SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKLUTET POSLOVNE EKONOMIJE

SEMINARSKI RAD

UPRAVLJANJE KAMATNIM RIZIKOM

PREDMET: Upravljanje financijskim rizicima

PROFESOR: Prof.dr. Bogdana Vujnović-Gligorić

ASISTENT: Mc.sr. Muhamed Softić

STUDENT: Andrea Pavlović

BR. INDEKSA: 0272-10/RFBO

SMJER: Menadžment finansija, bankarstva i osiguranja

SEMESTAR: IV.

Travnik, lipanj, 2011.godina

SADRŽAJ

UVOD1

1.TRŽIŠNI RIZICI 2

2.UPRAVLJANJE RIZIKOM KAMATNE STOPE 4

3.OBLICI RIZIKA KAMATNE STOPE 5

4.UČINIC KAMATNOG RIZIKA NA BANKARSTVO 7

4.1.Utjecaj kamatne stope na depozite i kredite 8

4.2.Utjecaj kamatne stope na vrijednosne papire 9

4..Utjecaj kamatne stope na tržišnu vrijednost banke 10

4.4.Utjecaj kamatne stope na neto kamatnu maržu 12

5. MODELI MJERENJA KAMATNOG RIZIKA 12

6.STRATEGIJA ZAŠTITE BANKA OD KAMATNOG RIZIKA 14

7.ZAKLJUČAK 15

8.LITERATURA 16

UVOD

Upravljanje tržišnim rizicima jedan je od najznačajnijih oblika upravljanja rizicima u

suvremenom bankarstvu. Valutni rizik, rizik promjene kamatne stope, rizik promjene

cijena vrijednosnica i rizik likvidnosti najvažniji su pojavni oblici nekreditnih rizika u

našim bankama. Uspješne banke od neuspješnih banaka u budućnosti će se razlikovati

po pravodobnom prepoznavanju rizika te kreiranju modela upravljanja i kontrole.

Kako dizajnirati financijski sustav na način da izdrži eksterne uvjete, koje regulatore da

bi takav sustav izbjegao krizu, pitanja su kojima se posljednjih godina u značajnoj mjeri

bavi ekonomska znanost. Nećemo pogriješiti ako utvrdimo da je monetarnu povijest

moguće proučavati kroz povijest kriza, stoga je pravodobno prepoznavanje rizika koji

mogu uvjetovati bankovnu krizu od iznimne važnosti.

On je to teži ako imamo u vidu da banke ubrzano ulaze u poslove trgovanja s

vrijednosnim papirima ili derivativnim instrumentima, špekulativne operacije, banko

osiguranje i čitav niz novih poslova koji su daleko od klasičnog poimanja bankarstva.

Širenje djelokruga poslovanja sve više izlaže banke novim rizicima. Preciznije, banke su

danas postale „proizvođači“ rizika, one ih preuzimaju, transformiraju i ugrađuju u svoje

proizvode i usluge. Zbog toga je pravodobno i adekvatno upravljanje rizicima jedna od

najvažnijih komparativnih prednosti koju banka može imati.

Kroz ovaj rad ćemo vidjeti oblike kamatnog rizika u bankarstvu čijom spoznajom banka

može poduzeti određene mehanizme zaštite. Utjecaj kamatnog rizika na financijsko

stanje banke promatra se kroz utjecaj na ekonomsku vrijednost i tržišnu vrijednost

banke.

1

1.TRŽIŠNI RIZICI

Ulaskom inozemnih banaka u naš bankovni sustav i širenjem financijskog tržišta, u

Bosni i Hercegovini je bankarstvo u velikoj mjeri prihvatilo metode i instrumente

evaluacije i upravljanja rizicima primjerene bankarstvu u razvijenim tržišnim

privredama.

Razvoj modela za mjerenje izloženosti rizicima i investiranjem sredstava u razvoj risk

menadžmenta unutar banaka, rezultirao je velikim pomakom u upravljanju rizicima te

pridavanju sve većeg značenja takozvanim nekreditnim rizicima: tržišnim i operativnim

rizicima.

Banke su pravilno uočile da je upravljanje tržišnim i operativnim rizicima područje na

kojemu će se u budućnosti razlikovati uspješne banke od neuspješnih banaka.1 Rizik

promjene kamatne stope je, osim kreditnog rizika i rizika likvidnosti, jedan od najstarijih

bankovnih rizika. Izloženost riziku promjene kamatne stope ovisi o visini, strukturi i

politici formiranja aktivnih i pasivnih kamatnih stopa banke. U poslovanju banaka

moguće je sresti fiksne kamatne stope, tržišne – promjenjive kamatne stope vezane za

neki od tržišnih indeksa (npr. EURIBOR) te administrativne – promjenjive kamatne

stope (koje se mogu mijenjati sukladno procjeni banke).

Administrativna kamatna stopa je trenutno dio standardne ponude banaka u BiH,

naročito u području kreditiranja fizičkih osoba. U pristupu rangiranja upravljanja

tržišnim rizicima upravljanje rizikom promjene kamatne stope u našim bankama je

slabije zastupljeno od upravljanja izloženosti valutnom riziku To je dijelom posljedica

nedostatka bankovne regulative koja bi propisivala ograničenja izloženosti riziku

promjene kamatne stope. Banke su tek na početku procesa kreiranja modela i

instrumenata s ciljem aktivnog upravljanja ovim rizikom.

1 http://www.google.ba/search?q=hrcak.srce.hr%2Ffile%2F41475&ie=utf-8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:hr:official&client=firefox-a&source=hp&channel=np;doc.dr.IvicaPrga

2

Vjerojatno najjednostavniji instrument koji banke mogu koristiti za zaštitu od izloženosti

rizika promjene kamatne stope je swap kamatnih stopa. Ovaj se instrument može

koristiti s obzirom na činjenicu da su na strani pasive naših banaka važan izvor sredstava

krediti inozemnih financijskih institucija koji se najčešće plasiraju uz tržišnu kamatnu

stopu.

Tako su ovi izvori, sa stajališta rizika promjene kamatnih stopa, zapravo kratkoročni

izvori. Ukoliko ih banka koristi za plasiranje sredstava uz fiksnu kamatnu stopu (npr. u

kredite ili obveznice), tada je ona izložena riziku promjene kamatne stope. Ulaskom u

posao swap kamatnih stopa (zamjenom obveza vezanih u tržišnu stopu za one uz fiksnu

stopu), banke bi mogle izjednačiti svoje aktivne i pasivne stavke uz fiksnu kamatnu

stopu te se na taj način u potpunosti zaštititi od rizika promjena kamatnih stopa.

U Bosni i Hercegovini ne postoje javno objavljeni i transparentni detaljni podaci o

izloženosti riziku promjene kamatnih stopa banaka. Jedini dostupni podaci su oni iz

godišnjih izvještaja banaka koji su složeni po svim valutama zajedno i time samo

“prikrivaju” prave izloženosti. Kako je većina stavaka aktive i pasive banaka vezana uz

administrativnu kamatnu stopu, moguće je zaključiti da izloženost ukupnog bankovnog

sustava riziku promjena kamatne stope ne bi trebala biti značajna.

3

2. UPRAVLJANJE RIZIKOM KAMATNE STOPE

Poslovne banke obavljajući svoja dva temeljna posla: prikupljajući depozite i

pribavljajući sredstva od fizičkih i pravnih osoba u zemlji i inozemstvu te odobravajući

kredite izlažu se riziku kamatne stope. Rizik kamatne stope bi se mogao definirati kao

izloženost bankinog financijskog stanja nepovoljnom kretanju kamatnih stopa.2

Rizik kamatne stope utječe na novčane tijekove po bilančnim i izvan bilančnim

pozicijama banke.

Kamatnrizik se može definirati kao rizik držanja otvorene pozicije u dužničkim

vrijednosnim papirima i drugim financijskim instrumentima vezani kamatnom stopom

kao odnosnom veličinom. Upravljanje kamatnom stopom predstavlja temeljni element

pouzdanosti i sigurnosti svake banke. Upravljanje rizikom uključuje upravljanje aktivom

i pasivom banke u nastojanju kontroliranja utjecaja promjene kamatnih stopa na

financijski rezultat banke.

Značenje i posebnost upravljanja rizikom kamatne stope razlikuju se od banke do banke,

a ovisi o veličini banke, prirodi i složenosti njezinih pozicija aktive i obveza, visini

njezinih pozicija izloženih riziku kamatne stope, rizične tolerancije banke i njezinog

rizičnog profila.

Praćenjem i predviđanjem kretanja kamatnih stopa i njihovih učinaka banka može

utvrditi model upravljanja rizikom kamatne stope kako bi ga izbjegla ili umanjila. Banke

bi trebale oblikovati adekvatnu kamatnu politiku definisati tehnike mjerenja kamatnog

rizika te načine osiguranja banke od promjene kamatnih rizika.

2 Živko, I. „Bankarstvo“ (scripta), Mostar, 2010.godine, str 91

4

3. OBLICI RIZIKA KAMATNE STOPE

Najčešći oblici rizika kamatnih stopa su 3:

rizik od promjene cijena

temeljni rizik

rizik krivulje prinosa

rizik opcionalnosti

Rizik od promjene cijena (engl.ripricing risk) javlja se u bankovnom poslovanju jer

banka katkad ugovara fiksne, a katkad ugovara promjenjive kamatne stope na plasmane i

izvore sredstava. Banka također obavlja i ročnu transformaciju sredstava budući da

potraživanja i obveze banke nemaju isti rok dospijeća, dok eventualne promjene

kamatnih stopa mogu izazvati nepovoljne učinke na poslovanje banke.

Temeljni rizik (engl. bassis risk) nastaje u praksi zbog neperfektne korelacije koja

postoji između promjena aktivnih kamatnih stopa koje je banka naplatila i pasivnih

kamatnih stopa koje banka plaća na neke pozicije imovine, obveza i izvan bilančne

pozicije. Tako postoji razlika između kretanja kamatnih stopa vezanih za tromjesečne

depozite i kredite dane uz fluktirajuću kamatnu stopu.

Rizik krivulje prinosa ( engl. yield curve risk) je rizik vezan za tečaj vrijednosnih papira,

koji utječe na bankine prihode i ekonomsku vrijednost.

Rizik opcionalnosti (negl. optionality risk) predstavlja rizik vezan za neke od opcija

koje se pojavljuju uz neke od oblika imovine, obveza i izvan bilančnih pozicija banke,

npr. različiti oblici obveznica ili pravo deponenata takvog depozita da svoj depozit može

povući iz banke kada god to poželi.

3 Principles fot the Menegament and Supervision on Interes Rate Risk, Basel Committee of Banking Supervision, listopad 2003.

5

Promjene kamatnih stopa u banci stvaraju određene učinke na pozicijama depozita i

kredita, na novčanim tijekovima i na tržišnoj vrijednosti banke. Najopćenitiji, ali i

najtemeljitiji pokazatelj promjene, odnosno rizika kamatne stope je neto kamatna marža.

Ona se izračunava sljedećom relacijom:4

Neto – kamatna marža = Prihodi od kamate−Rashodi od kamate

Prosjeć na kamatonosnaaktiva

Primjer 1.

Ako je prosječna kamatonosna aktiva tijekom godine bila 1000 milijuna KM, prihodi od

kamate 120 milijuna KM i rashodi od kamate 70 milijuna KM, tada će neto kamatna

marža biti :

( 120 – 70 ) / 1000 = 5%

Procjenom neto kamatnih marži može se zaključiti da smanjenje može nastati

smanjenjem kamatnih prihoda, povećanjem kamatnih rashoda te povećanjem ili

smanjenjem kamatonosne aktive, ali i povećanjem ili smanjenjem svih triju veličina u

neproporcionalnim relacijama.

Primjer 2.

Ako na tržištu depozita dođe do povećanja kamatnih stopa, kamatni rashodi banke

nastali zbog potrebe financiranja aktive iz prethodnog primjera povećavaju se za 5%,

kamatni prihodi također rastu zbog rasta troškova pribavljanja izvora sredstava za 6% te

prosječna amatonosna aktiva raste za 10% neto kamatna marža će biti :

( 127.2 – 73.5 ) /1100 = 4.88%

Poslovna politika banke treba biti usmjerena na trajno i stabilno održavanje veličine neto

kamatne marže, odnosno na njezino povećanje u granicama mogućeg.

4 Madura.J.,Financial Markets and Institutions, Thomson- South-West, Ohio, 2002, str.534

6

4. UČINCI KAMATNOG RIZIKA U BANKARSTVU

Pojedinci i poduzeća vode računa o razini i kretanju kamatnih stopa, zbog utjecaja

kamatnih stopa na njihovo poslovanje. Banke kao financijske institucije žele predvidjeti

rast ili pad kamatnih stopa kako bi iskoristile takve trendove u njihovim kretanjima te

ostvarile veće prihode od kreditnih plasmana, tj. zaštitile se od povećanih troškova

prikupljenih sredstava.

Kamatni rizik u bankarskom poslovanju može se pojaviti u različitim oblicima, dakle

može utjecati i na bilančne i izvan bilančne pozicije.5 Posebna pozornost treba biti

usmjerena na shvaćanje uzajamne povezanosti rizika kamatne stope, kreditnog rizika i

rizika likvidnosti u bankarskom poslovanju.

Porast kamatnih stopa u okruženju znači za korisnike kredita banke veću vjerojatnost

njihova neizmirenja obročnih obveza prema banci. Problemi u otplati zbog rasta

kamatnih stopa mogu se pojaviti u obliku rasta visine anuiteta koji zajmotražitelj mora

platiti ili zbog povećanih troškova koji smanjuju zaradu zajmotražitelja iz koje otplaćuje

kredit.

Riječ je o postojanju utjecaja kamatnog rizika na izraženiji kreditni rizik. Banka bez

stabilnih izvora sredstava teško može podnijeti pritisak rasta kamatne stope na svoju

zaradu jer ovisi o međubankarskom tržištu, za razliku od onih banaka koje ih imaju ili

imaju pristup novčanom ili tržištu financijskih izvedenica (derivata).

5 Živko, I. „Bankarstvo“ (scripta), Mostar, 2010.godine,str. 203

7

4.1.Utjecaj kamatne stope na depozite i kredite

Promjena kamatnih stopa utječe na visinu ostvarenih prihoda i troškova banke.6 Glavni

izvor prihoda u bankarskom poslovanju svakako je aktivna kamatna stopa koju banka

zaračunava na kreditne plasmane što ih odobrava klijentima. Iznenadno mijenjanje

kamatne stope imat će za posljedicu i mijenjanje kamatnih prihoda banke. Kad se

kamatna stopa mijenja, mijenja se i vrijednost kredita odobrenih s fiksnom kamatnom

stopom. Ako bi kamatne stope rasle, vrijednost bi tih kredita padala.

Na taj način, banke kao kreditori susreću se s jedne strane s oportunitetnim troškom

izmakle koristi, a s druge s povoljnošću zaračunavanja viših kamatnih stopa pri

odobravanju novih kredita s ugovorenom fiksnom kamatnom stopom. Kad bi kamatne

stope na tržištu padale, banke bi se kao kreditori suočili, s jedne strane, s gubitkom po

kamatnim prihodima na novoodobrene kredite, a, s druge, s korisnošću zaračunate više

kamatne stope po odobrenim kreditima u odnosu prema nižim kamatnim stopama na

tržištu.

U strukturi troškova banke dominira pasivna kamatna stopa koju ona plaća na

pribavljene depozite i druge izvore sredstava. Iznenadno mijenjanje kamatnih stopa

može ostaviti utjecaja u poslovanju banke temeljem visine prikupljenih depozita i

troškova njihova pribavljanja. Pri pojavi rasta kamatnih stopa, deponenti žele povući

svoje depozite, pogotovo ako postoji takva ugovorena mogućnost prijevremenog

povlačenja depozita, kako bi ostvarili veće prihode od investiranja po većim kamatnim

stopama.

Banka se u tom slučaju susreće s problemom održavanja likvidnosti. Zbog povlačenja

depozita banka mora nadoknaditi povučeni iznos (kvantitativni efekt) u svojoj bilanci, a

pri novom zaduženju plaćat će sredstva po novim, višim kamatnim stopama (troškovni

efekt). U suprotnomu, ako banka ne uspije nadoknaditi izgubljeni iznos sredstava,

prisiljena je smanjiti obujam svoje bilance.

6 Živko, I. „Bankarstvo“ (scripta), Mostar, 2010.godine, str.204

8

U slučaju pada kamatnih stopa banci prijeti opasnost pokušaja prijevremene otplate

kredita, čime se prisiljava na odobravanje kredita po nižim kamatnim stopama.

4.2. Utjecaj kamatne stope na vrijednosne papire

Svaka banka u svojem poslovanju uz kredite ulaže i u različite vrijednosne papire. U

portfelju vrijednosnih papira mogu se naći najčešće visoko likvidni državni vrijednosni

papiri, ali i vrijednosni papiri osoba povezanih s bankom te drugih poduzeća. Promjene

kamatnih stopa imaju utjecaja i na tu poziciju bilance banke. Kamatne stope utječu na

samu cijenu vrijednosnih papira i na dobit od reinvestiranja ostvarenih prihoda po

vrijednosnim papirima koje banka drži.7

Posebnom utjecaju promjena kamatnih stopa izložena je vrijednost obveznica

(vrijednosnih papira s fiksnim kamatnim stopama) koje se nalaze u portfeljima banaka.

Kad se govori o utjecaju koje promjene kamatne stope imaju na obveznice, potrebno je

upozoriti na temeljni teorem, po kojemu je vrijednost obveznica postignuta na tržištu

obrnuto proporcionalna visini kamatnih stopa. Kako kamatne stope rastu, banka se

susreće s problemom pada tržišne vrijednosti obveznice, ali i s rastom prihoda koje tada

ostvaruje reinvestiranjem po višim kamatnim stopama.

Kada kamatne stope padaju, banka se susreće s rastom vrijednosti obveznica i nižim

prihodima od reinvestiranja po nižim kamatnim stopama. U kontekstu razmatranja

utjecaja promjene kamatnih stopa na vrijednost obveznice potrebno je imati u vidu i

druga obilježja obveznica u portfelju banaka, kao što su: vrijeme dospijeća vrijednosnog

papira, nominalna kamatna stopa koju vrijednosni papir nosi i sustav amortizacije

vrijednosnog papira. S druge strane, može se reći kako je i vrijednost dionica pod

dvostrukim utjecajem promjene kamatnih stopa.

7 Živko, I. „Bankarstvo“ (scripta), Mostar, 2010.godine, str.205

9

Ako se u zemlji, zbog provođenja restriktivne monetarne politike, može očekivati rast

kamatnih stopa, time će i troškovi financiranja poduzeća rasti te će padati očekivana

dobit poduzeća. Budući da je vrijednost dionica izravno vezana za visinu dobiti

poduzeća, manja profitabilnost znači i manju vrijednost dionica na tržištu.

Nadalje, pojavljuje se zainteresiranost investitora da zbog rasta kamatnih stopa

restrukturiraju svoje portfelje tako da u njima zamijene dionice obveznicama, što će

dovesti do povećane ponude dionica na tržištu i daljnjeg pada njihove cijene. Mora se

naglasiti da taj odnos između kamatne stope i cijene dionica u portfelju banke nije

vremenski konstantan.

4.3. Utjecaj kamatnih stopa na tržišnu vrijednost banke

Uprava svake banke nastoji ostvariti takve poslovne kombinacije kojima bi podigla

vrijednost svoje banke. Jedan od modela kojima se vrijednost banke može prikazati je

sadašnja vrijednost. Sadašnja vrijednost imovine i obveza banke predstavlja buduće

novčane tijekove od postojeće imovine i obveza s dospijećem od danas pa do najdužeg

roka dospijeća.

Ekonomska vrijednost banke je vrijednost njezine bilance kao portfelja imovine s

fiksnim prihodom, strukturirane u dugoročnim kreditima i kratkoročnim izvorima,

izložene riziku kamatne stope. Imovina koja se promatra ima ugovorene, unaprijed

predvidive novčane tijekove. Kamatni prihodi banke mjere profitabilnost banke, a pod

utjecajem promjene kamatnih stopa.

10

Razlika između neto sadašnje vrijednosti i ekonomske vrijednosti može se pokazati s

pomoću:

razlike u vrijednostima što ih mogu poprimiti neto sadašnja vrijednost (koja

može biti i negativna) i ekonomska vrijednost banke (koja može biti samo

pozitivna).

Razlike u visini zahtijevane stope povrata, koja je viša kod vlasnika banke jer

su izloženi svim rizicima, za razliku od čistih kreditora.

Posebnu pozornost treba usmjeriti na utjecaj kamatne stope upravo na tržišnu vrijednost

banke. Osjetljivost tržišne vrijednosti na promjene kamatne stope bit je ekonomskoga

modela kamatnog rizika. Upravo ekonomski model nudi mogućnost promatranja

kamatnog rizika na dulje razdoblje, uzimajući u obzir utjecaj promjene kamatnih stopa

na ukupne novčane tijekove što se generiraju iz bilance banke. Rast kamatnih stopa

povećava diskontnu stopu kojom se očekivani novčani tijekovi svode na sadašnju

vrijednost, dakle smanjuju vrijednost banke, i obratno. Ovaj bi model trebao u banci

odašiljati signale o promjenama u rizičnoj izloženosti banke kamatnom riziku i o

promjenama što se kao osljedica toga mogu zbiti u zaradi banke.

4.4. Utjecaj kamatnih stopa na neto kamatnu maržu

11

Sa stajališta poslovanja banke, posebna se pozornost mora posvetiti utjecaju promjene

kamatne stope na neto kamatne prihode i neto dobit. Utjecaj kamatne stope na neto

kamatne prihode može biti golem ako rizik kamatne stope nije pozorno upravljan. Može

se reći da jake promjene u kretanju tržišnih kamatnih stopa ili netipična konfiguracija

dugoročnih i kratkoročnih kamatnih stopa utječu na bančine neto kamatne prihode.

Budući da banke financiraju dugoročne plasmane kratkoročnim izvorima, može se

zaključiti da su prihodi aktive vezani za dugoročne kamatne stope. Pa se i zarada po

aktivi sporije prilagođava promjenama u dugoročnim kamatnim stopama. Porast

kratkoročne i dugoročne kamatne stope smanjit će neto kamatni prihod jer će se troškovi

izvora povećati zbog brže prilagodbe promjenama kratkoročne kamatne stope.

5. MODELI MJERENJA KAMATNOG RIZIKA

Razlikujemo 3 modela mjerenja kamatnog rizika:8

revalorizacioni model, model ročnosti, duracioni model.

Revaloriozacioni model polazi od ročne neravnoteže pozicija na strani aktive i obaveza

banke, imajući u vidu da te veličine mogu biti revalorizovane u narednom periodu

uslijed promjene kamatnih stopa. Radi se samo o kamatnim stopama na aktivu i obaveze

koje po ugovorima treba da budu revidirane u sukcesivnim periodima, imajući u vidu

promjene kamatnih stopa na finansijskom tržištu. Sva aktiva i obaveze banaka su

uređene po kriteriju ročnosti. U okviru svakog segmenta ročnosti izračunava se iznos

aktive i obaveza banke i visina neravnoteže sa pozitivnim i negativnim znakom.

Na toj osnovi banke za svaki ročni segment izračunavaju efekte promjene kamatnih

stopa na neto kamatnu maržu.

8 Čirovic, M „Bankarstvo“, Bridge Company , Beograd 2001.godine

12

Model ročnosti zasniva se na promjeni tržišnih vrijednosti aktive i obaveza banke koje

nastaju usljed promjene kamatnih stopa.

Model karakterišu dva principa:

porast kamatne stope smanjuje tržišnu vrijednost aktive i obaveza banke i

obrnuto

dužina roka dospijeća aktive i obaveza utiče na promjenu tržišne vrijednosti

aktive i obaveza banke.

Model se naročito primjenjuje na obveznice koje banke imaju u svojoj aktivi i pasivi, s

tim da se ove vrijednosti stalno revalorizuju u skladu sa promjenama tržišnih kamatnih

stopa. Ovo znači da se primjenjuje permanentna revizija vrijednosti aktive i obaveza

banke u skladu sa kretanjima tržišnih kamatnih stopa.

U ovaj model je ugrađen princip da porast kamatnih stopa smanjuje tržišnu vrijednost

aktiva i obaveza banke, dok pad kamatnih stopa povećava tržišnu vrijednost bankarske

aktive i obaveza.

Duracioni model predstavlja prosječnu dužinu trajanja novčanih tokova po osnovu

aktive i obaveza. Što je duracija veća to je veća osjetljivost cijena aktive i obaveza na

promjene kamatne stope. Kod ovog modela naglasak je na tajmingu odnosno vremenu

novčanih tokova kredita i depozita. Kod duracije se mjeri ponderisano prosječno vrijeme

do ročnosti putem korištenja relativnih sadašnjih vrijednosti novčanih tokova kao

pondera. Posebno je značajno što duraciona analiza uzima u obzir da kredit, koji se

otplaćuje u polugodišnjem roku, stvara mogućnost da banke reinvestiraju po tržišnoj

kamatnoj stopi primljene anuitete poslije svakih šest mjeseci.

6. STRATEGIJE ZAŠTITE BANKA OD KAMATNOG RIZIKA

13

Osnovna strategija zaštite banaka od kamatnog rizika jeste revizija kamatnih stopa u

određenim intervalima koji su unaprijed utvrđeni i najčešće iznose tri ili šest mjeseci.

Za banke je naročito važno da povremeno vrše reviziju kamatnih stopa na plasmane i

kamatnih stopa na izvore sredstava.

Posebno je važno da banke provjeravaju kamatne stope na kredite sa dužim rokovima

kako bi se što više smanjio debalans između kamatne stope na plasmane i kamatne stope

na izvore sredstava.

Pri tome kao odrednicu mogu koristiti referentnu kamatnu stopu koja se formira na

finansijskom tržištu (npr.LIBOR ).

U savremenim tržišnim ekonomijama, banke imaju povećane mogućnosti da izvrše

povećanje/smanjenje kamatnog rizika tj. kamatne izloženosti. Visina kamatne

izloženosti zavisi od strategije koju banke izaberu.

Banke mogu izabrati između dvije strategije:9

strategija averzije prema riziku - teži da smanji kamatnu izloženost na relativno

mali iznos,

strategija namjernog ulaska u relativno veće stepene rizika – povećavaju nivo

kamatne izloženosti.

7. ZAKLJUČAK

9 Čirovic, M. „Bankarstvo“ Bridge Company, Beograd 2001.godine

14

Kroz ovaj rad smo mogli uočiti kakav sve utjecaj kamata može imati na bankarstvo.

Kamatne stope pripadaju skupini najpomnije praćenih ekonomskih varijabli. Različiti

mediji svakodnevno nas izvještavaju o kretanju kamatnih stopa na svjetskim burzama i

slično. One predstavljaju subjekt koji izravno utječe na naš svakodnevni život i imaju

važne posljedice za cjelokupno gospodarstvo.

Kamatne stope utječu na naše odluke hoćemo li trošiti ili štedjeti, hoćemo li kupiti kuću

il obveznicu ili ostaviti novac na štednom računu. One također utječu na ekonomske

odluke kućanstava i poduzeća; poput odluke: hoćemo li uložiti novac u nove pogone ili

štedjeti u banci? Što se tiće kamatnog rizika za BiH banke treba napomenuti da se

kretanje EURIBOR-a (referentne evropske međubankarske stope) nije značajnije

mijenjalo u trenutnoj situaciji na našem tržištu, znači nije došlo do ‘pojeftinjenja’ novca

te stoga banke korekcije radi isključivo radi svoje zarade, odnosno marže.

Ovakav potez je i rezultat povećanog priljeva depozita u banke jer činjenica je da

građani u nekoliko posljednjih godina sve manje ulažu novac u rizična burzovna

poslovanja koja su pod utjecajem raznih globalnih potresa. Inače, na visinu kamate uz

kretanje EURIBOR-a, utiče kreditni rejting odnosno rizik svake pojedinačne zemlje u

koju se novac plasira te sami iznos bankarske marže kao i drugi neželjeni učinci kao što

su loši kreditni plasmani koji su u tranzicijskim zemljama, kakva je i BiH te njezina

politička kriza uvijek veliki.

8. LITERATURA

15

Čirović, M. „Bakarstvo“, Brigde Company, Beograd, 2001.godine

Madura, J. Financial Market and Institutions, Thomson-South-West, Ohio,

2002.godine

Živko, I. „Bankarstvo“ (scripta), Mostar, 2010.godine

Principles fot the Menegament and Supervision on Interes Rate Risk, Basel

Committee of Banking Supervision, listopad 2003.

http :// www . google . ba / search ? q = hrcak . srce . hr %2 Ffile %2 F 41475& ie = utf -

8& oe = utf -8& aq = t & rls = org . mozilla : hr : official & client = firefox -

a & source = hp & channel = np ;doc.dr.IvicaPrga

www.agram-brokeri.hr

www.seebiz.net

www.moj-bankar.hr

www.risk.com

16