8
Pedologija Pedologija Prof. Dr Milivoj Belić Prof. Dr Milivoj Belić Doc. dr Ljiljana Nešić Doc. dr Ljiljana Nešić Mr Vladimir Ćirić Mr Vladimir Ćirić Vežbe iz pedologije Vežbe iz pedologije - 2 časa 2 časa nedeljno nedeljno - Gradivo za vežbe se nalazi u praktikumu iz pedologije Gradivo za vežbe se nalazi u praktikumu iz pedologije, osim prve osim prve četiri vežbe (geologija) četiri vežbe (geologija) - PRAKTIKUM IZ PEDOLOGIJE PRAKTIKUM IZ PEDOLOGIJE - Hadžić, V., Belić, M., Nešić, LJ., Novi Sad - Hadžić, V., Belić, M., Nešić, LJ., Novi Sad 2004. 2004. - Gradivo sa vežbi Gradivo sa vežbi (od 5. do 12. vežbe) (od 5. do 12. vežbe) se polaže na kolokvijumu se polaže na kolokvijumu iz iz pedologije pedologije na kraju semestra na kraju semestra

ZO 1. 97-2003 vezba

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: ZO 1. 97-2003 vezba

PedologijaPedologijaProf. Dr Milivoj BelićProf. Dr Milivoj Belić

Doc. dr Ljiljana NešićDoc. dr Ljiljana Nešić

Mr Vladimir ĆirićMr Vladimir Ćirić

Vežbe iz pedologijeVežbe iz pedologije

-2 časa2 časa nedeljno nedeljno

-Gradivo za vežbe se nalazi u praktikumu iz pedologijeGradivo za vežbe se nalazi u praktikumu iz pedologije,, osim prve osim prve četiri vežbe četiri vežbe (geologija)(geologija)

-PRAKTIKUM IZ PEDOLOGIJEPRAKTIKUM IZ PEDOLOGIJE - Hadžić, V., Belić, M., Nešić, LJ., Novi Sad - Hadžić, V., Belić, M., Nešić, LJ., Novi Sad 2004.2004.

-Gradivo sa vežbi Gradivo sa vežbi (od 5. do 12. vežbe) (od 5. do 12. vežbe) se polaže na kolokvijumuse polaže na kolokvijumu iz pedologije iz pedologije na kraju na kraju semestrasemestra

Page 2: ZO 1. 97-2003 vezba

VEŽBA 1. FIZIČKE OSOBINE MINERALAVEŽBA 1. FIZIČKE OSOBINE MINERALA 1.Specifična težina minerala-GUSTINA1.Specifična težina minerala-GUSTINA

Specifična težina minerala pretstavlja težinu 1cm3 neke materije izražene u gramima.Specifična težina minerala pretstavlja težinu 1cm3 neke materije izražene u gramima. StSt = Q / V = Q / V ,, gde je: gde je: St-specifiSt-specifična težinačna težina

Q-težina materije (minerala) u gramimaQ-težina materije (minerala) u gramimaV-njegova zapreminaV-njegova zapremina

Značaj određivanja:Značaj određivanja:

Specifična težina može biti presudna prilikom određivanja nekog minerala. Specifična težina može biti presudna prilikom određivanja nekog minerala.

Minerali se po St dele na tri grupe:Minerali se po St dele na tri grupe:

2,5-2,8 g/cm3 2,5-2,8 g/cm3 laki mineralilaki minerali npr olivin,serpentin,ćilibar, npr olivin,serpentin,ćilibar,2,8.3,4 g/cm3 2,8.3,4 g/cm3 srednje teškisrednje teški npr pirokseni i amfiboli npr pirokseni i amfiboli>3,4 g/cm3 >3,4 g/cm3 teški mineraliteški minerali npr pirit, galenit, borit npr pirit, galenit, borit

Bezbojni i beli minerali u sastavu stena su obično lakši od obojenih.Bezbojni i beli minerali u sastavu stena su obično lakši od obojenih.

Page 3: ZO 1. 97-2003 vezba

Metode Metode za za određivanjodređivanjee St minerala St minerala

1. Pomoću menzure1. Pomoću menzure

2. Pomoću Morove vage2. Pomoću Morove vage

3. Pomoću piknometra3. Pomoću piknometra

4. Pomoću gustih tečnosti 4. Pomoću gustih tečnosti

Page 4: ZO 1. 97-2003 vezba

2.TVRDINA2.TVRDINA Tvrdina minerala označava otpornost koju mineral pruža pri pokušaju da se zapara ili da se Tvrdina minerala označava otpornost koju mineral pruža pri pokušaju da se zapara ili da se

njegove čestice na površini rastave. njegove čestice na površini rastave. Za približno određivanje tvrdine služi MOSOVA SKALA:Za približno određivanje tvrdine služi MOSOVA SKALA:

MEKI MINERALIMEKI MINERALI 1.TALK1.TALK

2.SO i GIPS2.SO i GIPS možemo zaparati noktommožemo zaparati noktom

SREDNJE TVRDISREDNJE TVRDI 3.KALCIT3.KALCIT

4.FLUORIT4.FLUORIT

5.APATIT5.APATIT

6.FELDSPAT6.FELDSPAT možemo zaparati čeličnim nožemmožemo zaparati čeličnim nožem

TVRDI MINERALITVRDI MINERALI 7.KVARC7.KVARC

8.TOPAZ8.TOPAZ

9.KORUND9.KORUND

10.DIJAMANT10.DIJAMANT ne može se zaparati čeličnim nožemne može se zaparati čeličnim nožem

Page 5: ZO 1. 97-2003 vezba

3.CEPLJIVOST3.CEPLJIVOST Cepljivost minerala je osobina kristala da se pod pritiskom ili udarom rastavlja ili cepa u Cepljivost minerala je osobina kristala da se pod pritiskom ili udarom rastavlja ili cepa u

određenm pravcima na manje delove ravnih površina. određenm pravcima na manje delove ravnih površina.

Minerali mogu biti cepljivi Minerali mogu biti cepljivi u jednom pravcu (liskuni),u dva pravca (feldspati)u jednom pravcu (liskuni),u dva pravca (feldspati) ili ili u u tritri pravca pravca (kalcit).(kalcit).

BiotitBiotit

MuskovitMuskovit FeldspatiFeldspati KalcitKalcit

4.SAVITLJIVOST4.SAVITLJIVOST Savitljivost minerala je njegovo svojstvo da se pod pritiskom može saviti. Savitljivost minerala je njegovo svojstvo da se pod pritiskom može saviti. LiskunLiskun ima izraženu ima izraženu

savitljivost.savitljivost.

Page 6: ZO 1. 97-2003 vezba

5.ELASTIČNOST5.ELASTIČNOST Elastičnost je osobina minerala da se po prestanku pritiska koji ih je savio vrate u prvobitno Elastičnost je osobina minerala da se po prestanku pritiska koji ih je savio vrate u prvobitno

stanje. Liskun je istovremeno i elastičan i savitljiv.stanje. Liskun je istovremeno i elastičan i savitljiv.

6.SJAJNOST6.SJAJNOST kod minerala može biti: kod minerala može biti:

dijamantska (dijamant,sfalerit)dijamantska (dijamant,sfalerit) staklasta (kvarc)staklasta (kvarc) metalna (pirit)metalna (pirit) sedefasta (liskunsedefasta (liskunii)) svilasta (azbest)svilasta (azbest)

masna (kvarc)masna (kvarc)

7. BOJA7. BOJA minerala ne mora biti svojstvena osobina minerala. minerala ne mora biti svojstvena osobina minerala.

Samo se takozvani Samo se takozvani idiohromatskiidiohromatski minerali uvek pojavljuju u istoj boji, na primer minerali uvek pojavljuju u istoj boji, na primer olivinolivin. . AlohromatskiAlohromatski minerali mogu da se javljaju u više boja kao na primer minerali mogu da se javljaju u više boja kao na primer kvarckvarc. .

olivinolivin kvarckvarc

dijamantdijamant sfaleritsfalerit

kvarckvarc piritpirit

liskunliskunii azbestazbest

Page 7: ZO 1. 97-2003 vezba

88. . OgrebOgreb Ogreb minerala je razliOgreb minerala je različit. Neki minerali uvek imaju karakterističnu boju ogrebačit. Neki minerali uvek imaju karakterističnu boju ogreba

Hematit-mrkocrveni ogrebHematit-mrkocrveni ogreb kalcit-beli ogreb kalcit-beli ogreb

9. Prelom9. Prelom Prelom minerala može biti: školjkast, kovrdžast, gladak, ravan, hrapav...Prelom minerala može biti: školjkast, kovrdžast, gladak, ravan, hrapav...

10. 10. ElektroprovodljivostElektroprovodljivost Rude gvoždja Rude gvoždja (Magnetit, hematit...)(Magnetit, hematit...) su dobri provodnici, a liskuni su prirodni izolatori su dobri provodnici, a liskuni su prirodni izolatori

11. 11. LuminiscencijaLuminiscencija Fluorescentni i fosforescentni minerali Fluorescentni i fosforescentni minerali (uranijum)(uranijum)

Page 8: ZO 1. 97-2003 vezba

12. 12. MagnetiMagnetiččnostnost Magnetični minerali deluju kao prirodni magneti (magnetit, hromit...)Magnetični minerali deluju kao prirodni magneti (magnetit, hromit...)

13. Radioaktivnost13. Radioaktivnost Uranijum, plutonijumUranijum, plutonijum

Fiziološka svojstvaFiziološka svojstva

Halit – slan ukusHalit – slan ukus Talk, grafit – imaju mastan opipTalk, grafit – imaju mastan opip Metalični minerali – imaju hladan opipMetalični minerali – imaju hladan opip

magnetitmagnetit

hromithromit