RAUNOVODSTVO I FINANCIJEFINANCIJSKO I MENADERSKO RAUNOVODSTVO

Interna skripta (Poglavlje1. Raunovodstvo) (Poglavlje 2. Raunovodstvene informacije i financijsko izvjetavanje)

Pripremila: mr.sc. Jasenka Bubi, vii predava za studente studija Informatiki menadment

1

Split, studeni 2009.SADRAJ1. RAUNOVODSTVO 1.1. Pojam raunovodstva i ciljevi raunovodstva 1.2. Raunovodstveni sustavi 1.3. Model funkcioniranja raunovodstvenog sustava i financijskog izvjetavanja 1.3.1. Raunovodstvena naela 1.3.2. Raunovodstvene politike 1.3.3. Raunovodstveni standardi: MSFI/MRS i HSFI 2. RAUNOVODSTVENE INFORMACIJE I FINANCIJSKO IZVJETAVANJE 2.1.Raunovodstvene informacije: Trino okruenje i poduzee 2.2.Raunski plan i poslovne knjige 2.3. Financijski izvjetaji 2.3.1. Bilanca 2.3.2. Raun dobiti i gubitka 2.3.3. Izvjetaj o novanom toku 2.3.4. Izvjetaj o promjenama kapitala 3. RAUNOVODSTVENE KATEGORIJE 3.1. Raunovodstvo imovine i amortizacija 3.1.1. Raunovodstvo dugotrajne imovine 3.1.2. Amortizacija 3.1.3. Raunovodstvo kratkotrajne imovine 3.1.4. Raunovodstvo prihoda i rashoda 3.1.5. Raunovodstvo rezultata poslovanja 3. 2. Raunovodstvo obveza i glavnice (kapitala) 3.2.1. Obveze 3.2.1.1. Kratkorone obveze 3.2.1.2. Dugorone obveze 3.2.1.3. Dugorona rezerviranja 3.2. Kapital (Glavnica) 3.2.1. Temeljni (upisani) kapital 3.2.2. Priuve (kapitalne i priuve iz dobitka, revalorizacijske priuve 3.2.3. Zadrani dobici/preneseni gubici 3.2.4. Dobitak / gubitak poslovne godine 3.2.5. Manjinski interes 3.3. Stavke koje utjeu na dobit poslovne godine 4. STJECANJE I KONSOLIDIRANA IZVJEA 4.1. Raunovodstvo ulaganja 4.2. Poslovne kombinacije 4.3. Konsolidirana izvjea 5. FINANCIJSKI POKAZATELJI 5.1. Ciljevi poduzetnikog poslovanja 5.2. Pokazatelji profitabilnosti 5.3. Pokazatelji likvidnosti (financijskog stanja) 6. RAZUMIJEVANJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA 6.1. Dodatne informacije uz financijske izvjetaje 6.1.1. Biljeke uz financijske izvjetaje 6.1.2. Miljenja revizora 2.2. Znaenje financijskih izvjetaja poduzetnika 7. UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO 7.1. Priroda upravljakog raunovodstva 7.2. Upravljako raunovodstvo kao izvor informacija za donoenje menaderskih odluka 7.3. Razlike upravljakog raunovodstva i ostalih raunovodstava 7.4. Vrste informacija upravljakog raunovodstva i njihova upotreba 8. RAUNOVODSTVO U UVJETIMA INFLACIJE 9. RAUNOVODSTVENA ETIKA

2

1. RAUNOVODSTVO1.1. Pojam raunovodstva i ciljevi raunovodstvaRaunovodstvo podrazumijeva: Planiranje poslovnih dogaaja opisivanje mjerenje evidenciju tumaenje ekonomskih aktivnosti odreenih subjekata. stvaranje informacijske baze razliitim korisnicima u donoenju poslovnih odluka Prednosti raunovodstva u odnosu na druge sustave: raunovodstvo moe u saetom obliku sa zadovoljavajuom tonou opisati odvijanje ekonomskih aktivnosti i njihove rezultate. Osnovni razlozi voenja raunovodstva poslovnih subjekata: - utvrivanje rezultata ekonomskih aktivnosti - kontrola zakonitosti tih aktivnosti (Na temelju raunovodstvenih informacija dravni organi kontroliraju odvijaju li se ekonomske aktivnosti u skladu s propisima.) Ciljevi kontrole su: - osiguravanje dravnih prihoda i - zatita vjerovnika i dioniara. Raunovodstvo u irem smislu obuhvaa: - povijesne dogaaje (ve nastale poslovne promjene) i njihovu analizu - prognoziranje i planiranje buduih ekonomskih aktivnosti - procjenu moguih rezultata tih aktivnosti. RAUNOVODSTVO I KNJIGOVODSTVO - nisu sinonimi - knjigovodstvo je dio raunovodstva Knjigovodstvo je tono biljeenje ekonomskih promjena izraenih u novanim jedinicama u odgovarajuim knjigama. PROPISI O OBAVEZNOM VOENJU RAUNOVODSTVA: - u veini drava odnose se na financijsko raunovodstvo koje se temelji na knjigovodstvu.

3

POVIJESNI RAZVOJ KNJIGOVODSTVA Razvoj i primjena razliitih raunovodstvenih sustava temelji se na razvoju i primjeni razliitih sustava knjigovodstva. a. Jednostavno knjigovodstvo - svaka promjena knjii se upisivanjem samo JEDNE STAVKE, - nema kontnog (raunskog plana), - dominiralo je sve do poetka 20. stoljea, - moderni oblik jednostavnog knjigovodstva danas se primjenjuje u raunovodstvu obrtnika i slobodnih zanimanja. b. Dvojno (dvostavno) knjigovodstvo - poetkom 20. stoljea istiskuje jednostavno knjigovodstvo kao savreniji oblik knjigovodstva, - istodobno knjienje dviju stavki (jedna stavka duguje, a druga stavka potrauje) za svaku poslovnu promjenu, - u dananje vrijeme dominira u raunovodstvu poduzetnika, - prvi put ga spominje u 15. st. (1458 g.) Benedikt Kotruljevi u knjizi O trgovini i savrenom trgovcu c. Kameralno knjigovodstvo - nastalo radi praenja ekonomskih aktivnosti gradova, opina i drava, - zasniva se na unaprijed predvienim prihodima i rashodima (tzv. Proraunsko knjigovodstvo)

d. Konstantno knjigovodstvo - savreniji oblik kameralnog knjigovodstva, - svaka imovinska promjena mora biti nadreena, - prednost ovog knjigovodstva pred kameralnim knjigovodstvom je u tome to obuhvaa sve dijelove IMOVINE, PRIHODE i RASHODE. Na temelju kameralnog i konstantnog knjigovodstva razvilo se RAUNOVODSTVO PRORAUNA I PRORAUNSKIH KORISNIKA I RAUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA.

4

Raunovodstveni sustav dijelimo na dva dijela: a. formalizirano raunovodstvo (obvezno po zakonu) b. neformalizirano (neobvezno) raunovodstvo ad a.) Formalizirano raunovodstvo Obuhvaa financijsko raunovodstvo i porezno raunovodstvo kao njegov komplement. Raunovodstvo poreza ureeno je poreznim zakonima i propisima i to: - Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, - Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost, - Zakonom o porezu na dobit Porezni zakoni i pravilnici osiguravaju jednak porezni poloaj svih poslovnih subjekata. Formalizirano raunovodstvo mora osigurati propisane financijske izvjetaje (uloga financijskog raunovodstva). Ad b.) Neformalizirano raunovodstvo - Vode ga i ureuju poslovni subjekti po vlastitoj volji, - Cilj mu je osiguranje podataka i informacija korisnih za upravljanje Funkcioniranje sustava formaliziranog raunovodstva obuhvaa: 1. PODATKE 2. OBRADU PODATAKA 3. INFORMACIJE Ad.1.) PODACI se prikupljaju iz razliitih izvornih knjigovodstvenih isprava (dokumenata). Knjigovodstvena isprava = pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni. Slui kao podloga za unoenje podataka u poslovne knjige. Knjigovodstvene isprave mogu biti: - vlastite (otpremnice, izlazni rauni, izdatnice, povratnice, radni nalozi), - vanjske (ulazni rauni, izvadak iro rauna) Ad.2.) OBRADA PODATAKA vri se na temelju knjigovodstvenih isprava. Potrebno je primijeniti pravila i metode kojima se podaci obrauju. Pravila i metode pokazuju kako se podaci obrauju. - raunovodstvena naela, - raunovodstveni standardi, - raunovodstvene politike, - zakonske odredbe, - napuci nadlenih tijela, - pravila struke i savjeti specijaliziranih tvrtki Raunovodstvena naela (pretpostavke ili koncepti) Nastala su s ciljem ujednaavanja raunovodstvenih pravila i postupaka u iskazivanju - stanja imovine i njenih izvora,

5

-

prihoda, rashoda financijskog rezultata.

1.2. Raunovodstveni sustaviU Hrvatskoj se primjenjuju zakonski regulirana 4 temeljna raunovodstvena sustava i to: 1. Raunovodstvo poduzetnika 2. Raunovodstvo neprofitnih organizacija 3. Raunovodstvo prorauna i proraunskih korisnika 4. Raunovodstvo obrtnika i slobodnih zanimanja Formalni raunovodstveni sustavi u koji se primjenjuju u Hrvatskoj meusobno se razlikuju prema: - nainu priznavanja prihoda i rashoda, - nainu utvrivanja rezultata - nainu obraunavanja poreza - obvezatnosti primjene propisanog/nepropisanog kontnog plana

TEMELJNE KARAKTERISTIKE FINANCIJSKOG RAUNOVODSTVA PODUZETNIKA Poduzee, trgovako drutvo (drutvo kapitala), pravna osoba, poduzetnik: Pojam poduzee ne javlja se vie kao zakonski termin u RH. Donoenjem Zakona o trgovakim drutvima (ZTD, primjena 01.01.95. N.N. 111/93.) taj termin zamjenjuje se terminom TRGOVAKO DRUTVO, a pod pojmom poduzee u sustavu trgovakih drutava i ope poduzetnike inicijative smatra se danas odreena gospodarska djelatnost koju obavlja trgovako drutvo. TRGOVAKO DRUTVO je pravna osoba ije su osnivanje i ustroj odreeni ZTD-om (l.2.ZTD) a osniva se za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti. TRGOVAKA DRUTVA jesu: - drutva osoba (javno trgovako drutvo, komanditno drutvo, gospodarsko interesno udruenja), - drutva kapitala (drutvo s ogranienom odgovornou i dioniko drutvo) Drutva kapitala: temelj udruivanja je kapital. lanovi unose u drutvo odreeni kapital, odnosno stvari i prava izraena u novcu, a za obveze drutva ne odgovaraju imovinom koju nisu u drutvo unijeli. To su u pravu RH: - dioniko drutvo (l.159. ZTD), - drutvo s ogranienom odgovornou (l. 385. ZTD)

6

Pravna osoba: Odreena drutvena tvorevina stjee svojstvo subjekta na temelju zakona (koji ispune zakonom predviene uvjete). Trgovako drutvo svojstvo pravne osobe stjee upisom u sudski registar. Poduzetnik: - pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost s ciljem postizanja dobiti (i fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost s ciljem postizanja dobiti) -najznaajniji podsustav gospodarskog (privrednog) sustava, -gospodarski sustav je podsustav drutvenog sustava i ovisan je o ostalim podsustavima: PRAVNIM, SOCIO-KULTURNIM, PROIZVODNO-TEHNIKIM i POLITIKIM. UPRAVLJANJE POSLOVNIM SUBJEKTOM: Pretpostavka racionalnog upravljanja su: INFORMACIJE. Sve razine upravljanja (strategijska, taktika i operativna) koriste se RAUNOVODSTVENIM INFORMACIJAMA. KRITERIJI U FINANCIJSKOM RAUNOVODSTVU: - primjena sustava dvojnog knjigovodstva, primjena naela nastanka dogaaja (The Full Accrual Basis of Accounting), Obveza voenja poslovnih knjiga (dnevnik, glavna knjiga i pomone knjige),

Obveza izrade temeljnih financijskih izvjetaja (Bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanim tokovima, izvjetaj o promjenama glavnice, raunovodstvene politike i biljeke uz financijske izvjetaje. Financijsko raunovodstvo poduzetnika temelji se na: - Zakonu o raunovodstvu (N.N. 109/07) - HSFI (Hrvatski Standardi Financijskog Izvjetavanja) - Meunarodni Raunovodstveni Standardi (MRS) i MSFI (Meunarodni Standardi Financijskog Izvjetavanja) - Ostali Zakoni, Pravilnici, uredbe i miljena Ministarstva financija i drugih nadlenih institucija

1. 2. 3.

PODJELA RAUNOVODSTVA PODUZETNIKA: S OBZIROM NA VRSTE PODUZETNIKA RAZLIKA U KONTNIM PLANOVIMA RAZLIITIH SADRAJA BILANCE I RAUNA DOBITI I GUBITKA

Raunovodstvo poduzea (ukljuivo i fizike osobe koji su obveznici plaanja poreza na dobit), Raunovodstvo banaka i drugih financijskih organizacija Raunovodstvo osiguravajuih i reosiguravajuih drutava

7

RAUNOVODSTVO PODUZEA Vode poduzetnici koji nisu banke, financijske organizacije, osiguravajua i reosiguravajua drutva. Sastavljaju temeljne financijske izvjetaje na temelju minimalnih pozicija propisanih Zakonom o raunovodstvu. Kontni plan nije propisan. Najee usvajaju kontni plan koji predlau renomirane tvrtke za savjetovanje u raunovodstvu. Na osnovi radnih i poslovnih procesa pojavljuju se specifinosti kod knjienja. Raunovodstvo poduzea moemo podijeliti na: 1. 2. 3. 4. Raunovodstveni podsustavi poduzea raunovodstvo proizvodnih djelatnosti raunovodstvo djelatnosti trgovine raunovodstvo usluga raunovodstvo proizvodnih usluga

Poduzea su u pravilu obveznici PDV-a; To utjee na modele knjienja i tereenja trokova. RAUNOVODSTVO BANAKA Razlikuje se od raunovodstva poduzea. Banke i financijske institucije obvezne su primjenjivati kontni plan koji je donijela Hrvatska Narodna Banka. Jedinstveni kontni plan primjenjuje se radi: - osiguranja podataka za potrebe monetarne i devizne politike, - ostvarivanja ostalih funkcija sredinje banke. Analitike raune za svoje interne potrebe financijske institucije mogu primjenjivati samo u okviru jedinstvenih rauna utvrenih kontnim planom za banke.

Evidenciju poslova u ime i za raun drugih osoba (mandatni poslovi) koji se ne u ukljuuju u bilancu, financijske institucije mogu voditi i primjenom internog kontnog plana kojeg usvoje.

8

Banke i financijske institucije nisu obveznici plaanja PDV-a. Na svoje usluge ne zaraunavaju PDV, ali istodobno ga nemaju pravo odbiti kao pretporez po ulaznim raunima, nego im se rauna kao troak.

RAUNOVODSTVO OSIGURAVAJUIH I REOSIGURAVAJUIH DRUTAVA Temelji se na sustavu dvojnog knjigovodstva i najslinije je raunovodstvu banaka. Temeljni financijski izvjetaji sastavljaju se na temelju minimalnog sadraja pozicija bilance, rauna dobiti i gubitka, a sve na temelju: - Zakona o raunovodstvu, - Meunarodnih raunovodstvenih standarda. Kontni plan nije propisan. Financijsko poslovanje osiguravajuih drutava (sukladno zakonu o osiguravajuim drutvima) prati Direkcija za nadzor drutava za osiguranje. Glavni prihod osig. drutava ine premije osiguranja. Glavne rashode ine izdaci za osigurane sluajeve i poslovni rashodi za obavljanje djelatnosti. Raun dobiti i gubitka razlikuje se od ostalih poduzetnika. On sastoji od dva tehnika rauna i jednog netehnikog rauna (koji predstavlja ukupni obraun). Prvi tehniki raun obuhvaa obraun rezultata iz poslova neivotnog osiguranja. Drugi tehniki raun obuhvaa obraun rezultata iz poslova ivotnog osiguranja. Netehniki raun- ukupni obraun ukljuuje rezultate dva tehnika rauna te ostale prihode i rashode i okviru kojega se izraunava rezultat financijske godine. Nisu u sustavu PDV-a.

9

1.3. Model funkcioniranja raunovodstvenog sustava i financijskog izvjetavanjaModel funkcioniranja raunovodstvenog sustava obuhvaa: Raunovodstvena naela, Raunovodstvene politike raunovodstveni standardi. 1.3.1. Raunovodstvena naela U nastavku teksta daje se pregled najznaajnih naela. 1. Naelo nastanka dogaaja Uinci transakcija i poslovnih dogaaja priznaju se kada nastanu (ne kad se primi ili isplati novac). U raunovodstvenim evidencijama se biljee i ukljuuju u financijske izvjetaje razdoblja na koja se odnose. Financijski izvjetaji sastavljeni na temelju ovog naela informiraju korisnike o prolim transakcijama, ali i o buduim obvezama ili imovini za koju e novac biti primljen u budunosti. 2. Naelo neogranienog vremena poslovanja Raunovodstvo pretpostavlja da e poslovni subjekt trajno poslovati, tj. da e vremenski neogranieno poslovati u budunosti. Ako postoji valjani razlog za vjerovanje da e poslovni subjekt biti likvidiran, tada bi se njegovi financijski izvjetaji morali biti sastavljeni na drukijoj osnovi ( po likvidacijskoj vrijednosti). Ova prva dva naela nazivaju se i temeljnim naelima ili pretpostavkama. 3. Naelo subjekta Poslovne knjige vode se za pravne subjekte, a ne za osobu koje su povezane s tim subjektima. Vano pitanje pri evidentiranju poslovnog dogaaja u raunovodstvu: Kako ti dogaaji utjeu na pravni subjekt?? Nebitan je nain na koji oni utjeu na osobe koje posjeduju ili rukovode ili su drukije povezane s subjektom. 10

4.Naelo opreznosti objanjavamo kao davanje prednosti podcjenjivanju umjesto precjenjivanju u situacijama u kojima postoji neizvjesnost pri mjerenju. Ako su dvije procjene neke budue svote jednako vjerojatne, pri mjerenju imovine ili prihoda, daje se prednost manjim brojkama, a veim za obveze ili rashode.

Formalno to su dva vida koncepta opreznosti: - priznati prihode (poveanje zadranih zarada) samo onda kad su RAZUMNO SIGURNI, - priznati rashode (smanjenje zadranih zarada) im su RAZUMNO MOGUI. 5. Naelo znaajnosti Raunovodstveno se ne biljee dogaaji koji su toliko beznaajni da rad na njihovom evidentiranju nije opravdan koristima proizilih iz tih rezultata. Znaajnost se u raunovodstvu upotrebljava u smislu naela potpunog objavljivanja. Ono zahtijeva da se sve vane informacije o financijskom stanju i aktivnostima subjekta moraju objaviti u izvjetajima sastavljenim za vanjske korisnike. Naelo znaajnosti podrazumijeva da se nevani dogaaji mogu zanemariti, a vane informacije se moraju objaviti. Postoje i druga raunovodstvena naela: - naelo razumljivosti - naelo prevage biti nad formom, - naelo materijalnosti, - naelo stabilnosti novane jedinice, - naelo dosljednosti 1.3.2. Raunovodstvene politike Primjena raunovodstvenih politika podrazumijeva izbor raunovodstvenih postupaka u okvirima zakonom doputenih mogunosti. Raunovodstvenim politikama ureuje se ono to nije dovoljno precizirano: - HSFI-ovima - MRS-ovima (MSFI-ma) i - zakonom. Raunovodstvene politike obuhvaaju: - naela, - osnove, - konvencije, - pravila i - postupke koje je management usvojio prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja.

11

Financijski izvjetaji trebaju prikazati usporedne iznose za prethodno razdoblje. Raunovodstvene politike moraju posebno primjenjivati koncept dosljednosti. Ukoliko je subjekt jednom usvojenu i prihvaenu raunovodstvenu politiku promijenio, nuno je da to objavi i kvantificira taj uinak. Biljeke uz temeljne financijske izvjetaje detaljnije dopunjuju i razrauju podatke iz bilance, rauna dobiti i gubitka i izvjetaja o novanim tokovima. Temeljni financijski izvjetaji moraju pruiti: - istinit, - fer, - pouzdan i - nepristran pregled imovine, obveza, kapitala, promjene financijskog poloaja i dobiti i gubitka. 1.3.3. Raunovodstveni standardi: MSFI/MRS i HSFI A) Meunarodni raunovodstveni standardi (International Accounting Standards) Razvijeni su: - na temelju raunovodstvenih naela - i s ciljem ujednaavanja raunovodstvenih propisa na meunarodnoj razini Njihova primjena ovisi o njihovom prihvaanju u nacionalnim zakonodavstvima. Hrvatska je propisala primjenu MRS-ova koji su objavljeni u Narodnim Novinama (Zakonom o raunovodstvu, N.N. 109/07. s primjenom od 01.01.2008.). Svrha primjene MRS-ova: - financijske izvjetaje trgovakih drutava u RH uiniti usporedivima i razumljivima unutar RH i na meunarodnoj razini. Do 2000. godine razvijeno je 39 meunarodnih standarda. Do 31.03.2004. godine objavljeno je 5 MSFI-ja(International Financial Reporting Standards) i 32 MRS-a.

B) Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja (HSFI) Poduzetnik treba primijeniti OKVIR financijskog izvjetavanja za razdoblje zapoeto 1. sijenja 2008. godine ili poslije toga. Ako poduzetnik primjenjuje OKVIR za razdoblje zapoeto 1. sijenja 2008. i poslije, treba objaviti tu injenicu. Objavlkjeni su u NN 30/08. Formiran je Odbor za HSFI kao struno tijelo koje ima slijedee nadlenosti: analizira i prati razvoj raunovodstvene teorije i prakse donosi HSFI donosi tumaenje HSFI priprema za objavu i objavljuje HSFI obavlja ostale poslove utvrene Zakonom.

12

Odbor ini devet lanova, koje na prijedlog ministra financija imenuje i razrjeava Vlada Republike Hrvatske na mandat od pet godina. Odbor donosi Pravilnik o nainu rada Odbora, a potvruje ga Vlada Republike Hrvatske Pravilnik mora sadravati odredbe o ciljevima, nainu rada, donoenju odluka, financiranju i naknadama. Odbor jednom godinje o svojem radu izvjeuje Vladu Republike Hrvatske B) Okvir za primjenu HSFI B.1. Pristup Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja nastali su sukladno Zakonu o raunovodstvu, a donosi ih Odbor za standarde financijskog izvjetavanja. Oni se temelje na domaoj raunovodstvenoj teoriji i praksi, odrednicama Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja kao i na IV. i VII. Direktivi Europske unije. Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja regulira se tematika u vezi s financijskim izvjetajima, u prvom redu, namijenjenih vanjskim korisnicima. Oni sadre zahtjeve: priznavanja, mjerenja, procjenjivanja, prezentiranja i objavljivanja transakcija i dogaaja vanih za financijske izvjetaje ope namjene. Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja su namijenjeni za primjenu u financijskim izvjetajima ope namjene poduzetnika koji ostvaruju dobit ili gubitak. Pojam financijski izvjetaj obuhvaa cjelovit skup financijskih izvjetaja sastavljenih za razdoblje tijekom godine ili za poslovnu godinu. Oni reguliraju sastavljanje, prezentiranje i objavljivanje financijskih izvjetaja za poduzetnike koji nisu obveznici primjene Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja, a u skladu sa Zakonom o raunovodstvu. Posebno su prilagoene potrebama srednjih i malih poduzetnika koji su prevladavajui u hrvatskom gospodarstvu. S tim u svezi Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja su jednostavni, malog su opsega te teoretski i struno zadovoljavaju kriterije suvremenog financijskog raunovodstva. Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja zadovoljavaju uvjete koje Europska unija postavlja glede sastavljanja, prezentiranja i objavljivanja financijskih izvjetaja. Kriteriji mjerenja i priznavanja u suglasju su s Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja, kao i sa IV. i VII. Direktivom EU. Poduzetnici iji su financijski izvjetaji u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja trebaju objaviti u biljekama izjavu o njihovoj primjeni i sukladnosti. HSFI karakterizira dinaminost, odnosno prilagoavanje zahtjevima struke, izmijenjenim, dopunjenim i prilagoenim Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja i IV. i VII. Direktivi EU. B.2. Definicija, sadraj, obiljeje, cilj i svrha Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja

13

Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja su raunovodstvena naela i pravila koja primjenjuje raunovodstvena struka, a koristi se kod sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja. U Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja naznaene su temeljne koncepcije na kojima poiva sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja. Svrha ovih standarda je: propisati osnovu za sastavljanje i prezentaciju financijskih izvjetaja; pomo revizorima u formiranju miljenja jesu li financijski izvjetaji u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja; pomo korisnicima financijskih izvjetaja pri tumaenju podataka i informacija koje su sadrane u financijskim izvjetajima. Cilj HSFI je da financijski izvjetaji temeljeni na ovim standardima prue informacije o financijskom poloaju, financijskoj uspjenosti i novanim tokovima poduzetnika koje koriste, u prvom redu, vanjski korisnici u donoenju ekonomskih odluka. Financijski izvjetaji pruaju informaciju o imovini obvezama, kapitalu, prihodima, rashodima, dobiti i gubitku, promjenama u kapitalu i novanom toku. Ciljevi Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja jesu razvijati u javnom interesu raunovodstvene standarde koji zahtijevaju kvalitetne, transparentne i usporedne informacije u financijskim izvjetajima.

B.9. Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja HSFI 1 Financijski izvjetaji HSFI 2 Konsolidirani financijski izvjetaji HSFI 3 Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena, pogreke HSFI 4 Dogaaji nakon datuma bilance HSFI 5 Dugotrajna nematerijalna imovina HSFI 6 Dugotrajna materijalna imovina HSFI 7 Ulaganja u nekretnine HSFI 8 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja HSFI 9 Financijska imovina HSFI 10 Zalihe HSFI 11 Potraivanja HSFI 12 Kapital HSFI 13 Obveze HSFI 14 Vremenska razgranienja HSFI 15 Prihodi HSFI 16 Rashodi HSFI 17 Poljoprivreda

14

RAUNOVODSTVENE INFORMACIJE I FINANCIJSKO IZVJETAVANJE2.1. RAUNOVODSTVENE INFORMACIJE trno okruenje i poduzee

1. PODUZEE U TRINOM OKRUENJU Poduzee se uobiajeno razmatra kao sustav koji se predstavlja kao dio, tj. podsustav ireg okruenja. Pri tome se, u suvremenim uvjetima privreivanja, misli na trino okruenje. U svakodnevnom ivotu vrlo esto upotrebljava se rije sustav. Primjerice, govori se o svemiru kao sustavu, ljudskom drutvu kao sustavu, ovjeku kao sustavu, poduzeu kao sustavu, informacijskom sustavu, privrednom ili gospodarskom sustavu, obrazovnom sustavu, itd. Sve to nas okruuje moe se razmatrati kao sustav ili kao dio, tj. podsustav nekog sloenijeg sustava. Sustav je mogue opisati kao grupu elemenata, materijalnih ili nematerijalnih, koji su meusobno povezani i koji komuniciraju sa svrhom ostvarivanja jednog ili vie ciljeva. Sustav ine minimalno dva elementa, a opepoznato je da veze meu elementima mogu biti materijalne, energetske ili informacijske. Najee sustav ima vie elemenata, a veze meu njima mogu biti direktne ili indirektne, preko treih elemenata. Skup elemenata s njihovim svojstvima ini sadraj sustava, a veze meu elementima sustava predstavljaju strukturu sustava. Elementi, njihova svojstva i veze meu elementima omoguavaju ostvarivanje cilja sustava. Uobiajeno se istie da je opi cilj svakog sustava njegov opstanak i podrazumijeva se da je opstanak mogu jedino ako se sustav razvija u skladu s promjenama okruenja. Pojam sustava, na vrlo kratak i koncizan nain, mogue je zapisati i pomou matematikih simbola, i to na sljedei nain: Ukupnost sustav sastoji od etiriju komponenata, a to su: - ulaz - proces - izlaz i - povratna veza. 15

Povratna veza (feedback) iznimno je vana komponenta sustava jer je ona, zapravo, regulator djelovanja sustava. Naime, u sluaju neadekvatnog izlaza koji sustavu onemoguava ili oteava uklapanje u okruenje, aktivira se povratna veza pomou koje se korigiraju ulazne veliine u sustav. Osim toga, povratna veza moe djelovati i na drugaiji nain transformiranja ulaznih u izlazne veliine (drugaiji nain kombiniranja elemenata sustava). Povratna veza jest kontrolni mehanizam pomou kojeg se nastoji osigurati adekvatno uklapanje sustava u okruenje. Sustav ima svoje granice i sve ono to se nalazi izvan tih granica naziva se okolinom sustava. Okolina utjee na funkcioniranje sustava, a isto tako sustav utjee na okolinu. Taj se utjecaj ostvaruje razmjenom materije, energije i informacija.

POLITIKI SUSTAV

PROIZVODNO-TEHNIKI SUSTAV

PRIVREDNI SUSTAV* PODUZEE

SOCIO-KULTURNI SUSTAV

PRAVNI SUSTAV

Slika 1.2. Meuzavisnost privrednog sustava s ostalim drutvenim podsustavima Korisnici financijskih izvjetaja: - ulagai (investitori), - zaposlenici, - zajmodavci, - dobavljai i ostali vjerovnici, - kupci, - drava i njezine agencije, - javnost. Primarna odgovornost za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja subjekta pripada managementu subjekta. Management subjekta moe odrediti oblik i sadraj dodatnih informacija koje su potrebne radi planiranja, odluivanja i kontrole poslovnih aktivnosti subjekta, ali su objavljeni financijski izvjetaji temeljni u informacijama koje koristi management. U uvjetima trinog okruenja poduzee mora zadovoljiti oekivanja razliitih interesnih skupina. Osim ve spomenutih vlasnika poduzea te menadmenta, poduzee mora voditi rauna i o interesima zaposlenih radnika, dobavljaa, potroaa, drutva u cjelini, vlade, i sl.MENADERI VLASNICI

16

DOBAVLJAI POSLOVANJE PODUZEA VLADA DRUTVO Razliite interesne skupine

ZAPOSLENI

POTROAI

2.2. POSLOVNE KNJIGE I RAUNSKI PLAN PODUZETNIKA

2.2.1. Poslovne knjige poduzetnikaPutem poslovnih knjiga prati se cjelokupno poslovanje poduzetnika. Pogrean je opeprihvaeni stav kako poslovne knjige slue iskljuivo dravnim i drugim ovlatenim institucijama koje se brinu o provoenju zakona. Poslovne knjige slue poduzetnicima kako bi na temelju evidentiranih nastalih poslovnih promjena mogli izvriti uvid u poslovanje i korigirali svoje poslovanje u budunosti. Poslovne knjige se vode prema naelima dvojnog knjigovodstva tj. kod svake poslovne promjene se evidentira njen uinak na imovinu i izvore imovine (glavnicu i obveze) trgovakog drutva. Drugim rijeima voenje poslovnih knjiga poiva na slijedeim naelima: bilanna ravnotea formalnost i urednost kronoloka i sustavna evidencija sintetiko prikazivanje poslovnih promjena analitiko prikazivanje poslovnih promjena Unos podataka u poslovne knjige temelji se na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama. Poslovne knjige sainjavaju: dnevnik glavna knjiga pomone knjige Dnevnik je poslovna knjiga u koju se poslovne promjene upisuju prema vremenskom redoslijedu nastanka. Ustrojava se kao jedinstvena poslovna knjiga. Moe se voditi kao vie knjiga specijaliziranih za promjene na pojedinim skupinama bilannih zapisa i izvanbilannih zapisa. Glavna knjiga je sustavna evidencija o stanju i promjenama na imovini, obvezama, glavnici, prihodima, rashodima i financijskom rezultatu poslovanja. Glavnu knjigu treba otiskati i uvezati za svaku godinu poslovanja poduzetnika. 17

Glavna knjiga se jo zove skup rauna ili konta. Raspored konta u glavnoj knjizi nije propisan zakonom, ali kontni plan mora biti ustrojen na takav nain da osigura potrebne pozicije za izradu financijskih izvjetaja. Poduzetnici moraju najmanje jednom godinje izvriti popis (inventuru) imovine i obveza te uskladiti knjigovodstveno stanje i stvarno stanje. Pomone knjige se obino izrauju kao analitike evidencije koje se ustrojavaju zasebno i u skladu s vrstom djelatnosti poduzetnika i njegovim internim odlukama i zahtjevima. Vode se kao: kupaca i dobavljaa, materijalno knjigovodstvo (sirovine, materijali, sitni inventar robno knjigovodstvo analitiko knjigovodstvo dugotrajne imovine pogonsko knjigovodstvo knjiga blagajne Rok uvanja za pomone knjige je najmanje 7 godina. Za male poduzetnike bitan je izbor registracije-osnivanja tvrtke ili obrta. Raunovodstvo obrtnika i slobodnih zanimanja temelji se na suvremenoj varijanti jednostavnog knjigovodstva. Sustav raunovodstva koji primjenjuju obrtnici, obveznici poreza na dohodak (dohodai) i slobodna zanimanja utemeljen je na jednostavnom a ne na dvojnom knjigovodstvu.

2.2.2. Raunski plan i formiranje razreda u financijskim izvjetajima Raspored konta u glavnoj knjizi temelji se na kontnom planu. Poduzetnici (osim financijskih institucija) u skladu s Zakonom o raunovodstvu sainjavaju razradu kontnog plana vodei rauna o specifinostima obavljanja svoje djelatnost i posebnih zahtijeva za izvjetavanjem. Pri izradi kontnog plana polazi se od cjeline kontnih razreda koje se dalje razrauju u zavisnosti od potreba analitikog izvjetavanja. Polazite su kontni razredi ili klase. kontni razredi se dalje dijele na skupine konta a one dalje na osnovna konta

Razina prva druga trea etvrta

opis razine razred ili klasa skupina rauna osnovni rauni analitiki rauni

ifriranje od 0 do 9 od 00 do 99 od 000 do 999 od 0000 do 9999

Razred 0 1

Sadraj razreda Potraivanja za upisani kapital i dugotrajna imovina Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkotrajna potraivanja i gubitak iznad kapitala te trokovi i prihodi budueg razdoblja

18

2 3 4 5 6 7 8 9

Kratkorone i dugorone obveze, dugorona rezerviranja, odgoena plaanja i prihodi budueg razdoblja Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara Trokovi po vrstama, financijski i ostali rashodi Mjesta i nositelji trokova Proizvodnja, gotovi proizvodi, roba i dugotrajna imovina namijenjena prodaji Pokrie rashoda i prihodi razdoblja Financijski rezultat poslovanja Kapital, priuve te izvanbilanni zapisi

Razradu kontnog plana prikazuje se u razredu 0. Razred Skupine: 0 00 01 02 03 04 05 06 07 08 Potraivanja za upisani kapital i dugotrajna imovina Potraivanja za upisani a neuplaeni kapital Nematerijalna imovina Materijalna imovina-nekretnine Postrojenja, oprema, alati, inventar i transportna sredstva Bioloka imovina Ulaganja u nekretnine Dugotrajna financijska imovina (s povratom duim od 1 godine) Potraivanja (dulje od 1 godine) Odgoena porezna imovina

Razradu skupine 03 prikazujemo u nastavku: Razred Skupina osnovni rauni 0 03 03 0 03 1 03 2 03 4 03 6 03 7 03 8 03 9 Potraivanja za upisani kapital i dugotrajna imovina Postrojenja, oprema, alati, inventar i transportna sredstva Postrojenja Oprema Alati, pogonski inventar i transportna sredstva Ostala materijalna imovina Predujmovi za materijalnu imovinu Materijalna imovina u pripremi Vrijednosno usklaenje postrojenja i opreme Akumulirana amortizacija materijalne imovine

19

Razred Skupina osnovni rauni analitiki rauni

0 03 030 030 0 030 1

Potraivanja za upisani kapital i dugotrajna imovina Postrojenja, oprema, alati, inventar i transportna sredstva Postrojenja Tehnika postrojenja, ureaji, spremnici, motori, platforme Strojevi i alati u svezi sa strojevima u pogonima i radionicama za obradu i preradu

Svi poduzetnici mogu primjenjivati naprijed navedeni raunski plan (poduzetnici trebaju donijeti Odluku o usvajanju kontnih planova od specijaliziranih tvrtki, u konkretnom sluaju ovdje smo prezentirali raunski plan RRIF)1 bez obzira na veliinu u skladu s Zakonom o raunovodstvu, te posljedino neovisno o tome primjenjuju li Hrvatske standarde financijskog izvjetavanja ili Meunarodne standarde financijskog izvjetavanja.

Dvostavno knjigovodstvo vode poduzetnici prema l.2. Zakona o raunovodstvu (NN br.109/07), a to su: trgovaka drutva i druge pravne i fizike osobe koje su osnovane s ciljem ostvarivanja dobiti. Posebno propisane kontne planove moraju primjenjivati: banke osiguravajua drutva investicijski fondovi neprofitne organizacije i proraunski korisnici. Dvostavno knjigovodstvo moraju voditi i obrtnici kada ispune kriterije iz l.2.st.4. Zakona o porezu na dobit, ako u prethodnom poslovnom i poreznom razdoblju ostvare: 1. ukupan prihod vei od 2.000.000,00 kn ili 2. dohodak vei od 400.000,00 kn ili 3. dugotrajnu imovinu u vrijednosti veoj od 2.000.000,00 kn ili 4. u prethodnom poreznom razdoblju zapoljavao vie od 15 radnika. Potrebno je ispunjenje samo jednog od prethodnih uvjeta kako bi obrtnici preli u sustav poreza na dobit (ovo je jo naziva prijelaz u sustav poreza na dobit po sili zakona). Prelaskom u sustav poreza na dobit primjenjuju: naelo nastanka dogaaja obvezu primjene HSFI plaanje PDV-a prema izdanim (a ne naplaenim) raunima, tj. R-1. Raspored razreda u financijskim izvjetajima prikazuje se u nastavku.1

Brkani i Habek: RRiF-ov raunski plan za poduzetnike, RRIF plus d.o.o., XII. preraena naklada, Zagreb,2008., str.5.

20

Raspored razreda u bilanci (prema kontnom planu RRiF)2 BILANCA Razred AKTIVA Razred PASIVA 0 Potraivanja za upisani kapital i 2 Kratkorone i dugorone obveze, dugotrajna imovina dugorona rezerviranja, odgoena plaanja i prihodi budueg razdoblja 1 Novac, kratkotrajna financijska 9 Kapital, priuve te izvanbilanni imovina, kratkotrajna potraivanja i zapisi gubitak iznad kapitala te trokovi i prihodi budueg razdoblja 3 Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara 6 Proizvodnja, gotovi proizvodi, roba i dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Raspored razreda kontnog plana prema pozicijama RDG RAUN DOBITI/GUBITKA Opis pozicije Razred /skupina konta Prihodi 7 /70 - 73 Trokovi 4 Rashodi 7 /75 - 78 Bruto financijski rezultat 7 / 790 Financijski rezultat poslovanja 8 Dobit/gubitak poslovne godine 9

Knjigovodstveno konto (raun) s pravilima knjienjaKnjigovodstveno konto predstavlja temelj itavog dvojnog knjigovodstva. Konto je nosilac podataka i instrument sistematizacije pojedinih oblika aktive, pasive, prihoda i rashoda jer preuzima identitet odreenog pojavnog oblika. Svaki konto mora sadravati minimum podataka: naziv konta, odnosno pozicije koja se na kontu prikazuje broj konta datum nastanka poslovne promjene oznaka dokumenta kratki opis poslovne promjene vrijednost promjene zapisane kao poveanje ili smanjenje novonastalo stanje tj. saldo konta2

Brkani i Habek: RRiF-ov raunski plan za poduzetnike, RRIF plus d.o.o., XII. preraena naklada, Zagreb,2008.

21

Promjene kojima se oznaavaju promjene, tj poveanje ili smanjenje neke ekonomske kategorije su izrazi: duguje potrauje Za potrebe razjanjenja transakcija uglavnom se koristi tzv. T-KONTO T KONTO Duguje Svota duguje Naziv stavke Potrauje Svota potrauje

Objanjenja pojmova "duguje" i "potrauje": Izraz duguje oznaava knjienje na lijevoj strani konta, a izraz potrauje oznaava knjienje na desnoj strani konta.

Pravila knjienja na kontima AKTIVA (IMOVINA) BILANCA PASIVA (IZVORI IMOVINE) _______________________________________________________________ D konto imovine P | D konto izvora imovine P __________________________ ______________________________ Poveanje Smanjenje Smanjenje Poveanje (+ ) (-) (-) (+) Poveanje na kontima imovine knjii se dugovno Kod smanjenja imovine knjii se potrano D Prihodi P Poveanje na kontima izvora imovine knjii se potrano Kod smanjenja izvora imovine knjii se dugovno D Rashodi P

PoveanjeD Trokovi P

Poveanje

Poveanje

22

D

Dobit

P

D

Gubitak

P

Poveanje

Poveanje

Pravila knjienja na praktinim primjerima Primjer I. 1. Vlasnici, osnivai trgovakog drutva, unijeli su temeljni kapital u novcu u iznosu od 300.000,00 kn. 2. Trgovako drutvo kupilo je stroj za proizvodnju i primilo raun dobavljaa na iznos od 150.000,00 kn (PDV je zanemaren) 3. Plaen je raun dobavljaa u iznosu od 150.000,00 kn (PDV zanemaren). 4. Kupljen je materijal za proizvodnju u iznosu od 50.000,00 kn (PDV zanemaren) i primljen je raun dobavljaa. 5. Plaen je raun za materijal u iznosu 50.000,00 kn.

Pravila knjienja: Konto imovine (D) 1000- iro raun(1) 300.000,00 150.000,00 (3) 50.000,00 (5)

Konto kapitala (P) (D) 9001- Temeljni kapital (P)300.000,00 (1)

Konto imovine (D) 0300-Stroj(2) 300.000,00

(P)

Konto obveza (D) 2202-Dobavljai opreme (P)(3)150.000,00 150.000,00 (2)

23

Konto imovine (D) 3100 Materijal (P) ----------------------------------------(4) 50.000,00 |

Konto obveza (D)2200 Dobavljai zaliha (P) ------------------------------------------(5) 50.000,00 | 50.000,00 (4)

Primjer II. pravila knjienja:1. Primili smo raun za elektrinu energiju u iznosu od 26.000,00 kn (80% odnosi se na utroak u proizvodnji, a 20% na utroak el. energije u upravi i administraciji). 2. Primljen je raun za komunalnu naknadu u iznosu od 15.000,00 kn. 3. Primljen je raun za usluge revizije u iznosu od 20.000,00 kn. 4. Sa skladita materijala izuzeli smo materijal za potrebe proizvodnje u iznosu od 45.000,00 kn. 5. Obraunali smo plae radnika u proizvodnji, ije bruto plae iznose 30.000,00 kn, a od toga su porezi i doprinosi 12.000,00 kn.

Pravila knjienja: Konto trokova (D)4060 Elektr.energija u pr. (P) ----------------------------------(1)20.800,00 | Konto obveza (D) 2201 dobavljai usluga (P) -----------------------------------------| 26.000,00 (1) | 15.000,00 (2) | 20.000,00 (3) Konto imovine (D) 3100- Materijal u skladitu (P) ------------------------------------------So = 50.000,00 | 45.000,00 (4)

Konto trokova (D)4070 Elek. energija uprave (P) ----------------------------------------(1) 5.200,00 |

24

Konto trokova (D)4166 Trokovi revizije (P) ----------------------------------------(3) 20.000,00 | Konto trokova (D) 4000- Troak osnovnog materijala (P) --------------------------------------------------(4) 45.000,00 | Konto trokova (D) 4201- Plae u proizvodnji (P) ---------------------------------------------(5) 30.000,00 |

Konto obveza (D)2300 Obveze za neto plae (P) ------------------------------------------| 18.000,00 (5) Konto obveza (D) 2410 Obveze poreza (P) -----------------------------------------| 12.000,00 (5) Konto trokova (D)417 Komunalna naknada (P) --------------------------------------(2) 15.000,00 |

Primjer III. pravila knjienja:1. Sve trokove iz primjera I. i II. a koji su trokovi razdoblja knjii na rashode. 2. Trgovako drutvo ispostavilo je raun za uslugu prijevoza u iznosu od 120.000,00 kn (PDV je zanemaren). 3. Na kraju poslovne godine ostvarena je dobit u iznosu od 79.800,00 kn.

Pravila knjienja: Konto rashoda(D) 702- Rashodi uprave (P) -----------------------------------(1) 40.200,00 | Konto imovine (D) 1200-Potraivanje od kupaca (P) -------------------------------------------(2) 120.000,00 |

Konto prihoda(D) 7720 Prihod od usluga (P) -----------------------------------------| 120.000,00 (2) Konto dobiti (kapitala) (D) 950- Dobit (P) -----------------------------------------| 79.800,00 (3)

Primjer IV. Izraunavanje salda na raunima1. Izraunajte salda na kontima: iro rauna, obveza prema dobavljaima. Konto imovine (iro raun)

(D)1000 iro raun (P) -------------------------------------(1) 300.000,00 | 150.000,00 (3)25

| 50.000,00 (5) -------------------------------------300.000,00 200.000,00 S=100.000,00Konto obveza Konto obveza

(D) 2201 dobavljai usluga (P) ------------------------------------------| 26.000,00 (1) | 15.000,00 (2) | 20.000,00 (3) ------------------------------------------61.000,00 61.000,00 = S Konto obveza (D) 2200 Dobavljai zaliha (P)

( D)2202 Dobavljai opreme (P) -----------------------------------------(3) 150.000,00 | 150.000,00 (2) ------------------------------------------150.000,00 150.000,00 S= 0

--------------------------------------(5) 50.000,00 | 50.000,00 (4) --------------------------------------50.000,00 50.000,00 S= 0 Primjer V. Formiranje poslovnih knjiga (dnevnika, glavne knjige, pomonih knjiga)V.a. Formiraj poslovnu knjigu DNEVNIK na temelju slijedeih poslovnih dogaaja: 1. Vlasnici, osnivai trgovakog drutva, unijeli su temeljni kapital u novcu u iznosu od 300.000,00 kn, dana 15.01.2007. 2. Trgovako drutvo kupilo je 28.02.07. sitni inventar i primilo raun dobavljaa (Gardenija d.d. Split) na iznos od 15.000,00 kn (PDV je zanemaren) pod brojem 2156/05 3. Dana 20.04.2007. plaen je raun dobavljaa u iznosu od 15.000,00 kn (PDV zanemaren). 4. Dana 30.06.2007. kupljen je materijal za proizvodnju u iznosu od 50.000,00 kn (PDV zanemaren) i primljen je raun dobavljaa pod brojem 456/05. (Maris d.o.o.) 5. Raun za materijal u iznosu 50.000,00 kn plaen je 05.07.2007.

Knjienje u dnevniku:r.b. 1. 2. datum 15.01.07. 28.02.07. Opis promjene Unos temeljnog kapitala uplata na .raun Raun dobavljaa za sit.inventar konto kapitala imovina obveza imovina Duguje 300.000,00 15.000,00 15.000,00 26 Potrauje 300.000,00

3. 4. 5.

20.04.07. 30.06.07. 05.07.07.

Plaen raun dobavljau za s.inventar Kupnja materijala po raunu dobavljaa Plaen raun dobavljau za materijal

imovina obveza imovina obveza imovina obveza

15.000,00 15.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00

V.b. Knjienje u glavnoj knjizi na primjeru knjienja nastanka obveza prema dobavljaima zaliha i imovine:

Konto imovine (D) 350-Sitni inventar (P) ------------------------------------(2) 15.000,00 | Konto imovine (D) Materijal (P) -------------------------------------(4) 50.000,00 |

Konto obveza ( D)2200 Dobavljai zaliha (P) --------------------------------------| 15.000,00 (2) | 50.000,00 (4)

V.c. Knjienje u pomonim knjigama (analitika evidencija dobavljaa zaliha): (D) 2200-1 Gardenija d.d. Split (P) MB 0754394 (D) 2200-2 Maris d.o.o. Pula MB 1112265

------------------------------------------| 15.000,00(2) r.2156 28.05.07. valuta 05.06.07.

-------------------------------------| 50.000,00 (4) r.456/05 30.06.07. Valuta 01.07.07.

Stanje u analitikim evidencijama mora odgovarati stanju- stanjima u glavnoj knjizi. Razredi raunskog (kontnog) plana slijede logiku procesa poslovanja. Podijeljen je na deset razreda unutar kojih se svrstavaju srodne kategorije, dok se daljnja ralamba vri opet po dekadskom sustavu za podgrupe koje su srodne RAZREDI: Razred 0 dugotrajna imovina Razred 1 - novac, kratkotrajna imovina potraivanja i gubitak iznad visine kapitala Razred 2 kratkorone i dugorone obveze, rezerviranja za rizike i pasivna vremenska razgranienja Razred 3 zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara Razred 4 - trokovi Razred 6 proizvodnja, gotovi proizvodi i roba Razred 7 rashodi i prihodi 27

Razred 8 - raspored financijskog rezultata poslovanja Razred 9 kapital i rezerve Razlikuju se: rauni stanja aktive i pasive rauni uspjeha prihoda i rashoda RAUNI STANJA (OSNOVA BILANCE) AKTIVA PASIVA (RAUNI IMOVINE) (RAUNI IZVORA IMOVINE) Razred 0 Razred 9 Razred 1 Razred 2 Razred 3 Razred 6 RAUNI USPJEHA (OSNOVA RAUNA DOBITI I GUBITKA) Razred 7(dio koji se odnosi na prihode) Razred 4 i Razred 7(dio koji se odnosi na rashode)

2.3.

TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJI

Konani cilj financijskog raunovodstvenog procesa (financijskog raunovodstva) jesu temeljni financijski izvjetaji. Financijsko raunovodstvo sastavlja financijske izvjetaje kao rezultat nastalih poslovnih promjena na temeljnim raunovodstvenim kategorijama kao to su: imovina, obveze, prihodi, rashodi, kapital. Oblik i sadraj financijskih izvjetaja sukladan je odredbama: HSFI i Zakona o raunovodstvu (za nekotirajua drutva, tj. za male i srednja poduzea MRS i MSFI i Zakona o raunovodstvu (za kotirajua drutva) Financijski izvjetaji oslikavaju financijske uinke transakcija i drugih dogaaja grupirajui ih u velike skupine prema njihovim ekonomskim obiljejima3. Temeljni financijski izvjetaji jesu: - Bilanca, - Raun dobiti i gubitka - Izvjetaj o svim promjenama kapitala - Izvjetaj o novanim tokovima, - Raunovodstvene politike i - Biljeke uz financijske izvjetaje3

MSFI: Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja, IASB,London,prema prijevodu RIF,Zagreb,2005.,str.32.

28

2.3.1. BILANCA Prikazuje financijski poloaj raunovodstvenog subjekta u odreenom trenutku (izvjetaj o financijskom poloaju). Ona je sustavni pregled imovine, kapitala i obveza na odreeni datum. ELEMENTI BILANCE: - imovina - izvori imovine (vlastiti i tui kapital ). Temeljne raunovodstvene kategorije BILANCE IMOVINA: OBVEZA: KAPITAL: predstavlja resurs kojeg kontrolira poduzetnik rezultat je prolih dogaaja troak u trenutku nabave se moe pouzdano izmjeriti oekuje se priljev buduih ekonomskih koristi kod poduzetnika (izravno ili neizravno u obliku priljeva novca i novanih ekvivalenata) sadanja obveza poduzetnika rezultat je prolih transakcija i prolih dogaaja za njihovo podmirenje oekuje se odljev resursa od poduzetnika dunost ili odgovornost da se postupi ili neto izvri na odreeni nain posljedica su poslovne prakse ili zakonskih odreenja podmirenje moe biti: novanom isplatom, prijenosom druge imovine, pruanjem usluga, zamjenom za drugu obvezu, konverzijom obveza u kapital ili odricanjem vjerovnika od njegovih prava ili ih izgubi. vlastiti izvor financiranja imovine poduzetnika ostatak imovine nakon podmirenja obveza analitiki se ralanjuje na: upisani kapital, rezerve, zadranu dobit/preneseni gubitak i dobit/gubitak tekue godine

Raunovodstvenim terminima IMOVINA sa naziva AKTIVA, a IZVORI IMOVINE se nazivaju PASIVA. Stanje imovine i njeni izvori moraju u odreenom trenutku biti jednaki. Iz toga proizlazi osnovna jednakost: Temeljna raunovodstvena jednakost pri sastavljanju bilance: AKTIVA = PASIVA AKTIVA(IMOVINA) = OBVEZE + VLASTITI KAPITAL PASIVA(VLASTITI KAPITAL) = IMOVINA - OBVEZE PRIKAZ BILANCE moe se izvesti: - Horizontalnim prikazom - Vertikalnim prikazom

29

Horizontalni prikaz bilance: VELPROM d.d. (Naziv subjekta) Bilanca (Naziv izvjetaja) Na dan 31.12.2008. (Vremenski trenutak) AKTIVA (IMOVINA) PASIVA ( IZVORI IMOVINE) Opis Svota Redni Opis Svota broj Novac 1.000 1. Tui izvori (obveze) 3.500 Nematerijalna 2.000 imovina Materijalna imovina 3.000 2. Vlastiti izvori 3.500 Potraivanja 500 (kapital) Financijska imovina 500 UKUPNO AKTIVA 7.000 UKUPNO PASIVA 7.000

Redni broj 1. 2. 3. 4. 5.

Vertikalni prikaz bilance: VELPROM d.d. (Naziv subjekta) Bilanca (Naziv izvjetaja) Na dan 31.12.2008. (Vremenski trenutak) AKTIVA Opis Novac Nematerijalna imovina Materijalna imovina Potraivanja Financijska imovina UKUPNO AKTIVA PASIVA Tui izvori (obveze ) Vlastiti izvori ( kapital ) UKUPNO PASIVA 3.500 3.500 7.000

A. Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 1. - 5. B. 1. 2. 1. 2.

Svota 1.000 2.000 3.000 500 500 7.000

POETNA BILANCA: Poslovna godina zapoinje poetnom bilancom. U njoj su prikazani imovina i njeni izvori po strukturi i vrijednosti. Ovim pozicijama zapoinje nova poslovna godina ili novoosnovano trgovako drutvo. ZAVRNA BILANCA: Prikazuje imovinu i njene izvore po strukturi i vrijednostima, nakon unesenih promjena u aktivi i pasivi, koje su posljedica ekonomskih aktivnosti tekue poslovne godine. U zavrnu bilancu unosi se rezultat poslovanja. Temeljne bilanne promjene kao posljedica odreenih transakcija: 30

1) 2) 3) 4)

Poveanje aktive i pasive za istu svotu Smanjenje aktive i pasive za istu svotu Promjene u strukturi aktive (bez promjena u pasivi) Promjene u strukturi pasive (bez promjena u aktivi)

Ostale stavke koje utjeu na bilanne pozicije: Porez na dodanu vrijednost Porez na dodanu vrijednost Dodana vrijednost je razlika izmeu prihoda i vrijednosti kupljenih dobara i usluga. Porezni obveznik poduzetnik (pravna ili fizika osoba koja obavlja samostalnu djelatnost) koji obavlja isporuke dobara ili usluga. Status obveznika PDV-a se stjee upisom u registar poreznih obveznika. U sustav PDV-a ulaze pravne i fizike osobe koje u prethodnoj godini ispune cenzus prihoda od 85.000,00 kn (Bruto). Svaki poduzetnik prije poetka obavljanja svoje djelatnosti odluuje sam hoe li postati obveznikom PDV-a. Nakon ispunjenja uvjeta o visini cenzusa odreene visine prihoda ta dobrovoljnost prestaje.

PDV se plaa na: 1. Isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu 2. Na vlastitu potronju. Vlastita potronja obuhvaa: - izuzimanje dobara iz vlastitog poduzea za privatne potrebe - koritenje usluga svog poduzea za privatne potrebe - Stvaranje rashoda po osnovi reprezentacije i koritenje osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz koja se ne mogu odbiti pri oporezivanju dohotka ili dobiti 3. Na isporuke dobara i usluga to ih poduzea obavljaju vlasnicima udjela i lanovima njihove ue obitelji bez naknade i sve ostale isporuke bez naknade 4. Na uvoz dobara u tuzemstvo i na neke uvozne usluge specificirane u zakonu. Stope poreza na dodanu vrijednost: 1. opa stopa PDV-a 23% 2. stopa PDV-a od 0% (vrijedi od 01.11.1999., a odnosi se na: kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala, znanstvene asopise, proizvode koji se kirurkim putem ugrauju u ljudsko tijelo, usluge javnog prikazivanja filmova) 3. stopa PDV-a od 10% (primjena od 01.01.2006., a odnosi se na usluge smjetaja u svim vrstama komercijalnih objekata i na usluge agencijske provizije, neovisno o nainu plaanja) Primjena nulte stope PDV-a ne iskljuuje pravo na pretporez po svim ulaznim raunima i obraunima. Nastanak porezne obveze: 1. Za isporuke dobara istekom obraunskog razdoblja u kojem su isporuke obavljene (obraunsko razdoblje je mjesec dana ili 3 mjeseca)

31

2. Za usluge istekom obraunskog razdoblja u kojem su usluge obavljene (vrijedi i za usluge koje su obavljene djelomino i koje su zasebno obraunane) OSNOVICA PDV-a Predstavlja naknadu za isporuena dobra ili obavljene usluge. Na ispostavljenim raunima za vrijednost isporuena dobra i usluge treba dodati iznos PDV-a. Oznake na raunima s obraunatim PDV-om: 1. Rauni s oznakom R-1 (rauni poduzetnika) 2. Rauni s oznakom R-2 (rauni obrtnika i ostalih fizikih osoba) Utvrivanje porezne obveze za PDV: Pozicije obrauna: 1. Pretporez po ulaznim raunima 2. PDV po izlaznim raunima 3. Obveza po razlici poreza i pretporeza 4. Potraivanje za razliku veeg pretporeza Obrazac za izraunavanje porezne obveze za proteklo obraunsko razdoblje: Obveza po razlici poreza PDV i pretporeza = PDV po izlaznim raunima PDV (pretporez po ulaznim raunima i ostalim obraunima Ukoliko je pretporez vei od PDV po izlaznim raunima knjiimo potraivanje za razliku pretporeza od obveze. Uvjeti ispunjenja za koritenje pretporeza po ulaznim raunima: 1. Primljeni raun mora sadravati propisane podatke prema l.15. Zakona 2. Isporuka dobra ili usluga mora biti primljena od obveznika PDV-a 3. Za primljenu isporuku zakonom da nije iskljueno pravo na odbitak pretporeza 4. Isporuka mora biti uinjena u poduzetnike svrhe 5. Do kraja obraunskog razdoblja dobra, usluge i rauni moraju biti primljeni 6. Rauni R-2 moraju biti plaeni 7. Za uplaeni predujam mora biti primljen raun 8. Raun za carinu mora biti plaen Pretporez se priznaje i po osnovi rauna plaenih gotovinom. Osoba koja nije obveznik PDV-a nema pravo na odbitak pretporeza. PDV po ulaznim raunima kod ove kategorije poslovnih subjekata tereti trokove nabave. Osloboeni su plaanja PDV-a: izvoz dobara i oplemenjenih dobara isporuke dobara slobodnim carinskim prodavaonicama i konzularnim predstavnitvima pod uvjetom uzajamnosti najam stambenih prostorija usluge banaka, tedionica, osiguravajuih drutava i reosiguranja usluge doktora medicine i stomatologije i drugih u privatnoj praksi

32

usluge lijeenja u ustanovama usluge i isporuke dobara to ih obavljaju: ustanove socijalne skrbi, ustanove za djeju skrb, predkolske ustanove, osnovne, srednje i visokokolske ustanove, vjerske zajednice usluge i isporuke dobara javnih ustanova u kulturi privremeni uvoz dobara koji je osloboen carine dobra u provozu kroz carinsko podruje RH

Poduzetnici izvan sustava PDV-a: NEDOSTACI: nema obveza podnoenja obrauna PDV-a Poreznoj upravi jednostavnije knjigovodstvo mogunost formiranja niih cijena za svoje proizvode i usluge prednosti su izraenije kod djelatnosti usluga, te djelatnosti kod kojih nisu potrebna znaajna poetna i naknadna ulaganja u opremu, sirovine i vanjske usluge PREDNOSTI: nemogunost odbitka pretporeza sa ulaznih rauna dobavljaa kod djelatnosti kod kojih su potrebna znaajna poetna ulaganja, ne ulazak u sustav PDV znai porezni gubitak, negativan utjecaj na likvidnost i trokove.

2.3.2. RAUN DOBITI I GUBITKA Prikazuje prihode i rashode, te financijski rezultat ostvaren u odreenom vremenskom razdoblju. Mjerilo uspjenosti koristi se termin DOBIT (PROFIT). Temeljne raunovodstvene kategorije RAUNA DOBITI I GUBITKA: - Prihod - Rashod - Dobit prije oporezivanja - Porez na dobit - Dobit poslije oporezivanja OPIS PRIHOD - RASHOD DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA - POREZ NA DOBIT = DOBIT POSLIJE OPOREZIVANJA PRIHOD: RAUN DOBITI I GUBITKA SVOTA

33

RASHOD: -

poveanje ekonomske koristi u obliku priljeva ili poveanja imovine ili smanjenja obveza to ima za posljedicu poveanje kapitala (osim onog u svezi s uplatom od strane sudionika u kapitalu smanjenje ekonomske koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku odljeva ili smanjenja imovine ili stvaranja obveza to ima za posljedicu smanjenje kapitala (osim onog u svezi s raspodjelom sudionicima u kapitalu)

Rashode poreznog razdoblja ine: 1. materijalni trokovi kao to su utroene sirovine i materijal, sitni inventar, utroena energija, utroeni rezervni dijelovi i ostali materijalni trokovi 2. trokovi usluga 3. trokovi amortizacije 4. trokovi plaa zaposlenika 5. naknade trokova zaposlenicima 6. rezerviranja za trokove i rizike 7. vrijednosna usklaenja dugotrajne i kratkotrajne imovine 8. trokovi financiranja 9. darovanja u naravi i novcu 10. ostali trokovi poslovanja

DOBIT: poveanje ekonomske koristi utvruje se sueljavanjem prihoda i rashoda (prihodi vei od rashoda) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA = PRIHODI - RASHODI POREZ NA DOBIT Obveznici poreza na dobit su trgovaka drutva. To mogu biti i obrtnici ako na vlastiti zahtjev zatrae od Porezne uprave odobrenje da plaaju porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Obraunsko razdoblje za koje se utvruje porezna obveza je poslovna godina i u naelu je izjednaena s kalendarskom godinom. Porez na dobit obraunava se i plaa po stopi od 20%. Osnovica za obraun poreza na dobit utvruje na kraju poslovne/kalendarske godine (za razdoblje od 01.01. do 31.12. poslovne/kalendarske godine). Plaene akontacije tijekom godine se odbijaju od ukupno utvrene porezne obveze za poslovnu godinu za koju je utvrena obveza poreza na dobit.R.b. 1. 2. 3. 4. 5. Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Porezna uveanja Porezna umanjenja Pozicija Iznos u kunama 1.000.000,00 800.000,00 200.000,00 50.000,00 100.000,00

34

6. 7. 8. 9. 10. 11.

Porezna osnovica Stopa poreza na dobit Obveza poreza na dobit Uplaene akontacije poreza na dobit Obveza uplate poreza na dobit (r.b. 8. r.b.9.) Mjesena svota akontacije poreza na dobit (r.b. 8. : 12 mjeseci)

150.000,00 0,20 30.000,00 20.000,00 10.000,00 2.500,00

Akontacije se ne plaaju, ako je u protekloj godini ostvaren porezni gubitak. Na utvrenu poreznu osnovicu obraunava se i plaa porez na dobit po stopi od 20%. POREZNA OSNOVICA POREZA NA DOBIT = DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA + UVEANJA+ UMANJENJA Uveanja porezne osnovice: 1. za iznos amortizacije iznad najvie porezno dopustiva iznosa 2. 70% trokova reprezentacije + PDV 3. trokovi promidbe kojima se ne promie ime i dobro poreznog obveznika 4. nerealizirani gubici 5. trokovi sredstava za osobni prijevoz 30% + PDV 6. trokovi prisilne naplate i kazni 7. izuzimanja i skrivene isplate 8. zatezne kamate izmeu povezanih drutava 9. za darovanja iznad svote propisane l.7st.7. Zakona o porezu na dobit Smanjenja porezne osnovice: 1. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti 2. nerealizirani dobici 3. trokovi istraivanja i razvoja 4. trokovi kolovanja i strunog usavravanja zaposlenika 5. rashodi prethodnih poreznih razdoblja DOBIT POSLIJE OPOREZIVANJA - Dobit poslije oporezivanja postaje vlastiti kapital trgovakog drutva. Dobit nakon oporezivanja moe: - ostati u drutvu za daljnje koritenje u poslovanju - ili se moe isplatiti vlasnicima u obliku dividende ili dobiti. Tijekom poslovne godine, dividende se mogu isplaivati i u obliku predujma. Vrijedi slijedei obrazac: DOBIT POSLIJE OPOREZIVANJA = DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA - POREZ NA DOBIT GUBITAK: - smanjenje ekonomske koristi - utvruje se sueljavanjem prihoda i rashoda (rashodi vei od prihoda)

35

Terminoloka odreenja utroka, trokova, izdataka i rashoda Utroci se definiraju kao fiziko ulaganje materijalnih i slinih vrijednosti i dobara u stvaranju uinaka. Npr. utroak sirovina u proizvodnji. Trokovi su novani izraz resursa kojih se treba odrei radi postizanja specifinog cilja.4 Izdaci se mogu definirati kao odljevi novca iz blagajne i sa rauna. Primici i izdaci mogu biti gotovinski i bezgotovinski. Rashodi se definiraju kao rtvovani resursi, tj trokovi koji su povezani: - s prihodom - ili kao trokovi nastali u obraunskom razdoblju

Shema sastavljanja RDG-a u djelatnosti trgovine RAUN DOBITI I GUBITKA (TRGOVINA) PRIHODI - Trokovi prodane robe (nabavna vrijednost prodane robe) - Ostali trokovi tekue godine = DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA - POREZ NA DOBIT = DOBIT POSLIJE OPOREZIVANJA Shema sastavljanja RDG-a u djelatnosti proizvodnje RAUN DOBITI I GUBITKA ZA VELIKE I SREDNJE PODUZETNIKE (PROIZVODNJA) PRIHODI Trokovi tekue godine Uveani za smanjenje proizvodnih zaliha ili Umanjeni za poveanje zaliha

4

Horngren, C.T., & G. Foster, 1991.,str.25.

36

= DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA - POREZ NA DOBIT = DOBIT POSLIJE OPOREZIVANJA Shema sastavljanja RDG-a u djelatnosti usluga RAUN DOBITI I GUBITKA (USLUGE) PRIHODI - RASHODI = DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA - POREZ NA DOBIT = DOBIT POSLIJE OPOREZIVANJA 2.3.3. IZVJETAJ O NOVANIM TOKOVIMA Prikazuje priljeve, odljeve i neto promjene u gotovini, sve kao posljedica poslovnih, financijskih i investicijskih aktivnosti subjekta tijekom razdoblja. Novani tok pokazuje kretanja plaanja neke transakcije, kao i vrijednosni aspekt realnih transakcija. Mali poduzetnici nisu duni sastavljati Izvjetaj o novanim tokovima. Novani tok moe se raditi pomou direktne i indirektne metode. Razlikujemo novani tok iz razliitih poslovnih aktivnosti: poslovnih, financijskih i investicijskih.

2.3.4. IZVJETAJ O PROMJENAMA KAPITALA Izvjetaj o promjenama kapitala ini sastavni dio temeljnih financijskih izvjetaja. Treba pokazati promjene koje su se na kapitalu dogodile izmeu dva obraunska razdoblja(MRS 1) ili dva datuma bilance (HSFI 1t.1.32) Prema HSFI-u 1, izvjetaj sadrava promjene: uloenog kapitala zaraenog kapitala izravne promjene u kapitalu (izvan RDG-a) HSFI-1 u t.1.35. odreuje koje pozicije IPK(Izvjetaja o Promjenama Kapitala) utjeu na promjene vrijednosti kapitala: revalorizacija dugotrajne nematerijalne imovine revalorizacija dugotrajne materijalne imovine revalorizacija financijske imovine raspoloive za prodaju ostala revalorizacija tekui i odgoeni porezi uinkovita zatita novanog toka promjene raunovodstvenih politika ispravak znaajnih pogreaka prethodnog razdoblja teajna razlika s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje ostale promjene kapitala

37

Obveznici sastavljanja Izvjetaja o promjenama kapitala Navedeni financijski izvjetaj trebaju sastavljati poduzetnici iz l.3 stavka 3. i 4. i l.16.st.3.ZOR-a, a to znai oni poduzetnici koji su navedenim Zakonom propisani kao: srednji i veliki poduzetnici, te poduzetnici koji sastavljaju konsolidirane financisjke izvjetaje (l.16.ZOR-a). Podaci u izvjetaju o promjenama kapitala iskazuju se za tekuu i prethodnu godinu u kunama. Poduzetnici koji su obvezni primjenjivati Meunarodne standarde financijskog izvjetavanja sastavljaju GFI (Godinje Financijske Izvjetaje) prema strukturi i sadraju Pravilnika5 sukladno odgovarajuim odredbama MSFI-a. Poduzetnici koji su u obvezi primjenjivati HSFI sastavljaju GFI prema strukturi i sadraju sukladno Pravilniku6 Kapital trgovakih drutava sastoji se od uloenog kapitala i zaraenog kapitala, a sukladno naoj bilannoj shemi ukupni kapital je ralanjen na est/sedam podpozicija. To su: I. II. III. TEMELJNI UPISANI KAPITAL KAPITALNE REZERVE REZERVE IZ DOBITI 1. zakonske rezerve 2. rezerve za vlastite dionice 3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 4. statutarne rezerve 5. ostale rezerve REVALORIZACIJSKE REZERVE ZADRANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK 1. Zadrana dobit 2. Preneseni gubitak DOBIT ILI GUBITAK TEKUE GODINE 1. Dobit poslovne godine 2. Gubitak poslovne godine MANJINSKI INTERES

IV. V. VI. VII.

Dodak Bilanci, a sukladno tome i informacije u svezi kapitala popunjavaju poduzetnici koji sastavljaju konsolidirane financijske izvjetaje: Dodatak Bilanci Oznaka pozicijeA 1. 2.

Naziv pozicijeKAPITAL I REZERVE Pripisano imateljima kapitala matice Pripisano manjinskom interesu

Uvaavajui raunovodstveno naelo da je sutina vanija od oblika, formalni izgled7 izvjetaja o promjenama kapitala se ponekad razlikuje od jednog poduzea do drugog poduzea.Vano je da sve bitne informacije prezentirane i dostupne korisnicima kojima su informacije o promjenama kapitala bitne u donoenju njihove poslovne odluke o investiranju,5 6

Pravilnik o sadraju i strukturi Godinjih financijskih izvjetaja objavljeno u N.N. br. 38. od 2.travnja 2008. Pravilnik o sadraju i strukturi Godinjih financijskih izvjetaja objavljeno u N.N. br. 38. od 2.travnja 2008 7 MRS-1, Prezentiranje financijskih izvjetaja, Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja, citirano djelo, str. 622-624.

38

financiranju ili nekoj drugoj odluci o poslovanju s pojedinim poslovnim subjektom. Pravilnikom o sadraju i strukturi Godinjih financijskih izvjetaja (N.N. 38/08) i HSFI-u 2 odreene su temeljne pozicije koje bi izvjetaj trebao sadravati. IZVJETAJ O PROMJENAMA KAPITALAOznaka pozicije1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 16.a. 16.b.

Naziv pozicijeUpisani kapital Kapitalne rezerve Rezerve iz dobiti Zadrana dobit ili preneseni gubitak Dobit ili gubitak tekue godine Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine Revalorizacija nematerijalne imovine Revalorizacija financijske imovine raspoloive za prodaju Ostala revalorizacija Teajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje Tekui i odgoeni porezi (dio) Zatita novanog tijeka Promjene raunovodstvenih politika Ispravak znaajnih pogreaka prethodnog razdoblja Ostale promjene kapitala Ukupno poveanje ili smanjenje kapitala Pripisano imateljima kapitala matice Propisano manjinskom interesu

*Struktura Izvjetaja o promjenama kapitala odreena je Pravilnikom8 *Napomena: Redni broj 16.a. i 16.b. popunjavaju samo poduzetnici koji su obvezni izraivati KGFI

8

Pravilnik o strukturi i sadraju Godinjih financijskih izvjetaja objavljeno u N.N. br. 38. od 2.travnja 2008.

39