAZNE VISINE

-Prekidaci 1.1 m od poda-Izvod za protocni bojler 0.4 m od poda-Uticnice 0.4 m od poda-Uticnice iznad radne povrsine u kuhinji 1.1 m od poda-KIP prekidac 1.1 m od poda-DMO osa ocitanja 1.7 m od poda-kutija za izjednacavanje potencijala 0.4 m od poda

Vodoravno polaganje vodova treba da bude 0.3 m ispod tavanice (stropa) a najmanje 2 m iznad poda.

DISTRIBUTIVNI MJERNI ORMAR I KPO

U zidu na fasadi objekta je predvidjen MRO a ispod njega KPO. MRO je uradjen prema uslovima nadlezne elektrodistribucije, od dva puta dekapiranog celicnog lima debljine 2 mm, obojen sivom lemerslang bojom, sa staklom za ocitanje brojila.

Stepen mehanicke zastite je IP54. U MRO ce se ugraditi oprema prema jednopolnoj shemi, a u saglasnosti sa nadleznom elektrodistribucijom. KPO je tipski sa osiguracima prema shemi, a na njega ce se spojiti traka za uzemljenje Fe/Zn 25x4 mm spojena na temeljni uzemljivac.

ZASTITA OD OPASNOG NAPONA DODIRA

Zastita od opasnog napona dodira izvedena je sistemom nulovanja sa posebnim zastitnim provodnikom. U instalacije je predvidjena 3 i 5 zila zutozelene boje u cijeloj instalaciji. U razvodnim tablama objekta odvojena je klema zastitne i radne nule kao i u MRO. U WCu povezati sve metalne djelove, bojler, slivnici i dr. kablom P/F 1x4 mm. Spojeve izvesti vazecim tehnickim propisima za vlazne prostore. Sabirnim vodom P/F 1x6 mm se kutija povezuje na klemu zastitne nule u razvodnim tablama objekta. U ulazu u saht premostiti vodomjer. Nakon polaganja instalacija potrebno je izvrsiti sva potrebna mjerenja otpora izolacije i izdavanja pismenih atesta od nadlezne institucije.

9

Page 10: SEMINARSKI INSTALACIJE

Kao dopunska mjera zastite na dovodima u spratnim razvodnim tablama predvidjena je strujna zastitna sklopka, koja stiti od previsokog napona na opremi, a ujedno sprijecava nastanak pozara na kablovima odnosno instalacijama.

GROMOBRANSKA INSTALACIJA

Na objektu je predvidjenja klasicna gromobranska instalacija u vidu Faradejevog kaveza sa glavnim prihvatnim vodom, spusnicama i temeljnim uzemljivacem.

Prihvatni vod je traka Fe/Zn 20x30 mm polozena na nosacima po krovu objekta. Kao vertikalne odvode postaviti traku 20x30 mm polozenu u betonskim stubovima i vezati na temeljni uzemljivac. Temeljni uzemljivac je traka Fe/Zn 25x4 mm polozena u sloju betona temelja.

ISPITIVANJE INSTALACIJE PRIJE STAVLJANJA U POGON

Prije stavljanja u pogon elektroinstalacija mora biti ispitana od strane izvodjaca i to:-Ispitati i prekontrolisati dodatne zastitne mjere sa zastitnim vodicem-Ispitati izjednacenje potencijala-Izmjeriti otpor zajednickog uzemljivaca koji mora odgovarati proracunatoj vrijednost izdatim atestima-Na svakom razdjeljku postaviti jednopolnu shemu sa nazivom potrosaca na strujnom krugu-Ispitati sve razdjelnike i strujne krugove-Sve elementarne izmjene i dopune u shemama unijeti prije primopredaje objekta-Izvodjac je duzan dati ates svih ugradjenih materijala u objekat

OPSTA NAPOMENA

Tip i presjeci kablova vidljivi su iz jednopolnih shema i opisa u tlocrtu. Sve trase kablova, postavljanje pojedinih izvoda zajednicki usaglasiti sa projektima ostalih faza, a odabrati najpovoljnije rjesenje.

Prilikom polaganja vodova voditi racuna o propisanoj udaljenosti od drugih instalacija (vodovi grijanja, slabe struje itd) i blagovremenom se uskladjivati, radi izbjegavanja nepotrebnih dodatnih troskova. Sve izmjene u toku izvodjenja vrsiti samo u dogovoru sa nadzornim organom i projektantom.

10

Page 11: SEMINARSKI INSTALACIJE

B) TEHNICKI OPIS ELEKTRICNE INSTALACIJE SLABE STRUJE

OPSTI DIO

Projekat instalacije slabe struje je radjen na osnovu:-vazecih tehnickih propisa-arhitektonsko-gradjevinskih podloga-dogovora sa predstavnikom investitora

INSTALACIJE TELEFONA

Predvidjeno je univrezalno komunikacijsko ozicenje, koje podrazumjeva povezivanje izmedju univerzalnih uticnica na radnim mjestima i prikljucnih panoa u komunikacijskom ormaru. Savremeno informacijsko ozicenje temelji se na struktuiranom nacinu povezivanja. Predvdjeno je da svaka prostorija ima jadan telefonski prikljucak, tj. od koncentracionog ormarica do svake prostorije poloziti po dva cetveroparnicana UTP kabla. Instalacija se izvodi u zidu pod malter u PVC cjevima, uticnice su predvidjene za ugradnju u zid sa konektorima RJ 45 cat +5. Na prikljucnim panoima u cvoristu pokretnim povezujucim kablovima odrediti kojem segmentu je namjenjen odredjeni horizontalni vod. Na fasadi objekta predvidjena je montaza p/z telefonskog ormarica u kojem je potrebno uvesti prikljucni telefonski kabl, u tu svrhu ostavljene su prazne PVC cjevi , jedna prema zemlji, jedna ispod fasade do krova da bi se moglo prikljuciti zracno ili odzemno. Prikljucak na javnu TT mrezu nije predmet ovoga projekta i isti ce rjesiti investitor sa nadleznim Telecomom.Sve instalacije izvesti prema vazecim propisima.

TEHNICKI USLOVI ZA IZVODJENJE ELEKTRICNIH INSTALACIJA OBJEKTA

OPSTI USLOVI

Ovi tehnicki uslovi su sastavni dio projekta za montazu elektricnih instalacija i kao takvi su obavezni za izvodjaca.Sva instalacija izvesce se u svemu prema prilozenim nacrtima., tehnickom opisu, predracunu, ovim tehnickim uslovima i tehnickim propisima za izvodjenje elektroenergetskih instalacija u zgradama i drugim tehnickim propisima, zakonima i standardima BAS IEC.

USLOVI ZA MATERIJAL I RAD

Sav materijal upotrebljen za elektroinstalacije mora biti standardizovanog kvaliteta odnosno izradjen prema standardima BAS IEC.

11

Page 12: SEMINARSKI INSTALACIJE

Sva oprema se isporucuje kompletna za montazu i upotrebu osim ako nije drugacije navedeno. Prije izvodjenja radova izvodjac je duzan da vodi racuna o vec izvedenim radovima na obkjektuAko bi se izvedeni radovi,pri montazi el instalacija,nepotrebno i uslijed nemarnosti i novostrucnosti ostete,troskove stete snosit ce izvodjac el instalacijeRusenje i sjecenje zeljezno armiranih betonskih greda i stubova nesmije se vrsiti bez znanja i odobrenja nadzornog organa za ove radoveU visezilnom iyolovanom vodu ili kabelu mogu biti provodnici samo jednog strujnog kruga.ovaj uslov vazi i za signalne i regulacione provodnike.Spajanje provodnika moze se vrsiti samo u spojnnim i razvodnim kutijama,ormarima i baterijamaMetalno zastitne obloge,cijevii kablova ne smiju biti upotrebljeni jkao povratni provodnici,ni kao provodnici za zastitno uzemljenjeKablove svih vrsta treba poolagati na pravoj liniji vertikalno i horizontalno.u suhim prostorijama provodnici slicni kablu mogu se nespretno polagati na zid.u vlaznim prostorijama mogu se polagati neposredno na zid samo provodnici ciji je plast od odgovarajuce plasticne mase.kablovi polozeni u zidu ili podu ne smiju prekrivati materijalom koji bi ih nagrizao.vodovi koji prolaze kroz zid moraju biti meh zasticeni.kao mehanicka zastita moze se koristiti zastitna cijev.postavljanje provodnika i kablova u cijevi treba da je izvedeno tako da se provodnici bez poteskjoca mogu izvlacitiU vlaznim prostorijama moze se postaviti oprema neproopustive izrade.pri prolazu na pregradne zidove,cijevi izmedju vlazne i suhe prostorije treba polagati tako da u n jihove otvore ne moze da prodre vlaga ni da se skupi voda.cijevi treba da su takog materijala otporsnog na vlagu id a su postavljeni nagibom prema vlaznoj prostorijiSpajanje razlicitih materijala se moze vrsiti samo preko olovnog podmetaca debljine 2mm,a nastavljanje provodnika se ne smije vrsiti uvrtanjem,vec samo stezaljkama.Provodnoco slabe struje se moraju postaviti u zasebne cijevi .Pri paralelnom polaganju horizontalne vodovo jake i slabe struje postaviti na sledeci nacin:Ppri vrhu zida polazu se vodovi za telekomunikacije na 10cm,ispod njih se vodovi energetike.Izvodjac elektricnih radova vodi obavezno gradjevinski dnevnik.saa saobracaj na gradilistu izmedju nadzornog organa i izvodjaca vrsi se preko istog.Na pocetku radova na instalaciji se vrsi pregled ghradjevinskih radova i stanje se upise u dnevnik i konstatije da li postoje uslovi za normalno izvodjenje radovaAko se prilikom izvodjenja radova pokaze potreba za manjim odstupanjem od glavnog projekta mora se za svaku promjenu dati pismena saglasnost nadzornog organa.to se moze vrsiti zamjenom odg nacrta u projektu,dopune projekta ili unosenjem u sam prijekat ili nacrt ili putem dopisa.veca odstupanja mogu se izvoditi samo odobrenjem projektanta.Prije nego sto se pocne sa polaganjem vodova,izvodjac je duzan da izvrsi obiljezavanje na zidu na tavanici i da naznake mijesta za kutiju is lslDa bi se omogucilo vezivanje zica na ulasku u kutije prekidaca,izlaznim armaturama,uticnicama,radovnim kutijama,potrebno je ostaviti provodnike duze 10 do 15 cmPrekidajuce uticnice i ostale aparate prije [postavljanja ispitati na ispravnost.Prilikom ispitivanja el instalacije,medjusobni otpor izolacije provodnika prema zemlji a kod napona 220kV,mora najmadnje iznositi 200Kom,a medjufazni 380kom.

12

Page 13: SEMINARSKI INSTALACIJE

Ako se prilikom ispitivanja i pregleda el instalacije pokaze da je ista ne ispravna,izvodjac je duzan o svom trosku dovestu i potpuno ispravnog stanja.Poslije obavljenjih ispitivanja vrsi se tehnicki prijem instalacija.Teh. prijem vrsi posebna komisija,koja je duzna pozvati investitor i snositi troskove.Zapisnicki se konstatuje sledece:Da li je instalacija izvedena prema revidovanom odobrenom projektu.Da li je izvedena prema postojecim propisima i kvalitetu,sto se ustanovljuje pregledom instalacije.Sve odpadke koje bude izvodjac sa svojim radnicima pri izvodjenju instalacije pricinio,duzan je da odnese sa gradilista na mjesto koje mu je nadzorni organ odredio.

13

Page 14: SEMINARSKI INSTALACIJE

:Mjere zaštite od previsokih napona dodira u niskonaponskim

mrežama

Po IEC standardima, zaštita od električnog udara postiže se primjenom odgovarajućih mjera, i dijeli se na:

- istovremenu zaštitu od direktnog i indirektnog dodira; - zaštitu od direktnog dodira; - zaštitu od indirektnog dodira.

Pod direktnim dodirom dijelova pod naponom podrazumijeva se direktni (neposredni) kontakt ljudi sa vodljivim dijelovima električnih uređaja, koji su u normalnoj upotrebi pod naponom, uključivo i neutralni vodič (N), ali po pravilu ne i zaštitni (PE) vodič. Pod indirektnim dodirom dijelova pod naponom podrazumijeva se direktni (neposredni) kontakt ljudi sa vodljivim dijelovima električnih uređaja, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, ali su u slučaju kvara pod naponom. Ovaj napon se naziva “napon greške”.

1. Istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira

Ovdje se podrazumijevaju slijedeće zaštitne mjere:

- zaštita sigurnosno niskim naponom (SELV i PELV); - zaštita ograničenjem energije pražnjenja; - zaštita niskim radnim naponom (FELV).

1.1. Zaštita sigurnosno niskim naponom

Zaštita od električnog udara sigurnosno niskim naponom smatra se sigurnom kada:

- nazivni napon ne može preći gornju granicu opsega prema tabeli 1.(IEC 60449); - izvor napajanja je jedan od sigurnosnih izvora datih u dijelu 1.1.1. ; - su ispunjeni uvjeti dati u dijelu 1.1.2.

Opsezi napona izmjenične struje, po kojima električne instalacije moraju biti raz- vrstane prema svojim nazivnim naponima, dati su u tabeli 1a. Opsezi napona istosmjerne struje, po kojima električne instalacije moraju biti razvrstane prema svojim nazivnim naponima, dati su u tabeli 1b.

Tabela 1a. Vrijednosti sigurnosno niskog napona

14

Page 15: SEMINARSKI INSTALACIJE

Tabela 1b. Vrijednosti sigurnosno niskog napona

1.1.1. Izvori sigurnosno niskog napona

Izvori sigurnosno niskog napona mogu biti :

- sigurnosno-izolirajući transformatori; - izvori sa istim stepenom sigurnosti (npr. motor-generator sa galvanski odvojenim namotajima); - elektrohemijski izvori (baterije i akumulatori); - elektronski ure aji konstruirani tako da u slučaju unutarnjeg kvara napon na izlaznim stezaljkama ne prelazi vrijednosti date u tabelama 1.

1.1.2. Uvjeti izvođenja strujnih krugova niskog napona

Dijelovi pod naponom strujnih krugova SELV i PELV moraju biti električno odvojeni jedan od drugog i od drugih strujnih krugova viših napona. Električno odvajanje treba biti ekvivalentno električnom razdvajanju primara od sekundara sigurnosno-izolirajućeg transformatora.

15

Page 16: SEMINARSKI INSTALACIJE

Vodiči strujnih krugova SELV i PELV moraju se i fizički razdvojiti od svih vodiča drugih strujnih krugova. U slučaju da ovo nije moguće realizirati, vodiči krugova SELV i PELV stavljaju se u izolacione plašteve, a vodiči strujnih krugova različitih napona električno se razdvajaju uzemljenim metalnim ekranom ili uzemljenim metalnim omotačem. Priključnice i utikači strujnih krugova SELV i PELV, moraju zadovoljiti slijedeće uvjete:

- utikači ne smiju moći ulaziti u priključnice napajanja iz drugih naponskih sistema; - priključnice moraju onemogućiti uvlačenje utikača drugih naponskih sistema;

- priključnice ne smiju imati kontakt sa zaštitnim vodičem.

Ako se radi o specifičnim zahtjevima, za neuzemljene strujne krugove SELV, dijelovi pod naponom ovih strujnih krugova ne smiju biti spojeni sa zemljom ili sa dijelovima pod naponom ili zaštitnim vodičima koji su dio drugih strujnih krugova. Ako se radi o specifičnim zahtjevima, za uzemljene strujne krugove PELV, zaštita od direktnog dodira mora se osigurati pregradama i kućištima ili odgovarajućom izolacijom.

1.2. Zaštita ograničenjem energije pražnjenja

Ova vrsta zaštite od direktnog dodira dijelova pod naponom nije potpuno standar- dizirana. Smatra se da je zaštita osigurana u slučaju da je energija izbijanja manja od 350 (mJ).

1.3. Zaštita niskim radnim naponom (FELV)

Ovo je posebna vrsta zaštite. Ako se radi o naponima koji su dati u tabelama 1., a da pri tome nisu ispunjeni svi uvjeti izvođenja strujnih krugova niskog napona (prethodno dati), moraju se poduzimati dopunske mjere kako bi se osigurala istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira. Ako se radi o zaštiti od direktnog dodira sa dijelovima električne instalacije, ona se osigurava pregradama, kućištima ili odgovarajućom izolacijom, koja se izvodi za minimalni napon primarnog strujnog kruga. Ako se radi o zaštiti od indirektnog dodira, ona se osigurava povezivanjem izloženih vodljivih dijelova električne opreme strujnog kruga FELV na zaštitni vodič primarnog strujnog kruga, uz uvjet da je taj primarni strujni krug zaštićen automatskim isključenjem napajanja, ili povezivanjem izloženih vodljivih dijelova električne opreme sa vodičem za izjednačavanje potencijala primarnog strujnog kruga.

16

Page 17: SEMINARSKI INSTALACIJE

2. Zaštita od direktnog dodira (u normalnom pogonu)

Direktan dodir nastaje neposrednim (direktnim) dodirom aktivnih dijelova električne instalacije, tj. dijelovi koji su u normalnom pogonu pod naponom. Sprječavanje direktnog kontakta sa ovim dijelovima strujnog kruga vrši se na jedan od slijedećih načina:

- zaštita dijelova pod naponom izoliranjem; - zaštita pregradama ili kućištima; - zaštita preprekama; - zaštita postavljanjem van dohvata rukom;

- dopunska zaštita pomoću zaštitnih uređaja diferencijalne struje.

2.1. Zaštita dijelova pod naponom izoliranjem

Izoliranje sprječava svaki dodir s dijelovima električne instalacije koji su u normalnom pogonu pod naponom. Ovi dijelovi strujnog kruga moraju biti potpuno izolirani izolacijom koja se može ukloniti samo njenim oštećenjem. Izolacija mora biti tako izvedena da trajno podnese mehaničke, hemijske, električne i termičke utjecaje, kojima oprema može biti izložena u radu na odgovarajućem naponskom nivou.

2.2. Zaštita pregradama ili kućištima

Pregrade ili kućišta sprječavaju svaki kontakt s dijelovima električne instalacije pod naponom. Dijelovi pod naponom trebaju biti zatvoreni ili ograđeni tako da osiguraju stepen zaštite najmanje IP 2X, kako je dato u tabeli 2. IEC 60364, odnosno TC 64 Međunarodne elektrotehničke komisije, definirali su stepen mehaničke zaštite električnih uređaja čiji unutrašnji radni napon ne prelazi 72,5 (kV). Potpuno označavanje mehaničke zaštite izvodi se oznakom koja se sastoji iz tri dijela:

- prvi dio oznake je slovni i on je obavezan i unificiran, a označava se velikim latiničnim slovima IP (International Protection); - drugi dio je brojčani i sastoji se od dvije cifre (karakteristične brojke) koje imaju slijedeća značenja:

- prva karakteristična brojka označava stepen zaštite od prodora stranih tijela kroz otvore zaštitnog kućišta električnog ure aja, - druga karakteristična brojka označava stepen zaštite od prodora vode kroz zaštitno kućište; - reći dio je dopunska slovna oznaka i ona nije obavezna. Iza prve brojke (2, 3 ili 4) oznaka L znači da je uređaj ispitan na prodor krutih tijela i dodir dijelova pod naponom. Ako nema oznake L, uređaj je ispitan samo na prodor krutih

17

Page 18: SEMINARSKI INSTALACIJE

tijela. Iza druge brojke slovna oznaka može biti S, M, W i N, i ima slijedeća značenja (respektivno): aparat je zaštićen od štetnog prodiranja vode kada je u stanju mirovanja, aparat je zaštićen od štetnog prodiranja vode kada je u pogonu, oprema je prilagođena za rad pod posebnim vremenskim uvjetima, oprema se upotrebljava u okolini gdje su potrebni dopunski podaci o prašini i česticama (npr. pilane, kamenolomi).

Tabela 2. Stepeni mehaničke zaštite električnih uređaja

Kada je potrebno ukloniti pregradu, otvoriti kućište ili ukloniti njegove dijelove, moguće je to uraditi samo na jedan od slijedećih načina:

- upotrebom ključa ili alata, ili

18

Page 19: SEMINARSKI INSTALACIJE

- nakon isključenja napajanja dijelova električne opreme pod naponom, koji su zaštićeni ovim pregradama ili kućištima, s tim da se ponovno uspostavljanje napajanja može ostvariti samo nakon zamjene i ponovnog postavljanja pregrada ili kućišta, ili - umetanjem druge pregrade koja osigurava stepen zaštite najmanje IP2X i sprječava svaki dodir s dijelovima pod naponom, a koja može biti uklonjena samo pomoću ključa ili alata.

2.3. Zaštita preprekama

Prepreke sprječavaju slučajan dodir sa dijelovima električne instalacije pod naponom, ali ne i namjeran dodir zaobilaženjem prepreke. Prepreke sprječavaju:

- slučajan fizički pristup dijelovima pod naponom, ili - slučajan dodir dijelova pod naponom za vrijeme rukovanja sa opremom pod naponom pri normalnom radu. Prepreke se mogu ukloniti bez korištenja alata ili ključa, ali moraju biti tako pričvršćene kako bi se spriječilo njihovo slučajno uklanjanje.

2.4. Zaštita postavljanjem izvan dohvata rukom

Ova vrsta zaštite sprječava samo slučajni dodir sa dijelovima pod naponom. Dijelovi strujnog kruga koji su na različitim potencijalima, a istovremeno dostupni, ne trebaju se nalaziti unutar prostora dohvata rukom (me usobno udaljeni 2,5 (m) ). U principu, neizolirani dijelovi instalacije i opreme koji se nalaze pod naponom, postavljaju se izvan dohvata rukom. Sa slike se vidi da su izvan dohvata rukom oni dijelovi instalacije koji se od mogućeg stajališta čovjeka nalaze na visini većoj od 2,5 (m) iznad tog stajališta, ili su udaljeni 1,25 (m) vodoravno ili niže od stajališta. Znači, istovremeno dostupnim smatraju se oni dijelovi čija je me usobna udaljenost manja od 2,5 (m), odnosno 1,25 (m).

19

Page 20: SEMINARSKI INSTALACIJE

Slika 1. Zona dohvata rukom2.5. Dopunska zaštita pomoću zaštitnih uređaja diferencijalne struje

Zaštitni uređaji diferencijalne struje (zaštitna strujna sklopka – ZUDS) koriste se samo kao dopunska zaštita drugim mjerama za zaštitu od direktnog dodira dijelova pod naponom, i to u slučaju otkazivanja jedne od naprijed navedenih vrsta zaštite od direktnog dodira. Zaštitna strujna sklopka nema ugrađenu zaštitu od preopterećenja niti od kratkog spoja. Imajući u vidu da je struja kvara od cca 30 (mA) bezopasna za čovjekov organizam, to je i nazivna vrijednost diferencijalne struje definirana na 30 (mA). Upotreba zaštitne strujne sklopke nije dozvoljena kao jedino sredstvo zaštite, odnosno primjena ove zaštitne mjere ne osloba a od obavezne primjene jedne od prethodno definiranih mjera.

3. ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA

U ovu vrstu zaštite ubrajaju se: - automatsko isključivanje napona; - izoliranje ili upotreba ure aja klase II;

- postavljanje u nevodljive prostorije; - lokalno izjednačavanje potencijala bez spajanja sa zemljom;- električno odvajanje.

Pod ovom vrstom zaštite podrazumijeva se zaštita ljudi od električnog udara do kojeg može doći u slučaju kvara i dodira sa vodljivim dijelovima električne instalacije koji u normalnom pogonu nisu pod naponom. Zaštita se sastoji u ograničavanju dozvoljenog napona dodira UD. Dozvoljeni napon dodira UD u normalnim uvjetima je 50 (V) efektivne vrijednosti izmjeničnog napona ili 120 (V) istosmjernog napona. Znači, zaštitni uređaj treba automatski isključiti napajanje strujnog kruga ili opreme u slučaju kvara izme u dijela pod naponom i izloženog vodljivog dijela, ili zaštitnog vodiča u strujnom krugu, ili opreme kada očekivani napon dodira prelazi 50 (V) a.c. efektivno, odnosno 120 (V) d.c. napona, tako da napon dodira ne traje dovoljno dugo da djeluje štetno fiziološki na čovjeka.

3.1.Zaštita automatskim isključenjem napajanja

Zaštita automatskim isključenjem napajanja kod indirektnog dodira, pri pojavi greške u električnoj instalaciji, sprječava udar električne struje na čovjeka. Da bi se ispunio ovaj zadatak, svaka greška u električnoj instalaciji mora prouzrokovati dovoljno jaku struju greške, koja će izazvati prekidanje napajanja za dovoljno kratko vrijeme, koje je nužno za sigurnost ljudi.

20

Page 21: SEMINARSKI INSTALACIJE

Vrijeme isključenja kvara je u funkciji visine napona dodira koji se javlja na kućištu uređaja. Da bi ova vrsta zaštite bila efikasna, moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti:

- postojanje zatvorenog strujnog kruga (krug petlje) kroz koji prolazi struja greške; - prekidanje struje greške primjenom prikladnih zaštitnih uređaja u manjem ili jednakom vremenu, koje je propisano za sigurnost ljudi.

Svi dostupni vodljivi dijelovi instalacije moraju biti spojeni sa uzemljenom tačkom sistema pomoću zaštitnog vodiča, koji također treba biti uzemljen. U svakoj zgradi slijedeći vodljivi dijelovi spajaju se na glavni vod za izjednačenje potencijala:

- glavni zaštitni vodič; - glavni vodič uzemljenja ili glavna stezaljka za uzemljenje; - metalni dijelovi konstrukcija koji se koriste unutar zgrade, npr. plinovod, vo- dovod, metalni dijelovi konstrukcije, centralno grijanje i sistem klima uređaja.

Zaštitni uređaj, u slučaju kvara u izolaciji između dijelova pod naponom i dostupnih vodljivih dijelova koji nisu pod naponom, mora automatski prekinuti napajanje strujnog kruga u vremenu koje ne dozvoljava održavanje napona dodira većeg od 50 (V) efektivne vrijednosti izmjenične struje ili 120 (V) istosmjerne struje “bez valovitosti”. Izraz “bez valovitosti” je konvencionalno definiran tako da sadržaj valovitosti ne prelazi 10% efektivne vrijednosti; za istosmjerni napon 120 (V) maksimalna vrijednost ne prelazi 140(V). U daljem tekstu date su tabele koje određuju vremena isključenja u funkciji napona dodira, prema IEC propisima za TN i TT sisteme.

Tabela 3. Vremena isključenja u TN sistemu

Tabela 4. Vremena isključenja u TT sistemu u slučaju drugog kvara

21

Page 22: SEMINARSKI INSTALACIJE

U slijedećim slučajevima dozvoljena su odstupanja:

- više vrijednosti napona dodira i vremena njegovog trajanja mogu se dozvoliti u elektroenergetskim objektima; - niže vrijednosti napona dodira i vremena njegovog trajanja mogu se zahtijevati u specijalnim instalacijama; - kod IT sistema, kad se ne zahtijeva isključenje napajanja kod pojave prvog kvara nego samo njegova signalizacija. Ovo ne važi za instalacije koje se ugrađuju u prostore ugrožene eksplozijom.

Ako se naprijed navedeni propisi za zaštitu ne mogu ispuniti u instalaciji ili dijelu instalacije, mora se primijeniti lokalno izjednačenje potencijala, poznato kao dopunsko izjednačenje potencijala.

3.1.1. Tipovi razvodnih sistema prema uzemljenju

BAS IEC 60364-4-41 definira slijedeće sisteme napajanja, prema vrsti uzemljenja:

1. TN sistem (Terre – Neutre); 2. TT sistem (Terre – Terre); 3. IT sistem (Isole – Terre).

Sistem ima slovne oznake slijedećih značenja:

− prvo slovo označava odnos sistema napajanja prema zemlji i može se označavati jednim od ova dva slova:

T – direktan spoj izvora sa zemljom u jednoj tački, što praktično znači kruto uzemljenje zvjezdišta transformatora,

I – svi vodiči pod naponom su izolirani od zemlje, što praktično znači da je zvjezdište transformatora izolirano ili uzemljeno preko velike impendanse i sl.;

− drugo slovo označava odnos vodljivih dijelova (kućišta) električnih instalacija prema zemlji. I ova oznaka je slovna i može imati jedno od slijedeća dva slova:

T – direktan električni spoj dostupnih vodljivih dijelova instalacija sa zemljom,

22

Page 23: SEMINARSKI INSTALACIJE

neovisno od uzemljenja bilo koje tačke sistema napajanja,

N – direktan električni spoj dostupnih vodljivih dijelova sa uzemljenom tačkom sistema napajanja (zvjezdište transformatora);

− dopunske oznake su slovne oznake koje imaju slijedeće značenje:

S – zaštitni i nulti vodiči su u cijelom sistemu odvojeni,

C – zaštitni i nulti vodiči su u cijelom sistemu zajednički,

C/S – zaštitni i nulti vodiči su u sistemu djelimično odvojeni, a djelimično se vode kao zajednički.

Sagledavajući naprijed navedene tipove uzemljenja izvora i potrošača, u praksi se javljaju ovi sistemi:

TN–sistem, koji ima tri podsistema : TN–S sistem, TN–C sistem, TN–C / S sistem;

TT–sistem;

IT– sistem.

TN sistemi

U TN sistemima uzemljena tačka sistema i svi vodljivi dijelovi kućišta električnih uređaja su pomoću zaštitnog vodiča me usobno galvanski povezani. Obično, uzemljena tačka sistema je i neutralna tačka sistema. Ako neutralna tačka nije raspoloživa ili nije dostupna, jedan fazni vodič može se uzemljiti u transformatorskoj stanici. U ovom slučaju, fazni vodič ne smije služiti kao zaštitni vodič. Zaštitni vodiči moraju biti uzemljeni u/ili blizu odgovarajućeg transformatora ili generatora. Ako postoje drugi efikasni spojevi sa zemljom, zaštitni vodiči se, po pravilu, također spajaju u svim tačkama, gdjegod je to moguće. Da se potencijal zaštitnog vodiča održi što bliže potencijalu neutralne zemlje u slučaju kvara, može biti potrebno izvršiti uzemljenje u dodatnim tačkama, raspore enim što je moguće ravnomjernije. Zaštitni vodič, na mjestu ulaza u stambene zgrade ili objekte, po pravilu se uzemljuje iz istih razloga. U trajno položenim električnim instalacijama može se isti vodič koristiti kao zaštitni i nulti vodič (PEN vodič), pod odre enim uvjetima. Karakteristike zaštitnih uređaja (zaštitni uređaj prekomjerne struje, zaštitni uređaj diferencijalne struje) i impedanse strujnog kruga trebaju biti takve da, u slučaju nastanka zemljospoja preko zanemarive impedanse, dođe do automatskog prekidanja napajanja za

23

Page 24: SEMINARSKI INSTALACIJE

kratko dozvoljeno vrijeme. Ovo je zadovoljeno ako važi uvjet: ZPK Ik ≤ U0, (3.1.)⋅ gdje je: ZPK– impedansa petlje kvara (greške), koja obuhvata napajanje, tj. vodič pod naponom do tačke kvara i zaštitni vodič između kvara i izvora, Ik – struja, koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja za automatsko isključenje napajanja u vremenima u ovisnosti od nazivnog napona U, U0– nazivni napon prema zemlji.

U TN–sistemima mogu se koristiti ovi uređaji za zaštitu:

- zaštitni uređaj prekomjerne struje (osigurači) i - zaštitni uređaj diferencijalne struje ( zaštitna strujna sklopka).

Tamo gdje se koristi PEN vodič (TN–C sistem) zaštita se osigurava, po pravilu, korištenjem osigurača. Kada se za zaštitu koristi zaštitni uređaj diferencijalne struje (ZUDS), PEN vodič se ne smije koristiti na strani opterećenja uređaja (TN-C/S). Spoj dostupnih vodljivih dijelova sa zaštitnim vodičem mora se izvršiti na strani napajanja ZUDS.

Očekivani napon dodira UC je onaj napon koji se pojavljuje izme u dostupnog vodljivog dijela i neutralne tačke i jednak je:

UC = Id Z, ⋅ gdje je:

Z – zbir impedansi zaštitnih vodiča izme u dostupnog vodljivog dijela M i tačke O. Za instalacije direktno napajane iz distributivne mreže, uvjeti za zaštitu mogu se primijeniti samo u saglasnosti sa distributerom. Naime, distributer daje uvjet napajanja, tj. karakteristike izvora – nultu komponentu impedanse transformatora ili suptranzijentnu reaktansu alternatora, jer ih jedino zna distributer.

U našem projektu je korišten TN-C/S sistem pa ču se na njega detaljnije osvrnuti.

TN–C/S sistem

Osnovna karakteristika ovog sistema je da su nulti i zaštitni vodič djelimično odvojeni pri čemu se zaštitni i neutralni vodič pouzdano spajaju u jednoj tački, a zatim se od tog mjesta moraju potpuno odvojeno voditi, slika 2.

24

Page 25: SEMINARSKI INSTALACIJE

Slika 2. TN-C/S sistem

Kod ovog sistema dozvoljena je upotreba slijedećih zaštitnih uređaja:

- prekostrujni zaštitni uređaj, koji reagira na struju greške, a zadovoljava uvjet:

U0 Id = -------- ≥ k I , ⋅ Z PK

U0 – nazivni fazni napon ZPK – impedansa petlje kvara

i ona mora biti veća ili jednaka umnošku k I, gdje je k koeficijent koji ovisi od⋅ potrebnog vremena isključenja prekostrujnog zaštitnog uređaja.

- strujni zaštitni uređaj, koji reagira na struju greške

Kod primjene ove vrste zaštite mora se ispuniti slijedeći uvjet:

I C << I A ,

pri čemu je IA >>5 (A), a isključenje se mora izvršiti u propisanom vremenu.

Da bi se smanjila mogućnost uspostavljanja opasnih napona zbog prekida zaštitnog vodiča, propisi preporučuju da se primjenjuje sistem zaštite s posebnim zaštitnim vodičem, odnosno preporučuje se primjena TN–C/S sistema, kako je to prikazano na Slici 2.

Zaštitni vodič se vodi odvojeno od nultog vodiča gotovo kroz cijelu instalaciju. Vjerovatnost prekida zaštitnog vodiča znatno je manja nego prekid nultog vodiča, pošto zaštitni vodič u normalnim uvjetima nije strujno opterećen i kontakti se manje termički oštećuju.

25

Page 26: SEMINARSKI INSTALACIJE

Opasnost od prekida zaštitnog vodiča je u tome što se ovaj prekid ne registrira ni na koji način jer ne remeti napajanje potrošača. Zato je potrebno češće provjeravati otpor petlje fazni-zaštitni vodič.

Slika 2.

Pri prekidu nultog vodiča u instalacijama u zgradi, bilo gdje iza mjesta odvajanja zaštitnog vodiča (prekid B na slici 2.), neće se na kućištima štićenih aparata pojaviti bilo kakvi naponi jer kućišta nisu u kontaktu sa nultim vodičem. Do pojave napona na kućištima aparata doći će u slučaju prekida nultog vodiča ispred mjesta odvajanja zaštitnog i nultog vodiča (prekid A na slici 2.), iz istih razloga kao kod TN–C sistema. U slučaju prekida zaštitnog vodiča (prekid C na slici 2.), aparati vezani za zaštitni vodič iza tačke prekida ostaju bez zaštite.

26

Page 27: SEMINARSKI INSTALACIJE

Proračun

Osnovni uvjet, koji se postavlja za ispravnost zaštite, je da struja kvara mora biti veća od isklopne struje zaštitnog uređaja. Taj uvjet je ispunjen ako je impedansa petlje kvara dovoljno mala da zadovoljava relaciju:

ZPK Id ≤ U0, ⋅ gdje je:

U0 – fazni napon električne instalacije, Id – struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja u okviru propisanog vremena, ZPK – impedansa petlje kvara, koja se može izračunati iz relacije:

2 2

Z PK = (R' F l + R' N l ) + ( X ' FN l )⋅ ⋅ ⋅ gdje je: R'F i R'N – podužne otpornosti faznog i nultog vodiča, X'FN – podužna reaktansa petlje fazni – nulti vodič .

R'F = 7,2 Ω/km R'N = 7,2 Ω/km l = 0,013 km X'FN = 0,0104 Ω/km Z PK= 0,01872 Ω

U0 = 220 V U0 Id = ≥ k ⋅ I, Z PK

Id=1175.2 A

27

Page 28: SEMINARSKI INSTALACIJE

Proračun rasvjete

k=S

hk (a+b)η

hk=h-hr-hs

hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs

hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2mhr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85mhk=h-hr-hs=1,55mkoeficijenti refleksije su: -pod=0.3 -strop=0.8 -zid=0.8

Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98Faktor zaprljanosti f1=0,9Faktor starenja f2=0,9Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:

Φ=E∗S

η∗f 1∗f 2¿

¿

n=ΦukΦ1

Soba 1:S=16,58m2a+b=8,66mPotreban srednji nivo osvjetljenosti E=60lx.

Index prostorije: k=S

hk (a+b)hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs

hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2m

28

Page 29: SEMINARSKI INSTALACIJE

hr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85mhk=1,55mNa osnovu gore navedenih podataka dobija se daje k=1,236

Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98Faktor zaprljanosti f1=0,9Faktor starenja f2=0,9Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:

Φuk=E∗S

η∗f 1∗f 2¿

¿=1253,82lm

Fluks jedne sijalice od 100W je Φ=1380lm

n=ΦukΦ1 =0,9≈ 1sijalica

Soba 2:S=16,907m2a+b=8,71mPotreban srednji nivo osvjetljenosti E=120lx.

Index prostorije: k=S

hk (a+b)hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs

hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2mhr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85mhk=1,55mNa osnovu gore navedenih podataka dobija se daje k=1,252

Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98Faktor zaprljanosti f1=0,9Faktor starenja f2=0,9Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:

Φuk=E∗S

η∗f 1∗f 2¿

¿=2555,86lm

Fluks jedne sijalice od 100W je Φ=1380lm

n=ΦukΦ1 =1,85≈ 2sijalica

dnevni boravak:S=27,2m2a+b=11,81mPotreban srednji nivo osvjetljenosti E=250lx.

Index prostorije: k=S

hk (a+b)hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs

hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2mhr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85mhk=1,55m

29

Page 30: SEMINARSKI INSTALACIJE

Na osnovu gore navedenih podataka dobija se daje k=1,569

Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98Faktor zaprljanosti f1=0,9Faktor starenja f2=0,9Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:

Φuk=E∗S

η∗f 1∗f 2¿

¿=8566,38lm

Fluks jedne sijalice od 200W je Φ=3150lm

n=ΦukΦ1 =2,71≈ 3sijalica

hodnik:S=8,496m2a+b=7,34mPotreban srednji nivo osvjetljenosti E=100lx.

Index prostorije: k=S

hk (a+b)hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs

hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2mhr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85mhk=1,55mNa osnovu gore navedenih podataka dobija se daje k=0,746

Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98Faktor zaprljanosti f1=0,9Faktor starenja f2=0,9Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:

Φuk=E∗S

η∗f 1∗f 2¿

¿=1070,29lm

Fluks jedne sijalice od 100W je Φ=1380lm

n=ΦukΦ1 =0,77≈ 1sijalica

kupatilo:S=11,98m2a+b=6,98mPotreban srednji nivo osvjetljenosti E=120lx.

Index prostorije: k=S

hk (a+b)hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs

hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2mhr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85mhk=1,55mNa osnovu gore navedenih podataka dobija se daje k=1,106

Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98

30

Page 31: SEMINARSKI INSTALACIJE

Faktor zaprljanosti f1=0,9Faktor starenja f2=0,9Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:

Φuk=E∗S

η∗f 1∗f 2¿

¿=1811,035lm

Fluks jedne sijalice od 150W je Φ=2220lm

n=ΦukΦ1 =0,87≈ 1sijalica

Niša:S=6,01m2a+b=5,02mPotreban srednji nivo osvjetljenosti E=250lx.

Index prostorije: k=S

hk (a+b)hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs

hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2mhr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85mhk=1,55mNa osnovu gore navedenih podataka dobija se daje k=0,773

Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98Faktor zaprljanosti f1=0,9Faktor starenja f2=0,9Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:

Φuk=E∗S

η∗f 1∗f 2¿

¿=1895,43lm

Fluks jedne sijalice od 150W je Φ=2220lm

n=ΦukΦ1 =0,85≈ 1sijalica

balkon:S=11,1m2a+b=6,7mPotreban srednji nivo osvjetljenosti E=100lx.

Index prostorije: k=S

hk (a+b)hk-korisna visina prostorije racuna se po formuli hk=h-hr-hs

hs-visina vjesanja svijetiljki uzima se da je 0,2mhr-visina radne povrsine uzima se da je 0,85mhk=1,55mNa osnovu gore navedenih podataka dobija se daje k=1,07

Iz tabele se uzima faktor iskoristivosti =0.98Faktor zaprljanosti f1=0,9Faktor starenja f2=0,9

31

Page 32: SEMINARSKI INSTALACIJE

Ukupan svjetlosni fluks se racuna kao:

Φuk=E∗S

η∗f 1∗f 2¿

¿=1398,34lm

Fluks jedne sijalice od 100W je Φ=1380lm

n=ΦukΦ1 =1,01≈ 1sijalica

Prostorija Površina Potrebna snaga W

Ukupno

Dnevni boravak

27,2 600 3x200

Spavaća soba 16,58 300 1x100

Dječija soba 16,9 240 2x100

Hodnik 8,5 180 1x100

kupatilo 11 105 1x150

nisa 6 90 1x150

balkon 11 90 1x100

ostalo 1x60ukupno 1460 W

Specifikacija instalisane snage u stanu -rasvjeta 1460 W -snaga elektrišnog šporeta je 6000 W, -bojler 2000 W, -protočni bojler 2000W -grijalica u kupatilu 2000 W, -utičnice snage 500 W.x15 7500 W -zvono 30W

32

Page 33: SEMINARSKI INSTALACIJE

Ukupno 20990 W

Dimenzionisanje kablova

-Instalisana snaga jednog stana Pst=20990 W -Istovremena snaga stana je Pis=k Pst

-Uzima se za koeficijent istovremenosti k=0.4⇒ Pis=8 396 W

1.Dimenzionisanje kabla od KPO do MRO

-Jednovremena struja se računa kao:

I is=

P is

√3⋅U n⋅cos ϕ=

12,75A ( uzima se da je cosφ=0,95 i da je Un=400 V)

Kada se uzimaju u obzir i koeficijenti –faktori polaganja kablova i faktor (koeficijent) temperature onda je struja jednaka:

I is

' =I is

k pol⋅k tem ( uzima se iz tabela da je kpol=0.8-polaganje kabla tip C-tabela 8,

ktem=1)⇒ I is' = 15.94 A

Za ovu struju mi odabiramo kabl PP-Y 5x6 mm2 kojem odgovara trajna struja Itd=40 A(tabela 5.).

Osigurač treba da se dimenzioniše kao

1.1 Iis<IN<kpol ktem Itd, tj. 12,69 A<IN<32 A

Bira se osigurač od 25 A.

33

Page 34: SEMINARSKI INSTALACIJE

2.Dimenzionisanje kabla od MRO do RO

Vazi isti proracun kao u slucaju ok KPO do MRO te je dovoljno odabrati presjek PP-Y 5X6mm2

Dimenzionisanje kablova u stanu

U uvodnom dijelu treba napomenuti da se nominalne struje računaju kako slijedi:

-monofazni potrošač I n=

P ins

U faz ,

-trofazni potrošač I n=

Pins

√3⋅U lin

Mi odabirmo kablove od bakra (PP-Y) za instalaciju u stanovima : -za strujne krugove rasvjete s=1.5 mm2

-za ostale strujne krugove s=2.5 mm2

Iz tablica se odredi trajno dozvoljena struja za presjek s=1.5 mm2 ( Itd=18.5 A) i s=2.5 mm2 (Itd=23 A).

1

2

3

45

6

7

34

Page 35: SEMINARSKI INSTALACIJE

8

910

1112

13

1415

16

17

18

19

Raspored

opterećenja

po fazam

aRed.br.1 osvjetljenje soba 12 osvjetljenje soba 23 osvjetljenje hodnik4 osvjetljenje D.B5 osvjetljenje kupatilo.6 osvjetljenje balkon7 osvjetljenje stubiste8 osvjetljenje nisa9 zvonce10 utic. DB111 utič.DB212 utič.dj.soba13 utič.spavaca.sob14uticnica hodnik15 uticnica kupatilo

35

Page 36: SEMINARSKI INSTALACIJE

16 sporet17 ptorocni bojler18 akum.bojler19grijalica kupatilo

6950W 6850W 7190Ukupno 20990W

PROVJERA PADOVA NAPONA

Prvo se ide od osnovne postavke, a to je:

- pad napona monofaznih potrošača

Δu(% )=200⋅P⋅l⋅(r+xtg ϕ )

Un2 , i

36

Page 37: SEMINARSKI INSTALACIJE

-pad napona trofaznih potrošača

Δu (% )=100⋅P⋅l⋅(r+xtg ϕ )

Un2

-pad napona za monofazna kola

Δu (% )=200⋅P⋅l⋅rU

n2

-pad napona za trofazna kola

Δu (% )=100⋅P⋅l⋅rU

n2

1. TS-KPO (dužina 45 m , kabl 3x70 mm2+50)

Iz tabele se uzima da je R1= 0.26 i X1=0.082 . Za definisani faktor snage cosφ=0.95 dobije se da je tgφ=0.32 pa je :

Δu1( % )=100⋅20990

4002(0 .074+0 . 082⋅0 .32 )⋅0 .045

=0.05 (%)

2.KPO-MRO(duzina 5m,kabel PP-Y 5x6mm2)

Δu1( % )=100⋅20990

4002(2 ,98+0 .1⋅0 .32)⋅0. 005

=0,197(%)3. Pad napona u objektu

-Uticnica hodnik : l=3,15m;P=500W Δu (% )=0 ,072

-ovjetljenje hodnik: l=2,91m;P=100W Δu (% )=0 ,008

-Uticnice kupatilo: l1=6,93m;l2=6,26;2xP=500W Δu 1(% )=0 ,16

Δu 2(% )=0 ,14

Δu(%)=Δu1(%)+Δu2(%)=0,3

- ovjetljenje kupatilo:

l=5,81m;P=150W Δu (% )=0 ,024

- grujalica kupatilo: l=3,91m;P=2000W Δu (% )=0 ,036

- soba 1 osvjetljenje: l1=0,85m;l2=7,36;2xP=100W Δu 1(% )=0 ,0023

Δu 2(% )=0 ,02 Δu(%)=Δu1(%)+Δu2(%)=0,0223

37

Page 38: SEMINARSKI INSTALACIJE

- soba 1 uticnice: l1=6,29m;l2=6,53;2xP=500W Δu 1(% )=0 ,15

Δu 2(% )=0 ,144

Δu(%)=Δu1(%)+Δu2(%)=0,294

- soba 2 osvjetljenje: l=6,55m;P =60W Δu (% )=0 ,018

- soba 2 uticnice: l1=9,29m;l2=9,29,l3=11,5;3xP=500W Δu 1(% )=0 ,212

Δu 2(% )=0 ,2125 Δu 3(% )=0 ,263

Δu(%)=Δu1(%)+Δu2(%)+Δu3(%)=0,715

- dnevni boravak osvjetljenje: l1=8,55m;l2=8,55m,l3=6,52;3xP=200W Δu 1(% )=0 ,047

Δu 2(% )=0 ,047 Δu 3(% )=0 ,036

- dnevni boravak uticnice1: l1=10,45m;l2=10,95m,l3=11,18;3xP=500W Δu 1(% )=0 ,24

Δu 2(% )=0 ,25 Δu 3(% )=0 ,258

Δu(%)=Δu1(%)+Δu2(%)+Δu3(%)=0,748

- dnevni boravak uticnice2: l1=9,64m;l2=13,57m,l3=14,37,18;3xP=500W Δu 1(% )=0 ,22

Δu 2(% )=0 ,31 Δu 3(% )=0 ,33

Δu(%)=Δu1(%)+Δu2(%)+Δu3(%)=0,86

-sporet

: l=11,49m;P =6000W Δu (% )=0 ,521

-bojler

: l=11,78m;P =2000W Δu(% )=1 ,087

-osvjetljenje nisa: l=12m;P =150W Δu (% )=0 ,05

-osvjetljenje balkon: l=9,78m;P =150W Δu (% )=0 ,04

-osvjetljenje vanjsko: l=2,38m;P =60W Δu(% )=0 ,0048

38

Page 39: SEMINARSKI INSTALACIJE

Proracun efikasnosti uzemljivačaIzokeraunički nivo za koji se vrši proračun je:

T d=30 [Grmljavinskih danagodinu]

Dimenzije objekta su:-sirina a=10m -duzina b=11m -visina c=6,46mBroj atmosferskih pražnjenja Ng=0,04*Td

1,25,izrazava se ako nema izokeraumicke karte i za nas slucaj iznosi Ng=2,81Ekvivalentna prihvatna površina objekta Ae iznosi:

Ae= Ae=a∗b+6∗h∗( a+b )+9∗π∗h2=2113 , 13 [m2 ]Srednji godisnji broj atmosferskih praznjenja u sticeni objekat:Nd=Ng*Ae*Ce*10-6 gdje je:Ce-koeficijent okolisa koji se racuna iz tabele 6.10 i iznosi Ce=1

Za nas slucaj Nd=4,61*10-3 udara/godisnjePrihvatni broj atmosferskih praznjenja u objekat:Nc=3*10-3/C1*C2*C3*C4

Koeficijente C1,C2,C3,C4 racunamo iz tabela 6.3,6.4,6.5,6.6

39

Page 40: SEMINARSKI INSTALACIJE

Za nas slucaj koeficijenti iznose:C1=1,C2=1,C3=1,C4=1.Nc=7,5*10-4

Treba biti ispunjen uslov Nd>Nc,sto i jeste.Efikasnost gromobranske instalacije iznosi Er>=1-Nc/Nd=0,84

Vidimo da za nas slucaj vrijedi nivo zastite 3!

40

Page 41: SEMINARSKI INSTALACIJE

Proracun temeljnog uzemljivacaPrvi korak kod projektovanja je nedvosmisleno utvrđivanje specifičnog otpora tla na kojem se gradi objekat. To se može učiniti mjerenjem ili procjenom s tim da procjena unosi mnogo veću mogućnost greške u konačnom rezultatu.Nakon utvrđivanja specifičnog otpora tla bira se tip uzemljivača za koji se vrši proračun prelaznog otpora tla. Obzirom da je zemlja geološki provodnik jako nehomogenog sastava to je moguće da se u pretpostavkama pogriješi, pa je radi toga neophodno po završenoj montaži mjerenjem potvrditi projektovanu vrijednost.

Otpor rasprostiranja temeljnog uzemljivaca racunamo po formuli:

R=ρ

2 Dρ−¿specificno otpor tlaD-precnik kruga koji ima istu povrsinu kao objekat.

Dimenzije objekta su:-Sirina a=10m-Duzina b=11m.

Povrsina koju zauzima objekat iznosi:P=a*b=11*10=110m2

Precnik kruga koji ima istu povrsinu kao objekat iznosi:

D=√ 4∗Pπ

=11,83m

Otpor rasprostiranja temeljnog uzemljivaca ove kuce pri specificnom otporu ρ=100Ωm iznosi:

R=100

2∗11,83=4,22Ω

Posto udarni otpor rasprostiranja treba da bude ispod 20Ω slijedi da otpor uzemljivaca zadovoljava!

41

Page 42: SEMINARSKI INSTALACIJE

SHEMATSKI PRIKAZ ELEKTRICNE INSTALACIJE

42

Page 43: SEMINARSKI INSTALACIJE

TEMELJNI UZEMLJIVAC

43

Page 44: SEMINARSKI INSTALACIJE

ELEKTRICNA SHEMA IZJEDNACAVANJA POTENCIJALA

44

Page 45: SEMINARSKI INSTALACIJE

PRIMJER NULOVANJA METALNIIH DIJELOVA KOJI NISU POD NAPONOM

45

Page 46: SEMINARSKI INSTALACIJE

46

Page 47: SEMINARSKI INSTALACIJE

47

Page 48: SEMINARSKI INSTALACIJE

PRIKAZ GROMOBRANSKE INSTALACIJE

48

Page 49: SEMINARSKI INSTALACIJE

49