UGOVOR O OSTAVI

UGOVOR O OSTAVI

Pojam Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je uva i da je vrati kad je ovaj bude zatraio. Predmet ostave mogu biti samo pokretne stvari.

Ostava tue stvari Ugovor o ostavi moe pravovaljano sklopiti u svoje ime i osoba koja nije nosilac prava raspolaganja odnosno vlasnik stvari, i ostavoprimac je duan vratiti stvar njoj, izuzev ako bi doznao da je stvar ukradena. Ako trea osoba tubom zahtijeva stvar od ostavoprimca kao nosilac prava raspolaganja odnosno kao vlasnik, ostavoprimac je duan saopiti sudu od koje osobe je stvar primila, istodobno obavijestiti ostavodavca o podignutoj tubi.

Obveze uvanja i obavjetavanja Ostavoprimac je duan uvati stvar kao svoju vlastitu, a ako je ostava uz naknadu, kao dobar privrednik odnosno dobar domain. Ako su ugovoreni mjesto ili nain uvanja stvari, ostavoprimac ih moe promijeniti samo ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti, inae odgovara i za sluajnu propast ili sluajno oteenje stvari. O svim promjenama koje bi primijetio na stvari i o opasnostima da budu oteene bilo na koji nain, ostavoprimac je duan obavijestiti ostavodavca.

Predaja stvari drugom na uvanje Ostavoprimac ne moe bez pristanka ostavodavca ili bez nude predati povjerenu mu stvar drugome da je uva, inae odgovara i za njezinu sluajnu propast ili oteenje.

Upotrebljavanje stvari Ostavoprimac nema pravo upotrebljavati stvar povjerenu mu na uvanje. U sluaju nedoputene upotrebe stvari ostavoprimac duguje ostavodavcu odgovarajuu naknadu i odgovara za sluajnu propast ili oteenje stvari koji bi se dogodili tom prilikom. Kad je u ostavu dana neka nepotrona stvar i ostavoprimcu doputeno da je upotrebljava, onda se na odnose ugovaratelja primjenjuju pravila o ugovoru o posluzi; a samo o pitanjima vremena i mjesta vraanja stvari sudi se po pravilima o ugovoru o ostavi, ako ugovaratelji nisu to drugo odredili u tom pogledu.

Upotrebljavanje i predaja stvari drugome Kada ostavoprimac bez pristanka ostavodavca i bez nude suprotno ugovoru upotrebljava stvar, mijenja mjesto ili nain njezina uvanja ili kad stvar preda na uvanje drugoj osobi, on ne odgovara za sluajnu propast ili oteenje stvari do kojih bi dolo i da je. postupao u skladu s ugovorom.

Vraanje stvari Ostavoprimac je duan vratiti stvar im je ostavodavac zatrai i to sa svim plodovima i drugim koristima od stvari. Ako je odreen rok za vraanje stvari, ostavodavac moe traiti da mu se stvar vrati i prije isteka roka, izuzev kad rok nije ugovoren iskljuivo u interesu ostavodavca. Vraanje se obavlja u mjestu predaje stvari ostavoprimcu, ako ugovorom nije odreeno neko drugo mjesto, u kom sluaju ostavoprimac ima pravo na naknadu trokova prijenosa stvari.

Naknada trokova i tete Ostavoprimac ima pravo zahtijevati od ostavodavca da mu naknadi trokove opravdana uinjene radi ouvanja stvari te tetu koju je imao zbog ostave.

Pravo na naknaduOstavoprimac nema pravo na naknadu za svoj trud, izuzev ako je naknada ugovorena, ako se ostavoprimac bavi primanjem stvari na uvanje ili ako se naknada mogla oekivati s obzirom na okolnosti posla.

Vraanje stvari u sluaju besplatne ostave Ostavoprimac koji se obvezao da besplatno uva stvar odreena vrijeme moe je vratiti ostavodavcu prije isteka ugovorenog, roka ako bi samoj stvari prijetila opasnost propasti ili oteenja ili ako bi mu njezino daljnje uvanje moglo uzrokovati tetu. Ako rok nije ugovoren, ostavoprimac iz prethodnog stava moe u svako doba odustati od ugovora, ali je duan ostavodavcu odrediti primjeren rok za preuzimanje stvari.

Posebni sluajevi ostave

Neprava ostava Kad su u ostavu dane zamjenljive stvari s pravom za ostavoprimca da ih potroi i obvezom da vrati istu koliinu stvari iste vrste, onda se na njegove odnose s ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu samo e u pogledu vremena i mjesta vraanja vaiti pravila ugovora a ostavi, ako ugovaratelji nisu to drugo odredili u tom pogledu.

Ostava u nudi Kome je stvar povjerena u sluaju kakve nevolje, na primjer u sluaju poara, potresa, poplave, duan ju je uvati s poveanom panjom.

Ugostiteljska ostava

PojamUgostiteljska poduzea i drugi ugostitelji smatraju se ostavoprimcima u pogledu stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak ili oteenje najvie do iznosa odreenog zakonom.Ova je odgovornost iskljuena ako su stvari propale ili oteene uslijed okolnosti koje se nisu mogle izbjei ili otkloniti, uslijed nekog uzroka u samoj stvari, ako su nestale ili oteene ponaanjem samog gosta, ili ponaanjem osoba koje je on doveo ili koje su mu dole u posjet. Ugostitelj duguje potpunu naknadu ako mu je gost predao stvar na uvanje te ako je teta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara.

Obveze ugostitelja da primi stvari na uvanje Ugostitelj je duan primiti na uvanje stvari koje gosti donesu i hoe da mu predaju na uvanje, izuzev ako ne raspolae prikladnim prostorijama za njihovo smjetanje ili ako njihovo uvanje prelazi njegove mogunosti iz kakva drugog uzroka. Ako ugostitelj neopravdano odbije primiti stvar na uvanje, duguje potpunu naknadu tete koju gost uslijed toga pretrpi.

Dunost gosta da prijavi tetu Gost je duan prijaviti nestanak ili oteenje stvari im dozna za njih, inae ima pravo na naknadu samo ako dokae da je teta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara.

Objave o iskljuenju odgovornosti Nemaju nikakav pravni uinak objave istaknute u prostorijama ugostitelja kojima se iskljuuje, ograniava ili uvjetuje njihova odgovornost za stvari koje su gosti donijeli.

Prava zadranja Ugostiteljska poduzea, radnje i pojedinci koji primaju goste na noenje imaju pravo zadrati stvari koje su gosti donijeli, do potpune naplate potraivanja za smjetaj i ostale usluge.

Proirenje primjene odredaba o ugostiteljskoj ostavi Odredbe o ugostiteljskoj ostavi na odgovarajui se nain primjenjuju i na bolnice, garae, hola za spavanje, organizirane kampove i sl.