Upload
azure
View
97
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Financije javnog sektora. Instrumenti državne politike. Tri glavna instrumenta: 1. Porezi Služe da se smanje privatni rashodi i time omogućuju javne rashode 2. Izdaci Služe kako bi poduzeća ili radnici proizveli određena dobra ili usluge (policija,vojna industrija) - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Financije javnog sektora
Instrumenti državne politikeTri glavna instrumenta:
1. Porezi – Služe da se smanje privatni rashodi i time omogućuju javne
rashode
2. Izdaci – Služe kako bi poduzeća ili radnici proizveli određena dobra ili
usluge (policija,vojna industrija)– Uključuju i transferna plaćanja
3. Regulacije ili kontrole (npr. zbog smanjenja zagađenjenja)
Funkcije države• Utvrđivanje zakonskog okvira za tržišnu
privredu– Definicija vlasništva, zakoni o ugovorima i stečaju, uzajamne
obaveze rada i uprave, itd.
• Utjecanje na alokaciju resursa kako bi se poboljšala ekonomska djelatnost– Problemi na koje se utječe:
• Diskriminacija na tržištima radne snage
• Rušenje savršene konkurencije
• Postojanje značajnih eksternalija
Funkcije države
• Preraspodjela dohotka– Izdvajanje sredstava za usluge siromašnima (minimalni
standardi zdravstva, prehrane i dohotka)
• Makroekonomska stabilizacija– Pokušaj ublažavanja prirodnih ciklusa putem:
• Sprečavanja kronične nezaposlenosti
• Sprečavanja privredne stagnacije
• Sprečavanja inflacije
• Poticanja privrednog rasta
Porezi
• Direktni porezi– Porezi na plaćanje čimbenika proizvodnje
• Nadnice• Najam• Dividende/ kamate/ profit poduzeća/ povećanje
vrijednosti dionica
– Porezi na imetak (asset taxes) • porez na kuće, zemlju, nasljedstvo, poklone
• Indirektni porezi– Porez na dodanu vrijednost, plaća se svaki put
kad je proizvod prodan ili usluga pružena
Porezi u zemljama EU, u 2010 (% BDP-a)
Direktni porezi kao % BDPa, Eurostat
Indirektni porezi kao % BDPa, Eurostat
Direktni vs. indirektni porezi kao % BDPa, Eurostat
Čemu služe porezi?
• Redistribucija bogatstva– Od bogatih siromašnima (transferima i
uživanjem javnog dobra)– Financiranje javnog dobra
Porezni sustavi
• Razlikuju se od zemlje do zemlje• Nekolicina poreznih oblika koji imaju presudnu
ulogu u svim modernim poreznim sustavima su :– Porez na dohodak pojedinca i obitelji
– Porez na dobit poduzeća
– Porez na plaće i iz plaća
– Porez na imovinu
– Porez na promet
– Trošarine
Porezne stope na dohodak
• Granična porezna stopa– Postotak koji država uzima od zadnje kune koju osoba
zaradi (povećanje poreza ako se dohodak poveća za 1 kunu)
• Prosječna porezna stopa– Postotak cijelog prihoda koji država uzme kao porez na
dohodak
• Progresivna porezna struktura– Prosječna porezna stopa se diže s visinom prihoda
• Regresivna porezna struktura– Prosječna porezna stopa pada s visinom prihoda
(graf)
Tko snosi teret poreza?
• Informacija o tome tko plaća porez nam ne kaže tko snosi teret poreza
• Porezi obično mijenjaju točke ravnoteže tržišta
• Primjer: porez na dohodak• “Trade-off” efikasnosti i jednakosti u
društvu– Argument smanjimo poreze u cilju povećanja
efikasnosti (Reagan, Thacher)
Javna potrošnja
• Najosnovnije mjere javne potrošnje uključuju:– Potrošnju centralne države i lokalne
samouprave– Novac dan industrijama u državnom vlasništvu– Plaćanje kamata na dugove
Zašto je potrebna javna potrošnja?
• Privatno dobro (dolazi u jedinicama koje su dovoljno male da ga pojedinci mogu kupiti; osobe koje ne žele takvo dobro ili si ga ne mogu priuštiti ne konzumiraju ga (npr. sladoled))
• Javno dobro (npr. odvoženje smeća, obrana zemlje, obrazovanje itd.)
• Privatni sektor nije zainteresiran za proizvodnju javnih dobara (dobro je takve prirode da ga svi konzumiraju - free riding problem)
Prihodi i rashodi: Uobičajeno
Rashodi• Zdravstvo• Obrana• Obrazovanje• Druga tekuća potrošnja• Kapitalne investicije• Sva dobra i usluge• Kamate na dug• Transferi• Socijalna pomoć
Prihodi• Porez na dohodak
• Korporacijski porez
• Porez na naftne derivate
• Izdvajanja za zdravstvo, mirovinsko etc.
• Porez na kapital
• Porez na dobra
• Posudbe
Deficit (Public sector borrowing requirement PSBR)
• Državna potrošnja umanjena za prihode od poreza• Načini na koje država može financirati deficit:
– Posuđivanjem• Izdavanje obveznica• Ohrabrivanje građana da štede u državnim bankama
– Štampanjem novca– Porezima– Profitima iz poduzeća u državnom vlasništvu– Prodajom državnog vlasništva (aktive)
• Ako je deficit negativan, onda se zove suficit (Public sector debt repayment)
Javni dug
• Javni dug je dug javnog sektora (akumulirano posuđivanje države)
• Novac se duguje građanima ili organizacijama (u zemlji i/ili inozemstvu)
• Kamate na javni dug se računaju kao dio javne potrošnje
Stvaranje fiskalne politike
• Pod fiskalnom politikom podrazumijevamo proces oblikovanja oporezivanja i javnih rashoda s ciljem da se – Pomognu prigušiti uzleti i padovi poslovnog
ciklusa– Pridonese održavanju rastuće, visoko zaposlene
ekonomije, oslobođene visoko ili promjenjive inflacije
Recesije i inflacije
• Moguće je utjecati na recesije i inflacije promjenom poreznih stopa:– Kod recesija smanjenje poreznih stopa stimulira potrošnju– Kod inflacija povećanje poreznih stopa ograničava
potrošnju
• Ipak, mijenjanje poreza je politički nepopularno – monetarna politika je popularnija
Kako izgleda javna potrošnja u Hrvatskoj?
Proračun opće države u Hrvatskoj
1. Državni proračun– Prihodi te rashodi proračunskih korisnika
(ministarstva, državne agencije..) i svih onih koji se financiraju iz proračuna
2. Proračuni izvan proračunskih fondova i javna poduzeća– Mirovinski i Zdravstveni fond, Zavod za
zapošljavanje, sredstva doplatka za djecu i javno poduzeće Hrvatske vode
3. Proračun lokalnih jedinica (županije, općine, gradovi)
Prihodi i rashodi u Hrvatskoj
Rashodi• Tekući izdaci• Kapitalni izdaci• Posudbe umanjene za
otplate
Prihodi• Tekući prihodi
– Porezni
– Neporezni
• Kapitalni prihodi• Domaće i inozemne
potpore
POREZNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE•1. DRŽAVNI POREZI:•1.1 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
•1.2 POREZ NA DOBIT
•1.3 POSEBNI POREZI •1.3.1 POSEBAN POREZ NA PLAĆE, MIROVINE I DRUGE PRIMITKE
•1.3.2 POSEBAN POREZ NA PRIMTKE OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI I OSTALE PRIMITKE
•1.3.3 POSEBNI POREZI NA OSOBNE AUTOMOBILE, OSTALA MOTORNA VOZILA, PLOVILA I ZRAKOPLOVE
•1.3.4 POSEBNI POREZ NA BEZALKOHOLNA PIĆA
•1.3.5 POSEBAN POREZ NA KAVU
•1.3.6 POSEBNI POREZ NA LUKSUZNE PROIZVODE
•1.3.7 POSEBNI POREZ NA PREMIJE OSIGURANJA OD AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI I PREMIJE KASKO OSIGURANJA CESTOVNIH VOZILA
•1.3.8 TROŠARINE (TROŠARINSKI SUSTAV OPOREZIVANJA ALKOHOLA I ALKOHOLNIH PIĆA, DUHANSKIH PROIZVODA, ENERGENATA I ELEKTRIČNE ENERGIJE)
•2. ŽUPANIJSKI POREZI •2.1 POREZ NA NASLJEDSTVA I DAROVE
•2.2 POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILA
•2.3 POREZ NA PLOVILA
•2.4 POREZ NA AUTOMATE ZA ZABAVNE IGRE
•3. GRADSKI ILI OPĆINSKI POREZI •3.1 PRIREZ POREZU NA DOHODAK
•3.2 POREZ NA POTROŠNJU
•3.3 POREZ NA KUĆE ZA ODMOR
•3.4 POREZ NA TVRTKU ILI NAZIV
•3.5 POREZ NA KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINA
POREZNI SUSTAV RH: NASTAVAK
•4. ZAJEDNIČKI POREZI:•4.1 POREZ NA DOHODAK
•4.2 POREZ NA PROMET NEKRETNINA
•5. NAKNADA ZA PRUŽANJE USLUGA U POKRETNIM ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJSKIM MREŽAMA
•6. NAKNADE ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU•6.1 NAKNADA ZA PRIGODNO JEDNOKRATNO PRIREĐIVANJE LUTRIJSKIH IGARA
•6.2 NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU - IGRE U CASINIMA
•6.3 NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU - KLADIONIČKE IGRE
•6.4 NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU NA AUTOMATIMA
•7. PROPISANA UPLATA PRIREĐIVAČA NAGRADNIH IGARA U KORIST HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA
POREZNI SUSTAV RH: NASTAVAK
Kretanje poreza u HrvatskojVRSTE POREZA 1995 1996 1997 1998 1999 2000Porez na dohodak 13,20 14,78 13,1 12,19 11,93 9,20
Porez na dobit 3,81 4,46 5,7 6,1 6,17 5,5
Porez na promet
nekretnina 0,53 0,6 0,77 0,67 0,64 0,71
Porez na promet
dobara i usluga 48,3 47,33 48,29 4,89 1,01 0,55
Porez na dodanu vrijednost
50,16 51,75 54,44
Trosarine 18,65 18,82 17,13 14,3 15,69 19,06
Carine i carinske
pristojbe 14,86 13,9 14,92 10,55 11,58 10,54
Ostali porezi 0,65 0,12 0,1 1,13 1,22 0,01
Hrvoje Šimović Milan Deskar Škrbić Efektivno opterećenje porezom na dohodak: ima li samostalna djelatnost povlašten status u sustavu poreza na dohodak? SERIJA ČLANAKA U NASTAJANJU, Članak broj 10-04
Tabela 2. Porezna struktura (% ukupnih poreznih prihoda), 2007.
godina OECD
EU 19 Hrvatska
Porez na dohodak 25 23 9
Porez na dobit 11 9 8
Doprinosi socijalnog osiguranja 25 30 34
Imovinski porezi 6 5 1 Opći porezi na potrošnju 19 20 34
Specifični porezi na potrošnju 11 10 12
Ostali porezi 4 4 2 Ukupno porezni prihodi 100 100 100
•Ukupan je porezni teret 2007. u Hrvatskoj bio malo manji od prosječnog u zemljama OECD-a.
•U Hrvatskoj je naglasak na oporezivanju potrošnje (PDV i specifični porezi – poput trošarina).
•Socijalni doprinosi previsoki (potrebna reforma mirovinskog i socijalnog osiguranja).
M. Bronić | Collected and Uncollected Taxes in Croatia and in the European Union | Institute of Public Finance Newsletter
M. Bronić | Collected and Uncollected Taxes in Croatia and in the European Union | Institute of Public Finance Newsletter
Neporezni prihodi u Hrvatskoj
• Sva nepovratna plaćanja državi– Dobit od javnih i državnih poduzeća– Dobit od Narodne banke Hrvatske– Upravne pristojbe– Novčane kazne za kaznena djela– Naknade za ceste– Itd.
Veličina i struktura neporeznih prihoda od 2002. do 2007. godine po institucijama, u mil. kn i %
Izvor: Registar neporeznih prihoda, Ministarstvo financija
Kapitalni prihodi u Hrvatskoj• Svi prihodi koji potječu od prodaje kapitalne
imovine (zemljišta, robnih zaliha itd.) s vijekom trajanja duljim od jedne godine
• Dijele se na prihode od– Prodaje građevnih objekata u državnom vlasništvu
– Privatizacije
– Prodaje državnih robnih zaliha
– Prodaje zemlje
– Kapitalnih transfera iz nedržavnih izvora (transferi novca od pojedinaca, privatnih neprofitnih institucija, nedržavnih fondacija, poduzeća, itd.)
Tekući izdaci u RH• To su sve vrste državnih izdataka od kojih kao
rezultat nastaju dobra i usluge s vijekom trajanja kraćim od godine dana– Izdaci poslovanja (npr. plaće i naknade zaposlenih u
javnim službama)– Financijski i ostali vanjski izdaci (npr. otplate glavnice i
kamate na dug, obrana, školstvo, platni promet i sl.)– Tekući prijenosi i potpore proračunima i proračunskim
korisnicima, državnim institucijama, ministarstvima itd.)
Tekući izdaci u RH (2)
• Tekući prijenosi i potpore izvanproračunskim korisnicima (transferi za stavke koje imaju socijalnu komponentu, npr. socijalna skrb, dječji doplatak, porodiljni dopust, mirovine)
• Tekući prijenosi sredstava u inozemstvo (npr. članarine u međunarodnim organizacijama)
• Subvencije (poljoprivredi itd.)• Ostali tekući prijenosi (poduzećima, npr. HEP-u,
HŽ-u, itd.)
Kapitalni izdaci u RH• Odnose se na pribavljanje dugotrajne imovine,
kapitalne transfere te potpore u novcu i stvarima (vijek trajanja obično dulji od 1 godine). Kapitalni izdaci mogu utjecati na buduće dohotke i stanje imovine.– Izdaci za nabavu, izgradnju i investricijsko
održavanje (ceste, željeznica, mostovi)– Domaći kapitalni transferi (financijskim instucijama,
poduzećima, građanima, itd.)– Kapitalni transferi u inozemstvo (drugim državama,
međunarodnim institucijama, pojedincima)