Upload
noncy1
View
98
Download
14
Embed Size (px)
Citation preview
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUELEKTROTEHNIČKI FAKULTET
OSIJEK
ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETAPrema skripti mr.sc. Zoran Kovač
([email protected])(tel. 031-244-110)
Izradio: mr.sc. Zvonimir KlaićPromjena napravljena:
28.03.2008.14.11.2008.
mr.sc. Zoran Kovač
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
1. ELEKTRI1. ELEKTRIČČNA ENERGIJANA ENERGIJA
• jedan od najvažnijih temelja današnjeg industrijskog društva;
• jedinstven proizvod zbog svoje neopipljivosti i promjenjivosti;
• može se prenositi na velike udaljenosti;
• pretvorba električne energije u druge oblike:
-
jednostavnija,
-
pouzdana,
-
najbrža,
- najčistija, -
najudobnija
-
u ukupnosti često i najekonomičnija.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Električna energija i ekologija
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Dovod električne energije do potrošača:
• niskonaponske mreže• električne instalacije.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Dosljedno provođenje suvremene tehničke regulative: - električna energija bezopasna
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
2. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV2. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
1. ProizvodnjaProizvodnja električne energije u elektranama (TE, HE, TE-TO, PTE, NE, VE).
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
2. Prijenos Prijenos električne energije putem elektroenergetske mreže nazivnog napona 400, 220, 110 kV.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
3. DistribucijaDistribucija električne energije putem distribucijskih mrežanazivnog napona 0,4, 10, 20, 35, 110 kV.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Hijerarhijske razine elektroenergetskog sustava
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Tehnički
standardi
i propisi
••
standardistandardi
••
normenorme
••
zakoni i propisizakoni i propisi
••
tehnitehniččki uvjetiki uvjeti
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Tehnički
standardi
i propisi
••
standardistandardi
(ISO, IEC, CENELEC)(ISO, IEC, CENELEC)
••
propisi (Zakoni, Pravilnici)propisi (Zakoni, Pravilnici)
••
tehnitehniččki uvjetiki uvjeti
(HEP)(HEP)
••
normenorme
(DIN, VDE, ASA, NEC, GOST, NF, BS,...(DIN, VDE, ASA, NEC, GOST, NF, BS,...HRNHRN))
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
2.1. Temeljni pojmovi i definicije2.1. Temeljni pojmovi i definicije
Električna instalacija - skup međusobno spojene niskonaponskeelektrične opreme u promatranom prostoru ili prostoriji,predviđena za ispunjavanje određene namjene.
Izvor napajanja -
transformatorska stanica, elektrana,
akumulatorska baterija ili agregat.
Mali napon (ELV)
-
napon koji nazivno ne prelazi 50 V izmjenične
struje ili 120 V istosmjerne struje (bez valovitosti) i to bilo međusobno između vodiča ili između vodiča i zemlje, što obuhvaća SELV, PELV i FELV.
Niski napon (LV)
-
napon koji nazivno ne prelazi 1000 V izmjenično
ili 1500 V istosmjerno.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Pet pravila sigurnosti -
zaštitne mjere koje sadrže:
1.
potpuno isključenje i odvajanje od napona;
2.
sprječavanje ponovnog uključenja;
3. utvrđivanje beznaponskog
stanja;
4.
uzemljavanje
i kratko spajanje;
5. ograđivanje mjesta rada od dijelova pod naponom.
Visoki napon (HV)
-
napon koji nazivno prelazi 1000 V izmjenično
ili 1500 V istosmjerno.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
3. ELEKTROTEHNI3. ELEKTROTEHNIČČKA REGULATIVAKA REGULATIVA
Niskonaponske mreže
-
strujni krugovi od izvora struje do sabirnica,
odnosno priključka za osigurač
na kućnom priključnom mjernom
ormariću (KPMO) nazivnog napona do 1 kV.
Niskonaponske mreže:
područne (nadzemne) i
Električna instalacija
-
strujni krugovi poslije (gledajući u smjeru
toka el. energije) sabirnica, odnosno osigurača u KPMO.
gradske (kabelske)
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Grafički simboli (1)
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Grafički simboli (2)
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Električne sheme -
klasifikacija
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Projekt - pisani rad kojim se određuju svi potrebni podaci za izvedbu i održavanje.
Cilj i zadatak projekta:
• tehnički: -
izvedba
- održavanje• ekonomski: troškovi• regulativni:
-
elektroenergetska suglasnost
- urbanistička suglasnost
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Projekt
može biti:
- idejni-
investicijski
- glavni-izvedbeni-izvedenog stanja
Projekt
se sastoji od:
-
uvoda (podaci o investitoru i projektantu)
-
projektnog zadatka
-
regulativnog dijela
-
tehničkog opisa
- proračuna- troškovnika-
specifikacije materijala
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Proračun
treba sadržavati:
- određivanje snage trošila;- određivanje vršnog opterećenja pojedinih dijelova el. instalacije i cijele el. instalacije- određivanje tipa presjeka vodova- proračun otpora uzemljenja, izbor tipa i presjeka voda
potrebnog za zaštitu od previsokog napona dodira i prenapona.
Sheme
prikazuju električne uređaje pomoću simbola, skica,
slika ili pojednostavljenih konstrukcijskih nacrta.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Principijelna shema
–
pojednostavljeno, najčešće jednopolno prikazivanje spojeva bez pomoćnih vodiča gdje se prikazuju samo bitni dijelovi uređaja.
principijelna
shema
električne
instalacije
stana
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Strujna shema -
prikazuje spojeve
za osnovu toka struje sa svim dijelovima i vodičima.
strujna
shema
upravljanja
asin. motorom
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Označavanje elem. el. postrojenja (1)
element – komponenta, sklop ili dio postrojenja predstavljen jednim simbolomoznaka – jedinstvena u projektantskoj dokumentaciji jednog postrojenja (sheme, popisi opreme, upute, opisi,..) ali i uz element u samom postrojenju, sklopu (barem dio oznake)oznaka – 4 skupine znakova (IEC – 750/1983)
skupina 1 = postrojenje ili dio postrojenjaskupina 2 + mjesto ugradnjeskupina 3 - vrsta, broj i funkcijaskupina 4 : priključnica
• složene od slova i brojeva
• neke se skupine mogu izostaviti u oznaci
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Označavanje elem. el. postrojenja (2)
Primjeri:=B+K2-S2G:2
sklopno postrojenje 12 kV
komandna ploča K, polje 2
sklopka br. 2 za ispitivanje
stezaljka 2
=C2-M3
mlin sirovine br. 2 motor br. 3
=A+2A1:A
sklopno postrojenje 110 kV
upravljački ormar br. 2, polje 1
stezaljka
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Označavanje elemenata električnih postrojenja (3) –
Skupina 3
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Označavanje elemenata električnih postrojenja (3) –
Skupina 3
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
4. IZRA4. IZRAČČUNAVANJE OTPORA RASPROSTIRANJA RUNAVANJE OTPORA RASPROSTIRANJA R´
AA
4.1. Temeljni pojmovi i definicije
Zemlja
-
izraz pod kojim razumijevamo, primjerice, spoj sa zemljom.
Tlo
-
izraz za vrstu tla kao tvar.
Referentna zemlja
- područje zemljišta, a naročito njegova površina
koja je od uzemljivača toliko udaljena da između bilo kojih točakatoga područja ne postoji potencijalne razlike.
Uzemljivači su vodljivi predmeti položeni u zemlju koji susa zemljom u vodljivoj vezi (cijev, traka, ploča, itd.).
Zemljovod
(dozemni
vod ) -
vod koji spaja uzemljeni dio postrojenja
s uzemljivačem bez obzira je li položen nad zemljom ili izoliran u tlu.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
TDijelovi gromobranske instalacije
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Postrojenje za uzemljenje je skup međusobno vodljivo vezanihuzemljivača s njihovim dozemnim
vodovima i sabirnim
dozemnim
vodovima.
Uzemljiti
znači povezati neku točku pogonskog strujnog kruga ili
vodljivog dijela koji ne pripada pogonskom krugu sa zemljom posredstvom uređaja za uzemljenje.
Specifični otpor tla
ρA
- električni otpor kocke tla duljine brida 1 m između dvije suprotne stranice (Ωm2/m = Ωm).
Otpor rasprostiranja uzemljivača R´A
- otpor tla između uzemljivača i referentne zemlje. R´A
je praktički djelatan otpor.
Otpor rasprostiranja može biti stacionarni, udarni i valni. Udarni i valni otpor interesantni su kod prenaponske
zaštite.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Otpor uzemljenja
–
zbroj otpora rasprostiranja uzemljivača i
otpora zemljovoda.
Ukupni otpor uzemljenja
-
otpor uzemljenja koji se može izmjeriti
na jednom mjestu uzimajući u obzir zajedničko djelovanjesvih uzemljenja.
Pogonsko uzemljenje
-
uzemljenje aktivnih dijelova i
uzemljenja nulvodiča.
Zaštitno uzemljenje
-
neposredan spoj kućišta s uzemljivačima
ili uzemljenim dijelovima, kako bi se postiglo iskapčanje prilikom kvara na izolaciji posredstvom prekostrujnih
zaštitnih uređaja.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Izjednačenje potencijala
je odstranjivanje razlike potencijala.
R´A
= ρA
k [1]
Gdje je:
ρA
-
specifični otpor tla u Ωm
k -
faktor ovisan o veličini i obliku uzemljivača.
Za cijev: d
ll
k ⋅⋅
⋅⋅=
4ln2
1π
[2]
Za traku:
dhl
lk
⋅⋅
⋅⋅⋅
=22ln
21π [po Loblu]
[3]
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
d
l
Cijev
lh=
0,8
m
Traka
Načini ugradnje cijevnog i trakastog uzemljivača
d -
promjer ili nadomjesni promjer u metrimaρ
- specifični otpor tla u Ωml -
duljina trakeh –
dubina ukapanja trakeAko su uzemljivači međusobno položeni na udaljenostimanjoj od 20 m, potrebno ih je združiti, odnosno spojiti.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Vrsta tla Specifični otpor ρA
u ΩmMočvarno tlo 5 do 40
Ilovača, glina, crnica 20 do 200
Pijesak 200 do 2500
Šljunak 2000 do 3000
Kamen 2000 do 3000
Morska voda 0,3
Tablica 1.
Vrijednosti specifičnog otpora tla ρA pri izmjeničnim
strujama industrijske frekvencije.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
5. TRO5. TROŠŠILA I POSTROJENJA KUPACAILA I POSTROJENJA KUPACA
Trošilo
je pogonsko sredstvo koje pretvara električnu energiju
u drugu neelektričnu energiju.
Podjela trošila niskog napona prema električnim karakteristikama:
Prema nazivnom naponu trošilaPrema vrsti struje
-
izmjenična-
istosmjernaPrema broju faza
- jednofazna- trofazna
Prema frekvencijiPrema struji pokretanjaPrema priključnoj snazi
-
velike snage (preko 1000 W)-
srednje snage (100 do 1000 W)-
male snage (ispod 100 W).
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Podjela trošila u postrojenjima kupaca:
a)
Prema vrsti energije
u koju se pretvara električna energija:
- rasvjetna- termička-
motorna
-
ostala.
b)
Prema postrojenjima kupaca
u kojem se nalazi trošilo:
- kućanstvo- industrija- javna rasvjeta-
poljoprivreda
c)
Prema pokretnosti:- stalna- pokretna
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Podjela trošila u postrojenjima kupaca(2):
d)
Vrste pogona:
- trajan pogon –
pogon traje tako dugo dok se ne dostigne
najviša dopuštena temperatura
-
isprekidani pogon
–
uklapanje i isklapanje je u pauzama
koje nisu dovoljne da se trošilo ohladi do temperature okoline
-
kratkotrajan pogon
–
pogonsko vrijeme je tako kratko,
a pauza tako duga da se nakon svakog ciklusa trošilo ohladi na temperaturu okoline.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
5.1. Postrojenja niskog napona5.1. Postrojenja niskog napona
Kupac
- fizička ili pravna osoba, odnosno korisnik električne energije.
Postrojenje kupca -
skup pogonskih sredstava u vlasništvu
ili nadležnosti jednog kupca (primjerice, instalacija u stanu).
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Karakteristike NN postrojenja:
-
Nazivni priključni napon
- Broj faza- Najveća potrebna snaga ili vršno opterećenje-
Instalirana snaga
- Potrebna električna energija-
Trajanje upotrebe instalirane snage ili vršnog opterećenja
-
Vrsta pogona, sezonske oscilacije, krivulja opterećenja
-
Osjetljivost na prekid opskrbe električnom energijom
- Perspektivne promjene vršnog opterećenja, potrebne energije i ostalih karakteristika.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Dobavljač
električne energije mora osigurati kupcu opskrbu
električnom energijom odgovarajuće kvalitete, uvažavajući karakteristike
postrojenja. Pri tome dobavljač
može postaviti neke
uvjete
putem elektroenergetske suglasnosti.
Pod kvalitetom električne energije podrazumijeva se (EN50160):
Pouzdanost dobaveDozvoljena odstupanja frekvencijeDozvoljena odstupanja od nazivnog naponaDozvoljena odstupanja od sinusoidalnog naponaDozvoljena odstupanja od simetrije tri fazna napona
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Visina štete od prekida u napajanju električnom energijom može ovisiti o broju neisporučenih kWh, izgubljenih kW, učestalosti ispada, trajanju ispada, te vrsti postrojenja.
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
10 100 1000
Trajanje [min.]
Troš
kovi
pre
kida
[$/k
W]
IndustrijaKomercijalaKućanstvoTransport
Troškovi prekida u SAD-u za 1996. godinu po vrstama kupaca.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Prema Europskom vijeću za regulaciju električne energije (CEER) temeljna obilježja kontinuirane isporuke električne energije su:
• Tip zastoja: planirani ili prisilni;• Trajanje svakog zastoja: kratkotrajni ili dugi.
(Prema Europskom standardu EN 50160 koji definira da su kratkotrajni prekidi svi oni koji ne traju dulje od 3 minute,a svi ostali su dugotrajni);
• Naponska razina za vrijeme zastoja: nizak/srednji/visoki napon;• Pokazatelj pouzdanosti: broj ili trajanje zastoja.
U elektroenergetskom sustavu potrebno provesti:
• istraživanje glede šteta uzrokovane planiranim i prisilnim zastojima;
• istraživanje glede kvalitete električne energije sukladno EN50160 te• napraviti model ekonomskog valoriziranja šteta.
U EES u kojem je većinski vlasnik država šteta se izračunava omjerom BDP/potrošena energija kupca
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
5.2. Dijagram optere5.2. Dijagram optereććenjaenja
Konzumna područja zahtijevaju električnu snagu koja se mijenjatijekom dana, tjedna, mjeseca, sezone i godine.Iskorištenost instaliranih postrojenja pokazuje faktor opterećenja m.
V
d
PW
m⋅
=24
[4]
gdje je:Wd
-
ukupno potrošena električna energija tijekom dana;
PV
- vršno opterećenje.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Dnevni dijagram opterećenja
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
5.3. Faktor potra5.3. Faktor potražžnje i istodobnostinje i istodobnosti
Faktor potražnje fp
određuje se za jedno postrojenje kupca ili grupu trošila.Slika prikazuje principijelnu spojnu shemu električne instalacije stana.
P1 (r
asvj
eta)
P2 (e
l. št
ednj
ak)
P 3 (g
rijan
je v
ode)
P4 (p
riključn
ice)
PV
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Sva trošila u domaćinstvu nisu nikada istovremeno priključena pa se može pisati:
PV < Pi
[6]
Odnosno uvođenjem faktora potražnje:
i
Vp P
Pf =
gdje su:Pi
-
instalirana snaga odnosno suma nazivnih snaga svih pojedinih
trošila potrošačkog postrojenja;
[7]
PV
- vršno opterećenje, odnosno najveća snaga koja se pojavljuje u određenom vremenskom razdoblju, npr. tijekom godine na mjestu napajanja potrošačkog postrojenja i prema tomu mora biti stalno na raspolaganju.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Namjena f
Škole, radionice, trgovine 1,0
Mali stanovi 0,9
Veći stanovi 0,8
Veliki stanovi 0,7
Uredi 0,6
Motorni pogoni 0,6…1
Vrijednosti faktora potražnje
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
5.4. Faktor istodobnosti5.4. Faktor istodobnosti
U konzumnom području koje se sastoji od grupe postrojenja kupaca (stanova) algebarska suma pojedinih vršnih opterećenja potrošačkih postrojenja PV1
,
PV2
,
PVi
veća je od vršnog opterećenja grupe potrošačkih postrojenja PVn
zato što svako domaćinstvo živi svojim ritmom.
ViVVV
Vni PPPP
Pf
++++=
L321
[8]
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Faktori istodobnosti fi
za n stanova
Broj stanova Višesobni stanovi Jednosobni stanovi
n bez plina ili toplovoda s plinom ili toplovodom bez plina ili toplovoda s plinom ili toplovodom
1 1,00 1,00 1,00 1,00
4 0,60 0,63 0,75 0,80
6 0,53 0,56 0,70 0,76
9 0,47 0,50 0,67 0,73
12 0,43 0,47 0,64 0,72
24 0,36 0,40 0,60 0,68
32 0,34 0,38 0,59 0,67
48 0,32 0,36 0,57 0,66
60 0,30 0,35 0,56 0,65
72 0,29 0,34 0,56 0,65
96 0,28 0,33 0,55 0,64
120 0,27 0,32 0,55 0,64
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
fn
= f % + (1 - f %) / √nPvn – vršno opterećenje konzumaPi1 – instalirana snaga prosječnog domaćinstva
niiivspec fPnfPfPP 111
1=
−+= ∞
∞
Specifično opterećenje domaćinstva (Pv
spec
) udio jednog
domaćinstva u vršnom opterećenju konzuma
sa n
domaćinstava
Pvn
= n Pv
spec
Prosjek el. snage u domaćinstvu Pi (kW)
donja granica 6,5
Srednje 9,5
gornja granica 13,5
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
n –
broj domaćinstava
fn
–
faktor istodobnosti za n domaćinstava
f % - faktor istodobnosti za neizmjeran broj domaćinstava
Vrijednosti f %
Vrsta stana Višesobni Jednosobnis plinom ili toplovodom 0,25 0,60bez plina ili toplovoda 0,20 0,50
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
5.5. Modeliranje potra5.5. Modeliranje potražžnje postrojenja kupca nje postrojenja kupca
Modeliranje tarifom.Ograničenje snage je zapravo maksimiranje
vršnog opterećenja.
Metode za provođenje ograničenja snage provode se uporabom:
-
Rastalnih
osigurača
-
Instalacijskih automatskih prekidača
- Tarifnih prekidača- Tarifnih prekidača i strujne zaštitne sklopke u obliku
jednog aparata- Ograničavanje programiranjem
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
6.6.
VODOVI I MREVODOVI I MREŽŽE NISKOG NAPONAE NISKOG NAPONA
Tehničkim propisima određeni standardni presjeci i najmanji dopušteni presjeci -
osigurava se osnovna kvaliteta voda.
Standardni presjek vodičamm2
Električni otpor vodiča uΩ/km
20°C 40°C 60°C1,5 11,9 12,81 13,72
2,5 7,14 7,69 8,23
4 4,46 4,8 5,14
6 2,98 3,2 3,43
10 1,786 1,92 2,06
16 1,116 1,201 1,286
Standardni presjeci vodiča i njihov otpor pri istosmjernoj struji u Ω/km u zavisnosti o temperaturi.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Trajno strujno opterećenje PVC-instalacijskih vodova pri temperaturama okoline do 25°C:
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Presjek vodiča Cu Nazivna struja zaštitnog uređaja
mm2A
Grupa I Grupa II Grupa III
0,75 - 6 10
1 6 10 10
1,5 10 10 20
2,5 16 20 25
4 20 25 35
6 25 35 50
10 35 50 63
16 50 63 80
25 63 80 100
Najveće nazivne struje zaštitnih uređaja
kojima se osiguravaju
pojedine vrste i presjeci vodiča za elektroenergetske instalacije (temperatura okoline ).Co30≤ϑ
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Grupa I. Vodovi položeni u cijevi, uključivši i zaštitne vodiče, npr. P,P/F…
Grupa II. Instalacijski vodovi koji nisu položeni u cijevima npr. PP,PP/R…
Grupa III. Jednožilni vodovi položeni slobodno u zraku na međusobnom razmaku jednakom najmanje njihovompromjeru. Jednožilni spojni vodovi u razvodnim ormarima.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
6.1. Pad napona i gubitak snage 6.1. Pad napona i gubitak snage
Dopušteni pad napona -
3% od uvoda do posljednjeg trošila.
%2002UAPlu
⋅⋅⋅⋅
=κ
%1002UA
Plu⋅⋅⋅⋅
=κ
Za jednofaznu izmjeničnu struju vrijedi:
Za trofaznu izmjeničnu struju vrijedi:
[9]
[10]
Kritična duljina vođenja nakon koje će vod biti opterećen ispod strujne opterećenosti:
mPUAulkr ⋅⋅⋅⋅
=100
2κ[11]
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Gubitak snage -
prvenstveno ekonomska (gospodarska) veličina.
Pokazuje koliki se dio proizvedene električne energije gubi u vodičima.
Gubitak snage u vodičima za jednofaznu izmjeničnu struju:
%cos
20022 ϕκ ⋅⋅⋅
⋅⋅=
UAlPp [12]
Gubitak snage u vodičima za trofaznu izmjeničnu struju:
%cos
10022 ϕκ ⋅⋅⋅
⋅⋅=
UAlPp [13]
κ
–
vodljivost s obzirom na vrstu materijala vodiča
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
7. NADSTRUJNI ZA7. NADSTRUJNI ZAŠŠTITNI TITNI uređajIuređajI
7.1. Osigura7.1. Osiguraččii
Osigurač
-
sklopni aparat koji služi kao zaštitni uređaj.
Prekid struje -
nakon dovoljno dugog protjecanja struje
određene veličine.
Najčešće izvedbe osigurača su:
• NH• D
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
7.2. Klasifikacija osigura7.2. Klasifikacija osiguračča prema funkcionalnim i a prema funkcionalnim i pogonskim razredimapogonskim razredima
Funkcionalne osobine niskonaponskih osigurača -
prema karakteristici
struja –
vrijeme.
Funkcionalni razred -
u kojem strujnom području rastalni
uložak
treba isklopiti.
Funkcionalni razred g: osigurači za opću upotrebu.
Funkcionalni razred a: osigurači za pojedina područja.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Pogonski razredi određeni slovom koje je simbol, odnosno skraćenica pogonskog sredstva koje štiti:
L -
kabeli i vodovi
M -
sklopni aparati
R -
poluvodiči
B -
postrojenja u rudarstvu
Prema ovoj klasifikaciji postojali bi osigurači s oznakama karakteristika:
gL
-
opća zaštita kabela i vodova
aM
-
posebna zaštita sklopnih aparata.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
7.2.1. Osigurači tipa D
Sastoji se od:
• Osnove• Kape• Topljivog umetka• Kalibarskog prstena
Standardne nazivne struje su: 2,4,6,10,16,20,25,35,50,63,80,100,125,160,200 A.
Izrađuju se u sljedećim izvedbama:-
DIAZED za napone do 550 V i struje do 200A
-
NEOZED za napone do 400 V i struje do 100A
Nazivna struja osnove je 16,63,100 A.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
DIAZED
Rastalni
umetak DII, gL-gG, E27, 500 V, DIAZED, DIN VDE 0636 T 31, DIN 49515.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Strujno-vremenski dijagram osigurača s rastalnom
niti.
I[A]
T[s]
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
7.2.2. Osigurači NH
- osigurači velike prekidne moći ili visokoučinski
osigurači.
Patrona osigurača velike prekidne moći.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
7.2.3. Instalacijski automatski prekidači
Prikladni za ugradnju na ona mjesta u instalaciji gdje se javljastruja kratkog spoja do 6kA. Karakteristična područja narečenih
prekidača:
• H za strujne krugove u domaćinstvu• L za strujne krugove rasvjete i
upravljanja• K za aparate s motorima• G za rasvjetu i male motore.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Izgled jednopolnog i dvopolnog automatskog instalacijskog prekidača.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Standardne mjere automatskih instalacijskih prekidača.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Načini spajanja vodiča na instalacijske automatske prekidače.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
B -
karakteristika okidanja
LS-
prekidača.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
C -
karakteristika
okidanja LS-
prekidača.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
B i C -
karakteristika
okidanja LS-
prekidača.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
7.3. Primjeri za7.3. Primjeri zašštite vodova i trotite vodova i troššilaila
7.3.1. Zaštita vodova
Zaštita vodova sklopnim aparatima ostvaruje se tako da sklopni aparat, odnosno zaštitni uređaj isklopi vod ukoliko struja u njemu prijeđe određeni iznos protječući određeno vrijeme. Prema tomu dovoljno je da zaštitni uređaji za zaštitu vodova imaju samo nadstrujni
okidač.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Vrste zaštitnih uređaja s prekostrujnim
okidačima:
Sklopni zaštitni aparat –
zaštitni uređajNamijenjen za zaštitu od
kratkog spoja preopterećenjaInstalacijski osigurač Da Da
Osigurač
velike prekidne moći Da Da
Instalacjiski
automatski prekidač Da Da
Automatski prekidač
velike prekidne moći Da Da
Sklopnik
s bimetalnim
okidačem Ne Da
Motorska
zaštitna sklopka Ne Da
Teretna sklopka Ne Ne
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
7.3.2. Zaštita trošila
Trošilo koje u pogledu zaštite ima određene osobitosti jest elektromotor.U većini pogona elektromotor je potrebno zaštiti od:
-
preopterećenja
-
kratkog spoja
-
preniskog pogonskog napona
-
ispada faze.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Kombinacija prekidač
–
osigurač:ukoliko vrijednost struje kratkog spoja u strujnom krugu može biti i veća od rasklopne struje prekidača, onda se prekidač mora kombinirati s osiguračem koji prekida struje kratkog spoja koje su veće od prekidne moći prekidača
toplo
hladno
a n
osigurač
za zaštitu od preopterećenja zadužen je termički okidačprekidača (a-okidanje)
sve vrijednosti struja kratkog spoja do rasklopne struje prekidača trenutno prekida elektromagnetski okidačprekidača (n-okidanje)
na taj način mogu se iskoristiti prednosti prekidača: istovremeno prekidanje sva tri pola, ponovni uklopneposredno nakon isklapanja
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Kombinacije prekidača (selektivnost):
ta = vrijeme prorade prekidača
te = vlastito vrijeme prekidača
td = vremensko zatezanje do otvaranja prekidača
to = vrijeme otvaranja prekidača= ta
+ td
+ tetL = vrijeme trajanja luka
tg = ukupno trajanje isklapanja prekidača = to + tL
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T8. TEHNI8. TEHNIČČKE ZAKE ZAŠŠTITNE MJERE OD DIREKTNOG I TITNE MJERE OD DIREKTNOG I INDIREKTNOG NAPONA DODIRAINDIREKTNOG NAPONA DODIRA
-
u uzajamnoj su vezi s vrstama distribucijskih sustava niskog napona.
- HRN norme i IEC standard - vrste distribucijskih sustava niskog napona određuju se brojem i tipom
aktivnih vodiča te
vrstom
sustava uzemljenja.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
8.1. Broj i tip aktivnih vodi8.1. Broj i tip aktivnih vodiččaa
Kod distribucijskih mreža niskog napona i izmjenične struje postojesljedeći tipovi sustava:
-
jednofazni sustav s dva vodiča;
-
jednofazni sustav s tri vodiča;
-
dvofazni sustav s tri vodiča;
-
dvofazni sustav s pet vodiča;
-
trofazni sustav s tri vodiča;
-
trofazni sustav s četiri vodiča;
-
trofazni sustav s pet vodiča.
Kod distribucijskih mreža istosmjerne struje postoje:
-
sustav s dva vodiča;
-
sustav s tri vodiča.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
8.2. Sustav uzemljenja8.2. Sustav uzemljenja
Označavanje sustava uzemljenja -
pomoću dva osnovna i
jednim do dva dodatna slova (slika 1).
Označavanja vrste sustava uzemljenja.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Prvo slovo - odnos između mreže i uzemljenja:
T
-
izravno spojena jedna točka mreže na zemlju (primjerice neutralna točka transformatora)
I -
svi aktivni dijelovi mreže izolirani su od zemlje ili u jednoj točki spojeni sa zemljom preko impedancije.
Drugo slovo - odnos između dohvatljivih vodljivih dijelova (kućišta trošila i sl.) i uzemljenja:
T -
izravno električno spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova(kućišta trošila i sl.) na zemlju, neovisno o sustavu
uzemljenjamreže
N -
izravno električno spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova(kućišta trošila i sl.) na uzemljenu točku sustava mreže(primjerice na uzemljenu neutralnu točku sustava).
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Dodatno slovo
(nalazi se uz drugo slovo) -
raspored neutralnog i
zaštitnog vodiča:
S -
neutralni (N) vodič
i zaštitni vodič (PE) međusobno su odvojeni
u cijeloj mrežiC -
neutralni (N) vodič
i zaštitni vodič
(PE) kombinirani su u
jednom (PEN) vodiču.
U distribucijskim mrežama niskog napona -
tri tipa mreža s obzirom
na sustav uzemljenja: TN, TT i IT
sustav.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
8.2.1. TN –
sustav
Osnovno obilježje -
jedna točka sustava (neutralna točka) izravno
spojena sa zemljom, dohvatljivi dijelovi (kućišta) spojeni preko zaštitnog vodiča na izravno uzemljenu neutralnu točku.
Kod nas su takvi sustavi poznati pod nazivom nulovani
sustavi.
Kod TN mreža, kod kojih je zvjezdište
pogonski uzemljeno, a vodljivi
dijelovi pogonskih sredstava priključeni su posredstvom zaštitnog vodiča sa zvjezdištem, primjenjuje se:
-
nulovanje
-
naponska zaštitna sklopka
-
strujna zaštitna sklopka.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
S obzirom na raspored i funkciju
neutralnog i zaštitnog vodiča
postoje tri podvrste:
-
TN-S sustav
-
TN-C-S sustav
-
TN-C sustav
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
L1L2L3N
PE
RB
TN-S sustav -
razdvojeni neutralni i zaštitni vodič
u cijeloj mreži.
TN-S sustav -
u cijeloj mreži zaštitni vodič
(PE) odvojen od
neutralnog vodiča (N), pogonska struja ne teče kroz zaštitni vodič.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
TN-C-S sustav
-
u dijelu mreže PEN vodič
ima funkciju
zaštitnog i neutralnog vodiča, a u drugom dijelu mreže (blizu trošila) od zadnje razdjelne ploče, zaštitni vodičodvojen od neutralnog vodiča.
L1L2L3N
PE
RB
PEN
TN-C-S sustav -
neutralni i zaštitni vodiči sjedinjeni samo u dijelu mreže.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
TN-C sustav
-
u cijeloj mreži sjedinjen zaštitni i neutralni vodič
u jedan PEN vodič.
L1L2L3PEN
RB
TN-C sustav -
sjedinjeni zaštitni i neutralni vodič
u jedan PEN vodič
u cijeloj mreži.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
8.2.2. TT –
sustav
Osnovno obilježje -
neutralna točka sustava uzemljena posredstvom
jednog uzemljivača, a kućišta trošila uzemljena preko drugih uzemljivača, električno neovisnih o uzemljenju neutralne točke sustava.
L1L2L3N
RB RA
TT sustav -
razdvojena pogonska i zaštitna uzemljenja.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Kod TT mreža su zvjezdište
i mase pogonskih sredstava uzemljeni,
ali tako da su priključeni na različite uzemljivače. Prema tome, postoji pogonsko i zaštitno uzemljenje. Kod TT mreža primjenjuje se:
zaštitno uzemljenje
strujna zaštitna sklopka
naponska zaštitna sklopka.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
8.2.3. IT sustav
– svi aktivni vodiči izolirani su od zemlje ili su u jednoj točki spojeni sa zemljom preko velike impedancije, kućišta trošila se uzemljuju.
L1L2L3
PE
RA
IT sustav -
izolirano zvjezdište
i uzemljena kućišta trošila.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
L1L2L3
RA
PE
RE
IT sustav -
zvjezdište
uzemljeno preko velike impedancije i
uzemljena kućišta trošila.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Kod IT mreža, kod kojih je mreža izolirana prema zemlji, a mase pogonskih sredstava su zaštitnim vodičem spojene s uzemljivačem, pogodne su ove zaštitne mjere:
sistem zaštitnog voda
kontrolnici
izolacije.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
8.3. Strujna za8.3. Strujna zašštitna sklopkatitna sklopka
Za izvođenje zaštite od dodirnog napona nulovanjem
treba do svake
štićene naprave dovesti poseban zaštitni vod, tj. takav kroz koji ne prolazi pogonska struja trošila, nego jedino struja greške u slučaju kada kućište naprave dođe pod napon.
Jednofazno trošilo mora kod nulovanja
imati tri voda:
fazni, neutralni i zaštitni vod koji se spaja na kućište trošila.
Trofazno trošilo mora kod nulovanja
imati četiri voda:
tri fazna i zaštitni vod koji se spaja na kućište trošila.
Priključnica sa zaštitnim kontaktom mora kod nulovanja
imati tri voda:
fazni, neutralni i zaštitni vod koji se spaja na zaštitni kontakt.
Neutralni vod je označen izolacijom plave boje!
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Zaštitna strujna sklopka je zaštita od dodirnog napona koja se sastoji od diferencijalnog prekidača koji se zasniva na činjenici da pri normalnom pogonu, kad su struje u sve tri faze jednake, vektorski zbroj struja iznosi nula. U tom slučaju jednak je i nuli zbroj magnetskih tokova, pa se zbog toga u sekundarnom namotaju tog transformatora neće inducirati nikakav napon.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Principijelna shema strujne zaštitne sklopke.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
TL1
L2 L3
L1
L2L3
L1
L2
L3
N
PE
SIMETRIČNOOPTEREĆENJE
NESIMETRIČNOOPTEREĆENJE
NESIMETRIČNOOPTEREĆENJE S GREŠKOMU INSTALACIJI
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
U instalacijama zaštitne strujne sklopke svi vodljivi dijelovi,kojinormalno nisu pod naponom, moraju
biti posebno uzemljeni i to tako
da se na njima ne može pojaviti trajni napon dodira veći od 50 V.
Neutralni vodič
ne smije se spojiti s uzemljenim dijelovima.
Pojavom opasnog dodirnog napona na vodljivim dijelovima trošila, koji su posebno uzemljeni, zaštitna sklopka isključuje struju kvara koja je veća od
0,3 A ili 0,5 A u vremenu za 0,1 s.
Time se sprečava da se previsoki dodirni napon održi na vodljivim dijelovima trošila i instalacije.
Radi ispitivanja zaštitne strujne sklopke postoji tipka P.
Posebno treba naglasiti da zaštitna sklopka ne štiti od preopterećenja i kratkog spoja.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
8.4. Uzemljenja i uzemljiva8.4. Uzemljenja i uzemljivaččii
Vrste uzemljenja.
Pod uzemljenjem podrazumijevamo galvansko povezivanje nekog dijela postrojenja sa zemljom, bez obzira pripada li taj dio postrojenja strujnom krugu ili ne.Na taj se način potencijal tog dijela postrojenja drži na visini potencijala zemlje, izuzev onog vremena kad kroz uzemljivač
teče struja kvara i
ujedno se omogućuje prolazak struje u zemlju kad je to nužno.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Prema namjeni
razlikujemo tri vrste uzemljenja:
pogonsko, odvodničko
i zaštitno.
Pogonskouzemljenje
M
Odvodničkouzemljenje
Zaštitnouzemljenje
Vrste uzemljenja prema namjeni.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Pogonsko uzemljenje (radno) sastoji se u spajanju dijelova koji pripadaju radnom strujnom krugu sa zemljom, primjerice, uzemljivanje
neutralnog vodiča.
Ovo uzemljenje služi za sprječavanje pojave unutarnjih pogonskih prenapona.
Odvodničko
uzemljenje služi za uzemljenje posebne vrste odvodnih
uređaja čija je namjena smanjiti atmosferske i velike pogonske sklopne prenapone. Dijelovi postrojenja, spojeni preko odvodnika prenaponasa zemljom, nisu u stalnoj galvanskoj vezi sa zemljom, već
samo
za vrijeme prorade odvodnika, odnosno za vrijeme trajanja prenapona.
Zaštitno uzemljenje -
sa zemljom se spajaju oni dijelovi postrojenja
koji ne pripadaju radnom strujnom krugu (primjerice, kućište motora), ali uslijed proboja izolacije mogu doći u galvansku vezu s radnim krugom i na taj način poprimiti visoke i opasne iznose napona. Posredstvom zaštitnih uzemljenja smanjuju se ovi opasni iznosi napona.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
9. METODE ZA9. METODE ZAŠŠTITE OD DIREKTNOG DODIRATITE OD DIREKTNOG DODIRA
Elektrokucija
–
svjesno ili nesvjesno izlaganje čovjeka djelovanju električne strujeZa djelovanje elektriciteta na čovjeka najvažnija je struja, odnosno jakost struje koja protječe kroz ljudsko tijelo.Pri razmatranju djelovanja električne struje na ljudski organizam razlikujemo slijedeće struje:
- otpuštajuća struja – najveća struja pri kojoj se čovjek možesnagom svojih mišića odvojiti od dijelova pod naponom
- fibrilacijska
struja
–
ona jakost struje koja izaziva smrtnost(njezina je vrijednost relativna za svakog čovjeka)
- nefibrilacijska
struja
–
jakost struje koja ne izaziva smrtnost(može se smatrati neopasnom za čovjeka)
Vrlo veliki utjecaj na posljedice koje će nastati djelovanjem električne struje ima trajanje njenog protjecanja.
Štetno djelovanje električne struje na živa bića
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Izravan dodir -
neposredan dodir aktivnih dijelova.
Aktivni dijelovi, (dijelovi koji su za vrijeme pogona pod naponom) moraju biti u cijelosti :
izolirani ili
zaštićeni od direktnog dodira.
Zaštita od izravnog dodira aktivnih dijelova može se provesti :
zatvaranjem
položajem
rasporedom.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Prevlake lakom, emajlom, oksidnim
slojem te razna vlaknasta
opredanja
ne smatraju
se dovoljnom mjerom za zaštitu od
izravnog dodira.
Zaštita zatvaranjem provodi se:
• raznim pregradama, • rešetkama, • izbušenim limovima i sl.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Razine zaštite zatvaranjem : 1
-
prsti kroz otvor ne prolaze; 2
-
kroz svaki otvor može proći po jedan ili dva prsta -
ograničenje: korijen prstiju; 3
-
u otvor se mogu uvući četiri prsta -
ograničenje: korijen palca; 4
-
palac savijen prolazi kroz otvor -
ograničenje: širina dlana (ne uvijek); 5
-
prolaze svi prsti -
ograničenje: širina šake; 6, 7, 8 i 9
- prolaz ruke - ograničenje: u različitim dijelovima ruke; 10
-
otvor dovoljno velik da se provuče cijela ruka i dio ramena - ograničenje : glava i tijelo čovjeka
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Ispitivanje razine zatvaranja ispitnim prstom.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Pokrovi, zaštitne rešetke, kućišta i slično, moraju biti pouzdano učvršćeni i mehanički otporni.
Na slici je prikazano ispitivanje mehaničke otpornosti limenog pokrova električnog uređaja. Deformiranje pokrova pri djelovanju sile od 392 N (oko 40 kp) ne smije biti toliko da se razmak d smanji ispod propisanog minimuma.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Zatvaranje kao zaštitna mjera nije potrebno ako se upotrebljavaju:
- nazivni naponi niži od 42 V (osim u prostorijama ugroženim eksplozivno i od požara)
- pri elektrolizi, zavarivanju, kod peći za žarenje i slično, ako je zaštita iz pogonsko-tehničkih razloga neprovediva.
U tim okolnostima treba izolirati pod i upotrebljavati isključivo:
- izolirane čizme-
izolirane rukavice
- izolirani alat.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
9.1. Cilj za9.1. Cilj zašštite od izravnog dodiratite od izravnog dodira
9.1.1. Osnovni zahtjevi
Izravan dodir -
dodir s vodljivim dijelovima koji ne spadaju u
pogonski strujni krug, ali u slučaju pogreške mogu primiti napon prema zemlji.
Zaštita od izravnog dodira (zaštita od previsokog dodirnog napona) --
napon pogreške U
treba održati u dopuštenim granicama P,
(ne smije se prekoračiti vrijednost koja je opasna za čovjeka i domaće životinje).
Prema publikaciji IEC 362 J2, (djelovanje struje na čovjeka)postavljeni su osnovni zahtjevi koji moraju zadovoljavati zaštitne mjere.
Prema sadašnjoj tehničkoj regulativi napon pogreške ne smije biti veći od 50 V (kod izmjeničnih napona uzima se efektivna vrijednost).Vrijeme djelovanja dodirnog napona, (protjecanja električne struje kroz ljudski organizam) identično je s trajanjem pogreške.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
9.2. Vrste zaštitnih mjera
U zaštitne mjere bez zaštitnog vodiča ubrajaju se:
zaštitno izoliranje
primjena malog napona
zaštitno odjeljivanje.
9.2.1. Zaštitne mjere bez zaštitnog vodiča
9.2.1.1. Zaštitno izoliranje
Napon dodira Ub
je dio napona pogreške ili napona uzemljivača koji može premostiti čovjek:
mmb RIU ⋅= [14]
gdje je:
Im
-
struja pogreške kroz tijelo čovjeka
Rm
-
otpor ljudskog uređajizma.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Struja pogreške određena je naponom prema zemlji i ukupnim otporom strujnog kruga pogreške:
Bstmpm RRRR
UI+++
= 1[15]
gdje je:
U1
-
napon prema zemlji (napon na mjestu kvara)
Rp
- otpor mjesta kvaraRst
-
otpor stajališta
RB -
otpor pogonskog uzemljenja.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Fibrilacijska
struja Im
-
struja od preko 50 mA, trajanja duljeg od nekoliko desetinki sekunde.
Znači da struju pogreške treba održati ispod te vrijednosti. Kao što se vidi iz jednadžbe [15], uz konstantan napon struja Imse može ograničiti odgovarajućom veličinom otpora strujnog kruga pogreške.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
9.2.1.2. Izoliranje stajališta
Provodi se polaganjem izolacijskih podova ili uporabom čizama i rukavica. Nastoji se izvesti što veći otpor stajališta.
Ograničenja upotrebe i opasnosti pri upotrebi izoliranog stajališta
Primjer:
Kombinacija zaštite: izolirano stajalište i zaštitno uzemljenje u određenim slučajevima vrlo je opasno.
Kod zaštitne mjere izoliranje stajališta moraju biti izolirani svi vodljivi dijelovi koji su u spoju sa zemljom, a nalaze se u području rukohvata. Ako taj uvjet nije ispunjen, postoji opasnost premoštenja opasno visokih napona kvara koji mogu ugroziti ljudski život!
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
9.2.1.3. Zaštitni mali napon
Temelji se na činjenici da otpor ljudskog tijela iznosi približno Rm
~ 1000 Ω, a struja koja još
uvijek ne izaziva smrt Im
= 0,05 A. Time je određena dopuštena gornja granica dodirnog napona:
VRIU mmb 50100005,0 =⋅=⋅= [16]
Zaštitni mali napon -
zaštitna mjera kod koje su strujni krugovi
u pogonu neuzemljeni s nazivnim naponom najviše do 42 V, tako daprigodom kvara na izolaciji ne može nastati previsok dodirni napon.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Kao izvori malog napona mogu se upotrijebiti:
1. sigurnosni transformatori2. pretvarači s električno odijeljenim namotajima3. akumulatori4. galvanski elementi.
Kao napojni uređaj zaštitnog malog napona ne smiju
se upotrebljavati:
autotransformatori
djelitelji napona
ispravljači napajani preko autotransformatora
ili preko
djelitelja napona
pretvarači sa zajedničkim namotajima i slično.
Ne smije postojati galvanska veza između mreže niskog napona (400/230 V) i strujnih krugova malog napona.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Primjeri za izvore zaštitnih malih napona
Izvori zaštitnih malih napona.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Sigurnosni transformatori moraju biti izrađeni tako da u toku normalne upotrebe njihov rad bude pouzdan i bezopasan za korisnika, čak i onda kada se nepažljivo upotrebljava.
Primarni i sekundarni napon moraju biti odijeljeni izolacijskom pregradom koja onemogućuje svaki neposredni spoj, a isto tako i spoj preko drugih metalnih dijelova.
Ograničenje primjene:
- nazivni primarni napon zaštitnog transformatorane
smije biti viši
od 500 V, - nazivni sekundarni napon ne smije biti viši od 42 V, - nazivna snaga transformatora ne smije biti veća od 5 kVA(ekonomski i konstruktivni razlozi).
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
9.3. Za9.3. Zašštitno odjeljivanjetitno odjeljivanje
galvansko odjeljivanje trošila od pojne mreže pomoću transformatora za razdvajanje -
pri kvaru na izolaciji ne nastaje nikakav dodirni napon.
Zaštitno odjeljivanje -
dopušteno samo u mrežama napona do 500 V.
Uvjet:
sekundarni nazivni napon transformatora za razdvajanje ili
motor-generatora ne smije kod trofaznih trošila biti veći od 400 V, a kod jednofaznih veći od 250 V.
Transformatori potrebni za razdvajanje ili motor-generatori moraju imati za priključak trošila čvrsto postavljenu priključnicu bez zaštitnog kontakta i na nju se smije priključiti samo jedno trošilo nazivne struje najviše 16 A.
Sekundarni strujni krug transformatora za razdvajanje ili motor-generatora ne smiju biti uzemljeni niti vodljivo spojeni s drugim dijelovima postrojenja.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
9.4. Za9.4. Zašštitno uzemljenjetitno uzemljenje
• provodi se u TT mrežama tako da se izvede neposredan spoj kućišta s uzemljivačima ili s uzemljenim dijelovima -
pri kvaru na izolaciji (potpun spoj s kućištem) putem strujnih zaštitnih uređaja nastupa isklapanje.
M
L1
L2
L3
RB RA
PEN
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
9.5. 9.5. NulovanjeNulovanje
9.5.1. Nulovanje
kao zaštitna mjera kod TN mreža
Nulovanje
- vodljiv spoj kućišta s nul-vodičem
ili sa zaštitnim vodičem.
Kod kvara na izolaciji (potpun spoj s kućištem) putem prekostrujnihzaštitnih uređaja nastupi isklapanje.
Potencijal neutralnog vodiča, koji se sada naziva nulvodičem, treba održavati dovoljno niskim prema zemlji, a to se može postići:
uzemljenjem na više mjesta
poboljšanjem simetrije opterećenja
pravilnim dimenzioniranjem vodova.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
M
L1
L2
L3
BA
PEN
A
Nulovanje
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
9.5.2. Nulovanje
sa zaštitnim vodičem
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Izvodi se tako da se do ulaska u zgradu (kućni priključni ormarić) dovode fazni vodiči i nulvodič
TN mreže.
Na kućnom priključnom ormariću priključuje se mreža na uzemljivačnulvodiča. U zgradi se provodi odvojeni razvod zaštitnog i neutralnog vodiča.
Time je ispunjen zahtjev da nulvodič
bude uzemljen na što više
mjesta da bi mu se potencijal održao što niži.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
9.5.3. Ograničenja upotrebe i opasnosti pri nulovanju
Primjeri :
1. Preslaba struja pogreške:- struja pogreške manja od struje na kojoj zaštitni uređaj reagira u vremenu 0,2 sekunde i nije zadovoljen uvjet:
nAp IkII ⋅=> [17]
2. Prekid nulvodiča- ako dođe do prekida nulvodiča
u neposrednoj blizini nulovanog
pogonskog sredstva, u slučaju kvara pogonsko sredstvo dolazi pod pun fazni napon, a zaštita ne reagira.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
3. Istodobna primjena zaštitnog uzemljenja i nulovanja
u mreži.
Ako dođe do kvara na uzemljenom trošilu s dobrim otporom uzemljenja npr. RA
=1 Ω
i uz otpor pogonskog uzemljenja RB
=2Ω, poteći će struja pogreške:
ARR
UIBA
p 67,7621
2301 =+
=+
= [18]
4. Opasnost od istodobnog dodira neispravnog trošila na kojem je provedena zaštita od indirektnog dodira pomoću izoliranog stajališta i nulovanog
(ili uzemlje-nog) trošila.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
5. Uzemljenje neutralnog (Mp
) vodiča u cilju nulovanja
instalacije
zemljovodom
nedovoljnog presjeka. Točka na nulvodiču koja se
povezuje s uzemljivačem Rbl
može se nalaziti na naponu od nekoliko desetaka volti prema zemlji. Primjer:
AIRVU AB 40;1;400 =Ω== [19]
6. Krivo spojeni priključni pribor.Na zaštitni kontakt priključnog pribora može se zabunom spojiti fazni vodič.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
10. STRUJNA ZA10. STRUJNA ZAŠŠTITNA SKLOPKATITNA SKLOPKA
10.1. Strujna za10.1. Strujna zašštitna sklopka kao zatitna sklopka kao zašštitna mjera u titna mjera u TT mreTT mrežžamaama
Zaštita strujnom zaštitnom sklopkom
-
spoj u kojem posebno
konstruirana zaštitna sklopka (FI ili ZS) isklapa
automatski ako
poteče struja pogreške koja prekoračuje nazivnu struju pogreškesklopke (ΔI).
Primjena -
niskonaponske mreže i instalacije tipa TT.
Posebno konstruirana strujna zaštitna sklopka može se primijeniti i na mreže s izoliranom nultočkom
(IT).
Kod TN mreža potrebno je dodati novo zaštitno uzemljenje.
Strujna zaštitna sklopka
treba spriječiti zadržavanje previsokih
napona na kućištima time da unutar 0,2 sekunde isklopi fazne vodiče i neutralni vodič
(ako postoji), ako struja pogreške prijeđe određenu
nazivnu vrijednost.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Sva pogonska sredstva zaštićena takvom zaštitom treba uzemljiti tako da pri protjecanju struje pogreške njihov uzemljivač
ima
dovoljno malen otpor uzemljenja da se na pogonskom sredstvu ne pojavi previsok dodirni napon.
Strujna zaštitna sklopka se zbog principa djelovanja naziva još
i
diferencijalna sklopka.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
10.1.1. Ograničenja uporabe i opasnosti kod primjene strujne zaštitne sklopke
Primjeri:
1.
Da bi se mogla upotrijebiti strujna zaštitna sklopka, mora struja odvoda
zbog nesavršenosti izolacije uvijek biti manja od nazivne
struje
pogreške sklopke. U protivnom sklopka isklapa
i kad
nema kvara. Tako za strujnu zaštitnu sklopku ΔI
= 0,03 A otpor
izolacije mora biti najmanje :
Ω== kRi 666,703,0
230
a za ΔI = 0,5 A:
Ω== kRi 46,05,0
230
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
2.
Ako je trošilo koje se štiti strujnom zaštitnom sklopkom nulovano,
strujna zaštitna sklopka neće reagirati u slučaju pogreške, jer se strujni krug pogreške zatvara prije sklopke FI. Sklopka pri nulovanoj
instalaciji može i reagirati, ako pogonskim
uzemljenjem RB
poteče struja prema RZ
, iako su trošila i instalacija ispravni.
Zato je kod nulovane
mreže
potrebno
izvesti preinaku, tj.
masa trošila se ne spaja s nulvodom
(PEN) već
se
uzemljava
posebnim
uzemljivačem (kao u TT sustavu).
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
3. Strujna zaštitna sklopka najvjerojatnije
neće djelovati niti u slučaju
dvostrukog kvara.
4. Ako se upotrebljava pojedinačna zaštita trošila strujnim zaštitnim sklopkama, ne smije postojati
spoj između neutralnih vodiča iza
sklopki (gledajući u smjeru toka energije). Ako ta veza postoji onda u slučaju kvara na jednom trošilu mogu isključiti obje sklopke. Time je izgubljena svrsishodnost postavljanja pojedinačne zaštite.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
11. NAPONSKA ZA11. NAPONSKA ZAŠŠTITNA SKLOPKATITNA SKLOPKA
ZNFU ≡
Zaštita naponskom zaštitnom sklopkom moguća je kod TN i TT mreža.
To je spoj u kojem zaštitna sklopka ( ) automatski isklapa
ako
između kućišta i pomoćnog uzemljivača nastane previsok napon.
Zaštita naponom pogreške treba spriječiti zadržavanje previsokih dodirnih napona na kućištima tako da pri njihovoj pojavi isključi unutar 0,2 sekunde sve fazne vodiče, a istodobno i neutralni vodič.
Pomoćni uzemljivač
Rh
treba postaviti izvan naponskih lijevaka drugih uzemljivača, tj. od njih udaljeno najmanje 20 metara.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Ako se pretpostavi da je struja okidanja sklopke IA
= 0,04 A i otpor svitka RS
= 400 Ω, te da napon dodira bude Ud
= 50 V, potrebno je ostvariti otpor Rh
:
Ω=⋅−
=⋅−
= 85004,0
40004,050
A
SAdh I
RIUR [20]
Otpor uzemljenja pomoćnog uzemljivača Rh
smije biti vrlo visok, tj. nije teško postići zadovoljavajuću vrijednost.
Zbog sigurnosti poželjno je načiniti otpor uzemljenja Rh
≤
800 Ω.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Naponska zaštitna sklopka može se učinkovito upotrijebiti:
• u kombinaciji s nulovanjem
(kad ne zadovoljava strujna zaštitna
sklopka)• u kombinaciji sa zaštitnim uzemljenjem (za zaštitu velikih trošila).
Taj slučaj se javlja i ako se trošilo nalazi na metalnoj konstrukciji spojenoj sa zemljom (npr. elektromotor na kranu).
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
11.1. Ograni11.1. Ograniččenje upotrebe i opasnosti kod primjene enje upotrebe i opasnosti kod primjene naponske zanaponske zašštitne sklopketitne sklopke
Primjeri:
1. Naponska zaštitna sklopka neće djelovati ako je svitak RS
premošten.
2. Uzemljivač
Rh
ne smije se nalaziti u potencijalnom lijevku drugih uzemljivača. Ako se to ne postigne, može doći do:
• pojave napona na kućištu• pogrešnog okidanja sklopke.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
12. ZA12. ZAŠŠTITA KOD IT MRETITA KOD IT MREŽŽEE12.1. Sistem za12.1. Sistem zašštitnog vodatitnog voda
- vodljivi spoj svih kućišta međusobno i s dodirom dostupnim vodljivim konstrukcijama zgrade (cjevovodima i sl.) te uzemljivačima u neuzemljenim mrežama. Ovime se postiže da pri kvaru na izolaciji ne nastane previsok dodirni napon.
U slučaju kvara izolacije faze (zemljospoj
faze), neutralni vodič
(ako postoji) poprima fazni napon prema zemlji, a nadstrujna
zaštita
ne reagira tako dugo dok druga faza ili neutralni vodič ne dođu u kontakt sa zemljom (kratki spoj).
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
12.2. Mre12.2. Mrežžni ni kontrolnikkontrolnik
Služe za stalnu kontrolu ispravnosti izolacije i isklapanja u slučaju kvara (zemljospoja)
Ako se dotakne masa pogonskog sredstva u kvaru, kroz ljudski uređajizam
će u najnepovoljnijem slučaju poteći struja kvara.
miz
fm RR
UI
⋅+⋅
=3
3[21]
Mrežni kontrolnici
se najčešće upotrebljavaju u rudarstvu, ali su
poželjni i u svakoj važnijoj instalaciji.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
13. KRITI13. KRITIČČKA USPOREDBA ZAKA USPOREDBA ZAŠŠTITNIH MJERA TITNIH MJERA
Vrijednost zaštite i mogućnost primjene
Prikazan je redoslijed pojedine zaštite prema kriteriju vrijednosti zaštite i prema kriteriju mogućnosti primjene.
Prema vrijednosti zaštite:
1. strujna zaštitna sklopka ΔI
≤
30 mA
2. zaštitno izoliranje, mali napon 3. strujna zaštitna sklopka ΔI
≥
30 mA
4. sistem zaštitnog voda i zaštitno odjeljivanje5. naponska zaštitna sklopka, nulovanje, zaštitno uzemljenje.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Prema mogućnosti primjene:
1. strujna zaštitna sklopka ΔI
≥
30 mA
2. strujna zaštitna sklopka ΔI
≤
30 mA
3. nulovanje4. zaštitno izoliranje i sistem zaštitnog voda5. naponska zaštitna sklopka6. zaštitno uzemljenje7. zaštitni mali napon, zaštitno odjeljivanje.
Zaštita strujnom zaštitnom sklopkom
je, dakle, najprihvatljivija u
pogledu njene vrijednosti i mogućnosti primjene.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
14. ISPITIVANJE ZA14. ISPITIVANJE ZAŠŠTITNIH MJERATITNIH MJERA
Prije puštanja postrojenja u pogon, izvodač
je dužan ispitati zaštitu i
dokazati njenu djelotvornost. Djelotvornost zaštite nulovanjem
može
se dokazati i računski.
14.1. Mjerenje otpora uzemljenja pri upotrebi zaštitnog uzemljenja
Za mjerenje su potrebni:
regulacijski otpornik 20 do 1000 Ω
voltmetar unutrašnjeg otpora Ru
~ 40 kΩ
ampermetar
pomoćna sonda.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Nakon što se navedeni elementi spoje prema shemi spajanja i očitaju instrumenti, otpor uzemljenja se izračuna relacijom:
IURA = [22]
14.2. Mjerenje otpora petlje (impedancije petlje kvara)
Za mjerenje otpora petlje potrebni su :
voltmetar
ampermetar
dva regulacijska otpornika (Rv
≈
20 Rh
)
dva tipkala.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Mjerenje otpora petlje
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Kad su tipkala otvorena, voltmetar mjeri napon faznog vodiča prema zemlji. Najprije se tipkalom
Sv
i otporom Rv
obavi predispitivanje
–
napon ne smije jako odstupati između otvorenog i zatvorenog tipkala.
Ako je ovaj uvjet zadovoljen, pristupa se mjerenju.
Zatvaranjem tipke Sh
strujnim krugom poteče struja I, a voltmetar pokaže pad napona Uz1
, na otporu Rh
.
Otpor petlje je:
IUUR zz
p1−
= [23]
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
15. BUS15. BUS--instalacijainstalacija
-
kompleksni sustav za upravljanje i kontrolu u zgradama:
• veća fleksibilnost• veći komfor • minimiziranje energetskih potreba električnih instalacija
u zgradama
Osnova za busnu tehniku -
zajednička europska koncepcija:
European Installation Bus –
EIB.
1990. godine
sedam velikih europskih proizvođača elektrointalacijske
opreme osnovali su udrugu pod imenom European Installation Bus Association (EIBA), koja danas već
broji više od 100 članica.
Članice EIBA proizvode buskompatibilne komponente. Time je omogućen rad EIB-uređaja raznih priozvođača u okviru istog EIB-sustava.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
15.1. Ukratko o BUS sustavima 15.1. Ukratko o BUS sustavima
Rasvjeta
Grijanje
Rolete
Infracrveno
Centralno
Ovisno o razini svjetla
Ovisno o prostoriji
Ovisno o vremenskim prilikama
Vremenski ovisno
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Poslovne zgrade - zahtjevi: automatika za grijanje, hlađenje, ventilaciju, rasvjetu, protuprovalni i protupožarni uređaji.
Prilikom uvođenja BUS-elektroinstalacija u obiteljske kuće zahtjevi najčešće obuhvaćaju sljedeća područja:
• daljinsko upravljanje rasvjetom, roletama i žaluzinama• centralno isključenje • centralno uključenje• memoriranje svjetlosnih scena • daljinsko upravljanje pomoću telefona
BUS-instalacija omogućuje potpunu kontrolu svega što se napaja strujom, bez obzira jeste li kod kuće ili na putu.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Bus -coupling
Application-module
Application-software
applications
EIBATool Software(ETS)
Regulations
• TP(Twisted Pair)
Transmissionmedium
• PL(Power Line)
• RF(Radio Frequency)
Installation ofvarious functions
E-mode
Regulations
• TP(Twisted Pair)
• PL(Power Line)
• RF(Radio Frequency)
Bus coupling unit
Application module
Application software
PlanningCommissioningServiceDiagnostics
Transmission medium
Ethernet(KNX over IP)
or contained in product
A-modeS-mode
Bus -coupling
Application-module
Application-software
applications
EIBATool Software(ETS)
Regulations
• TP(Twisted Pair)
Transmissionmedium
• PL(Power Line)
• RF(Radio Frequency)
Installation ofvarious functions
E-mode
Regulations
• TP(Twisted Pair)
• PL(Power Line)
• RF(Radio Frequency)
Bus coupling unit
Application module
Application software
PlanningCommissioningServiceDiagnostics
Transmission medium
Ethernet(KNX over IP)
or contained in product
A-modeS-mode
Prijenosnimedij
Busniveznik
Aplikacijskimodul
Aplikacijskisoftware
PlaniranjeUpuštanjeOdržavanjeDijagnostika
Instaliranjebrojnih funkcija
EIB međudjelovanje
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
15.1. Komponente15.1. Komponente
Svjetla, rolete, decentralizirano grijanje -
uz ugradnju BUS-sustava
su automatizirani i smanjuju osnovne troškove.
Blok-shema automatiziranog poslovnog prostora (ili domaćinstva).
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
15.2. Senzori15.2. Senzori
- uređaji pomoću kojih se u svakodnevnom životu uključuju i isključuju trošila.
Protupožarni detektori, infracrveni-protuprovalni detektori, luksomati, termostati
itd.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Izduljeni senzori.
Senzori u izduljenom kućištu -
BUS-veznik (BUS-coupler) i aplikacijski
modul. Ova se verzija primjenjuje pri ugradnji u rasvjetna tijela ili uređaje koji su smješteni u spuštene stropove ili u pregradne rigips-zidove.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
15.3. Izvr15.3. Izvrššni modulini moduli
Pojednostavljeno, mogu se usporediti sa sklopkama i relejima koji u konvencionalnoj instalaciji služe za upravljanje trošilima većih snaga koji pomoću niskog signalnog napona ukapčaju trošila na energetsku mrežu.
Izvršni moduli za podžbuknu ugradnju.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
15.4. Sustavne komponente15.4. Sustavne komponente
- uređaji za napajanje te različita sučelja: prema osobnom računalu, telefonskoj liniji, ISDN-mreži ili drugim BUS-sustavima.
Način ugradnje na DIN-vodilicu na kojoj se nalaze i izvršni moduli.
Sučelja za telefon i računalo.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
15.5. Tehni15.5. Tehniččke karakteristike sustavake karakteristike sustava
Fizička veza između instalacijskih komponenata koja služi za komunikaciju, a ujedno i za napajanje strujom samih komponenata je telefonska parica
ili točnije standardni telefonski kabel
2x2x0,8 YCYM ili J-Y(St)Y.
Taj se kabel sastoji od 4 vodiča promjera 0,8[mm] koji su međusobno izolirani. Za BUS instalaciju dovoljne su dvije žice, pa se iz kabla uzimaju samo crvena i crna dok druge dvije služe kao rezerva.
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Klasična postojeća instalacija BUS-instalacijski sustav
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
1
1
KNX/EIB
230V
P.A.: 1.1.2 GA 5/2/66
P.A.: 1.1.1 GA: 5/2/66
Osnovni način rada
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Brzina komunikacije BUS-instalacije iznosi 9600 bita u sekundi, isto kao i u telefoniji, dok je duljina telegrama,
tj. poruke koje
izmjenjuju BUS-komponente, vrlo mala: nekoliko desetaka bitova, pa je kašnjenje između istodobno poslanih telegrama
zanemarivo.
Tablica osnovnih karakteristika
max. dužina linije: 1000m
max. udaljenost sudionika: 700m
max. udaljenost između napajanja
i zadnjeg sudionika u liniji: 500m
napon napajanja: 24V DC
potrošnja BUS-komponenti: 125 -
200mW
brzina prijenosa: 9600 bit/sec
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Zbog ekonomičnosti, za različite veličine objekata, EIB ima hijerarhijsku strukturu:
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
Sljedeće slike prikazuju način polaganja kabela.
smiju se dodirivati smiju se dodirivati min. razmak je 4[mm] ili seugrađuje
dodatna
izolacija
Električne instalacije i rasvjeta, Osijek 2006.
E FO
T
15.6. Cijena15.6. Cijena
Pojedine komponente
BUS-instalacije skuplje od konvencionalnog
elektroinstalacijskog materijala.
Odnos cijene standardne i BUS-elektroinstalacije u odnosu na kompleksnost automatizacije:
konvencionalna instalacija
BUS-instalacija
X -
kompleksnost sustava, Y -
cijena