JAVNE FINANCIJE 1. Objasnite pojam javnih financija! (Public Finance) grana ekonomike koja se bavi analizom dravnih prihoda i rashoda. Javne financije, poznata i kao ekonomika javnog sektora ili javna ekonomika, usmjerene su na oporezivanje i potronju drave, te na njihov utjecaj na alokaciju resursa i raspodjelu dohotka. Javne financije (eng. Public Economics ili Public Sector Economics) - ekonomska analiza djelovanja drave putem upotrebe dravnih prihoda i rashoda, pri emu se dravni prihodi i rashodi raunski predstavljaju u proraunima javnog sektora. Dravni prihodi i rashodi primjenjuju se kao instrumenti fiskalne politike. Osim putem prihoda i rashoda, drava svoje funkcije obavlja i primjenom drugih instrumenata: nadzor, regulacija, donoenje zakona, monetarna politika. 2. to ini javni sektor?

1

Javni sektor su sve institucije kojima je drava vlasnik i koje proizvode javna dobra i usluge. Javni sektor ini opa drava ( sredinja drava, izvanproraunski fondovi, lokalne jedinice) te javne institucije- javna poduzea, monetarne javne institucije te fiskalne institucije: depozitne( banke u vlasnitvu drave) i nedepozitne fiskalne institucije (mirovinski fond, hrvatski zavod za privatizaciju) Javni sektor obuhvaa dravu na svim razinama vlasti, sredinju banku, razne dravne fondove i agencije te poduzea u dravnom vlasnitvu. Problem nastaje kad treba utvrditi kome pripadaju poduzea u mjeovitom vlasnitvu i drugi subjekti koji su u dravnom vlasnitvu, ali im je primarni cilj stjecanje profita. Obino se u tom sluaju kao kriterij razgranienja uzima nain postavljanja poslovodstva takvih subjekata, odnosno gleda se predstavljaju li ih tijela iji su lanovi izabrani u procesu javnog glasovanja te stoji li iza provoenja odluka tih subjekata dravna prisila ili ne. 3. to ini javni sektor Republike Hrvatske! Politika javnog sektora je potrebna kako bi usmjeravala, korigirala i dopunjavala djelovanje privatnog sektora. Javni sektor Republike Hrvatske ini: 1.sredinja drava ( ministarstva te agencije), izvanproraunski fondovi (hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, hrvatski zavod za zapoljavanje, hrvatske vode, hrvatske ceste, hrvatski fond za privatizaciju), lokalne jedinice(opine, gradovi i upanije) te 2. javne institucije: monetarne javne institucije(ukljuujui Hrvatsku Narodnu Banku, fiskalne institucije(depozitne) i ostale institucije ( ne depozitne) te javna poduzea. Sredinja drava: 13 ministarstava 4 sredinja dravna ureda 13 ureda 9 dravnih upravnih organizacija agencije, zavodi, dravni uredi Lokalna drava - jedinice lokalne i regionalne (podrune) 2

samouprave: 20 upanija 124 grada 426 opina

Izvanproraunski fondovi: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Hrvatski zavod za zapoljavanje Hrvatske vode Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Dravna agencija za sanaciju banaka i osiguranje tednih uloga Hrvatski fond za privatizaciju

4. Po emu se drava razlikuje od ostalih sektora? Institucije javnog sektora karakterizira prije svega: pruaju javna dobra i usluge, nisu osnovane radi stjecanja dobiti- ostvarenu dobit(viak prihoda) duni su uplatiti u proraun te financiraju se porezima, doprinosima i ostalim dravnim(ili lokalnim) prihodima te potporama. Ostali kriteriji razgranienja drave i ostalih sektora: dravne ustanove nude dobra za kolektivnu, a ne privatnu upotrebu (javna, a ne privatna dobra), drava ima funkcije koje se razlikuju od funkcija privatnog sektora, drava se rukovodi naelom opskrbe, a privatni sektor naelom stjecanja dobiti, drava i privatni sektor razlikuju se u pogledu vlasnitva. 5. Objasnite metode pozitivne analize koje se primjenjuju u podruju javnih financija.

3

Metode pozitivne analize Modeli polaze od onog to tvrdi ekonomska teorija ona pomae odrediti imbenike koji mogu utjecati na odreeno ponaanje Metode pozitivne analize imaju cilj utvrditi posljedice promjene ekonomske politike Empirijska istraivanja pokuavaju mjeriti smjer i veliinu uinaka promjene dravne politike na ponaanje ljudi Uobiajeni naini prouavanja su intervjui, drutveni i laboratorijski pokusi te ekonometrijska analiza Da bi se donio stav o poeljnosti dravnih aktivnosti, potreban je neki opi okvir. Veina strunjaka u podruju javnih financija koristi se ekonomikom blagostanja kao takvim opim okvirom.

6. to je ekonomika blagostanja? (Welfare economics) grana ekonomske teorije koja se bavi drutvenom prihvatljivou alternativnih ekonomskih stanja. Teorija blagostanja koristi se da bi se razlikovale okolnosti u kojima je trite neuspjeno od onih u kojima trite uspjeno djeluje. Da bi se donio stav o poeljnosti dravnih aktivnosti, potreban je neki opi okvir. Veina strunjaka u podruju javnih financija koristi se ekonomikom blagostanja kao takvim opim okvirom.

7. Grafiki, pomou Edgeworthove kutije prikaite kako se postie Pareto uinkovita alokacija. (Edgeworthova kutija) grafiko oslikavanje raspodjele u uvjetima 'dva dobra dvije osobe'.

4

Krivulja indiferencije u Edgeworthovoj kutiji

(Pareto Efficient) alokacija resursa u kojoj ni jednoj osobi ne moe biti bolje, a da drugoj ne bude gore.

5

U Pareto uinkovitoj toki, krivulje indiferencije se gotovo dodiruju one su tangenta, a njihove su kosine jednake. Paretova uinovitost standard za procjenu poeljnosti raspodjele sredstava i izvora. Edgeworthova kutija (svaka toka unutar ) prikazuje podjelu dvaju dobara izmeu dvije osobe( ako promatramo ekonomiju koja se sastoji od dvoje ljudi koji troe dvije robe ija je ponuda nepromjenjiva). Te dvije osobe imaju skup krivulja indiferencija koje opisuju njihove sklonosti prema tim dvama dobrima. to se vie krivulje indiferencije pomiu od ishodita, raste korisnost za tu osobu

8. to je Pareto uinkovita alokacija? Pokazatelj uinkovitog djelovanja gospodarstava je Pareto uinkovitost. Pareto uinkovita alokacija ostvaruje se kada ne postoji osoba iji e se poloaj poboljati na raun pogoranja poloaja neke druge osobe. Paretova uinkovitost esto slui kao standard za procjenu poeljnosti raspodjele sredstava i izvora. Ako alokacija nije Pareto uinkovita, ona je rastrona u smislu da je mogue poboljati poloaj jedne osobe bez pogoranja bilo ijeg drugog poloaja. Graf gore

9. to pokazuje krivulja ugovora? Prikaite je grafiki! 6

Postoji niz Pareto uinkovitih toaka unutar Edgeworthover krivulje. Krivulja ugovora je spoj svih Pareto uinkovitih toaka. Da bi alokacija bila Pareto uinkovita(da je na krivulji ugovora), mora postojati toka u kojoj se krivulje indiferencije dviju osoba unutar Edgeworthove kutije dodiruju. U Pareto uinkovitoj alokaciji, krivulje indiferencije se gotovo dodiruju- one su tangenta, a njihove su kosine jednake.

10. Koji je uvjet potrebno zadovoljiti da bi se postigla Pareto uinkovitost? Objasnite to. Pod pretpostavkom da je ponuda dobara nepromjenjiva, uvjet Paretove uinkovitosti jest da granina stopa supstitucije bude jednaka za svakog potroaa. Apsolutna vrijednost kosine krivulje indiferencije pokazuje stopu po kojoj je pojedinac spreman trgovati jednom robom za dodatni iznos druge robe, a zove se granina stopa supstitucije (Pareto efficient) alokacija resursa u kojoj ni jednoj osobi ne moe biti bolje, a da drugoj ne bude gore. U Pareto uinkovitoj toki, krivulje indiferencije se gotovo dodiruju one su tangenta, a njihove su kosine jednake. Granina stopa supstitucije - apsolutna vrijednost kosine krivulje indiferencije. To je stopu pri kojoj je pojedinac spreman trgovati jednom robom za dodatni iznos druge robe. Pareto uinkovitost zahtijeva da bude zadovoljen sljedei uvjet: MRSjsAdam= MRSjsEva 7

11. O emu govori osnovni teorem ekonomike blagostanja? Osnovni teorem ekonomike blagostanja govori da dokle god proizvoai i potroai djeluju kao savreni konkurenti, tj. dok prihvaaju cijene kakve su zadane, tada se uz odreene uvjete pojavljuje Pareto uinkovita alokacija sredstava i izvora. Adam maksimizira korisnost kada je MRSjsAdam = Pj / P s . Eva maksimizira korisnost kada je MRSjsEva = Pj / P s . Konkurentska tvrtka maksimizira korisnost kada je MCj / MC s = MRTjs = Pj / P s . Iz toga slijedi da je MRTjs=MRSjsAdam = MRSjsEva .

12. to pokazuje krivulja moguih korisnosti? Prikaite je grafiki! (Utility Possibilities Curve) grafikon koji pokazuje maksimalni iznos korisnosti pojedinca uz danu razinu korisnosti drugog pojedinca. Izvedena je iz krivulje ugovora Sve toke na krivulji moguih korisnosti su Pareto uinkovite, ali one oznauju razliite distribucije dohotka izmeu dva pojedinca.

Kriterij Pareto uinkovitosti sam po sebi nije dovoljan da bi se vrednovale alternativne alokacije sredstava i izvora. 13. to pokazuje funkcija drutvenog blagostanja? Izbor najbolje toke na krivulji moguih korisnosti proizlazi iz funkcije drutvenog blagostanja.

8

Funkcija drutvenog blagostanja predstavlja stavove drutva o relativnoj zaslunosti pojedinih lanova drutva. Drutvena dobrobit ovisi o korisnostima svakog lana drutva, odnosno: W = F (UAdam, UEva).

14. to su meritorna dobra?

9

10

Meritorno dobro ili dobro posebne namjene je pojam koji je 1959.g. uveo Musgrave da bi opisao robu koja mora biti pribavljena ak i ako ju lanovi drutva ne trae. Dravna pomo umjetnosti esto se opravdava upravo na toj osnovi. Opere i koncerti morali bi biti financirani iz javnih sredstava ak i ako pojedinci nisu spremni dovoljno platiti kako bi se pokrili trokovi tih izvedaba. 15. Kada se moe opravdati dravna intervencija u gospodarstvo? Sluajevi alokativne neuinkovitosti trita tj. situacija kada ne postoje uvjeti za postizanje uinkovitog trinog rjeenja: (1) Opadajui prosjeni trokovi, monopol i ostali sluajevi kada je naruena savrena konkurencija (2) Nepotpune informacije ili visok rizik (3) Javna dobra (4) Postojanje eksternih efekata/vanjskih uinaka Politika alokacije mjere koje se poduzimaju radi promjene naina i veliine ulaganja gospodarskih resursa, a posebice radi uklanjanja nedovoljne uinkovitosti 16. Navedite sluajeve alokativne neuinkovitosti trita. Sluajevi alokativne neuinkovitosti trita tj. situacija kada ne postoje uvjeti za postizanje uinkovitog trinog rjeenja: (1) Opadajui prosjeni trokovi, monopol i ostali sluajevi kada je naruena savrena konkurencija (2) Nepotpune informacije ili visok rizik (3) Javna dobra (4) Postojanje eksternih efekata/vanjskih uinaka (1) Uzroci monotono opadajuih prosjenih trokova: 11

prinosi koji rastu s obujmom proizvodnje ili nedjeljivost kapitala uloenog u proizvodnju Rezultat visoki fiksni trokovi => minimalni kapaciteti potrebni za obavljanje takvih usluga zahtijevaju visoko ulaganje kapitala. Zbog opadajuih prosjenih trokova, ponuai s povoljnijom razinom trokova istiskuju s trita slabije konkurente, nudei proizvod po nioj cijeni. Na tritu preostaje jedan ponua koji odreuje monopolnu cijenu i neuinkovitu koliinu ponude dobra prirodni monopol. Trini rezultati se mogu popraviti npr. tako da drava regulira politiku cijena takvih poduzea, ili da proizvodi sama. (2) Nepotpune ili asimetrino raspodijeljene informacije jedan su od uzroka trinih neuinkovitosti koje nastaju kada ne postoje trita osiguranja, ili je njihovo djelovanje nedovoljno. Asimetrine informacije nastaju kada pojedinac koji se eli osigurati od teta nastalih nastupanjem odreenog dogaaja ima bolje informacije od osiguravatelja. Rizici koje trite ne moe osigurati i drutveni rizici (inflacija, ratovi, duboke krize), zatim rizici investiranja u istraivanje i razvoj, velike tehnike projekte... Politika alokacije mjere koje se poduzimaju radi promjene naina i veliine ulaganja gospodarskih resursa, a posebice radi uklanjanja nedovoljne uinkovitosti 17. Kako drava moe utjecati na ispravljanje trinih neuspjeha u sluaju monopolistikog ponaanja? Trini rezultati se mogu popraviti npr. tako da drava regulira politiku cijena takvih poduzea, ili da proizvodi sama. Monopolist koji maksimizira dobit ne nastoji ostvariti uvjet MC=p, ve MC=MR ne ispunjavaju se Paretovi uvjeti optimalnosti, a monopolist nudi koliinu manju od optimalne.

12

Drava moe utjecati na poveanje ponude: plaanjem jedinine subvencije u visini razlike izmeu p i MC uvoenjem poetnih pomoi novim ponuaima, radi poveanja konkurencije mjerama poticanja konkurencije (one poveavaju anse za uspjenost politike alokacije usmjerene su stvaranju pretpostavki) U nekim sluajevima i same mjere dravne politike prihoda i rashoda mogu uzrokovati poremeaje u trinoj utakmici i poticati monopolistiko ponaanje. Konkurenciju naruavaju porezi i porezni zakoni, subvencije (osobito subvencije za odravanje postojeih kapaciteta), porezne povlastice (za odreena podruja, za istraivanje i razvoj), razliiti propisi, naredbe i sl. (u njima se najbolje snalaze velika poduzea), te dravni protekcionizam. Openito, zbog dravne regulacije gospodarstvo postaje nefleksibilno i nesklono riziku, te ovisno o prosudbama dravne uprave. Trokovi regulacije izravni trokovi administracije i provedbe propisa, neizvjesnost i oklijevanje u donoenju odluka, trokovi povezani s rent-seeking-om. 18. Objasnite kako drava moe djelovati na naruavanje konkurencije. U nekim sluajevima i same mjere dravne politike prihoda i rashoda mogu uzrokovati poremeaje u trinoj utakmici i poticati monopolistiko ponaanje. Konkurenciju naruavaju porezi i porezni zakoni, subvencije (osobito subvencije za odravanje postojeih kapaciteta), porezne povlastice (za odreena podruja, za istraivanje i razvoj), razliiti propisi, naredbe i sl. (u njima se najbolje snalaze velika poduzea), te dravni protekcionizam. Openito, zbog dravne regulacije gospodarstvo postaje nefleksibilno i nesklono riziku, te ovisno o prosudbama dravne uprave. Trokovi regulacije izravni trokovi administracije i provedbe propisa, neizvjesnost i oklijevanje u donoenju odluka, trokovi povezani s rent-seeking-om. 19. Definirajte pojam javnog dobra!

13

Javno dobro (Public good) Dobro koje nije konkurentno u potronji; injenica da jedna osoba ima koristi od tog dobra ne spreava drugu osobu da se istodobno koristi tim dobrom. isto javno dobro dobro koje nije konkurentno u potronji => kada je raspoloivo, dodatni trokovi resursa druge osobe koja troi to dobro = 0. Privatno dobro konkurentno u potronji. 20. Pronaite primjer za javno dobro i objasnite to to dobro ini javnim dobrom. Nacionalna obrana i kontrola zagaenja imaju znaajke nesuparnitva u potronji i neiskljuivosti (iskljuivanje iz potronje pojedinaca koji ne plaaju za dobro ili uslugu je vrlo skupo ili gotovo nemogue). Takoer, primjer za javno dobro je svjetionik. Javno dobro ili usluga pruaju se jednoj osobi, a mogu biti dostupni i drugima bez dodatnih trokova . Kad svjetionik upali svoja svjetla, svi brodovi u blizini imaju od toga koristi. Javno dobro je nekonkurentno u potronji( injenica da jedna osoba troi javno dobro, ne sprjeava nikoga drugog da radi to isto.). injenica da jedna osoba ostvaruje dobrobit od usluge svjetionika ne sprjeuje nekoga drugoga da istodobno to radi i on. Koristei se svjetionikom, ljudi mogu imati poticaj da skrivaju svoje prave sklonosti. Budui da znam da mogu koristitin njegova svjetla bez obzira na to da li sam platio njegovu izgradnju ili ne, mogu tvrditi da mi svjetionik nita ne znai i vercati se.

21. Grafiki prikaite kako se izvodi krivulja potranje za privatnim dobrom. (Demand curve krivulja potranje) grafiki prikaz rasporeda potranje. Izvoenje trine krivulje potranje za privatnim dobrom vodoravno zbrajanje krivulja potranje (pretpostavka: drutvo se sastoji od dvoje ljudi, postoje dva privatna dobra)

14

22. Grafiki prikaite kako se uspostavlja ravnotea na tritu privatnog dobra. Uspostavljanje ravnotee na tritu privatnog dobra uspostavlja se kada su potranja i ponuda jednake. Takva je raspodjela Pareto uinkovita - u ravnotenoj toki vrijedi: MRTjs = MRSjsAdam = MRSjsEva (krivuljama trine potranje dodaje se krivulja trine ponude)

15

23. Grafiki prikaite kako se izvodi agregatna krivulja potranje za javnim dobrom.

Da bi se pronala zajednika spremnost zaplaanje javnog dobra treba zbrojiti cijene koje su dvije osobe spremne platiti za odreenu koliinu okomito zbrajanje krivulja potranje (pretpostavka: drutvo se sastoji od dvoje ljudi, postoji jedno privatno dobro) Svatko troi jednaku koliinu, ali postoje razliite granine stope supstitucije.

16

24. Grafiki prikaite kako se uspostavlja ravnotea na tritu javnog dobra.

Uinkovita koliina ponude - u toki u kojojje spremnost dvije osobe da plate dodatnu koliinu dobra upravo jednaka graninom troku proizvodnje te jedinice. Ravnotea je zadana uvjetom: MRTra=MRSraAdam+ MRSraEva Uinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuene jedinice bude jednaka troku drutva da ponudi tu jedinicu.

25. Koji uvjet je potrebno zadovoljiti kako bi se postigla ravnotea na tritu javnog dobra? Obrazloite to. 17

Uinkovita koliina ponude- u toki u kojoj je spremnost dvije osobe da plate dodatnu koliinu dobra upravo jednaka graninom troku proizvodnje te jedinice. Ravnotea je zadana uvjetom: MRTra=MRSraAdam + MRSraEva , gdje su MRSraAdam + MRSraEva zbroj cijena koji su dva potroaa spremna platiti, MRS je granina voljnost plaanja nekog dobra. Sa strane proizvodnje, cijene jo ine i MRT. Za isto javno dobro zbroj graninih stopa supstitucije mora biti jednak graninoj stopi transformacije. Budui da svatko mora troiti jednak iznos javnog dobra, njegova uinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuene jedinice- zbroj MRS- bude jednaka poveanom troku drutva da tu jedinicu ponudi, MRT. Uinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuene jedinice bude jednaka troku drutva da ponudi tu jedinicu. 26. Objasnite problem vercera/slijepog putnika. Problem vercera/slijepog putnika (eng. free rider problem) situacija u kojoj pojedinac doputa da netko plaa koritenje javnog dobra, a on uiva u njegovim. Za javno dobro koje nije iskljuivo, ljudi mogu nastojati sakriti svoje stvarne sklonosti (primjer ulina rasvjeta, liftovi, nacionalna obrana, vanjska politika). Budui da svi imaju sklonosti ponaati se kao slijepi putnici,trite nije uinkovito u ponudi javnih dobara. 27. Definirajte pojam eksternalija. (externality) Eksternalija ili vanjski uinak - uinak koji je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri emu se to djelovanje ne ostvaruje putem trinih cijena. Za razliku od uinaka koji se prenose putem trinih cijena, eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku uinkovitost. Eksternalije su posljedica pogreke ili nemogunosti da se uspostave vlasnika prava. Jedna od najvanijih primjena teorije eksternalija u raspravi o kvaliteti okolia. Eksternalije se pojavljuju uvijek kada odluka pojedinca o proizvodnji ili potronji izravno utjee na proizvodnju ili potronju drugih jedinki, ali ne posredstvom trinih mehanizama. 18

Eksternalije predstavljaju situaciju u kojoj su narueni uvjeti Pareto optimalnosti, a cijene ne odraavaju sve trokove i koristi, tj. ne postoji podudarnost izmeu privatnih i drutvenih trokova i koristi. U situaciji postojanja eksternalija, uvjet za drutveno optimalnu proizvodnju je jednakost graninog drutvenog troka i granine drutvene koristi. U uvjetima postojanja eksternalija trini mehanizmi ne dovode do optimalnog rjeenja i zato je nuna intervencija drave bilo mjerama regulative, porezima ili uspostavljanjem vlasnikih prava. Dvije osnovne vrste su eksterne ekonomije i eksterne disekonomije koje se pojavljuju u proizvodnji i u potronji. 1. U situaciji postojanja eksternih ekonomija, aktivnosti donositelja ekonomskih odluka stvaraju koristi za druge, koji za njih ne plaaju. 2. U uvjetima eksternih disekonomija aktivnosti donositelja ekonomskih odluka drugima stvaraju troak koji im se ne nadoknauje. 28. Koja su osnovna obiljeja eksternalija? Obiljeja eksternalija:

19

1. Mogu ih stvarati potroai i proizvoai. 2. Po svojoj su prirodi eciproni. 3. Mogu biti pozitivni. 4. Javna dobra mogu se promatrati kao posebna vrsta eksternalije.

29. Navedite primjer pozitivnih i negativnih eksternalija. Objasnite zato u tim sluajevima dolazi do eksternalija. Visoko obrazovanje (pozitivna externalija) Potpora - Savezna drava pomae na razliite naine visoko obrazovanje jo od sredine 60-ih. U 1997 izravne stipendije, programi studija uz rad i drugi oblici pomoi iznosili 7,5 milijardi dolara. Studentima je dodijeljeno i 33,7 milijardi dolara kredita. Od tih 33,7 milijardi, 17 milijardi dolara odreeno je za program studentskih kredita za koje je savezna drava jamila privatnim kreditorima da e vratiti kredite ako to ne uine studenti, te da e potpomoi u nadoknadi razlike izmeu ugovorene i trine kamatne stope.

20

Jedan od razloga potpore visokog obrazovanja jest to to ono stvara vanjske uinke. Visoko obrazovanje poveava proizvodnost. Zarade onih koji su zavrili fakultete mnogo su vee od zarada onih bez fakulteta. Ekonomisti rada procjenjuj da, uz ostale nepromijenjene uvjete, svaka godina kolovanja poveava godinje prihode za otprilike 5 11 posto. Primjer negativne eksternalije je npr. tvornica koja baca otpad u rijeku koja nije niije vlasnitvom i u toj rijeci netko lovi ribu. Ili kada netko pui. Tada govorimo o eksternalijama jer djelovanje jedne jedinke utjee na blagostanje druge, a da se to ne ostvaruje putem trinih cijena. 30. Grafiki prikaite kako se uspostavlja ravnotea ako postoje negativne eksternalije! Prilikom prelaska na uinkovitu razinu proizvodnje: proizvoa gubi dobit u iznosu dcg potroa ostvaruje dobitak u zbog smanjenja tete u iznosu abef to je jednako cdgh neto dobit za drutvo je razlika izmeu cdgh i dcg, odnosno dgh

Dobici i gubici od smanjenja proizvodnje (prelaska na uinkovitu razinu proizvodnje)

21

31. Koja su privatna, a koja drutvena rjeenja za izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama? Privatna rjeenja: 1. spajanja poduzea i internalizacija eksternalija 2. primjena drutvenih konvencija i moralnih pravila Dravna rjeenja: 1. porezi 2. potpore 3. stvaranje trita 4. utvrivanje vlasnikih prava 5. regulacija 32. Objasnite pojam Pigouovog poreza! Pigouov porez porez nametnut na svaku jedinicu oneiivaeve proizvodnje u iznosu jednakom graninoj teti pri uinkovitoj razini proizvodnje Pigou (1930-te): oneiivai proizvode previe jer se susreu s preniskim trokovima proizvodnje kako bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time poveati cijene inputa Pigouov porez

33. Grafiki prikaite djelovanje Pigouovog poreza. 22

za postizanje uinkovitosti nije nuno davati nadoknade rtvama oneienja teko je pronai odgovarajuu stopu poreza primjena poreza pretpostavlja da je poznat oneiiva i stupanj oneienja 34. Objasnite djelovanje Pigouove potpore. Uinkovita razine proizvodnje moe se postii plaanjem oneiivau zato to ne oneiuje (uz pretpostavku fiksnog broja oneiivaa) potpora za oneienje Za razine proizvodnje vee od Q* oportunitetni troak proizvodnje (MPC + cd) je vei od granine koristi (MB) Posljedice poreza i potpora na raspodjelu se razlikuju umjesto plaanja poreza ijcd oneiiva prima potporu dfhc Potpora vodi veim profitima, pa e na dulji rok proizvodnja koja dovodi do oneienja postati atraktivna za vei broj poduzea to moe dovesti do porasta ukupnog oneienja Za isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi izazivaju trokove (smanjuju poticaje za rad i ulaganja) koji mogu premaivati koristi od uklanjanja eksternalija. Potpore mogu biti etiki nepoeljne 23

35. Grafiki prikaite djelovanje Pigouove potpore.

36. Objasnite izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama pomou stvaranja trita. Izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama: Stvaranje trita Drava moe potaknuti uinkovitost prodajui dozvole za oneienje i stvarajui trite istog zraka ili vode Cijena koja se plaa za dozvolu za oneienje naknada za oneienje Drava moe dodijeliti pravo na oneienje aukcijom, ili ih dodijeliti poduzeima koja ih dalje mogu slobodno prodati razlikuju se posljedice na raspodjelu Naknade za oneienje smanjuju neizvjesnost u pogledu konane koliine oneienja, za razliku od Pigouova poreza

24

37. O emu govori Coaseov teorem? (Coase Theorem) postavka prema kojoj se, kada su transakcijski trokovi zanemarivi, uinkovito rjeavanje vanjskog uinka postie sve dok je netko kome su dodijeljena vlasnika prava neovisan o onome tko ta prava dodjeljuje. Osnovni uzrok eksternalija nedostatak vlasnikih prava prirodni nain rjeavanja problema je privatizacija odgovarajuih resursa. Razlozi za pregovaranje postoje sve dok je MD > (MB MPC). Uinkovito rjeenje moe se postii neovisno o tome kome su dodijeljena vlasnika prava. O tome govori Coaseov teorem.

25

Coaseov teorem (jednom kada se utvrde vlasnika prava nije vie potrebna dravna intervencija za rjeavanje problema eksternalija) Dva razloga zato se drutvo ne moe uvijek osloniti na Coaseov teorem pri rjeavanju problema eksternalija: 1. teorem zahtijeva da trokovi pregovaranja budu dovoljno niski da ga ne spreavaju, i 2. teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor koji uzrokuje tetu na njihovu vlasnitvu i zakonski sprijeiti tetu Dodjela vlasnikih prava utjee na raspodjelu dohotka.

38. Objasnite kako se pomou utvrivanja vlasnikih prava mogu izbjei neuinkovitosti nastale eksternalijama. Osnovni uzrok vanjski uinaka je nedostatak vlasnikih prava. Zbog toga je prirodni nain rjeavanja problema da se odgovarajui resursi privatiziraju. Promatramo odnos izmeu dvije osobe A i B(poduzea), i pretpostavljamo da je za njih meusobno pogaanje besplatno. Kada vlasnika prava glase na oneiivaa A-ta osoba je voljna ne proizvoditi danu jedinicu proizvoda, sve dok dobiva iznose koji premauju neto porast dobitaka od proizvodnje te jedinice (MB-MPC), a osoba B na koju djeluje oneienje spremna je platiti sve dok su plaanja manja od njezine granine tete(MD). Sve dok iznos koji je druga osoba spremna platiti oneiivau premauje njegov troak proizvodnje , postoje razlozi za pregovaranje- MD> (MB-MPC). Kada su vlasnika prava dodijeljena osobi B, osoba A joj za plaa dozvolu za oneienje. Osoba B je spremna prihvatiti oneienje sve dok je plaanje vee od granine tete MD. A osoba A oneiiva e platiti sve dok je iznos plaanja manji od vrijednosti MB-MPC. Iz toga proizlazi da da se uinkovito rjeenje moe postii neovisno o tome kome su dodijeljena vlasnika prava, sve dok su nekome dodijeljena. To je Coaseov teorem koji Coaseov teorem podrazumijeva da jednom kad se utvrde vlasnika prava vie nije potrebna dravna intervencija za rjeavanje problema eksternalija. 39. Kako regulacija djeluje na izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama? 26

Kod primjene regulacije svaki oneiiva mora pristati na smanjenje oneienja za odreeni iznos ili snositi zakonske sankcije. Takva regulacija vodi tome da neka poduzea proizvode premalo, a neka previe. Vjerojatnije je da e trino usmjerena rjeenja postii uinkovite ishode nego izravna regulacija.

40. to je javni izbor? javni izbor Analiza dravnog procesa odluivanja Javni izbor (public choice), istrauje mehanizme pomou kojih se donose kolektivne odluke o prikupljanju javnih prihoda, namjeni javne potronje, transfernim plaanjima, regulaciji i ostalim fiskalnim politikama. U privatnom sektoru pojedinci donose individualne odluke koje se usklauju na tritu: potroai donose odluke o visini svoje potronje, poduzea donose svoje odluke o visini proizvodnje, a sustav cijena osigurava da koliine koje pojednici potrauju, poduzea stvarno i proizvedu. Postupak donoenja kolektivnih odluka mnogo je sloeniji jer se trebaju donijeti odluke o dobarima i uslugama za koja ne postoje trita. Zato se u politikom procesu moraju donijeti odluke koje e voditi rauna o razliitim interesima i eljama mnogih glasaa. U diktatorskim politikim sustavima donoenje kolektivnih odluka je jednostavno, jer su individualne preferencije diktatora nametnute drutvenim preferencijama. Zato je jedan od glavnih zadataka teorije j.i. da izuava kako se kolektivne 27

odluke donose u demokratskim drutvima. U tu se svrhu upotrebljavaju razliiti modeli sustava glasovanja kao to je jednoglasan izborni sustav, sustav obine veine i dvotreinski izborni sustav. 41. Objasnite pojam Lindahlovih cijena. (Lindahl Prices) dio poreza to ga neki pojedinac mora platiti po jedinici javnog dobra. Lindahlove cijene ako pojedinci snose svoju cijenu za jedinicu javnog dobra, ovisnu o njihovu udjelu u porezima, postoji koliina opskrbe javnim dobrima koja svima odgovara, i ta je koliina Pareto uinkovita Problemi u primjeni: - pretpostavlja se da ljudi glasuju iskreno - dok se ne pronau uzajamno prihvatljivi porezni udjeli moe potrajati dugo jednoglasnost je teko postii

42. to je paradoks glasovanja i kada nastaje? (Voting Pradox) pojava da u sustavu veinskoga glasovanja preferencije zajednice mogu biti nekonzistentne iako su preferencije svakog pojedinca konzistentne. Izbor Prvi Drugi trei Glasa Cosmo Elaine A C B A C B George B C A 28

U izabiru izmeu A i B, A mala koliina pobijedila bi 2 prema 1. U izabiru izmeu B i C, B usmjerena koliina pobijedila bi 2 prema 1. Konano, u izabiru A i C, C bi pobijedio 2 prema 1. Taj nas rezultat samo zbunjuje jer prvi izabir govori da je A poeljniji od B, a drugi da je B poeljnije od C. Logika govori da bi A mala koliina ba stoga trebala biti poeljnija od C velike koliine, ali u posljednjem izabiru dobivamo suprota reultat. 43. to su preferencije s dvostrukim, a to preferencije s jednim vrhom. (Double-Peak Preferences) stanje koje nastaje ako se glasa odmie od ishoda kojemu je najvie sklon, pa se korist najprije smanjuje, a onda se opet poveava. (Single-Peak Preferences) korisnost koja kontinuirano pada kako se glasa udaljava od toke kojoj daje najveu prednost.

Pojavu paradoksa glasovanja uzrokuje postojanje preferencija s dvostrukim vrhom. Preferencija s dvostrukim vrhom udaljavanjem od ishodita kojemu je glasa najvie sklon korisnost najprije pada, pa onda opet raste Preferencija s jednim vrhom korisnost kontinuirano pada kako se glasa udaljava od toke koja mu daje najveu korisnost Kada postoji privatna zamjena za javno ponuena dobra, poveava se vjerojatnost preferencija s vie vrhova. Kada se glasuje za razliite stvari, preferencije s vie vrhova su vrlo este. 44. O emu govori teorem medijanskog glasaa?

29

(Median Voter Theorem) naelo prem kojemu, sve dok sve preferencije imaju samo jedan vrh, uz zadovoljenje jo nekoliko pretpostavki, rezultat veinskog glasovanja odraava preferencije sredinjega glasaa.

Teorem medijanskog glasaa dok god su sve preferencije jednovrne, rezultat veinskog glasovanja odraava sklonost medijanskog glasaa. Medijanski glasa onaj ije se preferencije nalaze na sredini skupine preferencija svih glasaa Budui da preferencije s vie vrhova mogu biti vane u mnogim stvarnimsituacijama, ne moemo se osloniti na veinsko glasovanje radi postizanja rezultata u skladu s javnim izborom. Za otkrivanje intenziteta preferencija i uspostavljanje stabilne ravnotee mogue je koristiti razmjenu glasova. Razmjena glasova moe pogorati, ali i poboljati blagostanje. 45. to govori Arrowljev teorem o nemogunosti? (Arrow's Impossibility Theorem) Nemoguost prevoenja individualnih preferencija u kolektivne bez naruavanja barem jednog niza etiki razumnih uvjeta. Arrow (1951) predloio da u demokratskim zemljama pravilo donoenja odluka treba zadovoljavati sljedee uvjete: 1. Da se moe donijeti odluka bez obzira na konfiguraciju glasakih preferencija. 2. Mora biti mogue rangirati sve rezultate 3. Pravilo donoenja odluka mora odgovarati individualnim preferencijama. 4. Pravilo mora biti konzistentno (A>B i B>C, onda A>C) 5. Drutveno rangiranje A i B ovisi samo o individualnom rangiranju A i B. 6. Nije doputeno diktatorstvo. 30

46. Objasnite razliku izmeu izravne i predstavnike demokracije. IZRAVNE DEMOKRACIJE (nerealno shvaanje drava) demokratska drutva koriste se razliitim glasakim postupcima za odluivane o javnim izdacima. 1. Lindahlove cijene dovode do jednoglasne odluke o odabiru uinkovite koliine javnih dobara, uz uvjet potenog prikazivanja preferencija. 2. Veinsko glasanje moe rezultirati nedosljednim odlukama glede javnih dobara ako preferencije nekih glasaa imaju vie vrhova 3. Razmjena glasova omoguuje glasaima da izraze jainu svojih preferencija trgujui glasovima. Ipak, ponekad manjina moe ostvariti svoje elje na teret veine koja e snositi trokove. Arrowov teorem o nemogunosti govori da nije mogue pronai pravilo koje e sa sigurnou jamiti zadovoljavanje svih tih kriterija od demokratskih drutava ne moe se oekivati da donosi konzistentne odluke. PREDSTAVNIKE DEMOKRACIJE (realno shvaanje drava) Drava je veliko raunalo koje izvlai na vidjelo preferencije glasaa i zatim se koristi tim informacijama za donoenje drutvenih odluka. Ona u tome nema nikakvih vlastitih interesa, ona je neutralna i dobroudna. U stvarnosti, dravom upravljaju ljudi politiari, suci, birokrati itd. Stoga realan politikoekonomski model mora prouavati ciljeve i ponaanje ljudi koji vladaju dravom dakle, modeli vladinih postupaka utemeljenih na motivacijama i ponaanju pojedinaca koji vladaju dravom. Ti modeli pretpostavljaju da ljudi u vladi, poput ostalih pojedinaca, pokuavaju maksimizirati osobnu korist. --------------------------------------------------------------------------------------------- Objanjavanje ponaanje drave zahtijeva prouavanje meusobnog utjecaja izabranih dravnih dunosnika, javnih slubenika i posebnih interesnig skupina. Uz ograniavajue pretpostavke, izabrani dravni dunosnici svojim djelovanjem nastoje ostvariti elje medijanskog glasaa.

31

Dravni slubenici imaju vaan utjecaj na razvoj i ostvarivanje ekomske politike. Jedna teroija predvia a e pokuaj birokrata da maksimiziraju veliinu prorauna svojih ureda rezultirati prevelikom ponudom njihovih usluga. Graani osnivaju posebne interesne skupine za utjecaj na djelatnosti drave. Posebne interesne skupine mogu se osnivati na temelju izvora dohotka, veliine dohotka, podruja, gospodarske grane ili nekih osobnih obiljeja.

47. O emu govori Wagnerov zakon? (Wagner's Law) Pojava da dravni rashodi rastu bre od dohodaka. Wagnerov zakon najstarija poznata tvrdnja o kretanju javnih rashoda u podruju javnih financija. Prema Wagneru (prijelaz iz XIX. u XX. stoljee), s kulturnim napretkom redovito je povezano proirenje dravnih aktivnosti, iz ega proizlazi i apsolutno i relativno poveanje dravnih rashoda. 48. to je razmjena glasova? Objasnite razmjenu glasova na primjeru. Sustav razmjena glasova doputa ljudima da mijenjaju glasove i tako pokau jainu svojih preferencija za razne opcije. E.g. Pretpostavimo da glasai Smith i Jones ne preferiraju vie raketa, i to u njih nije osobito izraeno. Brown, pak, definitivno eli vie raketa. Sustavom razmjene glasova Brown moe uvjeriti Jonesa da glasa za vie raketa bude li Brown glasao za novu vestu koja prolazi pokraj Jonesove tvornice. 49. Na emu se moe temeljiti osnivanje interesnih skupina? 1. Izvor dohotka: kapital ili rad Prema marksistikoj teoriji, politike interese ljudi odreuje injenica jesu li kapitalisti ili radnici.

32

2. Veliina dohotka bogati i siromani imaju razliite pogleda na mnogo politikoekonomska pitanja, bez obzira na izvore njihovih dohodaka. 3. Izvor dohotka: ista gospodarska grana Radnici i vlasnici tvrtki iste gospodarske grane imaju zajednike interes: da drava ba podri njihovu djelatnost. 4. Stanovnici regija Stanovnici istih regija esto dijele iste interese. 5. Demografska i osobna obiljeja Stari ljudi podravaju potpore za zdrastvenu zatitu i izdane mirovinske programe, dok su mladi brani parovi zainteresirani za dobre kole i niske poreze na dohodak. 50. to je eljezni trokut? (Iron triangle) suradnja triju skupina: zakonodavca koji je donio program, inovnika koji ga provode te posebnih interesnih skupina koje imaju koristi od programa, radi postizanja meusobno korisnog rezultata.

51. to je lobiranje? (Rent-seeking) koritenje drave kako bi se ostvarili povrati viih od normalnih (tzv. rente) (?????) 52. Na koji bi se nain, prema vaem miljenju, mogao kontrolirati rast dravne potronje? - Teko je kontrolirati dravnu potronju jer je veliki dio zadan od prije, odlukama prethodnih vlada- mirovine, zdravstveno, socijalna skrb, otplata duga, potpore te politiki sustav ima ugraene defekte. Mogunosti kontroliranja dravne potronje su: 1. Konkurencija privatnog sektora 2. Promjene pobuda birokrata- Niskanen koji misli da je birokracija kriva za rast dravn epotronje, predlae financijske poticaje birokratima- npr. porast plae ako smanjuju potronju (opasno, mogli bi previe smanjiti proraun- ispod one toke gdje je MC=MB), npr. socijalni radnik dobije veu plau kad smanji socijalnu pomo siromanima

33

3. Promjene proraunskog postupka- Saboru se npr. nametne skup stalnih ciljeva za smanjenje prorauna i/ili deficita u odreenom razdoblju- npr. 2005-2007 smanjiti proraun za neki %BDP-a; toliko i toliko svake godine .-SAD Gramm-RudmanHollingsov zakon Zakon o nunom proraunu i nadzoru nad proraunom. Dobre strane su- zastupnici se mogu opravdati pred biraima, slabosti- automatsko smanjivanje svih rashoda programa u jednakom postotku 4. Ustavna ogranienja- npr. izdaci=primici; primici ne smiju biti vei od rasta BDP-a 5. Problematino je to da: predvianja ekonomista nisu pouzdana, razlikuju se, ije podatke uzeti, moe se manipulirati(npr. BDP u Hrvatskoj) te definicija primitaka i izdataka je upitna; raunovodstvenim trikovima su mogue manipulacije. 53. Navedite glavne ciljeve programa socijalne skrbi?* Tri osnovna obrasca socijalne politike (te politike zapoljavanja i socijalne skrbi) liberalni (naglasak na uinkovitosti trita, restriktivnoj politici pomoi i velikoj drutvenoj stratifikaciji - to su npr. SAD, Kanada i Australija, a u irem smislu vicarska i Velika Britanija), korporatistiki tip (u kojemu teite nije toliko na uinkovitosti trita ve na ouvanju postojee drutvene strukture kao to je u Austriji, Francuskoj, Njemakoj i Italiji), te socijalno-demokratski tip (koji je preteito nastao politikim djelovanjem srednje klase, a teite mu je na ostvarivanju to vee drutvene jednakosti, a zastupljen je u vedskoj, Norvekoj te djelomino u Danskoj i Finskoj). U ublaavanju siromatva pomae sustav socijalne skrbi programi pomoi siromanima. Znanstvena i politika koplja u svijetu uvelike se lome oko uinkovitosti programa socijalne skrbi jer se esto navodi da socijalna skrb, poput mnogih drugih izraza plemenitih namjera, sadri klicu kvarenja. Formalno veliko izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nisu i jamstvo njihovog djelotvornog usmjeravanja i koritenja. Drava treba biti ponajvie usmjerena na stvaranje mogunosti da ljudi rade i zarade, a to manje bi trebala biti posveena preraspodjeli postojeeg bogatstva u drutvu.

34

Najvaniji cilj socijalne politike je omoguiti ljudima novo zapoljavanje ili povratak u svijet rada. U ublaavanju siromatva neophodan je ekonomski razvoj, ali ne i dovoljan preduvjet uspjeha. Gospodarski je razvoj ipak presudan jer poveava mogunosti zapoljavanja, a rad je ba onaj kapital o kojem siromani najvie ovise. Odgovarajuom ekonomskom i socijalnom politikom treba se osigurati da i siromani imaju koristi od gospodarskog rasta i razvoja.

54. Objasnite probleme ovisnosti o socijalnoj skrbi. Javna rasprava o AFDC poticajima obuhvaa ira pitanja od broja sati rada u tjednu. Jedno je pitanja jest stvara li primanje AFDC naknada 'mentalitet socijalne skrbi' koji smanjuje mogunosti da korisnik ikad postane sposoban brinuti se za sebe. Unutar uobiajenoga ekonomistikog modela razmatranja odluka o radu pitanje je mijenja li korisnik socialne skrbi nagib svojih krivulja indiferencije dokolice i dohotka. Postaju li ljudi 'lijeni', tako da za bilo koji postojei skup mogunosti zarade rade manje nego to bi radili da nisu ukljueni u socijalnu skrb. ini se da pojedinci ostaju na socijalnoj skrbi jer su njihove mogunosti i dalje slabe. Dosad nijedna empirijska studija nije uspjela razluiti te dvije mogunosti. Stoga i nadalje ostake pretpostavka da program AFDC mijenja sklonista korisnika. 2 nain na koji program AFDC moe stvoriti dugotrajnu ovisnost o socijalnoj skrbu jest utjecaj na strukturu obitelji. Pravo na AFDC program ostvarivale su obitelji samohranih roditelja. Tvrdi se da to potie oeve na naputanje obitelji. Majke ne mogu zaraditi dovoljno novca da izvedu obitelj iz siromatva niti mogu stvoriti odgovarajue uvjete za odgoj djece. Tako se ovisost o socijalnoj skrbi prenosi na idue narataje. 55. Opiite sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj. Dravne pomoi- pomo za uzdravanje, osobna invalidnina, doplatak za pomo i njegu, naknada plae roditelju djeteta sa smetnjama u razvoju, jednokratna pomo, pomo u prehrani, pomo za 35

odjeu i obuu, podmirenje trokova ogrjeva, pogrebnih trokova, jednokratna pomo za kupnju udbenika... Lokalna i regionalna pomo- pomo za podmirenje trokova stanovanja, pomo za ogrjev

56. Kako se financira sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj i na to se troe sredstva? Financira se iz dravnog prorauna, pomoi i naknade, bruto plae zaposlenika, materijalni trokovi, vlastiti prihodi ustanova socijalne skrbi. Sredstva se troe na- gore odgovoreno 57. to je granica siromatva i kako se ona rauna a to je jaz siromatva? granice siromatva (poverty line) - je utvrena razina realnog dohotka koji se smatra dovoljnim za osiguranje minimalno dolinog ivotnog standarda. Izraunavanje broja ljudi koji su ispod granice siromatva (poverty line) (Poverty Gap) iznos novca kojim bi se razina dohotka svih siromanih kuanstava podigla do linije siromatva, uz pretpostavku da transferi ne bi prouzroili promjenu ponaanja. jaz siromatva (poverty gap) odreuje iznos novca kojim bi se razina dohotka svih siromanih kuanstava podigla do granice siromatva.

36

58. Koje su glavne metodoloke potekoe u mjerenju siromatva? 1. Popisni podaci o dohotku odnose se samo na gotovinski dohodak u obitelji (zanemaruju se primici u naturi). 2. Svi podaci o dohotku odnose se na dohodak prije oporezivanja. 3. Slubeni podaci ne obuhvaaju transfere u naturi koje daje drava. 4. Dohodak se izraunava godinje. 5. Postoje problemi u definiranju jedinice promatranja. 6. Promjena vrijednosti, navika i stavova (neto to je nekada bio luksuz, danas se smatra neophodnou). 59. to je jednostavni utilitarizam, te koje su njegove pretpostavke? Utilitarizam povezan s ostvarivanjem najvee mogue sree za najvei broj ljudi u drutvu, tako da maksimin kriterij ostvaruje ako najvei broj ljudi ima najveu graninu korist od dohotka. Ako postoji n pojedinaca u drutvu, a njihova je i-ta pojedinana koristnost Ui, tada je drutveno blagostanje W, funkcija F pojedinanih korisnosti: W = F (U1, U2, ..., Un) Utilitaristika funkcija drutvenog bagostanja (Utilitarian social welfare function) Pretpostavlja se da porast bilo kojeg od Ui uz nepromijenjene ostale uvjete, poveava W. Promjena koja nekoga dovodi u bolji poloaj bez pogoravanja poloaja drugih poveava drutveno blagostanje. Dohodak se treba raspodjeljivati sve dok to poveava W. Da bi se ostvario podrobniji uvid, korisno je razmotriti vani poseban sluaj jednabe W = U1 + U2 + ... Un zbrojna funkcija drutvenog blagostanja Dakle, drutveno je blagostanje jednostavno zbroj individualnih korisnosti

37

Pretpostavlja se da je cilj drave ostvariti najveu moguu vrijednost W iz jednabe (zfdb). Pretpostavlja se da: 1. Pojedinci imaju potpuno jednake funkcije korisnosti koje ovise samo o razini njihovih dohodaka; 2. te funkcije korisnosti pokazuju smanjenje granine korisnosti dohotka, jer kako dohoci pojedinaca rastu, oni postaju sve bogatiji, ali uz opadajuu stopu; 3. Ukupna je vrijednost raspoloivog dohotka fiksna (nepromjenjiva) Uz te pretpostavke i zbrojne funkcije drutvenog blagostanja drave treva preraspodijeliti dohodak tako da se postigne potpuna jednakost. 60. to je maksimin kriterij i kakva je moralna vrijednost tog prijedloga? (Maximin Criterion) ovisnost drutvenog blagostanja o korisnosti to je ostvaruje pojedinac koji ima minimalnu korisnost u drutvu. Cilj je maksimizirati korisnost pojedinca koji ima minimalnu korisnost u drutvu. W = minimum (U1, U2, ... , Un) - ne podrazumijeva da je drutvo ravnoduno prema raspodjelu dohodaka kaka je pretpostavljano pod uvjetima jednostvni utilitarizma. Moralna vrijednost je kontroverzna? Pg.154 61. to je egalitarizam u robama? - To je ideja prema kojoj neke robe moraju biti dostupne svima. Razvio ju je Tobin 1970. Moe pomoi u objanjenju velike privlanosti javno ponuenog obrazovanja- ljudi vjeruju da svatko treba imati pristup bar nekoj minimalnoj razini kolovanja. Takav se stav pojavljuje i u tekuoj raspravi o medicinskoj skrbi. Veina ljudi vjeruje da svi trebaju imati pravo glasovanja, kao to u doba rata treba biti na sve jednako rasporeena potronja. Trebaju li svi imati istu koliinu zdravstvene zatite.

38

62. Navedite glavne obiljeja siromatva u Hrvatskoj te na temelju raspoloivih informacija navedite koja je stopa siromatva u Hrvatskoj? Siromatvo se sastoji od dvije najvanije skupine: onih koji su uvijek bili siromani (veinom nezaposleni ili sezonski radnici, samohrane majke, stare osobe koje su ivjele same i bez obitelji, bolesni i hendikepirani) i novih siromanih (uglavnom osiromaenih radnika i umirovljenika koji su relativno pristojno ivjeli u bivoj dravi). Biti siromaan u Hrvatskoj znai ivjeti u loim uvjetima, nekvalitetno se hraniti, veinom ne imati redovno zaposlenje i imati nezavreno osnovno obrazovanje. Siromatvo prema apsolutnom pokazatelju u Hrvatskoj je razmjerno nisko, pogotovo ako se usporedi s drugim zemljama u tranziciji (osim Slovenije) Samo 4% stanovnitva ivjelo je s manje od 4,30 USD po osobi dnevno. Ipak, siromatvo u Hrvatskoj je trajne prirode: oni koji su postali siromani trebaju mnogo vremena da iz njega pobjegnu. Opasnost od marginalizacije je neposredno povezana s iskljuivanjem iz svijeta rada. Ako je zaposlenost ili nezaposlenost jedna od odrednica potreba za socijalnom pomoi, druga odrednica je visina dohotka koja se ostvaruje. U mnogim zemljama niski (i neredoviti) dohodak vaan je uzrok siromatva. Potrebno je istaknuti da se u Hrvatskoj raspolae s malo statistikih pokazatelja, mali je broj dosad provedenih istraivanja, a i Vlada nije usvojila slubenu granicu siromatva. Stope siromatva u Hrvatskoj (2001.-2003.) u %

39

Postoji nekoliko dominantnih skupina meu siromanima: stariji i slabije obrazovani, nezaposlene i neaktivne osobe. Ujedno, veoj opasnosti od siromatva izloena su samaka kuanstva. Iako nezaposleni i neaktivni ine mali dio siromanog stanovnitva (2,9 i 5,4%), oni su izloeni najveoj opasnosti od siromatva, dok je zaposlenost prilino sigurna zatita od siromatva.

63. Objasnite pojmove nepovoljnog izbora i paternalizma. Trokovi zdravstvene njege mogu biti neoekivani i vrlo veliki. U takvoj situaciji ljudi e eljeti nekakvo osiguranje. Veina opih rasprava iz prethodnih poglavlja o moguim problemima na tritu privatnog osiguranja u se ovom dijelu primjenjuje posebno na zdravstvo. Npr. ako Monika vjeruje da joj prijeti vea opasnost od sranog udara, a Rahela smatra da njoj ne prijeti, tada e ga, ako im je ponueno osiguranje po istoj cijeni, vjerojatnije kupiti Monika. Taj problem nepovoljnog izbora rezultira time prosjeni kupac osiguranja ima vei rizik nego prosjena osoba u skupina. Ako se mnogo osiguranih osoba razboli, organizacija za zdravstveno osiguranje gubit e novac. Da bi to sprijeila, organizacija mora povisiti premije osiguranja. Uz vie premije pojedinci relativno nieg rizika naputat e trite. (Poto su premije vie, Monika e kupovati osiguranje samo ako ona stvarno sli da je u opasnosti od 40

sranog udara.) Spirala se nastavlja, pa sve vie ljudi odluuje ne kupovati osiguranje. Uz ostale nepromijenjene uvjete, trite moe ostati nedovoljno pokriveno zdrastvenim osiguranjem. Paternaliznam Ljudi moda ne razumiju kako osiguranje djeluje ili nisu dovoljno dalekovidni da ga uplate. Paternalistiki argument navodi da ljude treba prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnog dobra. ini se da postoji snana drutvena suglasnost o tome kako bi svi trebali imati barem osnovne medicinske usluge. 64. Navedite opasnosti od siromatva i ekonomske nejednakosti. Siromatvo prijetnja gospodarskom rastu, pojaavaju krize vezane za vanjske okove, konflikti bogatih i siromanih u raspodjeli dohotka mogu ugroziti funkcioniranje pogotovo novostvorenih demokracija, moe doi do veeg nasilnikog kriminala, naruavanja socijalnog kapitala, slabo sudjelovanje u ivotu i drutvu. Ekonomska nejednakost - dovodi do socijalnih napetosti i smanjenja uinkovitosti gospodarskog sustava,demotivira ulaganja, oteava smanjivanje siromatva, stvara politiku nesiurnost

65. Navedite najznaajnije tekoe suvremenih sustava socijalne zatite i skrbi, te odgovorite u kojem smjeru idu promjene u svijetu.

66. Objasnite najvanija obiljeja mirovinske reforme u Hrvatskoj. 41

Prva bitna intervencija u mirovinski sustav, tzv. mala mirovinska reforma, bila je usmjerena na racionalizaciju i kontrolu tekuihmirovinskih trokova. Obiljeja te reforme jesu: pootreni kriteriji odlaska u mirovinu postupnim podizanjem dobi umirovljenja za mukarce na 65 i za ene na 60 godina promijenjena formula izrauna mirovina (umjesto deset najboljih godina u obzir se uzima cijeli radni vijek) promijenjen nain usklaivanja ve ostvarenih mirovina (umesto samo prema plaama, primjenjuje se estomjesena indeksacija za polovicu zbroja stopa porasta trokova ivota i porasta plaa prema tzv. vicarskoj formuli) izmijenjena definicija invalidnosti, pa je zbog restriktivnijih kriterija smanjen broj novih invalidskih mirovina Prvi stup obveznoga mirovinskog osiguranja zadrao je naelo tekue raspodjele i meugeneracijske solidarnosti. Samo u prvom stupu ostali su trajno osigurani zateeni umirovljenici i osiguranici stariji od 50 godina, odnosno oni izmeu 40 i 50 godina koji se nisu opredijeli za drugi stup, pa e oni ostvarivati mirovinu samo iz tog oblika osiguranja. Svi ostali osiguranici ostaju u prvom stupu, ali sudjeluju i u kapitaliziranome modelu. Drugi (obvezni) stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj tednji dijela mirovinskih doprinosa. Zateeni osiguranici, mlai od 40 godina, odnosno oni izmeu 40 i 50 godina koji su se za to dobrovoljno opredijelili, dijelom svog doprinosa ulaze u drugi stup obvezne kapitalizirane tednje u mirovinskom fondu koji sami odaberu. Tri etvrtine doprinosa te kategorije osiguranika ide u prvi stup, a jedna u drugi stup. Osiguranici koji su osigurani u drugom stupu ostvarivat e dvije mirovine iz prvoga i drugoga stupa. Trei stup mirovinskog sustava utemeljen je, kao i drugi, na kapitalnom financiranju, odreenim doprinosima i osobnim tednim raunima. U njemu se osiguravaju samo one osobe koje se same ele dodatno osigurati od rizika starosti, invalidnosti i smrti, odnosno ne postoji obveza osiguranja.Trei stup zasniva se na tednji slinoj ivotnom osiguranju, pri emu se svaki sudionik samostalno odluuje o visini uloga i roku tednje. U razdoblju akumulacije mirovinske tednje doprinosi e se prikupljati u dobrovoljnim mirovinskim fondovima i na osobnim raunima mirovinske tednje. 42

67. Navedite dvije glavne vrste mirovinskog osiguranja i objasnite razlike meu njima? Postoje dvije vrste mirovinskih sustava: 1. Sustav generacijske solidarnosti (Pay-As-You- Go) Sustav mirovinskog osiguranja u kojem se naknade isplaaju postojeim umirovljenicima od tekuih doprinosa. 2. Mirovni fondovi s kapitalnim pokriem (Fully Funded) - Mirovinski sustav u kojem se naknada pojedincima plaa iz pologa koji je formiran tokom njihovog radnog vijeka kao i iz prikupljenih kamata. 68. Koje su glavne funkcije mirovinskog sustava? Mirovinski sustav u suvremenom drutvu ima vie funkcija. Najvanije su: 1. Rasporeivanje dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog ivotnog vijeka, 2. Pojedinana i nacionalna tednja, 3. Te odravanje socijalne kohezije ublaavanjem siromatva za vrijeme starosti i radne neaktivnosti. 69. Koja su glavna obiljeja mirovinskoga osiguranja (sustava meugeneracijske solidarnosti) u Hrvatskoj do kraja 1999. godine i kako se on financirao***?

Tako je mirovinski sustav postao jedan od najvanijih izvora deficita prorauna sredinje i konsolidirane drave. Procjenjuje se da su u Hrvatskoj transferi iz prorauna sredinje drave za mirovinski sustav ve poetkom novog tisuljea iznosili oko 6% BDP-a, odnosno nakon ukljuenosti u proraun sredinje drave oko 15%. Poboljati razmjerno slabu povezanost doprinosa i mirovina. U Hrvatskoj je takoer do mirovinske reforme i promjena odredbi vezanih uz javno mirovinsko osiguranje postojala slaba povezanost doprinosa i mirovine, te su s obzirom na

43

dobnu strukturu ene dobivale vie nego mukarci, dok se invalidske i obiteljske mirovine i nadalje odreuju na povoljniji nain od starosnih mirovina. Prva znaajna reformska intervencija u mirovinski sustav (mala mirovinska reforma) usmjerena na racionalizaciju i kontrolu tekuih mirovinskih trokova, te su pootreni kriteriji odlaska u mirovinu - prije svega postupnim podizanjem dobi umirovljenja za mukarce na 65 i za ene na 60 godina. Za budunost mirovinskog sustava presudna je druga mirovinska reforma, nazvana velikom, definirana Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 102/98) kojim je predvieno uvoenje trodijelnog mirovinskog osiguranja: drugog i treeg stupa osiguranja, kapitalno financiranje, odreeni doprinosi i osobni rauni mirovinske tednje.

70. Navedite glavne potekoe s kojima se susree Hrvatski sustav mirovinskog osiguranja? Dva su temeljna razloga tome: demografski i financijsko-sistemski. Oni su meusobno usko povezani. Starenje stanovnitva je najvaniji uzrok poveanog pritiska na mirovinske rashode. Krajem 1980. godine na etiri osiguranika dolazio jedan umirovljenik, danas na priblino tri zaposlena dolaze dva umirovljenika. Tijekom devedesetih godina, mirovinski sustav je na razliite naine bio posljednje utoite za zbrinjavanje postojeih vikova radne snage. Pogoranju omjera broja uplatitelja doprinosa i umirovljenika pogodovali su i Nisko utvrena zakonska dob za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, 44

Mogunost ostvarenja starosne mirovine neovisno o starosti to je dovelo do rairenog prijevremenog umirovljenja, iroko primjenjivanje definicije invalidnosti, Te smanjivanje broja osiguranika (zbog zatvaranja poduzea i ogranienih mogunosti zapoljavanja). 71. Navedite glavne vrste mirovina u Hrvatskom sustavu mirovinskog osiguranja?

72. Zato se drava treba ukljuiti u trite zdravstvenih usluga? Slabe informacije i njihova asimetrija Nepovoljan izbor - prosjeni kupac osiguranja ima vei rizik nego prosjena osoba u skupini. Moralni hazard - ako ljudi znadu da su osigurani,moda e manje izbjegavati opasnosti. Paternalizam - ljude treba prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnog dobra. Vana odrednica osobnog i drutvenog blagostanja. Ugroeno zdravlje i ograniena radna sposobnost te ozbiljnija bolest u obitelji ugroavaju mogunost zapoljavanja, profesionalnog napredovanja i izlaska iz siromatva.

73. Nacrtajte grafikon i objasnite moralni hazard na tritu zdravstvenih usluga. 45

Osiguranje moe iskriviti ponaanje ljudi. Ako ljudi snaju da su osigurani, moda e manje izbjegavati opasnosti. Stoga osigurane osobe mogu prihvatiti nezdrav nain ivota (jesti nezdravu hranu i ne vjebati dovoljno) jer osiguranje ublaava negativne posljedice njihova ponaanja. Nadalje, ljudi su skloni pretjerano iskoritavati zdrastvenu njegu, jer osiguranje plaa neke ili sve trokove. Ti se problemi poticaja nazivaju moralnim hazardom. Uobiajena slika ponude i potranje. Trina je krivulja potranje medicinckih usluga obiljeena s Dm . Pretpostavimo da je granini troak pruanja medincinskih usluga stalan, Po. Ravnotea je na krianju ponude i potranje cijena i koliina su Po i Mo . Ukupni izdaci za medicinske usluge umnoak su cijene po jedinici vremena pomnoene brojem jedinica, odnosno OPo vremena OMo. Ili pravokutnik PoOMoa.

Izvorni Dodatni zdrastvene C Godinjeizdaci D S P 2 a b ho 0m M trokovi nastali i usluge Po m o 1 osiguranja osiguranjem j e n a p o j e d i 74. Tko su osiguranici u Hrvatskom sustavu zdravstvenog osiguranja? n i c U Republici Hrvatskoj, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju zdravstveni i osiguranici su: Aktivni osiguranici Korisnici mirovina i invalidnina Nezaposlene osobe prijavljene Zavodu za zapoljavanje 46

Ostale osigurane osobe. 75. Kako se financira zdravstvo u Hrvatskoj i tko su korisnici? FINANCIRANJE SUSTAVA: od 1993.g. odvija se proces privatizacije primarne zdrav. zatite, proces ugovaranja zdrav. zatite stabilizirao se na brojci 4.188.407 osoba u 1999.g.; Od 1993-1997.g. plaali su se rauni bolnica za izvrne usluge; od 1997.g. (lipanj) uvedeni su prorauni bolnica na bazi fakturirane realizacije iz 1995.g. uveani za 20%; 1999.g. sudjelovanje participacije u ukupnim prihodima iznosi 0,859%; izdvajanja iz i na plae iznosi ukupno 16%; 1,2 mil. osiguranika snosi trokove zdravstvene zatite za oko 90% stanovnitva.

financiranje 1. HZZO 2. upanije (Grad Zagreb), te, 3. vlastiti izvori Korisnici pitanje prije

76. Koji su problemi hrvatskog zdravstva i koje su najvanije mjere za poboljanje stanja? Problemi: - financijska nelikvidnost Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - neformalna plaanja u zdravstvu - preveliki udio nezdravstvenog osoblja - neplanski razvoj zdravstvenih kapaciteta doveo je do koncentracije specijalistike medicine u velike gradove -- nedostatak inf. i suvremen tehnologije - slaba ulaganja,bolnice u loem stanju 47

- sustav kontrole i unapreenja kvalitete zatite je neravnomjeran -Izrazito koncentrirano u veim gradovima, pogotovo u Zagrebu, dok su pojedina podruja imaju kadrovski i materijalno slabe ekipirane zdravstvene ustanove - oteana i nejednaka dostupnost zdravstvene zatite - zapostavljena prevencija i openita nebriga stanovnitva o vlastitom zdravlju Mjere i reforme : produljenje trajanja ivota, poboljanje kvalitete ivota u vezi sa zdravljem, smanjenje razlike u zdravlju i zdravstvu ogranienje rasta zdravstvenih trokova i uspostavljanje stabilnosti sustava ;uvoenje planiranja i upravljanja u sustav zdravstva; reorganizacija sustava financiranja i plaanja usluga; jaanje preventivne i primarne zdravstvene zatite. - Osnaiti menaderska znanja u zdravstvu, te sustavno osposobljavati novi narataj upravljakog osoblja zdravstvenih ustanova - Privlaenje medicinskog osoblja u siromanijim dijelovima zemlje - osigurati dugotrajnu financijsku odrivost zdravstvenog sustava u cjelini - Poboljati odnos ovlasti i odgovornosti nositelja funkcija, jasnije i preciznije definirati, te stalno usklaivati minimalne financijske standarde u zdravstvenoj zatiti

77. Opiite kretanja i obiljeja nezaposlenosti u Hrvatskoj.Smanjuje se ukupan broj nezaposlenih (za gotovo 100.000 u odnosu prema rekordnoj 2002. godini (390.000)), ali se udio ena poveao s 53% u 1999. na vie od 60% u 2006. Znaajno se smanjuje apsolutni broj mladih nezaposlenih osoba do 24. godine ivota te se smanjuje i njihov udio meu nezaposlenima (s treine 1999. na petinu u 2006.) Uglavnom se blago smanjuje broj nezaposlenih srednje dobi, od 30-40 godina, dok se prilino naglo poveava broj nezaposlenih starijih od 50 godina. Tijekom tranzicije je zabiljeila znaajan pad ukupne zaposlenosti (za oko 35%) i porast nezaposlenosti (vie od tri puta) sa 123.000 u 1986. na 380.000 u 2001. Postoji gotovo stalan rast udjela dugotrajno nezaposlenih, odnosno onih koji ekaju na zaposlenje godinu ili dvije. Vie od 50% svih nezaposlenih eka na posao due od jedne godine.

48

78. Navedite najvanija prava koja se ostvaruju u sustavu za zapoljavanje? Postoji vie oblika materijalnih prava: poput novane naknade, novane pomoi i naknade trokova za vrijeme obrazovanja, jednokratne novane pomoi, naknade putnih i selidbenih trokova, te pravo an zdravstveno i mirovinsko osiguranje (najznaajnija je novana naknada, oko 1000 kn) . 79. to znai aktivna politika zapoljavanja? Navedite nekoliko njezinih pojavnih oblika. dokolovanje, usavravanje, prekvalifikacija, rehabilitacija Ne utjee na ukupnu razinu zaposlenosti, ali mogu preraspodijeliti teret nezaposlenosti na vie ljudi tako da manji broj osoba postane dugotrajno nezaposlen i korisnici u sustavu socijalne skrbi. U RH mjere su: poticanje samozapoljavanja, krediti malim i srednjim tvrtkama, te javni radovi. 80. U emu su opasnosti aktivne politike zapoljavanja Programi sadre znatan dio mrtvog tereta, odnosno u programima financiranja zapoljavanja sudjeluju osobe koje bi se ionako zaposlile. Nedovoljna uinkovitost vjerojatno je proizlazila iz nedovoljne selektivnosti u pogledu ciljanih skupina, iz njegove pretjerane sloenosti, te iz nedovoljne jasnoe ciljeva i nedovoljne poticajnosti sredstava.

2. KOLOKVIJ 81. to je dravni Proraun? Dravni proraun je proraun na razini drave. To je program Vlade izraen u brojkama. U njemu je dan plan prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka drave za jednu fiskalnu godinu. Osnovna mu je uloga financiranje najvanijih javnih izdataka kao to su ope javne slube, obrana, obrazovanje, poljoprivreda, socijalno osiguranje itd. Iz njega je najuoljivija alokacijska funkcija drave, jer prua uvid u raspodjelu oskudnih gospodarskih resursa na javna dobra. Znaajke prorauna su jednogodinjost, uravnoteenost i planski znaaj. Proraunom se oituje zadaa Vlade da: prikupi dostatna sredstva iz gospodarstva na prikladan nain, te da odgovorno i uinkovito raspodijeli i iskoristi prikupljena sredstva. 82. Tko je proraunski korisnik i koji su kriteriji za dobivanje tog statusa? Dravna i tijela lokalnih jedinica (ministarstva, agencije, lokalna administracija) Ustanove (kole, vrtii, domovi zdravlja itd.) proraunski fondovi (za razvoj i zapoljavanje, regionalni razvoj, mirovinski), mjesna samouprava Proraunski korisnici dravnog prorauna i prorauna lokalnih jedinica su institucije: (1)iji je osniva drava i/ili lokalna jedinica, (2)izvor prihoda im je dravni proraun i/ili proraun lokalnih jedinica u iznosu 50% ili vie, i (3)koji su navedeni u registru korisnika prorauna.

49

83. to je proraunski proces i koje su glavne faze proraunskog procesa? Proraunski proces predstavlja sustav glavnih pravila (formalnih i neformalnih) koja omoguuju izvrnoj vlasti donoenje odluka to vode pripremi prorauna, njegovu predlaganju i prihvaanju u Saboru te, konano, provedbu prorauna. Proraunskim procesom drava definira ukupni plan prorauna (kao planiranu razinu prihoda i rashoda), unutar kojega se donose i odluke o raspodjeli proraunskih sredstava. Raspodjelom sredstava proraunski proces postaje korisno sredstvo u osiguranju uinkovitog upravljanja dravom. Faze proraunskog procesa su: (1) Faza pripreme; (2) Faza odobrenja; (3) Faza izvravanja. 84. to je proraun ope drave i od ega se sastoji? Proraun ope drave sastoji se od tri razine: (1) Dravni proraun (ministarstva, dr. agencije); (2) Proraun izvanproraunskih fondova i agencija (HZZO, HZMO); (3) Proraun jedinica lokalne i regionalne samouprave (upanije, opine, gradovi, grad Zagreb). Proraun ope drave je zbroj sve tri vrste prorauna, a cilj mu je prikazati ukupnu javnu potronju. 85. Navedite glavna obiljeja i vrste izvanproraunskih fondova. Izvanproraunski korisnici na razini drave i lokalnih jedinica su institucije koje ispunjavaju tri kriterija: 1. drava i/ili lokalna jedinica ima odluujui utjecaj na upravljanje, 2. izvor financiranja je namjenski prihod, 2. evidentirane su u registru korisnika prorauna. Izvanproraunski korisnici na razini drave su izvanproraunski fondovi (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Hrvatski fond za privatizaciju, Hrvatske ceste i drugi), a kod lokalnih jedinica to su komunalna poduzea iji su osnivai i veinski vlasnici lokalne jedinice i financiraju se iz komunalne naknade (namjenskog prihoda).

86. to je proraun po stavkama (line items) i navedi njegove glavne prednosti i nedostatke? * Prihodi po stavkama: Izvori financiranja: -opi prihodi i primici ine prihodi od poreza, prihodi od imovine, prihodi od administrativnih (upravnih) pristojbi, prihodi po posebnim propisima (dio prihoda kojima nije utvrena posebna namjena), prihodi od kazna, primici od financijske imovine i zaduivanja (nenamjenski). -vlastiti prihodi ine prihodi ostvareni obavljanjem poslova na tritu. -prihodi za posebne namjene ine prihodi ije su koritenje i namjena utvreni posebnim propisima. -donacije ine prihodi ostvareni od fizikih osoba, neprofitnih organizacija, trgovakih drutava i ostalih subjekata izvan ope drave. -pomoi ine prihodi ostvareni od inozemnih vlada i prihodi od meunarodnih organizacija (pomoi iz Europske unije), drugih prorauna, te ostalih subjekata unutar ope drave (ostale pomoi). * Rashodi po stavkama: Financijski plan Plan rashoda i izdataka u kojem proraunski korisnici sve rashode i izdatke veu uz programe, odnosno aktivnosti, kapitalne i tekue projekte te izvore iz kojih e se financirati. 87. to je proraun po programima i navedi njegove glavne prednosti? Programska klasifikacija prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova. Plan razvojnih programa planiranje je rashoda za investicije i kapitalne pomoi i donacije U programima se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci koji su razraeni: po vrstama prihoda i primitaka, po pojedinim programima proraunskih korisnika, po godinama u kojima e teretiti proraun. Programi proraunskih korisnika sadre: a) naziv programa, b) opis programa (opih i posebnih ciljeva), c) zakonsku osnovu za uvoenje programa, d) potrebna sredstva za provoenje programa, e) potreban broj djelatnika za provoenje programa, f) procjenu rezultata, g) procjenu nepredvienih rashoda i rizika. Plan programa mijenja se i usklauje svake godine. 88. to je dravno raunovodstvo i koja su glavna financijska izvjea drave? Dravno raunovodstvo razvija raunovodstvene standarde za javni sektor, obavlja poslove to se odnose na razvoj i operativu sustava dravnog raunovodstva, kao to su sastavljanje raunskog plana, voenje Glavne knjige Dravne

50

riznice, razvija i oblikuje sustav financijskog izvjeivanja, oblikuje i razvija sustav za upravljanje financijskim informacijama, razvija domau i meunarodnu strunu suradnju, daje podrku raunovodstvenim slubama korisnika Dravne riznice te obavlja i druge poslove iz djelokruga Dravne riznice. Glavna financijska izvjea drave su izvjea: Konsolidirane sredinje drave Dravnog prorauna Izvanproraunskih fondova i agencija Jedinica lokalne i podrune samouprave Ope drave Financijska su izvjea: 1. bilanca, 2. izvjetaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima 3. izvjetaj o novanim tijekovima, 4. izvjetaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, 5. izvjetaj o ostvarenim vlastitim prihodima i rashodima 6. biljeke uz financijska izvjea. 89. to su proraunske klasifikacije, navedi glavne vrste i njihova glavna obiljeja? Prihodi, primici, rashodi i izdaci prorauna i financijskog plana iskazuju se prema proraunskim klasifikacijama. Proraunske klasifikacije jesu: organizacijska klasifikacija- prikaz je rashoda i izdataka prema strukturi ustroja drave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, razraena na razdjele i glave, ekonomska klasifikacija - sadri prihode i primitke po prirodnim vrstama te rashode i izdatke prema ekonomskoj namjeni za koju slue funkcijska klasifikacija- skup je poslova, funkcija i programa drave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave organiziranih i razvrstanih prema namjeni za koju slue lokacijska klasifikacija - prikaz je rashoda i izdataka prema teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske programska klasifikacija- prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova. 90. to je dravna riznica? Dravna riznica je upravna organizacija u sastavu Ministarstva u kojoj se obavljaju poslovi to se odnose na pripremu i konsolidaciju prorauna, izvravanje dravnog prorauna, dravno raunovodstvo te upravljanje gotovinom i javnim dugom. 91. emu slui jedinstveni raun riznice? Svi financijski poslovi sredinje drave obavljaju se preko jedinstvenog rauna Dravne riznice, koji je u depozitu sredinje banke (HNB). Model upravljanja javnim izdacima temelji se na principu postojanja jednog jedinstvenog novanog rauna preko kojeg se obavljaju sve financijske transakcije dravnog prorauna, pri emu pojedini proraunski korisnici nemaju svoj individualni novani raun, nego su njihovi rauni podrauni (sastavnice) jedinstvenog novanog rauna - Dravne riznice. 92. to su porezi i navedite njihova osnovna obiljeja? Porezi su prisilno plaanje dravi za koje se ne dobiva protunaknada; cijena javnih dobara. Bitne znaajke poreza: porezi su prisilna davanja porezi se nameu, oni nisu dobrovoljni, za razliku od trinih prihoda drave koji se temelje na ugovorima, dravnih kredita i prihoda od poduzetnike djelatnosti, porezi su transferi u novcu, a ne u naravi usluge uinjene za dravu kao posljedica vojne obveze s pravnog se stajalita ne smatraju porezima, porezi nisu specijalna vrsta protuusluge za posebnu uslugu drave, a ne postoji niti meuovisnost iznosa plaenog poreza i koristi od javnih dobara i usluga koje prua drava, pravo prikupljanja poreza imaju samo administrativne jedinice javnog prava,

porezi se prikupljaju na osnovi zakona porez treba platiti tek kada postoji injenica za koju zakon vezuje obvezu plaanja poreza.

93. Navedi i objasni glavne objekte oporezivanja? Objekti oporezivanja su mogue toke za koje se vezuje oporezivanje: osobe porezni obveznici su uvijek osobe. Meutim, osoba ne moe biti porezni izvor za to su potrebni imovina ili dohodak iz kojih se porezi mogu plaati

51

imovina npr. porezi na imovinu, nekretnine, motorna vozila. Prilikom oporezivanja imovine moraju se rijeiti problemi definiranja, obuhvata i procjene. gospodarska aktivnost najvaniji objekti oporezivanja su veliine (tokovi) koje proizlaze iz gospodarske aktivnosti (npr. porez na dohodak, porez na promet), pri emu se ti tokovi mogu oporezivati kao primici ili kao izdaci.

94. Koje su poeljne karakteristike poreznog sustava? Slijedea porezna naela odlikuju dobar porezni sustav: 1. Efikasnost. Porezi moraju to je manje mogue utjecati na odnose cijene kako bi se efikasno upotrijebili rijetki gospodarski resursi. 2. Pravednost. Porezi trebaju biti pravedno rasporeeni izmeu lanova neke zajednice. 3. Izdanost. Porezi moraju osigurati dovoljan iznos javnih prihoda za pokrivanje razumne visine javnih rashoda. 4. Jednostavnost. Porezi moraju biti to jednostavniji, jasniji i razumljiviji kako bi trokovi ubiranja poreza za poreznu administraciju i porezne obveznike bili to nii. 5. Stabilnost. Porezni se sustavi ne smiju esto mijenjati jer je poduzeima i kuanstvima potrebna stabilnost za donoenje ispravnih ekonomskih odluka. Ta su naela u biti suprotstavljena, pa niti jedan porezni sustav ne potuje podjednako sva neela. 95. Navedi i objasni glavna naela raspodjela poreza? Postoje dva osnovna naela raspodjele poreza: naelo ekvivalencije (eng. benefit principle)

naelo gospodarske snage (eng. ability to pay principle) Prema naelu ekvivalencije, odnosno naelu plaanja prema korisnosti porezi se tumae kao prihodi koji su u blioj ili daljnjoj vezi s dobrima i usluga koje nudi drava. Naelo gospodarske snage prema tom naelu na raspodjelu poreza ne bi trebalo utjecati tko ima koristi od dravnih dobara i usluga, ve bi svatko u prikupljanju poreznih prihoda trebao sudjelovati u skladu sa svojom gospodarskom snagom.96. Objasnite razliku izmeu zakonske i ekonomske incidencije poreza. Zakonska incidencija upuuje na onoga tko prema zakonu treba snositi porez. Ekonomska incidencija poreza pokazuje stvarno snosi teret. 97. Objasnite zato samo pojedinci mogu snositi poreze.

98. Navedite o emu sve ovisi incidencija. Nain na koji su utvrene cijene Raspolaganju poreznim prihodima Elastinost ponude i potranje 99. Objasnite kako se moe mjeriti progresivnost poreza. Postoje razliite mjere progresivnosti, kao npr. razlika izmeu granine i prosjene stope stopa promjene prosjene porezne stope kod promjene porezne osnovice elastinost poreznog iznosa s obzirom na promjenu porezne osnovice rezidualna elastinost (omjer relativne stope promjene porezne osnovice nakon odbitka poreznog iznosa i relativne stope promjene porezne osnovice) promjena granine porezne stope kod promjene porezne osnovice (ova mjera ne moe objasniti indirektnu progresiju) 100. Objasnite povezanost incidencije i ulogu elastinosti potranje i ponude, te raspodjelu poreznog tereta. Incidencija jedininog poreza ovisi o elastinosti ponude i potranje.

52

to je elastinija krivulja potranje, to manje poreza snose potroai. Na slian nain, ceteris paribus, elastinija krivulja ponude znai da manji dio poreza snose proizvoai. Elastinost pokazuje priblinu mjeru sposobnosti ekonomskog subjekta da izbjegne porez. to je potranja elastinija, to se potroaima lake pri porastu cijene okrenuti drugim proizvodima, pa stoga vei dio poreza moraju snositi proizvoai. Naprotiv, ako potroai kupuju istu koliinu proizvoda, bez obzira na cijenu, cijeli teret moe biti prenesen na njih. Slina razmatranja vrijede i na strani ponude.

101. Koje sve vrste trokova izaziva ubiranje poreza? (Rosen 348.) Trokovi rukovoenja poreznim sustavom administrativni trokovi (trokovi porezne uprave) Trokovi ispunjavanja porezne obveze (trokovi poreznih obveznika) obuhvaaju izdatke za raunovoe i porezne savjetnike, vrijednost vremena koje obveznici utroe na ispunjavanje poreznih prijava i voenje arhive Trokovi pridravanja zakona nisam ziher dal ovi spadaju pod trokove obveznika 102. Objasnite kako se izraunava porezna obveza poreza na dohodak u Hrvatskoj? -zbroje se svi oporezivi dohoci (plae, kamate, najamnine, dividende), oduzmu se svi osobni odbitci ( dobrotvorni doprinosi, izdaci za lijeenje, dravni porez na dohodak).Nakon toga se tako dobivena porezna osnovica (oporezivi dohodak) gleda po iznosu u rasporedu stopa, i izrauna se ukupni godinji porez na taj dohodak po odreenoj stopi, i na taj se iznos poreza (godinji) jo izraunava prirez (ako postoji) i na kraju se dobi porezna obveza poreza na dohodak u RH. 103. Koji su to oporezivi dohoci u poreznom sustavu Hrvatske? -1.dohodak od nesamostalnog rada-plae, mirovine, 2. dohodak od samostalne djelatnosti-obrt, slobodna zanimanja, 3. dohodak od imovine i imovinskih prava- iznajmljivanje stanova, autorska prava, 4. dohodak od kapitala, 5. dohodak od osiguranja, 6. drugi dohodak-sportai, trgovaki putnici, upravni odbori 104. Navedite porezne poticaje u smislu hrvatskog Zakona o porezu na dohodak. -povrati poreza, nestandardne olakice (ili se daju kao porezno priznati izdaci tzv. premije osiguranja ili kao dodatna uveanja osobnog odbitka)-trokovi zdravstvenih usluga, kupnja ili gradnja prvog stambenog prostora, dana darovanja 105. to je flat tax? -Flat tax je proporcionalni porez na dohodak

106. Objasnite Haig-Simonovu definiciju dohotka. -H-S definicija dohotka- dohodak je novana vrijednost neto poveanja mogunosti potronje pojedinca u odreenom vremenu .. To je jednako stvarnom iznosu potronje u nekom vremenu uveano za neto prirast bogatstva(tednja),a ona mora biti ukljuena u dohodak jer ini porast potencijalne tednje. 107. Objasnite pojam pripisane rente. -Pripisana renta predstavlja dohodak u naturi. Odnosno, neto novanu vrijednost usluga to ih neka osoba dobiva (npr. vrijednost najamnine stanova i kua u kojima stanuje vlasnik- one njemu pruaju mnogo usluga) 108. Objasnite kapitalni dobitak i kapitalni gubitak. -Kapitalni dobitak predstavlja porast vrijednosti imovine- zemlje, zgrada, automobila, strojeva, vrijednosnica. Odnosno pokazuje razliku vrijednosti izmeu prodajne cijene i cijene kojom smo tu imovinu ranije kupili. Kapitalni gubitak smanjenje vrijednosti imovine. 109. Trebaju li se kapitalni dobici u Hrvatskoj oporezivati porezom na dohodak (obrazloite svoje stajalite)? -Kapitalni dobici u Hrvatskoj bi se trebali oporezivati porezom na dohodak jer predstavljaju jedan od naina dodatne zarade, te bi na taj nain uli u ukupni osobni odbitak. 110. Objasnite izravne i neizravne poreze.

53

-Izravni porez-porez koji konano snosi poduzee ili pojedinac te se ne moe prevaliti na drugoga (npr. porez na dohodak i porez na dobit) -Neizravni porez- porez koji ne snosi onaj tko ga uplauje u dravni proraun, ve se najee prevaljuje na druge. Porezni obveznici kroz cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potroaa, tj. na graane (npr. PDV) 111. Objasnite regresivno i progresivno oporezivanje. -Progresivni porez- porez kojemu prosjena porezna stopa raste s porastom dohotka pojedinca -Regresivni porez- porez kojemu prosjena porezna stopa pada s porastom dohotka pojedinca 112. Objasnite to su porezni rashodi. -Porezni rashod- gubitak prihoda prouzroen iskljuenjem neke stavke iz porezne osnovice (lista stavaka izuzetih od oporezivanja) 113. Po kojim se stopama u Hrvatskoj oporezuje dohodak ostvaren u 2005. godini? Stopa 15% - dio porezne osnovice do 38 400 kn god Stopa 25% - dio porezne osnovice od 38 400 do 96 000 kn god Stopa 35% - dio porezne osnovice iznad 96 000 i do 268 800 kn god 114. Objasnite pojam osnovnog osobnog odbitka u hrvatskom sustavu oporezivanja dohotka. -Osnovni osobni odbitak- iznosi dohotka koji nisu oporezivi tj. koji ne umanjuju poreznu osnovicu jer se smatra da ne treba oporezivati dohodak koji slui za pokrivanje osnovnih ivotnih potreba poreznog obveznika. 115. Kome u Hrvatskoj pripada prihod od poreza na dohodak? -Prihod od poreza na dohodak pripada dravnom proraunu RH. 116. Objasnite razlike poreza i doprinosa. -Doprinosi su kao i porezi javna davanja dravi. No, razlika je u tome to za poreze nema unaprijed odreene namjene njihova troenja, a za doprinose ona postoji

117. Objasnite pojam Lafferove krivulje. (Sl. 17.6., str. 411. Rosen)

Lafferova krivulja pokazuje odnos porezna stopa-porezni prihodi. Pri vrlo niskoj stopi poreza, ubrani su porezi niski. Kako porezne stope rastu, rastu i porezni prihodi, te doseu maksimum pri stopi tA. Za stope koje prelaze tA prihodi poinju padati, te se konano smanje na nulu (jer kako se porezna stopa pribliava 100 posto, ljudi prestaju raditi i porezni prihodi padnu na nulu). Bilo bi besmisleno da drava odabere poreznu stopu koja prelazi tA jer se porezne stope mogu sniziti, a da drava ne trpi gubitak prihoda. 118. Objasnite zato se provodi integracija poreza na dohodak i poreza na dobit. Provodi se kako bi se rijeio problem koji nastaje stoga to se dohodak koji potjee iz korporacijskog sektora, bilo da je rije o zadranoj ili raspodijeljenoj dobiti, ne oporezuje u skladu s graninim stopama poreza na dohodak. Dohodak iz korporacijskog sektora dodatno je oporezovan porezom na dohodak korporacija. Osobito kod raspodijeljene dobiti javlja se problem dvostrukog oporezivanja dohotka jedanput na razini poduzea, porezom na dobit, a drugi put na razini pojedinca porezom na dohodak. U veini zemalja taj se problem nastoji rijeiti, uglavnom tako da se raspodijeljena dobit integrira sa sustavom oporezivanja dohotka kako bi se u potpunosti ili djelomino izbjeglo dvostruko oporezivanje tog dijela dohotka. 119. Tko prema hrvatskom Zakonu o porezu na dobit, obveznik poreza na dobit?

54

Porezni obveznik (1) Trgovako drutvo i druga pravna i fizika osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, (rezidenti Republike Hrvatske), koji ima sjedite u R. Hrvatskoj. Tuzemna poslovna jedinica inozemnog obveznika, tj. onoga koji u Hrvatskoj nema sjedite ili upravu, (nerezident). Porezni obveznici su pravne osobe ( trgovaka drutva a od 2006. godine porezni obveznici poreza na dobit su i fizike osobe, koje su do kraja 2005. godine plaale porez na dohodak, a od 2006. godine plaaju porez na dobit uz ispunjenje zakonom utvrenih uvjeta Porezni obveznik fizika osoba (2) Fizika osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti: ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak vei od 2.000.000 ili ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak vei od 400.000 kn, ili ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veoj od 2.000.000 kn, ili ako u prethodnom poreznom razdoblju prosjeno zapoljava vie od 15 radnika. Porezni obveznik fizika osoba (3) Fizika osoba koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka, ako izjavi da e plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Porezna uprava donosi rjeenje da se plaa porez na dobit umjesto poreza na dohodak. To rjeenje obvezuje poreznog obveznika 5 godina (to je po zahtjevu poreznog obveznika). 120. to je porezna osnovica poreza na dobit? - Porezna osnovica je dobit koja se utvruje prema raunovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda. Polazna veliina je rezultat poslovanja iskazan u raunu dobiti I gubitka i bilanci. Dobit, prije oporezivanja, se umanjuje ili uveava za prihode I rashode koji se priznaju za svrhe oporezivanja, propisane Zakonom o porezu na dobit.Za rezidenta oporezuje se ukupna dobit ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu, a za nerezidenta dobit ostvarena u Hrvatskoj. U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, podjele poreznog obveznika, a utvruje se prema trinoj vrijednosti imovine. OVO JE IZ KNJIGE HRVATSKI POREZNI SUSTAV Porezna osnovica dobiva se na temelju raunovodstvene dobiti koja se umanjuje ili uveava za odreene stavke. Na tu (uveanu ili umanjenu) osnovicu primjenjuje se porezna stopa i dobiva iznos poreza na dobit. Porezna osnovica poreza na dobit= ukupni prihodi-ukupni rashodi= dobit ili gubitak + poveanje porezne osnovice/smanjenje gubitka smanjenje porezne osnovice(poveanje poreznog gubitka) prenseni porezni gubitakosloboenja i poticaji= porezna osnovica za primjenu propisane porezne stope.

121. to je porezni gubitak u hrvatskom sustavu poreza na dobit? - Porezni gubitak nastaje kada su porezno priznati rashodi vei od porezno priznatih prihoda tj. kad je osnovica za obraun poreza negativna. Nastali porezni gubitak moe se prenijeti na razdoblje od pet godina na nain da se svake godine smanjuje osnovica poreza na dobit tj. smanjuje se iznos dobiti prije primjene porezne stope I izrauna porezne obveze. Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja, porezna se osnovica smanjuje najprije za gubitke starijeg datuma. Porezni gubitak umanjuje dobit, i nakon umanjenja se dobije porezna osnovica.

122. Kako se obraunava porez na dobit? - Porez na dobit se utvruje za poslovnu godinu koja je u pravilu kalendarska godina, prema dobiti koju je porezni obveznik ostvario u tom razdoblju. Obveznici poreza na dobit tijekom godine plaaju predujmove poreza na dobit na osnovi porezne prijave iz prethodne godine. Porezna uprava moe, na temelju obavljenog nadzora ili na temelju drugih raspoloivih podataka ili na zahtjev poreznog obveznika, rjeenjem izmijeniti visinu mjesenih predujmova. Predujam se plaa mjeseno do kraja mjeseca za protekli mjesec, a u sluaju zakanjenja u plaanju obraunavaju se kamate.

55

123. to je to zatitna kamata?

124. Navedtite olakice u oporezivanju dobiti koijma se mogu koristiti neke katerogrije poreznih obveznika?

125. Kako se kretala stopa poreza na dobit od 1994. godine do danas? Zato je dolo do promjene stope?

56

126. to je dvostruko oporezivanje I kako drave nastoje izbjei dvostruko oporezivanje? - Dvostruko oporezivanje pojavljuje se u meunarodnoj razmjeni dobara i usluga. Kada fizika ili pravna osoba stjee dohodak u dravi u kojoj nije rezident, taj je dohodak oporeziv i u dravi u kojoj je ostvaren i u dravi iji je rezident primatelj dohotka. Kako bi se izbjeglo neopravdano oporezivanje istog dohotka ili imovine i u dravi u kojoj nastaje i u onoj gdje je primatelj rezident, primjenjuju se ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje potpisuju dvije ili vie zemalja. Hrvatska je s 35 zemalja sklopila (dio preuzela od bive drave) ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ujedno Je Dvostruko oporezivanje i oporezivanje dohotka poduzea najprije na razini poduzea, a kasnije I nakon to je raspodijeljen dioniarima. 127. Kada je uveden PDV u porezni sustav Repubike Hrvatske I koji su bili razlozi uvoenja? - PDV je u Hrvatsku uveden 1998. godine. Razlozi uvoenja bili su: 1. Harmnizacija hrvatskog poreznog sustava sa poreznim sustavima europskih zemalja 2. Fiskalni razlozi 3. Prilagoavanje hrvatskog gospodarstva I poreznog sustava novonastalim politikim okolnostima Do poetka 1998. godine potronja u Hrvatskoj oporezivala se porezom na promet proizvoda i usluga. Stope su bile proporcionalne i primjenjivale su se na prodajnu cijenu. Porez na promet proizvoda i usluga obraunavao se u svim fazama proizvodnje pa se kumulirao u konanoj maloprodajnoj cijeni proizvoda i usluga. Velik broj poreznih stopa te brojna osloboenja stvarali su tekoe u provedbi propisa i kontroli naplate poreza, to je stvaralo povoljne preduvjete za poreznu evaziju. Nedostatak- On ima kumulativni uinak to znai da je porezno optereenje bilo vee to se proizvodni proces odvijao u vie faza. Razlika izmeu PDV-a i poreza na promet jest u tome to se porez na promet ubire postupno u svakoj fazi proizvodnje, dok se PDV ubire jednokratno, tj. samo u fazi krajnje potronje. Zato PDV pripada grupi viefaznih poreza, dok porez na promet pripada grupi jednofaznih poreza. 128. Navedite mogue obuhvate sustava na poreznu vrijednost (vrste PDV-a) s obzirom na tretmnan investicijske opreme. - Knjiga Rosen Porezna osnovica- (vrijednost prodaje- vrijednost kupnje)* stopa PDV-a Postoje tri vrste PDV-a s obzirom na tretman investicijske opreme: 1. Kupnja investicijskih dobara smatra se, kao svaki drugi input, inputom materijala. Puna se vrijednost oduzima od prodaje unato injenici da je rije o trajnom dobru. To se odnosi na potroni tip PDV-a zato to porezna osnovica iskljuuje investiciju I obuhvaa samo potronju. 2. Za svako razdoblje poduzee moe odbiti samo iznos amortizacije za investicijska dobra. Porezna je osnovica, prema tome, ukupni dohodak umanjen za amortizaciju koji se zbog toga naziva neto dohodovnim tipom PDV-a. 3. Poduzeima nije doputeno izuzee za investicije I amortizaciju. Taj je oblik PDV-a utemeljen na bruto dohotku. Profesorova predavanja Proizvodni oblik- Pri utvrivanju porezne obveze od vrijednosti prodaje oduzima se vrijednost kupnje sirovina. Problem - ne oduzima se troak nabave kapitalnih dobara niti amortizacije Ukupna makroekonomska osnovica proizvodnog oblika PDV = BND (bruto nacionalni dohodak). Problem: ulaganja u kapital dva puta oporezovana (pri kupovini i prodaji)

Dohodovni oblik- Osnovica = vrijednost prodaje (vrijednost kupovine sirovina+

57

amortizacija). Neto investicije (bruto investicije-amortizacija) Osnovica PDV= BNP-D=C+IN+D-D Osnovica PDV=NNI=C+In NNI neto nacionalne investicije Od porezne osnovice oduzima se amortizacija. Problem utvrivanja stopa amortizacije za kapitalna dobra. Potroni oblik- Omogueno oduzimanje ukupnih rashoda za kapitalna dobra od vrijednosti prodaje (rashoda za sirovine i investicije). Osnovica PDV= BNP-IN-D= C. Nije potrebno razlikovanje tekue i kapitalne rashode niti stopa amortizacije. Proizvodni i dohodovni oblik kanjava investiranje u kapitalnu imovinu.Potroni oblik je neutralan jer zamjena kapitala radom ne utjee na poreznu obvezu. 129. Navedite metode obrauna PDV-a temeljenog na potronji. (Jeli, str 327., predavanje 08) Potroni oblik PDV-a je onaj kod kojeg porezni obveznik prilikom prodaje moe odbiti iznos utroen za nabavu kapitalnih dobara (bruto investicije). Ovaj oblik PDV-a je neutralan jer odluka o nabavi dugotrajne imovine ne utjee na visinu porezne obveze. Metode obrauna PDV-a temeljenog na potronji: 1. Kreditna metoda vrijednost PDV plaenog na inpute se oduzima od PDV-a koje se treba platiti na vrijednost prodaje. Poduzetnik u cijenu robe koje prodaje zaruunava PDV. No cijena inputa koje je kupio dobavlja mu je ve uraunao PDV (kreditna metoda se primjenjuje u Hrvatskoj). 2. Metoda oduzimanja od vrijednosti prodaje oduzima se vrijednost kupovina te primjenjuje PDV 3. Metoda zbrajanja dodana vrijednost jednaka zbroju nadnica, renti, kamata i neto profita.

130. Objasnite i navedite glavna naela PDV-a. (predavanje 08) 1. Naelo porijekla - roba se oporezuje u zemlji u kojoj je proizvedena (bez obzira je li se troe li se ili izvoze). Dakle, domai proizvodi koji su namijenjeni izvozu optereeni su PDV-om, dok su ona dobra koja se uvoze u zemlju osloboena plaanja PDV-a. (Uvoz je osloboen poreza.) 2. Naelo odredita - Oporezivanje prema mjestu potronje, bez obzira na mjesto proizvodnje (neovisno jesu li uvezena ili proizvedena u zemlji). Izvoz je izuzet od plaanja PDV-a (potroni oblik). Posljedica razliiti proizvodi koji se izvoze/uvoze optereeni razliitim stopama PDV-a. 131. Koje su osobine hrvatskog PDV-a? (predavanje 08)

58

Do poetka 1998. godine potronja u Hrvatskoj oporezivala se porezom na promet proizvoda i usluga. Stope su bile proporcionalne i primjenjivale su se na prodajnu cijenu. Porez na promet proizvoda i usluga obraunavao se u svim fazama proizvodnje pa se kumulirao u konanoj maloprodajnoj cijeni proizvoda i usluga. Velik broj poreznih stopa te brojna osloboenja stvarali su tekoe u provedbi propisa i kontroli naplate poreza, to je stvaralo povoljne preduvjete za poreznu evaziju. Nedostaci oporezivanja porezom na promet proizvoda i usluga oitovali su se u njegovu kumulativnom uinku, to znai da je porezno optereenje bil