29
7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 1/29 Davorka Delić, sudija Okružnog suda u Banja Luci  U G O V O R O D O Ž I V O T N O M I Z D R Ž A V A N J U Ugovor o doživotnom izdržavanju je složen ugovor nasljednog i obligacionog prava. U građanskim zakonicima XIX vijeka ugovor o doživotnom izdržavanju nije posebno bio regulisan, iako je bilo poznato doživotno izdržavanje i doživotna renta. Do donošenja Zakona o nasljeđivanju iz 1955 godine (saveznog), ugovor o doživotnom izdržavanju nije bio pravno uređen. Ovaj zakon regulisao je oblik ugovora o doživotnom izdržavanju kada se prenos imovine primaoca izdržavanja na davaoca izdržavanja odlagao do smrti  primaoca izdržavanja. I tadašnji republički i pokrajinski zakoni o nasljeđivanju regulisali su ovo pitanje na isti način. U Republici Srpskoj donesen je Zakon o nasleđivanju (Sl. glasnik RS br.1/2009), koji je stupio na snagu 13. januara 2009. godine. Do donošenja ovog zakona u Republici Srpskoj se primjenjivao Zakon o nasljeđivanju (Sl. list SR BiH br. 7/80 i 15/80), koji je u odredbama člana 120-125 regulisao pitanje ugovora o doživotnom izdržavanju. Prema novom Zakonu o nasljeđivanju Republike Srpske, ugovor o doživotnom izdržavanju reguliše se na slijedeći način: Član 139. Uslovi za punovažnost ugovora o doživotnom izdržavanju (1) Ugovor kojim se jedan ugovarač obavezuje da izdržava doživotno drugog ugovarača ili neko treće lice, a u kome drugi ugovarač izjavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan njen dio u nasljeđe nije ugovor o nasljeđivanju. To je ugovor o otuđivanju uz naknadu cijele ili dijela imovine koja pripada primaocu izdržavanja u vrijeme zaključenja ugovora, čija je predaja davaocu izdržavanja odgođena do smrti primaoca izdržavanja (ugovor o doživotnom izdržavanju). (2) Ugovor o doživotnom izdržavanju mora biti notarski obrađen.

Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

  • Upload
    webbica

  • View
    751

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ugovor

Citation preview

Page 1: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 1/29

Davorka Delić,sudija Okružnog suda u Banja Luci

 U G O V O R O D O Ž I V O T N O M I Z D R Ž A V A N J U

Ugovor o doživotnom izdržavanju je složen ugovor nasljednog iobligacionog prava.

U građanskim zakonicima XIX vijeka ugovor o doživotnom

izdržavanju nije posebno bio regulisan, iako je bilo poznato doživotnoizdržavanje i doživotna renta.Do donošenja Zakona o nasljeđivanju iz 1955 godine (saveznog),

ugovor o doživotnom izdržavanju nije bio pravno uređen. Ovaj zakonregulisao je oblik ugovora o doživotnom izdržavanju kada se prenosimovine primaoca izdržavanja na davaoca izdržavanja odlagao do smrti

 primaoca izdržavanja. I tadašnji republički i pokrajinski zakoni onasljeđivanju regulisali su ovo pitanje na isti način.

U Republici Srpskoj donesen je Zakon o nasleđivanju (Sl. glasnik RS br.1/2009), koji je stupio na snagu 13. januara 2009. godine. Dodonošenja ovog zakona u Republici Srpskoj se primjenjivao Zakon onasljeđivanju (Sl. list SR BiH br. 7/80 i 15/80), koji je u odredbamačlana 120-125 regulisao pitanje ugovora o doživotnom izdržavanju.

Prema novom Zakonu o nasljeđivanju Republike Srpske, ugovor odoživotnom izdržavanju reguliše se na slijedeći način:

Član 139.

Uslovi za punovažnost ugovora o doživotnom izdržavanju

(1) Ugovor kojim se jedan ugovarač obavezuje da izdržavadoživotno drugog ugovarača ili neko treće lice, a u kome drugi ugovaračizjavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan njen dio u nasljeđenije ugovor o nasljeđivanju. To je ugovor o otuđivanju uz naknadu cijeleili dijela imovine koja pripada primaocu izdržavanja u vrijemezaključenja ugovora, čija je predaja davaocu izdržavanja odgođena dosmrti primaoca izdržavanja (ugovor o doživotnom izdržavanju).

(2) Ugovor o doživotnom izdržavanju mora biti notarski obrađen.

Page 2: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 2/29

(3) Ovaj ugovoru mogu međusobno zaključiti lica koja su po zaonuobavezna da se međusobno izdržavaju.

Član 140.

Upis prava davaoca izdržavanja

Davalac izdržavanja može svoje pravo iz ugovora upitati u javnojknjizi.

Član 141.

Odgovornost davaoca izdržavanja za dugove primaocaizdržavanja

Davalac izdržavanja ne odgovara poslije smrti primaocaizdržavanja za njegove dugove, ali se može ugovoriti da će određenim

 povjeriocima odgovarati za njegove postojeće dugove.

Član 142.

Raskid ugovora o doživotnom izdržavanju

(1) Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor odoživotnom izdržavanju i pošto je počelo njegovo izvršenje.

(2) Ako prema ugovoru o doživotnom izdržavanju ugovarači živezajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete da zajednica života postanenepodnošljiva, svaka strana može tražiti od suda raskid ugovora.

(3) Svaka strana može tražiti raskid ugovora ako druga strana neizvršava svoje obaveze.

(4) U slučaju raskida ugovora, svaka strana zadržava pravo da od

druge strane traži naknadu koja joj pripada po opštim pravilimaimovinskog prava.

Član 143.

Uticaj promijenjenih prilika

(1) Ako su se poslije zaključenja ugovora prilike toliko promijenileda je njegovo ispunjenje postalo znatno otežano sud će na zahtjev jedne

ili druge strane njihove odnose iznova urediti ili ih raskinuti, vodećiračuna o svim okolnostima.

2

Page 3: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 3/29

(2) Sud može pravo primaoca izdržavanja prenijeti u doživotnunovčanu rentu, ako to odgovara objema stranama.

Član 144.

Poseban slučaj ništavosti ugovora

 Ništav je ugovor u kome je davalac izdržavanja fizičko ili pravnolice koje se u okviru svog zanimanja odnosno djelatnosti stara o primaocuizdržavanja (medicinsko osoblje, bolnice, različite agencije i slično), ako

 prethodno za ugovor nije dobijena saglasnost nadležnog organastarateljstva.

Član 145.Prestanak ugovora o doživotnom izdržavanju

(1) U slučaju smrti davaoca izdržavanja, njegove obaveze prelazena njegovog supružnika i njegove potomke koji su pozvani na nasljeđe,ako oni na to pristanu. Ako oni ne pristanu na produženje ugovora odoživotnom izdržavanju, ugovor se raskida i oni nemaju pravo da traženaknadu za ranije dato izdržavanje. Ako supružnik i potomci izdržavaocanisu u stanju da preuzmu ugovorne obaveze, imaju pravo da traženaknadu od primaoca izdržavanja.

(2) Sud će ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajući pritome u obzir imovinske prilike primaoca izdržavanja i lica koja su bilaovlašćena na produženje ugovora o doživotnom izdržavanju.

1. Karakter ugovora

Prema zakonskoj definiciji ugovor o doživotnom izdržavanju jeugovor kojim se jedan ugovarač obavezuje da izdržava doživotno drugog

ugovarača ili neko treće lice, a drugi ugovarač izjavljuje da mu ostavljasvu svoju imovinu ili jedan njen dio u nasljeđe. To je ugovor o otuđivanjuuz naknadu cijele ili dijela imovine koja pripada primaocu izdržavanja uvrijeme zaključenja ugovora, čija je predaja davaocu izdržavanjaodgođena do smrti primaoca izdržavanja. Dakle, to nije ugovor onasljeđivanju, makar da stranke u formulaciji ugovora i upotrijebe izrazekoji bi upućivali na „ostavljanje imovine u nasljedstvo“ odnosno nanasljeđivanje. Određujući pojam ugovora o doživotnom izdržavanju uodredbi člana 139 stav 1 Zakona o nasljeđivanju zakonodavac je htio

otkloniti sumnju o dopuštenosti ovih ugovora. Kada bi se ugovorom predvidjelo da imovina jednog ugovarača poslije njegove smrti prelazi u

3

Page 4: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 4/29

svojinu drugog ugovarača bez obaveza između tih ugovarača prije prenosa ove imovine, takav ugovor bi se smatrao ugovorom onasljeđivanju, koji u smislu odredbe člana 125 ovog Zakona (a i poranijim odredbama Zakona o nasljeđivanju) nije dopušten i kao takav

 predstavlja ništav pravni posao.Ovaj ugovor je pravni posao „inter vivos“, dvostrano obavezan,teretan i formalan ugovor, sa elementima aleatornosti, zaključen sobzirom na lična svojstva ugovornih strana, a imovina obuhvaćenaugovorom ne ulazi u zaostavštinu.

Ugovor o doživotnom izdržavanju je dvostrano obavezan ugovor  jer njegovim zaključenjem nastaju obaveze i na jednoj i na drugojugovornoj strani. Obaveza davaoca izdržavanja se sastoji u čindibamadavanja i činjenja koje su predviđene ugovorom ili određene prirodom

stvari, a obaveza drugog ugovarača (koji ne mora biti primalacizdržavanja) je da na davaoca izdržavanja s danom svoje smrti prenesevlasništvo na svojoj imovini u cijelosti ili na jednom njenom dijelu.

Ovaj ugovor je ujedno i teretan ugovor, jer svaka ugovorna stranadobiva naknadu za ono što daje ili čini drugoj strani, odnosno trećem licu.Davalac izdržvanja dobija poslije smrti drugog ugovarača u svojinunjegovu imovinu koja je obuhvaćena ugovorom, dok drugi ugovarač kaonaknadu za dobijenu imovinu obezbjeđuje primaocu izdržavanja

 potrebna sredstva za život i usluge predviđene ugovorom.Ugovor o doživotnom izdržavanju sadrži u sebi i obilježja

aleatornosti iako se isti ne može svrstati u kategoriju aleatornih ugovora.Kod ugovora o doživotnom izdržavanju element aleatornosti postojiutoliko što se unaprijed ne zna koliko će dugo živjeti primalacizdržavanja, pa je nepoznat konačan ekonomski efekat ugovora, naročitona strani davaoca izdržavanja. Ukoliko je međutim, davalac izdržavanjaveć za života drugog ugovarača primio njegovu imovinu na ekonomskoiskorištavanje, pa je npr. čist prihod od te imovine veći od troškovaizdržavanja, onda se može govoriti samo o tome da li će davalacizdržavanja iz ovog pravnog posla dobiti više ili manje, ali je njegov

dobitak u ovom slučaju unaprijed obezbjeđen i u tom slučaju aleatornostu pravom smislu ne postoji, ili nije ni od kakvog značaja. Nasuprotnavedenom, u slučaju kada davalac izdržavanja nije od drugog ugovaračaza života primio imovinu na ekonomsko iskorištavanje, tako da primaocaizdržavanja u cijelosti izdržava iz svojih vlastitih sredstava, može segovoriti o aleatornosti u pravom smislu i ona se ovdje ogleda u tome štose unaprijed ne zna koliko će iznositi ukupna vrijednost izdržavanja koju

 je obavezan dati davalac izdržavanja i neizvjesnost da li će ta vrijednost biti veća ili manja od vrijednosti imovine koja je predmet ugovora.

Ugovor o doživotnom izdržavanju spada u kategoriju formalnihugovora i odredbom člana 139 stava 2 Zakona o nasljeđivanju propisano

4

Page 5: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 5/29

 je da isti mora biti notarski obrađen. Za razliku od ranijeg Zakona onasljeđivanju („Službeni list SR BiH“ 7/80 i 15/80) koji je u odredbičlana 120 stav 2 i 3 predviđao da ugovor mora biti sastavljen u pismenomobliku i ovjeren od sudije, tako što će prilikom ovjere sudija pročitati

ugovor i upozoriti ugovarače na posljedice ugovora, ovo zakonskorješenje u novom Zakonu o nasljeđivanju predviđa novinu. Zakon onotarima RS („Službeni glasnik SR BiH“ 86/04) predviđa u odredbičlana 68 pravne poslove za koje je obavezna notarska obrada isprava, te ustavu 3 ovog člana propisuje da je obavezna obrada notarske isprave i uslučaju kada je to predviđeno drugim zakonom.

Šta podrazumijeva obrada notarske isprave propisuje odredba člana65 Zakona o notarima, koja predviđa da notarska obrada isprave znači da

 je isprava sačinjena u cijelosti od strane notara u skladu sa odredbama

člana 70 do 84 ovog zakona, čime se dokazuju u ispravi zapisane izjavekoje su stranke dale pred notarom i koje su svojim potpisom odobrile.Ova odredba određuje karakter notarski obrađene isprave i njenu dokaznusnagu, jer ista ima karakter javne isprave sa dokaznom snagom. na

 području Republike Srpske, Federacije BiH i Distrikta Brčko. Notarskiobrađena isprava zasniva punu dokaznu snagu o izjavama datim prednotarom (za razliku od potvrde i ovjere notara koje imaju dokaznu snagusamo u pogledu konkretnih činjenica o kojima se u njima posvjedočava).

Sam postupak obrade notarske isprave započinje kada se stranke pojave kod notara i izraze namjeru da zaključe određeni pravni posao. Notar u tom slučaju utvrđuje činjeničnu situaciju i volju stranaka koje jedužan da ispita i razjasni, što znači da ispita šta stranke žele da ostvarezaključenjem određenog pravnog posla, kao i situaciju u vezi s tim, štoznači da se u postupku kod notara vodi stručno i kvalifikovanosavjetovanje o uslovima zaključenja pravnog posla. Tek nakon što utvrdivolju stranaka notar će sačiniti nacrt isprave, pa po potrebi ponovo nacrtdostaviti strankama na upoznavanje, a potom pročitati strankama ugovor od riječi do riječi i nakon neposrednih pitanja kojima provjerava da li jesačinjena isprava u potpunosti saglasna stvarnoj volji stranaka i kada

utvrdi da je nacrt originala obuhvatio sve aspekte određenog pravnog posla na način da će se tim pravnim poslom ostvariti željeni pravni učinak ugovarača, sačinjava notarsku ispravu koja se ovjerava potpisimaugovarača i notara i tako sačinjava notarski original isprave. Obavezansastojak originala notarski obrađene isprave su potpisi ili rukoznacistranaka, zastupnika ili punomoćnika, svjedoka ili drugih lica čije je

 prisustvo bilo obavezno prilikom sačinjavanja isprave, zatim službeni potpis notara i pečat.

Sve ovo govori da su i u postupku notarske obrade isprave koja je

novim Zakonom o nasljeđivanju predviđena kao obavezna kod ugovora odoživotnom izdržavanju, predviđene u suštini one radnje i forma ugovora

5

Page 6: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 6/29

kakva je bila propisana i ranijim Zakonom o nasljeđivanju u odredbamačlana 120 stav 2 i 3, samo što se sada ove radnje (uključujući isastavljanje ugovora) obavljaju od strane notara, a po ranijem zakonuovjera i upozorenje o posljedicama zaključenja ugovora vršena je od

strane suda.

2. Predmet ugovora

Predmet ugovora je imovina primaoca izdržavanja ili jedan njendio, pa se može zaključiti da će to biti nekretnine, kao i pokretne stvarikoje služe za upotrebu, odnosno iskorištavanje nekretnina, koje sesmatraju obuhvaćene sa nekretninama koje se daju nakon smrti primaocaizdržavanja, a ovdje bi spadale i one pokretne stvari koje su potrebne za

uredno nastavljanje domaćinstva na nekretninama koje su ugovoromobuhvaćene. Ukoliko ugovarači žele ugovorom obuhvatiti i pokretnestvari koje se ne mogu svrstati pod pojam „mrtvog“ ili „živog“ inventara,onda treba te stvari da se posebno u ugovoru navedu, ili da je makar odredivo na koje pokretne stvari se ugovor odnosi. Osim nekretnina i

 pokretnih stvari, predmetom ugovora o doživotnom izdržavanju mogu biti i prenosiva imovinska prava kao što je npr. autorsko pravo, pravo patenta i slično, ali je važno da se ugovorom ovo izričito navede. Usvakom slučaju može se raditi samo o onim imovinskim pravima,odnosno imovini koja pripada primaocu izdržavanja u vrijemezaključenja ugovora.

Doživotno izdržavanje samo po sebi može imati širi i uži obim, štozavisi od sporazuma stranaka, a ukoliko u ugovoru nema posebnihodredaba o tome, treba obim izdržavanja prosuđivati prema mjesnim

 prilikama, običajima i prilikama ugovarača, uzimajući u obzir ne samonjihovo imovino stanje, nego i vrijednost imovine koja je obuhvaćenaugovorom. Najčešće će se izdržavanje sastojati iz obezbjeđenja ishrane,davanja odjeće i obuće, njege i liječenja za vrijeme bolesti, bilo da jeugovorena zajednica života ugovarača ili ne, dok će obaveza primaoca

izdržavanja biti da prenese imovinu ili dio imovine nakon svoje smrtidavaocu izdržavanja. Izdržavanje ne mora uvijek da se sastoji izsmještaja, ishrane i drugih davanja nego prema ugovoru može pored toga(ili umjesto ovih davanja) obuhvatiti i davanja druge vrste kao davanja ugotovom novcu. Važno je da su ova davanja zavisna od promjenjivih

 potreba primaoca izdržavanja, jer u slučaju kada bi količina davanja bilaunaprijed tačno određena, ne bi se radilo o ugovoru o doživotnomizdržavanju već o ugovoru o doživotnoj renti. Postoje razne varijanteugovora o doživotnom izdržavanju i njihova zajednička karakteristika

 jeste zbrinjavanje primaoca izdržavanja i obezbjeđenje njegovih potreba,što je karakteristika ovog ugovora uopšte. Ovo zbrinjavanje može biti

6

Page 7: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 7/29

uzajamno (kao što je slučaj kod ugovaranja zajednice života i zajedniceimanja), ili može postojati samo na jednoj strani (u slučaju kada se premaugovoru samo jedan ugovarač obavezao da će čuvati i paziti drugog,obrađivati mu imanje i poslije njegove smrti ga sahraniti, što predstavlja

ličnu činidbu na strani jednog ugovarača). Zajednica života, ukoliko jeugovorena, znači takav odnos ugovornih stranaka u kome svaki ugovaraču načelu samostalno upravlja i raspolaže svojom imovinu, dok se plodovii drugih prihodi koriste zajednički prema potrebama jednog i drugogugovarača, dok zajednica imanja pretpostavlja zajedničko upravljanje iraspolaganje imovinom oba ugovarača.

3. Ugovorne strane i dejstvo ugovora

Ugovor o doživotnom izdržavanju proizvodi pravno dejstvo tek odmomenta njegovog zaključenja.Ugovorne strane iz ugovora o doživotnom izdržavanju su davalac

izdržavanja i lice koje s danom svoje smrti na davaoca izdržavanja pronosi svojinu svoje imovine kao naknadu za izdržavanje. Otuđivalacnekretnina je najčešće i primalac izdržavanja. Međutim, izdržavanje semože ugovoriti ne samo u korist otuđivaoca imovine, nego i u koristtrećeg lica. U tom slučaju ugovor o doživotnom izdržavanju djeluje kaougovor u korist trećeg i ovim ugovorom obavezuje se jedan ugovarač(promitent) drugom ugovaraču (primisaru) da će činidbu predviđenuugovorom izvršiti trećem licu (korisniku, beneficijaru). Treće lice neučestvuje u zaključenju ugovora, međutim, pravni položaj trećeg lica

 prema davaocu izdržavanja može biti ili takav da je davalac izdržavanjadužan njemu izvršiti činidbu, ali njeno ispunjenje može zahtijevati samootuđivalac imovine, ili takav da je treće lice ovlašteno tražiti ispunjenječinidbe neposredno od davaoca izdržavanja. U prvom slučaju radi se otzv. „nepravom ugovoru“ u korist trećeg, dok je u drugom slučaju u

 pitanju „potpuni-pravi ugovor“ u korist trećeg lica.Kod potpunog ugovora u korist trećeg lica, a kakav karakter 

 proizlazi iz formulacije odredbe člana 139 Zakona o nasljeđivanju, trećelice iz ovog ugovora stiče prema davaocu izdržavanja samostalan zahtjevza izvršenje činidbe, te iz prirode i svrhe ugovora slijedi da njegovo pravonastaje odmah u momentu zaključenja ugovora, ukoliko ugovorne stranenisu drugačije odredile. Od momenta kada je treće lice steklo pravo nadoživotno izdržavanje pojaviće se u praksi različite situacije u vezimogućnosti raskidanja ili izmjene ugovora, o kojima će biti riječi.

Treće lice može odbiti prihvatanje namjenjene koristi i u tomslučaju se smatra da nije ni steklo nikakvo pravo i da je takav ugovor 

 prestao. U ovoj situaciji otuđivalac imovine nema pravo u slučajuneprihvatanja korisnika izdržavanja tražiti od davaoca izdržavanja da

7

Page 8: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 8/29

ugovorenu činidbu izvrši prema njemu, niti mu pripada pravo da jednostrano odredi drugog korisnika doživotnog izdržavanja, jer se radi očinidbi koja je vezana za ličnost korisnika i zavisna od njegovih ličnih i

 promjenjivih potreba. Sve ovo treba posmatrati i u svjetlu odredbe člana

149-153 Zakona o obligacionim odnosima koji regulišu pitanjezaključenja ugovora u korist trećeg lica.Drugačija je situacija ukoliko je doživotno izdržavanje ugovoreno

za otuđivaoca imovine i treće lice zajedno (u pravilu to će biti promisarov bračni drug). Ukoliko u ovoj situaciji treće lice odbije da primi pravo nadoživotno izdržavanje ugovor prestaje važiti samo u dijelu u kome jeugovoreno doživotno izdržavanje u korist trećeg lica, ukoliko ugovoromnije nešto drugo predviđeno.

Proizlazi da se predaja imovine na koju se odnosi ugovor o

doživotnom izdržavanju u smislu odredbe člana 139 Zakona onasleđivanju odgađa do smrti primaoca izdržavanja. Primalac izdržavanjane mora u svakom slučaju biti isto lice, identično s otuđivaocem imovine,što znači da primalac izdržavanja može biti i treće lice, koje ne učestvujeu zaključenju ugovora. Zavisno od odredaba ugovora, momenat prenosaimovine na davaoca izdržavanja može biti različit. Tako je moguće daugovarač - otuđivalac imovine prenosi na davaoca izdržavanja svojevlasništvo sa danom svoje smrti, pa znači da smrt trećeg lica kao

 primaoca izdržavanja ima za posljedicu samo prestanak obaveze davaocaizdržavanja prema trećem licu, ali ne utiče na momenat predaje imovinedavaocu izdržavanja, bez obzira da li je treće lice umrlo prije otuđivaocaimovine ili ga je nadživjelo. Međutim, može se ugovoriti i da davalacizdržavanja stiče imovinu koja je predmet ugovora u trenutku smrti trećeglica.

Ugovor o doživotnom izdržavanju predstavlja otuđenje imovine uznaknadu, pa slijedi da se imovina koja je predmet tog ugovora ne uzima uobzir pri izračunavanju nužnog dijela niti se davaocu izdržavanja ukoliko

 je on ujedno i zakonski nasljednik, uračunava u njegov nasljedni dio. Nemisli se ovdje na slučaj simulovanog pravnog posla tj. na situaciju kada je

ugovor o doživotnom izdržavanju zaključen samo prividno da bi se njime prikrilo darovanje (disimulovani pravni posao), jer će u takvom slučaju pravni odnos između ugovarača biti prosuđivan prema prikrivenom-disimulovanom pravnom poslu, a ne prema onom koji su stranke prividnozaključile.

Kada je između ugovarača zaista zaključen ugovor o doživotnomizdržavanju, on može predstavljati djelimično naplatan-teretan idjelimično ugovor o poklonu, ako postoji suviše velika nesrazmjeraizmeđu činidbe otuđivaoca imovine i protivčinidbe davaoca izdržavanja.

Ovo će biti situacija kada je već pri zaključenju ugovora očigledno davrijednost imovine koja je predmet ugovora o doživotnom izdržavanju

8

Page 9: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 9/29

daleko premašuje vrijednost izdržavanja, ili kada je ta imovina već zaživota otuđivaoca predata davaocu izdržavanja na ekonomskoiskorištavanje, a prihodi od te imovine prelaze ukupan iznos troškovaizdržavanja. U takvom slučaju prosuđivanje pravne prirode ugovora ne

može se svesti isključivo na računsku operaciju u kojoj bi se izračunalarazlika između vrijednosti svih troškova izdržavanja i vrijednosti primljene imovine zajedno sa prihodima, već treba uzeti u obzir daobaveza davaoca izdržavanja predstavlja jednu trajnu činidbu u okvirukoje izdržavanje od njega iziskuje posebnu brigu i pažnju, smanjenuudobnost, lične usluge i dužnosti koje nemaju prometnu vrijednost, alikoje znače veliki teret za onoga ko se na njih obavezao. Međutim,ukoliko se i u slučaju kada se sve ovo, kao i momenat aleatornosti uzme uobzir, pokaže takva nesrazmmjera između vrijednosti onoga što davalac

izdržavanja daje i onoga što prima, takav ugovor o doživotnomizdržavanju po prirodnom toku stvari predstavlja nesrazmjenu korist zadavaoca izdržavanja, te se mora zaključiti da ova nesrazmjera viškavrijednosti što ga daje otuđivalac imovine nije data u svrhu ostvarenjadoživotnog izdržavanja, nego kao poklon kojim se može povrijediti nužnidio.

Kada postoje pretpostavke da se ugovor o doživotnom izdržavanjumože djelimično smatrati ugovorom o poklonu, onda će se imovina koja

 je predmet ugovora, a povodom zahtjeva nužnog nasljednika da mu seodredi nužni dio, u obimu besteretnosti dodati čistoj vrijednosti ostavineda bi se dobila osnova za izračunavanje nužnog dijela. Međutim, da li ćedoći do obaveze davaoca izdržavanja (u ovom slučaju) da u ostavinu vratistvari koje je stekao na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju, a kojise u određenom dijelu smatra ugovorom o poklonu, zavisi od toga da li uostavini ima ili nema druge imovine iz koje bi se mogao podmiriti nužnidio. Ukoliko takve imovine ima u dovoljnoj vrijednosti, onda davalacizdržavanja zadržava primljenu imovinu koja je u obimu besteretnostiugovora pri utvrđivanju vrijednosti zaostavštine poslužila samo kao oosnov za izračunavanje nužnog dijela. Ukoliko u zaostavštini nema

imovine iz koje bi se mogao podmiriti nužni dio, ili ukoliko imovinenema dovoljno, tada će davalac izdržavanja biti obavezan da od primljeneimovine, a u obimu u kome je ugovor besteretan, vrati onoliko koliko je

 potrebno za podmirenje nužnog dijela.Kako se kod ugovora o doživotnom izdržavanju predaja imovine

odgađa do smrti primaoca izdržavanja, onda u situaciji kada je taj ugovor djelimično darovni ugovor treba uzeti i cijeniti da je poklon učinjendanom smrti primaoca izdržavanja (otuđivaoca imovine) a ne danomzaključenja ugovora, što znači da se taj ugovor u obimu besteretnosti

mora smatrati ugovorom o poklonu za slučaj smrti. Ovo znači da i uslučaju kada je davalac izdržavanja lice koje nije zakonski nasljednik 

9

Page 10: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 10/29

otuđivaoca imovine, treba uzeti da je otuđivalac imovine imovinu koja setretira kao poklon, davaocu izdržavanja poklonio u posljednjoj godinisvog života bez obzira na okolnost kada je ugovor zaključen.

Ugovor o doživotnom izdržavanju nema nasljedno pravno dejstvo i

imovina koja je predmet ugovora ne ulazi u zaostavštinu otuđivaocaimovine, ali ovo nije nasljedno pravni efekat tog ugovora, već posljedicaokolnosti da se radi o ugovoru obligaciono pravnog karaktera koji je

 postao perfektan već za života oba ugovarača, ali kod koga je predajaimovine obuhvaćene ugovorom davaocu izdržavanja u svojinu odgođenado smrti otuđivaoca imovine. Iz ovog razloga se davalac izdržavanja ne

 pojavljuje kao učesnik ostavinskog postupka i ukoliko mu imovina koja je predmet ugovora nije već za života otuđivaoca predata na ekonomskoiskorištavanje, on ima prema nasljednicima otuđivaoca imovine položaj

ostaviočevih povjerilaca i od nasljednika može zahtjevati predaju imovinena koju se odnosi ugovor.

4. Upis prava iz ugovora

Shodno odredbi člana 140 Zakona o nasleđivanju davalacizdržavanja može svoje pravo iz ugovora upisati u javnoj knjizi a to bi usmislu odredaba Zakona o zemljišnim knjigama RS („Službeni glasnik RS“ 67/03, 109/05, 119/08) bio upis zabilježbe kako je propisano članom2 stav 4 ovog zakona, jer se zabilježbom vrši upis određenih okolnosti ičinjenica, publiciranje okolnosti od pravnog značaja, naročito ličnihodnosa i činjenica koje dovode do posebnih pravnih djelovanja.

5. Odgovornost za dugove

U smislu odredbe člana 141 Zakona o nasljeđivanju davalacizdržavanja ne odgovara poslije smrti primaoca izdržavanja za njegovedugove, ali se može ugovoriti da će određenim povjeriocima odgovaratiza njegove postojeće dugove. Obzirom na okolnost da imovinu na koju se

odnosi ugovor o doživotnom izdržavanju davalac izdržavanja ne stiče kaonasljednik svog ugovarača već kao njegov singularni sukcesor, on neodgovara za njegove dugove, ako to nije izričito ugovoreno. Međutim,davalac izdržavanja odgovara stvarno pravno odnosno nekretninamaobuhvaćenim ugovorom, ako su one na primjer opterećene hipotekom.

Odgovornost davaoca izdržavanja za dugove otuđivaoca imovinemože se ogledati kao preuzimanje ispunjenja duga (u smislu člana 453Zakona o obligacionim odnosima) ili kao preuzimanje duga (u smislučlana 446 Zakona o obligacionim odnosima). U slučaju preuzimanja

ispunjenja duga, otuđivalac imovine ne prestaje biti dužnik, tako daodgovornost za dugove prelazi na njegove nasljednike, ako dugovi ne

10

Page 11: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 11/29

 budu isplaćeni za njegovog života, dok u slučaju preuzimanja dugaotuđivalac imovine prestaje biti dužnik, a davalac izdržavanja stupa namjesto dužnika i postaje novi dužnik u odnosu prema povjeriocuotuđivaoca imovine.

 Naravno, pod pojmom postojeći dugovi podrazumijevaju se onikoji postoje u vrijeme zaključenja ugovora, jer davalac izdržavanja nijeodgovoran za dugove koji kasnije nastanu i njegova odgovornost vrijedisamo prema onim povjeriocima koji su u ugovoru navedeni.

6. Raskid ugovora o doživotnom izdržavanju

Odredba člana 142 Zakona o nasljeđivanju predviđa modaliteteraskida ugovora o doživotnom izdržavanju i iz ove odredbe slijedi da do

raskida ugovora može doći na osnovu sporazuma ugovarača i nakon što je počelo njegovo izvršenje, a može doći i na osnovu sudske odluke.Sud može donijeti odluku o raskidu ugovora na zahtjev jednog ili

drugog ugovarača koji prema ugovoru žive zajedno, a njihovi odnosi setoliko poremete da zajednički život postane nepodnošljiv. Sud možedonijeti odluku o raskidu ugovora i u slučaju kada jedna ugovorna stranatraži raskid ugovora iz razloga što druga strana ne izvršava svoje obaveze.

Poseban slučaj raskida ugovora postoji u smislu odredbe člana 143Zakona o nasljeđivalju na zahtjev jednog ili drugog ugovarača, ako su se

 poslije zaključenja ugovora prilike toliko promjenile da je njegovoispunjenje postalo znatno otežano i ovaj slučaj raskida predviđen je kao

 jedna mogućnost raskida ugovora u slučaju da nema zahtjeva da se pravo primaoca izdržavanja prenese u doživotnu novčanu rentu ili da se odnosiugovarača urede na drugačiji način.

Za sporazumno raskidanje ugovora, u situaciji kada nije došlo do prenosa svojine nekretnina na davaoca izdržavanja (do čega ne dolazi usmislu odredbe člana 139 Zakona o nasljeđivanju), ne traži se određenaforma i u ovom slučaju raskid se može postići i usmenim sporazumomstranaka. Pismena forma bi bila obavezna ako se radi o ugovorima na

osnovu kojih se prenos vlasništva vrši za života otuđivaoca imovine (tzv.nepravi-kvazi ugovori o doživotnom izdržavanju), koji su bili zaključeniu smislu odredbe člana 9 Zakona o prometu nepokretnosti.

Za raskid ugovora u smislu odredbe člana 142 stav 2 Zakona onasljeđivanju predviđene su pretpostavke da je ugovorom ustanovljenazajednica života i da postoji poremećenost odnosa među ugovaračima dostepena nepodnošljivosti zajedničkog života. Poremećenost odnosaizmeđu davaoca i primaoca izdržavanja predstavlja objektivni, anepodnošljivost zajedničkog života, subjektivni element razloga za raskid

ugovora u smislu navedene zakonske odredbe. Naravno da

11

Page 12: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 12/29

nepodnošljivost zajedničkog života ugovarača kao razlog za raskid posvom intenzitetu nije takva kakva se traži npr. u slučaju razvoda braka.

 Nepodnošljivost zajedničkog života treba, osim sa objektivne,cijeniti i sa subjektivne strane, jer ugovornoj strani takva zajednica može

 biti i te kako tegobna sa njenog ličnog stanovišta i ne bi bilo u takvojsituaciji pravilno ostaviti na snazi tako zaključen ugovor. Međutim, trebasvakako ispitati da li postoji i objektivna manifestacija nepodnošljivostizajedničkog života, pri čemu sama poremećenost odnosa ugovarača donepodnošljivosti zajedničkog života predstavlja dovoljan razlog zbogkoga jedan ili drugi ugovarač može tražiti od suda raskid ugovora, bezobzira na okolnost ko je od ugovarača kriv za nastalo stanje i da li uopšte

 postoji krivica bilo koga od njih.Po pitanju značaja krivice za poremećenost odnosa među

ugovaračima po stanovištu pravne teorije na dopuštenost zahtjeva zaraskid ugovora zbog nepodnošljivosti zajedničkog života krivica zanastalu nepodnošljivost ima uticaja samo toliko što isključivo kriva strananema pravo tražiti raskid ugovora. Međutim, sudska praksa je zauzeladrugačije stanovište, pa se počev od načelnog mišljenja zauzetog na

 proširenoj opštoj sjednici Saveznog Vrhovnog suda broj 8/57 od11.01.1957. godine stalo na stanovište da sama poremećenost odnosaugovarača koja je dovela do nepodnošljivosti zajedničkog života

 predstavlja razlog za raskid ugovora bez obzira na okolnost da li je nekiod ugovarača kriv za nastalo stanje i da li postoji krivica bilo koga odnjih.

Kada je u pitanju razlog za raskid ugovora iz člana 142 stav 3Zakona o nasljeđivanju, situacija je nešto drugačija, pa ne bi imao pravotražiti raskid ugovora onaj ugovarač koji ne izvršava svoje obaveze i koji

 je bez razloga sprečavao drugu stranu u ispunjavanju njenih obaveza, ako je ona bila voljna i spremna da ih izvršava i kod ovog razloga za raskidugovora krivica je od važnosti, jer ugovarač na čijoj strani ona postoji nemože tražiti raskid ugovora. Ovo je i logično, jer ukoliko krivica u ovomslučaju ne bi bila relevantna, postojanje ugovora o doživotnom

izdržavanju zavisilo bi od postojanja volje jedne strane za njegovoizvršenje.

Stoga je stanovište zauzeto u sudskoj praksi da raskid ugovorazbog neizvršenja obaveza ne pripada onoj stranci koja obaveze neizvršava i raskid može tražiti samo druga strana, kada do neizvršavanjadolazi zbog krivice obavezne strane. U slučaju neizvršenja obaveza izobjektivnih razloga strana koja svoje obaveze nije u mogućnostiizvršavati može tražiti prilagođavanje ugovora promijenjenim prilikama usmislu odredbe člana 143 Zakona o nasljeđivanju, ili evenutalno njegov

raskid, ako za to postoje potrebne pretpostavke.

12

Page 13: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 13/29

U najvećem broju slučajeva ta druga strana koja ne izvršava svojeobaveze će biti davalac izdržavanja, jer je primalac izdržavanja onajugovarač koji sa danom svoje smrti prenosi u svojinu imovinuobuhvaćenu ugovorom i on ovoj svojoj obavezi udovoljava jednim

aktom u određeno vrijeme. Ipak su moguće situacije da prema ugovoru i primalac izdržavanja ima i drugih obaveza prema davaocu izdržavanja, posebno u situaciji kada je ugovorom predviđeno da poslije njegovogzaključenja primalac izdržavanja predaje imovinu na ekonomskoiskorištavanje davaocu izdržavanja, ili da ga primi u svoje domaćinstvo islično. Ukoliko primalac izdržavanja u ovim slučajevima ne izvršavasvoje obaveze, tada bi i davalac izdržavanja mogao tražiti raskid ugovorau smislu ove zakonske odredbe.

Kada će se smatrati da je ostvaren razlog za raskid ugovora to će

 biti faktičko pitanje, ali je sigurno da to nije u slučaju svakog i najmanjegkršenja ugovornih obaveza od strane jednog ugovarača, dok će drugačijasituacija biti kada druga ugovorna strana stalno mora tražiti ispunjavanje

 pojedinih činidbi koje su bitne za obavezu izdržavanja, ili ako biostvarenje tih činidbi moralo biti zahtijevano putem suda. Potrebno jeocijeniti da li davalac izdržavanja kao jedna ugovorna strana ne izvršavasvoje obaveze prema svim okolnostima konkretnog slučaja.

Svakako da ugovarač koji je ovlašten tražiti raskid ugovora zbogneizvršenja obaveza od strane drugog ugovarača može umjesto raskidazahtijevati ispunjenje svake pojedine obaveze.

Kada je ugovor o doživotnom izdržavanju zaključen u korist trećeglica onda ovo lice kao korisnik izdržavanja stiče samostalni zahtjev naizvršenje činidbe na koju se obavezao davalac izdržavanja (promitent).

U sudskoj praksi došlo je do izražaja stanovište prema kome se preživjelom bračnom drugu poslije smrti drugog bračnog druga priznaje pravo tražiti raskid ugovora ukoliko je umrli bračni drug izdržavanjeugovorio ne samo u svoju korist, nego i u korist drugog bračnog druga.Ako se radi o nepodijeljenoj imovinskoj zajednici primalaca izdržavanjazasnovanoj na zajedničkoj svojini, onda je i obaveza davaoca izdržavanja

 po ugovoru o doživotnom izdržavanju nedjeljiva, pa bi tužilac, kaonadživjeli bračni drug ugovarača mogao da traži da se ugovor raskine ucjelosti, a ne samo u pogledu imovine koju je on po tom ugovoru dao. Usuprotnom, ako se radi o posebnoj imovini primalaca izdržavanja, ondatužilac kao nadživjeli bračni drug primaoca izdržavanja iz tog ugovora ne

 bi bio aktivno legitimisan da traži raskid ugovora u odnosu na tu posebnuimovinu drugog bračnog druga..

Treće lice kao korisnik ugovora o doživotnom izdržavanju stičesamostalan zahtjev za ispunjenje ugovora momentom zaključenja

ugovora o doživotnom izdržavanju, a od tog momenta kada je u pitanjuraskid ugovora ili njegova modifikacija, mogu nastati različite situacije.

13

Page 14: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 14/29

Tako je za života otuđivaoca imovine pravo na tužbu za modifikaciju iliraskid ugovora zbog promjenjenih okolnosti isključivo pravo otuđivaocaimovine i nikakva saglasnost trećeg lica nije potrebna.

Raskid ugovora zbog nepodnošljivih odnosa između trećeg lica i

davaoca izdržavanja (ako je između njih ugovorena zajednica života), kaoi zbog neizvršenja obaveza, otuđivalac imovine može zahtijevati samo uzsaglasnost trećeg lica. Za sporazumni raskid ugovora takođe je potrebnasaglasnost trećeg lica.

Treće lice bi imalo pravo na raskid ugovora poslije smrtiotuđivaoca imovine samo u slučaju neispunjenja obaveza, ako je njegovnasljednik.

Za raskid ugovora u smislu člana 142 stav 2 i 3 Zakona onasljeđivanju bez pristanka trećeg lica može doći u slučaju ako raskid

traži davalac izdržavanja. Zbog toga korisnik ugovora o doživotnomizdržavanju (treće lice) ne može spriječiti zahtjev za raskid ugovora kadaga podnosi davalac izdržavanja, ako za to postoje predviđeni razlozi.

Značajno je i pitanje da li pravo na raskid ugovora o doživotnomizdržavanju prelazi na nasljednike ugovornih strana. Ovdje trebarazlikovati da li je u pitanju razlog za raskid ugovora iz člana 142 stav 2ili iz člana 142 stav 3 Zakona o nasljeđivanju.

Tako pravo tražiti raskid ugovora zbog nepodnošljivostizajedničkog života (stav 2 člana 142 Zakona o nasljeđivanju) ne bi moglo

 preći na nasljednike primaoca izdržavanja (otuđivaoca imovine), jer je tolično pravo ugovornih strana, budući da nepodnošljivost zajedničkogživota predstavlja pojam čije su postojanje i intenzitet u najvećoj mjerivezani za subjektivno shvatanje lica na čijoj se strani pojavljuje. Samo uslučaju da je primalac izdržavanja kao otuđivalac imovine za života

 pokrenuo parnicu za raskid ugovora, njegovi je nasljednici mogunastaviti.

Ukoliko su u slučaju smrti davaoca izdržavanja njegovi potomci i bračni drug pristali na produženje ugovora, njima pripada i pravo tražitiraskid ugovora zbog nepodnošljivosti zajedničkog života sa primaocem

izdržavanja, ali se tada ne radi o prelazu prava na traženje raskida koje jeveć pripadalo davaocu izdržavanja za njegova života, već o tome da su nanjegove nasljednike produženjem ugovora o doživotnom izdržavanju

 prešle ne samo njegove obaveze, već i sva njegova prava iz tog ugovora, pa tako i pravo na raskid ugovora.

Druga situacija će biti kada se radi o razlogu za raskid ugovora predviđenom u stavu 3 člana 142 Zakona o nasljeđivanju kada će inasljednici imati pravo da traže raskid ugovora po ovom osnovu, jer je to

 pravo po svom karakteru imovinsko pravo, koje stoga prelazi na

nasljednike.

14

Page 15: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 15/29

Kada se u sudskom postupku udovolji zahtjevu za raskid ugovora odoživotnom izdržavanju, takva presuda ima konstitutivni karakter i njomese tuženom ne nalaže nikakva čindiba već se samo pravno stanje koje

 postoji preinačava tako da se razrješava pravni odnos koji je na osnovu

ugovora nastao između davaoca i primaoca izdržavanja. Ugovor jeraskinut danom pravosnažnosti presude, što znači da ona djeluje ex nunc,iako su činjenice koje su razlog za raskid ugovora nastupile mnogo ranijenego što je tužba za raskid ugovora podnesena.

7. Pravne posljedice raskida ugovora

Presuda kojom se ugovor o doživotnom izdržavanju raskida ima iodređeno retroaktivno djestvo, jer izvjesne pravne posljedice raskida

djeluju unazad sve do časa kada je ugovor zaključen. Ovo stoga što doovog dejstva presude o raskidu ugovora dolazi iz razloga što su ugovornestrane jedna od druge, ili samo jedna strana od druge, u toku izvršavanjaugovora primile izvjesne koristi, pa je nakon raskida ugovora nastupilaobaveza na vraćanje činidbi primljenih na osnovu raskinutog ugovora.

Vraćanje onoga što je dato ili učinjeno vrši se po opštim pravilimaimovinskog prava, prema odredbama o dejstvu raskida ugovora iz člana132 Zakona o obligacionim odnosima.

Shodno tome, u pogledu obima odgovornosti i načina vraćanja, postoji obaveza ugovornih strana da jedna drugoj vrate ono što su primile,a ako obe strane imaju zahtijevati vraćanje datog, uzajamna vraćanja vršese po pravilima za izvršenje dvostranih ugovora. Stoga u slučaju raskidaugovora treba vratiti ono što je primljeno na osnovu tog ugovora, aukoliko to više nije moguće, ili ako se činidba sastojala iz rada, tada trebadati naknadu na takav način da ni jedna strana iz štete druge strane neizvuče dobitak. Ukoliko se čindiba sastojala iz davanja stvari, vraćanjetreba da bude u naturi, a ukoliko je sticalac stvar potrošio ili otuđio,tužbom se može tražiti vrijednost koristi koja je dobijena upotrebom ilitrošenjem, odnosno protivvrijednost koja je primljena prilikom otuđenja.

Kada su u pitanju plodovi i druge koristi svaka strana mora predati plodove i koristi koje još postoje, odnosno dati naknadu za koristi koje jeu međuvremenu imala od onoga što je dužna vratiti, kao i nadoknaditi

 potrošene ukoliko je time uštedjela vlastiti izdatak. Dakle, postoji razlikaizmeđu odgovornosti savjesnog posjednika i odgovornosti sticaoca izugovora o doživotnom izdržavanju, jer savjestan posjednik u smisluodredbe člana 38 Zakona o osnovnim svojinsko pravnim odnosima neodgovara za ubrane plodove i koristi koje su nastale za vrijeme dok je

 posjedovao stvar.

15

Page 16: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 16/29

Ukoliko se činidba jedne strane sastojala iz rada, druga strana jedužna nadoknaditi ili iznos koji odgovara primljenoj koristi, ili vrijednostuloženog rada.

Po pitanju navedene restitucije do koje dolazi zbog raskidaugovora i ukoliko je postavljen zahtjev za vraćanje datog, sud u presuditreba odlučiti da vraćanje odnosno naknada jedne strane zavisi odistovremenog vraćanja ili naknade druge strane.

Stav 4 člana 142 Zakona o nasljeđivanju propisuje da svaka stranazadržava pravo da od druge traži naknadu koja joj pripada po opštim

 pravilima imovinskog prava, pa slijedi da zahtjevi za vraćanje onog što suugovorne strane dale jedna drugoj po osnovu raskinutog ugovora nije svešto stranke mogu tražiti kada se ugovor raskine, već bi se to odnosilo i na

zahtjev za naknadu evenutalne štete, koju jedna ugovorna strana možetražiti od druge nezavisno od zahtjeva za vraćanje datog, kao i zajedno snjim. Ova naknada štete pripadala bi strani koja je štetu pretrpjela zbog

 povrede ugovorne obaveze i vezana je za postojanje pretpostavki koje setraže za tu naknadu, a posebno postojanja krivice (za razliku od zahtjevaza vraćanje datog za koji je pitanje krivice za raskid irelevantno).

Zahtjev za vraćanje datog (ukoliko se ne postavlja u istoj parnici zaraskid ugovora već u posebnoj parnici) zastarijevao bi u smislu Zakona oobligacionim odnosima (član 371) u opštem zastarnom roku, kao izahtjev za naknadu eventualne štete zbog povrede ugovorne obaveze, kojise procjenjuje u pogledu zastare prema odredbi člana 376 stav 3 Zakona oobligacionim odnosima, pa kako za zastaru obaveze iz ovakavogugovora nema posebnih odredbi o zastarjelosti, primjenio bi se i u ovomslučaju opšti zastarni rok iz člana 371 Zakona o obligacionim odnosima.

8. Promijenjene prilike ugovarača

Promijenjene prilike o kojima je riječ u članu 143 Zakona onasljeđivanju mogu uticati na odnose ugovornih strana ukoliko do njih

dođe na strani jednog ili oba ugovarača. One mogu biti individualne, (uličnoj ili imovinskoj sferi ugovarača), ili opšte (nastale izvan sfereugovarača, kada posredno mogu uticati na ispunjenje ugovornihobaveza). Međutim, ove prilike imaju uticaj na ugovarače samo ukoliko

 je ispunjenje ugovora zbog njih postalo znatno otežano, što je faktičko pitanje u svakom konkretnom slučaju.

Odlučujući o zahtjevu za ponovno uređenje odnosa izmeđuugovarača, sud može donijeti odluku o obimu uzajamnih davanja,rokovima i načinu ispunjenja ugovora i o ostalim modalitetima

izdržavanja. Ukoliko je jedna strana svojim ponašanjem dovela do togada su se prilike na njenoj strani bitno promijenile te je za nju ispunjenje

16

Page 17: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 17/29

ugovora znatno otežano, ona može tražiti modifikaciju ugovora. Nije pritome isključena njena odgovornost za štetu drugoj strani ukoliko joj jetime nanijela. U sporu za raskid ugovora zbog promijenjenih okolnostisud odlučuje u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva. Zato sud ne

može raskinuti ugovor ako je zahtjev postavljen samo za njegovumodifikaciju ili obrnuto.

9. Smrt ugovornih strana

Svakako najnormalniji način prestanka ugovora o doživotnomizdržavanju jeste smrt primaoca izdržavanja. Ovaj slučaj prestankaugovora proizlazi iz prirode samog ugovora, jer je pravo primaoca

izdržavanja ograničeno na trajanje njegovog života, pa sa danom njegovesmrti na davaoca izdržavanja prenosi svojina na imovini obuhvaćenojugovorom, kao što sa danom njegove smrti obaveza davaoca izdržavanja

 prestaje.Međutim, kako je pravilo obligacionog prava da obligacioni odnosi

ne prestaju smrću ugovarača (ukoliko se ne radi o pravima i obavezamakoje su vezane i ograničene na njihovu ličnost) ovaj ugovor ne moranužno prestati u slučaju smrti davaoca izdržavanja. Obaveza davaocaizdržavanja u pravilu nije neprenosiva niti nenasljediva.

Odredba člana 145 Zakona o nasljeđivanju reguliše situaciju prestanka ugovora u slučaju smrti davaoca izdržavanja.

U slučaju smrti davaoca izdržavanja njegove obaveze prelaze nanjegovog supružnika i njegove potomke koji su pozvani na nasljeđe, akooni na to pristanu. Ako oni ne pristanu na produženje ugovora, ugovor seraskida i oni nemaju pravo da traže naknadu za ranije dato izdržavanje.

Međutim, ukoliko supružnik i potomci davaoca izdržavanja nisu ustanju da preuzmu ugovorne obaveze imaju pravo da traže naknadu od

 primaoca izdržavanja, koju sud određuje po slobodnoj ocjeni, uzimajući uobzir imovinske prilike primaoca izdržavanja i lica koja su bila ovlaštena

na produženje ugovora o doživotnom izdržavanju.Dakle, ukoliko poslije smrti davaoca izdržavanja njegov bračni

drug i potomci koji su pozvani na nasljeđe pristanu da izvršavajuobaveze davaoca izdržavanja ugovor se produžava po samom zakonu,čim oni bilo izjavom, ili konkludentnim radnjama, pristanu na produženjeugovora i u ovom slučaju nije potreban nikakav akt primaoca izdržavanjakao ni nasljednika davaoca izdržavanja. Ovdje se ne traži ni pristanak 

 primaoca izdržavanja, ali ukoliko isti nije saglasan sa tim on može tražitiraskid ugovora o doživotnom izdržavanju.

U slučaju da bračni drug i potomci davaoca izdržavanja ne pristanuna produženje ugovora ugovor se raskida u času kada ova lica o tome

17

Page 18: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 18/29

daju svoju izjavu, pa primalac izdržavanja u tom pravcu ne treba postavljati nikakav zahtjev.

Ukoliko se primalac izdržavanja protivi produženju ugovora inasljednicima davaoca izdržavanja onemogućava ispunjenje ugovornih

obaveza, a sam ne zatraži raskid ugovora, nasljednici davaoca izdržavanjamogu tražiti raskid ugovora u smislu odredbe člana 142 sav 3 Zakona onasljeđivanju. U ovom slučaju nakon raskida ugovora nasljednicimadavaoca izdržavanja pripada naknada za ranije dato izdržavanje od stranedavaoca izdržavanja, kao i naknada eventualne štete.

Ako samo neki od potomaka davaoca izdržavanja iz člana 145Zakona o nasljeđivanju preuzimaju ugovorne obaveze, a drugi to nisu ustanju, u ovom slučaju ugovor se produžava sa onim nasljednicima kojisu u stanju ispunjavati ugovorne obaveze, dok bi oni nasljednici koji to

nisu u stanju imali eventualno samo pravo da od ostalih nasljednika tražeodređenu naknadu, samo u slučaju ako bi se ocijenilo da bi to bilo pravično s obzirom na dužinu vremena kroz koje je davalac izdržavanjadavao izdržavanje, a uzimajući u obzir imovinske prilike jednih i drugihnasljednika, i ostale okolnosti slučaja.

Ukoliko nasljednici davaoca izdržavanja nisu njegov bračni drug ninjegovi potomci koji su pozvani na nasljeđe, ali žele preuzeti ugovorneobaveze prema primaocu izdržavanja, uz pristanak primaoca izdržavanjau tom slučaju potrebno je da obe stranke zaključe novi ugovor, jer je prviugovor po samom zakonu prestao postojati časom smrti davaocaizdržavanja.

Kada je ugovor o doživotnom izdržavanju zaključen u korist trećeglica (a nasljednici davaoca izdržavanja nisu u stanju da preuzmuugovorne obaveze), naknadu o kojoj se govori u odredbi člana 145Zakona o nasljeđivanju bio bi dužan nasljednicima davaoca izdržavanjadati ugovarač-otuđivalac imovine (stipulant, promisar), jer treće lice nijestranka, već samo korisnik ovog ugovora.

10. Ništavost ugovora

Ugovor o doživotnom izdržavanju ništav je ako je protivan prinudnim propisima, dobrim običajima i moralu, kako je propisanoodredbom člana 103 Zakona o obligacionim odnosima. Tako će ovajugovor uvijek biti ništav ako ne ispunjava uslov forme kako ga predviđaodredba člana 139. stav 2 Zakona o nasljeđivanju. Poseban slučajništavosti predviđen je odredbom člana 144 Zakona o nasljeđivanju, uslučaju da je davalac izdržavanja lice (fizičko ili pravno) koje se u okvirusvog zanimanja odnosno djelatnosti stara o primaocu izdržavanja

(medicinsko osoblje, bolnice, različite agencije i sl.), ako prethodno nijeza ugovor dobijena saglasnost organa starateljstva.

18

Page 19: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 19/29

 

Sudska praksa iz oblasti ugovora o doživotnom izdržavanju:

*Pismena punomoć je potrebna za zaključenje ugovora o doživotnomuzdržavanju, zbog toga što se taj ugovor zaključuje u kvalificiranoj formi

 pred sudom, pa je samim tim isključena mogućnost prihvaćanja usmene

 punomoći.(Savezni Vrhovni sud, broj Rev-457/59) – P. Simonetti,Stjecanje prava vlasništva na nekretnini na temelju pravnog posla,Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, broj 2000/1, str. 63,bilj. 70).

*Kad se ugovor o doživotnom uzdržavanju pobija zbog prividnosti, trebautvrditi vrijednost imovine koja se na temelju tog ugovora ostavljaodređenoj osobi, a osim toga i vrijednost ugovorenog uzdržavanja premanjegovu predvidivom trajanju. Ako, naime, imovina koja se nekomuostavlja radi ostvarenja uzdržavanja kudikamo prelazi vrijednost koja bi

 bila potrebna da se ostvari to uzdržavanje, tada je taj višak dan kaodarovanje, i u tom dijelu ugovora jeste darovanje.

(Vrhovni sud Hrvatske, broj Gž-1882/60 od 10.10.1960. godine – I. Crnić, Zakon o nasljeđivanju, Zagreb, 1996. str. 180).

*Ako vlasništvo nekretnine na temelju ugovora o doživotnomuzdržavanju prelazi na davaoca uzdržavanja s danom smrti predavaoca

imovine, predana imovina ne spada u ostavinu predavaoca. Ali ukoliko seu takvom slučaju radi o darovanju, odlučuje se prema stanju uzajamnihdavanja ugovornih stranaka u vrijeme smrti predavaoca imovine ovraćanju dara radi određivanja nužnog dijela, pa se postupa po čl. 33Zakona o nasljeđivanju.

(Savezni vrhovni sud, broj Rev-395/60 od 15.10.1960. godineM. Kreč i Đ. Pavić, op. cit. str. 378).

*Ugovor o doživotnom uzdržavanju može sadržavati i elemente ugovora

o darovanju. Da li je ugovor o doživotnom uzdržavanju u stvari mješovitugovor, treba prosuđivati prema tome da li ono što davalac uzdržavanja

19

Page 20: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 20/29

dobiva u vlasništvo time ugovorom poslije smrti primaoca uzdržavanjastoji u razmjeru s onim što je davalac uzdržavanja dao i što je bilovjerovatno da će sve morati dati primaocu uzdržavanja do njegove smrti.Ako se ugovor o doživotnom uzdržavanju ne bi ovako prosuđivao,

 postojala bi mogućnost da se u obliku takvog ugovora izigraju nužninasljednici i liše svog nužnog dijela.(Vrhovni sud Vojvodine, broj Gž-190/62 od 08.06.1962. godine-

M.Kreč i Đ. Pavić, op. cit. str. 379).

*Pravna pravila o simulaciji, kao svjesnom neslaganju volja sa izjavom injenom dejstvu na valjanost ugovora, moraju se primjeniti i kod ugovorao doživotnom izdržavanju.

(Vrhovni sud Srbije, broj Gž-4659/63 – M. Ubavić, op. cit. str.

77, odl. br.4).

*Nužni nasljednik ne može radi nadopune svog nužnog dijela pobijatiraspolaganje ostavioca u vidu ugovora o doživotnom izdržavanju i ako učasu smrti ostavioca postoji razlika vrijednosti imovine koju je ustupio unaknadu za izdržavanje i vrednosti učinjenog izdržavanja, kad s obziromna malu razliku te vrijednosti i inače ne proizlazi da je imao namjeru da

 pokloni. 

(Vrhovni sud Jugoslavije, broj Rev-2386/63 od 06.02.1964.godine – M. Kurdulija, op. cit str. 237-238, odl. br. 264).

*Ugovor o doživotnom uzdržavanju ima se smatrati ugovorom na sreću(aleatornim ugovorom), jer je neizvjesno trajanje davanja od stranedavatelja uzdržavanja. Ali ova narav ugovora ne isključuje mogućnost daugovor o doživotnom uzdržavanju bude ipak, s obzirom na njegovmaterijalni sadržaj-ugovor o darovanju.

(Vrhovni sud Republike Hrvatske, broj Gž-94/63 od

21.11.1963. godine-I. Crnić, Zakon o nasljeđivanju... str. 180).

*Ugovor o doživotnom izdržavanju nije ništav usljed toga što u aktusudskog ovjeravanja tog ugovora nije ustanovljeno da je sudija strankamaugovor pročitao i upozorio ih na posljedice ugovora, kad je inačeutvrđeno da je sudija tako postupio.

(Vrhovni sud Jugoslavije, broj Rev-704/64 od 21.10.1964.godine-M. Kurdulija op. cit. str. 228 odl. br. 247).

20

Page 21: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 21/29

*Pravo iz ugovora o doživotnom uzdržavanju ne može zastariti, padosljedno tome nema mjesta ni prigovoru zastare.

Vrhovni sud Jugoslavije Rev-1754/65).

*Ugovor o doživotnom izdržavanju, kod koga postoji velika nesrazmjerau uzajamnim davanjima stranaka, protivan je dobrim običajima, ako sezaključenjem takvog ugovora išlo na iskorištavanje nevolje primaocaizdržavanja u cilju postizanja nesrazmjerne koristi.

(Vrhovni sud Jugoslavije, broj Rev-883/65 – M. Ubavić, op. cit.str. 94, odl. br. 1).

*Ima pravne važnosti disimulovani ugovor o doživotnom izdržavanju,koji se prikriva iza simulovanog ugovora o poklonu, ako ispunjava uslove

iz člana 9 Zakona o prometu zemljišta i zgrada i ako je izdržavano lice zasvoga života predalo nepokretnost iz ugovora davaocu izdržavanja i pored toga što ovaj ugovor nije ovjerio sudija, odnosno postupio na načinu smislu člana 122 stav 4 i 5 Zakona o nasljeđivanju.

(Vrhovni sud Srbije, broj Gž-2505/67-M. Ubavić, op. cit., str.81, odl. br. 6).

*Ovjera ugovora o doživotnom uzdržavanju od strane suca ne mora seizvršiti u isto vrijeme u pogledu obje ugovorne strane.

(Vrhovni sud Republike Hrvatske, broj Gž-454/67 od04.04.1967. godine-I. Crnić, Zakon o nasljeđivanju... str. 183).

*Bračni drugovi mogu međusobno zakljuučiti ugovor o doživotnomuzdržavanju u smislu člana 122 Zakona o nasljeđivanju.

(Vrhovni sud Jugoslavije, broj Gž-3/68 od 08.03.1968. godine-Zbirka sudskih odluka, 1968., knjiga XIII, sveska 1, odl. br. 23).

*Kupac ne može steći pravo svojine po osnovu ugovora o kupoprodajiako je znao da je prodavac pre zaključenja ovog ugovora zaključio

ugovor o doživotnom izdržavanju po kome je drugom licu ostavi unasljeđe prodate nepokretnosti. To važi i onda kada to lice nije upisalo u

 javnoj knjizi svoje pravo iz ugovora o doživotnom izdržavanju.(Vrhovni sud Jugoslavije, broj Gz-56/68 od 05.12.1968. godine-

N.Stojanović, op. cit. str. 180).

*Kupac koji zaključi ugovor o kupovini nepokretnosti, znajući da je prodavac te nepokretnosti otuđio ugovorom o doživotnom izdržavanju, neuživa sudsku zaštitu na štetu davaoca izdržavanja, iako ovaj svoje pravo

iz ugovora o doživotnom izdržavanju nije uknjižio).

21

Page 22: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 22/29

(Vrhovni sud Jugoslavije, broj Gz-56/68 od 05.12.1968. godine-Zbirka sudskih odluka, knjiga XIV, sveska 1, odluka broj 17).

*Punovažan je ugovor o doživotnom izdržavanju, iako ga prilikom ovjere

sudija nije pročitao, ako je ugovarač koji ima slab sluh, ugovor sasudskom ovjerom sam pročitao i na taj način se upoznao sa njegovomsadržinom i značajem pravnog posla.

(Vrhovni sud Jugoslavije, broj Rev-260/69 od 30.10.1969.godine-M. Kurdulija, op. cit. str. 221-222, odl. br. 239; N. Stojanović,op. cit. str. 176).

*Samim tim što sa strane davaoca izdržavanja nije došlo do izvršenjarezultata obaveze prema primaocu izdržavanja (koji je kratko vrijeme

nakon sklopljenog ugovora o dosmrtnom izdržavanju umro), ne znači dataj ugovor o doživotnom izdržavanju nije valjan. Za njegovu valjanostodlučna je naime volja obiju stranaka u vrijeme sklapanja ugovora i njutreba utvrditi.

(Vrhovni sud Hrvatske, broj Gz-2656/69 od 18.11.1970.godine--M. Kurdulija, op. cit. str. 233, odl. br. 255; I.Crnić, Zakon onasljeđivanju ... str. 181).

*Ugovor o doživotnom uzdržavanju nije pravno valjan ako je zaključeniskorištavanjem tuđe nevolje radi postizanja nerazmjerne imovinskekoristi, kao protivan dobrim običajima, i ukoliko je davatelj uzdržavanjaznao da uzdržavanje nije potrebno, tj. ako su stranke prilikom sastavljanjaugovora znale da uzdržavanje neće biti ni ostvareno.

(Općinski sud Vukovar, broj P-937/70 od 19.02.1971. godine-I.Crnić, Zakon o nasljeđivanju... str. 181).

*Ako je uzdržavanje po ugovoru o doživotnom uzdržavanju (čl. 122. ZN)trajalo tako kratko vrijeme da je vrijednost danog uzdržavanja neznatna

 prema vrijednosti imovine koju je davatelj uzdržavanju (tuženi) primio,

tada se radi o darovanju, odnosno o mješovitom ugovoru s pretežitimdarovanjem, pa je utemeljen tužbeni zahtjev nasljednika (tužitelja) naumanjenje ostaviteljičinih (primatelja uzdržavanja) raspoložbi u koristtužitelja (čl. 39 ZN (čl. 122).

(Okružni sud Zagreb, broj Gž-5219/70 od 20.04.1971. godine-I.Crnuić, Zakon o nasljeđivanju... str. 180).

*Ako nužni nasljednik smatra da se iza simulovanog ugovora odoživotnom izdržavanju krije poklon zakonskim nasljednicima ili drugom

licu, čiju vrijednost treba uračunati u zaostavštinu, mora tražiti da se toutvrdi.

22

Page 23: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 23/29

(Vrhovni sud Bosne i Hercegovine, broj Gž-1550/74-M.Ubavić,op. cit. str. 81, odl. br. 7).

*Odredba člana 122. Zakona o nasljeđivanju ne isključuje mogućnost

zaključenja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, po pravnim pravilimaimovinskog prava, kojim se jedan ugovornik obavezuje udzržavatidrugog ugovornika, a u kome drugi ugovornik izjavljuje da mu još zasvog života ustupa u vlasništvo svu svoju imovinu ili jedan njezin dio.Ako ispunjava druge pretpostavke za valjanost ugovora i ako je sastavljenu obliku koji je propisan zakonom, takav ugovor važi ako nije ovjeren odsuda u smislu odredbe čl. 122 Zakona o nasljeđivanju.

(Vrhovni sud Republike Hrvatske, broj Gž-4367/73 od16.10.1974. godine-J. Čuveljak, Nasljednorpavni ugovor... str. 63).

*Obaveza davaoca izdržavanja po ugovoru o doživotnom izdržavanju jetrajne prirode, pa svaki novi događaj i postupak u vezi sa izvršenjem teobaveze predstavlja novi činjenični osnov za pobijanje tog ugovora, zbogčega u takvom slučaju nema mjesta prigovoru presuđene stvari.

(Vrhovni sud Srbije, broj Gž-696/76-Zbirka sudskih odlukaVrhovnog suda Srbije iz oblasti građanskog prava 1973-1986... str.166, odl. br. 816; R. Ćosić i T. Krsmanović op. cit. str. 124, odl. br.1256).

*Načelo ekvivalentnosti, koje inače važi za dvostrano teretne ugovoregrađanskog prava, ne može se primeniti kod ugovora o doživotnomizdržavanju. Ovim ugovorom davalac izdržavanja se obavezuje da unaknadu za imovinu izdržavnog lica, izdržava primaoca izdržavanja donjegove smrti. Pošto je momenat smrti buduća neizvesna okolnost, to nivrednost obaveze davaoca izdržava u momentu zaključenja ugovora nije

 poznata. Vrednost te obaveze može da bude znatno manja ili da znatnonadmaši vrednost imovine primaoca izdržavanja, koja je predmetugovora, u zavisnosti od dužine života primaoca izdržavanja. Stoga se

ugovor o doživotnom izdržavanju ne može smatrati ni nezakonitim ninemoralnim pravnim poslom, samo zbog činjenice što su davanjaučinjena primaocu izdržavanja manja od vrednosti imovine koju je onostavio davaocu izdržavanja u naknadu za izdržavanje. Ovaj ugovor uodnosu na nesrazmjeru u uzajamnim davanjima bio bi nemoralan, sobzirom na zdravstveno stanje primaoca izdržavanja, ako je davalacizdržavanja znao za njegovu blisku smrt.

(Vrhovni sud Srbije, broj Gž-2254/77-Zbirka sudskih odlukaVrhovnog suda Srbije iz oblasti građanskog prava 1973-1986... str.

161, odl. br. 791).

23

Page 24: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 24/29

*Imovina stečena na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju smatrase zajedničkom imovinom bračnih drugova iako je jedan bračni drugsklopio taj ugovor.

(Vrhovni sud Srbije, broj Rev-87/79 od 09.04.1979. godine-D.

Medić i H. Tajić, op. cit. str. 151; Zbirska sudskih odluka, knjiga IV,sveska 2, odl. br. 115).

*Ugovor kojim jedna ugovorna strana za svog života predaje čitavuimovinu drugoj ugovornoj strani, a ova se obavezuje na izdržavanje donjezine smrti, nije ugovor nasljednog prava, pa se zbog toga na taj ugovor ne primjenjuju propisi o formi iz Zakona o nasljeđivanju, već opći propisigrađanskog prava.

(Vrhovni sud SR Slovenije, broj Ips-118/79 od 29.05.198.

godine).*Nema mjesta poništenju ugovora o doživotnom izdržavanju po

 pravilima obligacionog prava o prekomernom oštećenju, jer je ugovor odoživotnom izdržavanju po svojoj prirodi teretan, a u isto vrijemealeatoran.

(Vrhovni sud Srbije, broj Rev-2568/81-Zbirka sudskih odlukaVrhovnog suda Srbije iz oblasti građanskog prava 1973-1986... str.163, odl. br. 802).

*Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju tek smrću primaocauzdržavanja postaje davalac uzdržavanja vlasnik njegovih nekretnina.Zato za života primaoca uzdržavanja ne može davalac uzdržavanja

 prenijeti vlasništvo tih nekretnina na drugu osobu (čl. 120 ZN).(Vrhovni sud Hrvatske, broj Rev-1682//1 od 20.01.1982.

godine-M.Žuvela i T. Josipović-Informator, broj 1995/4318-4319,Sudska praksa, broj 22, male stranice, str. 16, odl. 122).

*U slučaju postojanja dva ugovora o doživotnom izdržavanju, od kojih je

 prvi raskinut, a drugi proizvodi pravno dejstvo, davalac izdržavanja iz prvog ugovora može ostvariti pravo na naknadu štete za dato izdržavanjesamo u odnosu na primaoca izdržavanja i njegove nasljednike, ali ne i uodnosu na davaoca izdržavanja iz drugog ugovora.

(Okružni sud u Kragujevcu, broj Gž-1398/82-M.Ubavić, op.cit., str. 79-80, odl. br. 1).

*Ugovor o doživotnom izdržavanju zaključen između roditelja i djece ne predstavlja ugovor kojim se raspolaže budućim nasljeđem, već obostrano

teretan ugovor koji je punovažan ukoliko ispunjava uslove predviđenezakonom.

24

Page 25: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 25/29

(Vrhovni sud Srbije, broj Rev-1390/82 – R- Ćosić, op. cit, str.130, odl. br. 1058).

*Kad je ugovorom o doživotnom izdržavanju ugovoreno izdržavanje i bračnog druga primaoca izdržavanja, a taj bračni drug umre poslijezaključenja ugovora, onda davalac izdržavanja nije u obavezi da izdržavadrugog bračnog druga, sa kojim primalac izdržavanja kasnije zaključi

 brak.(Vrhovni sud Srbije, broj Rev-1572/84-N.Stojanović, op. cit.

str. 175; Zborka sudskih odluka Vrhovnog suda Srbije iz oblastigrađanskog prava 1973-1986.... str. 161, odl. br. 790).

*Ako je ugovorom o doživotnom izdržavanju stipulisano da imovina koja je predmet ugovora prelazi na davaoca izdržavanja poslije smrti primaocaizdržavanja, onda primalac izdržavanja zadržava pravo svojine na svimstvarima koje su predmet ugovora i njome može raspolagati. Na osnovuugovora o doživotnom izdržavanju davalac izdržavanja stiče samoobligacionio pravo, a ne i stvarno pravo na imovinu primaocaizdržavanja.U ovakvom slučaju samo primalac izdržavanja je aktivno legitimisan datraži naknadu štete prouzrokovane na imovinu koja je predmet ugovora odoživotnom izdržavanju.

(Vrhovni sud Srbije, broj Rev-1340/85-R. Ćosić, op. cit. str.132, odl. br. 1071).

*Kad vlasnik otuđi istu nepokretnost putem ugovora o doživotnomizdržavanju i putem ugovora o poklonu različitim licima, onda je jači u

 pravu sticalac na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju koji je ranijesklopljen, jer je to teretni ugovor. Prema tome, u konkurenciji teretnog idobročinog ugovora, jači je sticalac koji je zaključio teretni ugovor.

(Vrhovni sud Makedonije, broj Rev-87/86 od 28.01.1986.

godine-sudska praksa broj 1986/7, str. 45).

*Kad postoje dva ugovora o doživotnom izdržavanju, koji se odnose naistu imovinu, imovina prelazi na onog davaoca izdržavanja čiji je ugovor na pravnoj snazi u trenutku smrti primaoca izdržavanja. Takav ugovor može se raskinuti i prećutno, a ne samo sudskom odlukom ilisporazumno.

(Vrhovni sud Makedonije, broj Rev-771/86-M. Ubavić,op.cit.,str. 80, odl. br. 2).

25

Page 26: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 26/29

*Kad primatelj uzdržavanja ugovorom o doživotnom uzdržavanjuvišestruko otuđuje iste nekretnine, kod ocjene stjecanja prava vlasništvasud odlučuje o jačem pravu primjenom načela morala društva, savjesnostii poštenja i zabrane zaloupotrebe prava.

(Vrhovni sud Hrvatske, broj Rev-2583/86-M. Ubavić, op. cit.,str. 80, odl. br. 2).

*Da li je u pitanju ugovor o doživotnom izdržavanju ili poklon ceni se prema sadržini ugovora, a ne prema nazivu koji su mu stranke dale.

(Vrhovni sud Vojvodine, broj Rev-290/87-M. Ubavić, op. cit.,str. 83, odl. br. 14).

*Da bi se ugovor o doživotnom uzdržavanju mogao smatrati ugovorom o

darovanju, potrebno je da već u trenutku zaključenja taj ugovor  predstavlja nesrazmjernu i sigurnu korist za davatelja uzdržavanja.(Vrhovni sud Hrvatske, broj Rev-2229/86 od 17.02.1987.

godine).

*U slučaju konkurencije dva ugovora o doživotnom izdržavanju, jače pravnu snagu ima ugovor koji je zaključen ranije, a nije bio poništen iliraskinut.

(Vrhovni sud Makedonije, broj Rev-833/88 od 20.12.1988.godine-N.Stojanović, op. cit. str. 177).

*Ugovor o doživotnom izdržavanju, kojim se primalac izdržavanjaobavezuje da će za života ustupiti u svojinu svoju imovinu ili njen diodavaocu izdržavanja, ne zaključuje se u formi propisanoj u članu 120Zakona o nasljeđivanju, već u opštoj formi s obzirom na predmet

 prestacije (za prenos prava svojine na nekretninama u formi iz člana 9.ZPN).

(Vrhovni sud Bosne i Hercegovine, broj Rev-358/87 od

14.04.1988. godine-Bilten VS biH, broj 1988/4, odl. br. 125).

*Za ugovor o doživotnom uzdržavanju kojim je vlasništvo nekretnina zaživota primaoca uzdržavanja prešlo na davaoca uzdržavanja, zahtjeva se

 pismeni oblik, a nije potrebno da ga sudac ovjeri.(Vrhovni sud Hrvatske, broj Rev-2570/87 od 29.06.1988.

godine-Pregled sudske prakse VSH, broj 42, odl. br. 60).

*Samo okolnost što je primatelj uzdržavanja zaključio ugovor o

doživotnom uzdržavanju s više osoba (davatelja uzdržavanja) kojima su predmeti iste nekretnine, ne čine ugovor ništavim , a o stjecanju prava

26

Page 27: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 27/29

vlasništva na nekretninama što su predmet tih ugovora rješava se u posebnoj parnici po pravilu o jačem pravu (član 41. ZOVO).

(Vrhovni sud Hrvatske, broj Rev-1421/88 od 15.09.1988.godine-I.Crnić, Zakon o nasljeđivanju... str. 191; Bilten VS Srbije,

broj 2006/4, str. 195.)

*Valjano se ugovorom o doživotnom uzdržavanju obuhvaćene pokretnestvari, iako nisu navedene pojedinačno, ali su navedene dovoljnoodređeno, odnosno kad su ugovornom odredbom odredive (čl. 122 st. 3).

(Vrhovni sud Hrvatske, broj Rev-2772/87 od 28.12.1989.godine-Pregled sudske prakse VSH, broj 47, odl. br 101).

*Kad je davatelj uzdržavanja preuzeo nedjeljivu obavezu uzdržavanja prema dvojici primatelja uzdržavanja, prijelaz prava vlasništva vezan jeza ispunjenje ugovora u cijelosti prema obojici primatelja uzdržavanja.

(Vrhovni sud Hrvatske, broj Rev-1987/89 od 28.02.1990.godine-V.Šeparević, op. cit. str. 200).

*Ugovor o ustupanju imovine za života uz obavezu doživotnogizdržavanja izjednačava se sa ugovorom o doživotnom izdržavanjuregulisanim odredbama Zakona o nasljeđivanju, iako nije ovjeren odsudije, pa zakonski nasljednici ne mogu zahtjevati redukciju raspolaganjaovim ugovorom radi namirenja nužnog nasljednog dijela.

(Vrhovni sud Bosne i Hercegovine, broj Rev-682/89 od14.06.1990. godine-Bilten VS BiH, broj 1990/3, odl. br. 74.).

*Nema aktivnu legitimaciju za vođenje spora radi poništenja ugovora odoživotnom izdržavanju lice koje nije ni zakonski ni testamentarninaslednik pokojnog primaoca izdržavanja.(Vrhovni sud Srbije, broj Rev-6356/97 od 02.12.1997. godine-R.Ćosić

i T. Krsmanović, op. cit., str. 39, odl. br. 342).

*Predmet ugovora o doživotnom izdržavanju mora biti u svojini primaocaizdržavanja u trenutku zaključenja tog ugovora.

(Vrhovni sud Srbije, broj 1814/98 od 24.09.1998. godine-Sudska praksa, broj 2000/9-10 st. 30).

*Osnovni uslov za postojanje aleatornosti kod ugovora o doživotnom

izdržavanju je da budući događaj-smrt primaoca izdržavanja, bude za

27

Page 28: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 28/29

ugovorne strane neizvjestan u subjektivnom, a ne isključivo uobjektivnom smislu.

(Savezni sud, broj Gzs-19/96) od 24.06.1999. godine).

*Faktičko pružanje izdržavanja prije zaključenja ugovora o doživotnomizdržavanju ne utiče na njegov nastanak, ali je od značaja za procesnuništavost ugovora zbog povrede dobrih običaja (čl. 103).

(Vrhovni sud Srbije, broj REv-31//96 od 28.10.1999. godine-Bilten sudske prakse Okružnog suda u Beogradu, broj 2001/55, str.121).

*Okolnost da je primalac izdržavanja zaključio ugovor o doživotnomizdržavanju sa više lica (davaoci izdržavanja) kojima su predmet iste

nekretnine, sama za sebe, ne čini ugovore ništavim.Ovakvi ugovori, ukoliko su zaključeni u skladu sa odredbom izčlana 120 stav 1 Zakona o nasljeđivanju bili bi ništavi ukoliko postojedrugi razlozi za njihovu ništavost koje imaju u vidu odredbe člana 103-110. Zakona o obligacionim odnosima.

O sticanju prava vlasništva na nekretninama koje su predmet tihugovora rješava se po pravilima o jačem pravu (član 41 Zakona oosnovnim svojinsko pravnim odnosima).

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj Rev-57/00 od19.10.2000. godine-Domaća i strana sudska praksa, broj 2006/15, str.43, Bilten VS RS, broj 2004/I, odl. br. 84).

*Kada isto lice zaključi u pogledu određene imovine ugovor odoživotnom izdržavanju, pa potom za istu imovinu sastavi testament predsvjedocima, a zatim ugovor o poklonu, ima se uzeti da je punovažanugovor o doživotnom izdržavanju.

(Okružni sud u Čačku, broj Gž-75/01 od 30.01.2001. godine-Sudska praksa iz oblasti imovinskih odnosa... str. 58-59).*Kad se tužbom traži poništenje ugovora o doživotnom uzdržavanju, a

kao razlog navodi i nedostatak oblika, nema osnova za udovoljenjetužbenom zahtjevu, jer istaknuti razlog ima za posljedice ne poništenjenego ništavost ugovora, a zahtjev za utvrđenje ništavosti ugovora nije

 postavljen u tužbi.

(Vrhovni sud Republike Hrvatske, broj Rev-1519/98 od16.05.2001. godine-Izbor odluke VSRH broj 2001/2, odl. br. 23).

*Kad primalac izdržavanja nepokretnost koja je predmet ugovora o

doživotnom izdržavanju na koju je zadržao pravo svojine i državine svedo svoje smrti, u međuvremenu razmjeni za drugu nepokretnost

28

Page 29: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

7/16/2019 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju

http://slidepdf.com/reader/full/ugovor-o-dozivotnom-izdrzavanju-5634f87113dbc 29/29

ugovorom o razmjeni nepokretnosti sa trećim licem, razmjenjenanepokretnost ne može predstavljati predmet ugovora o doživotnomizdržavanju po osnovu „transformacije“ i „kontinuiteta“ imovine.

(Vrhovni sud Srbije, broj Gzz-407/01 od 04.07.2001. godine-Sudska praksa iz oblasti imovinskih odnosa... str. 54-55).

*Ugovor o doživotnom izdržavanju koji nije zaključen po odredbamaZakona o nasljeđivanju već po opštim pravilima ugovornog prava, jeneimenovani kvazi ugovor o doživotnom izdržavanju, čija se važnost

 procjenjuje po odredbama Zakona o obligacionim odnosima.

(Vrhovi sud Srbije, broj Rev-3401/01 od 21.09.2001. godine-

Izbor sudske prakse broj 2003/7-8, odl. br. 42).

U Banja Luci, 02.02.2010 godine.