EFZG Medunarodne Financije SKRIPTA Kordic

  • View
    480

  • Download
    20

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Skripta iz kolegija Međunarodne financije sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nositelj kolegija doc.dr.sc. Gordana Kordić. Skripta je pisana prema materijalima sa predavanja (prezentacije, zabilješke)

Text of EFZG Medunarodne Financije SKRIPTA Kordic

Meunarodni Monetarni Fondzlatni standard zasnivao se na koritenju zlata u ulozi novca, naputen je 1973. godine ukidanjem konvertibilnosti dolara za zlato Keynesov plan o Osnivanje meunarodne klirinke unije o Sredinje banke bi meusobno odobravale kredite o Uvoenje svjetske novane jedinice bancor koja bi zamjenjivala zlato

Whiteov plan o Polazi od stabilnih deviznih teajeva i smanjivanja deviznih restrikcija o Osnivanje meunarodnog stabilizacijskog Fonda o Najvaniju ulogu ima zlato i konvertibilne devize o Intervalutarna vrijednost valuta lanica Fonda odreivala bi se prema zlatu ili dolaru Na temelju keynesovog i whiteovog plana osnovan Meunarodni monetarni Fond 1944. institucionaliziran meunarodno monetarni sustav Ciljevi MMF-a - razvitak meunarodne monetarne suradnje - olakavanje meunarodne trgovine - podravanje stabilnosti valuta - stvaranje multilaterarnog sustava plaanja - ukidanje devizne barijere - otklanjanje neravnotee u platnim bilancama zemalja lanica Specijalna prava vuenja SPV - dobiva svaka lanica MMF-a i to tako da od Fonda dobiva posebnu vrstu kredita - kasnije svaka lanica uplauje sredstva i poveava SPV - kvota SPV-a daje pravo na odreeni broj glasova i predstavlja osnovu za maksimalni iznos koritenja sredstava Fonda - SPV omoguuju adekvatan rast svjetskih rezervi likvidnosti - Vrijednost SPV-a prvobitno je bila jednaka vrijednost SAD dolara, nakon devalvacije dolara 1971 SPV ima veu vrijednost i odreuje se kao koarica valuta (USD, EUR, jen, funta) - Danas zemlje uplauju 25% kvote u jednoj od zdravih svjetskih valuta a ostatak u domaem novcu i najsigurnijim vrijednosnicama - Max iznos sredstava koje zemlja moe izvui od MMF-a je 300% njezine vrijednosti Najznaajniji poslovi MMF-a - prevencija krize, nadzor ekonomskog i financijskog sustava - pomo zemljama koje imaju problema s bilancom plaanja - upravljanje krizom, savjetovanje i financijsko potpora - unaprjeenje trita kapitala - liberalizacija kretanja kapitala EUROVALUTA konvertibilne valute deponirane u bankama u obliku oroenih depozita koje su izvan kontrole monetarnih vlasti

-

Sredinja bankasredinja monetarna institucija emisijska banka neovisna u definiranju ciljeva te metoda i instrumenata kojima se ciljevi ostvaruju ekonomski i politiki neovisna Ekonomska neovisnost o Mogunost zaduivanja drave kod SB SB moe tiskanjem novca pomoi dravi u rjeavanju problema no to je zabranjeno ili ogranieno o Utjecaj vlade na izbor instrumenata monetarne politike SB definira ciljeve monetarne politike i instrumente koje e pri tome koristiti Politika neovisnost o Sloboda izbora konanog cilja monetarne politike o Za svoje mjere monetarne vlasti ne moraju traiti suglasnost vladajue politike o U procesu izbora elnih ljudi ne sudjeluje vlada o Neovisnost nikad nije apsolutna

Devizni teaj - predstavlja cijenu jedne valute izraenu u cijeni neke druge strane valute tj cijena domaeg novca izraena u stranom novcu - kretanje deviznog teaja ovisi o o ponudi i potranji za odreenim novcem o trendu trita i oekivanjima o fiskalnim i monetarnim mjerama SB o pekulacijama o neusklaenosti plaanja za uvoz i naplate izvoza o promjenama uvjeta na novanom tritu vrste teajeva o nominalni devizni teaj cijena domaeg novca izraena u stranom novcu bez stope inflacije o realni devizni teaj nominalni teaj korigiran za stopu inflacije /bolji pokazatelj/ o efektivni devizni teaj vagani prosjek deviznih teajeva izmeu domae valute i valuta najvanijih trgovinskih partnera

Zakon jedne cijene - neprimjenjiv u praksi - osnova za teoriju pariteta kupovne moi - govori da na meusobno usporedivim tritima osloboenim trokova transporta i prepreka trgovini jednaka dobra moraju se prodavati po istoj cijeni Paritet kupovne moi - kretanje teaja ovisi od kretanja kupovne moi novanih jedinica koje se usporeuju - nedovoljno realna teorija jer statiki pojednostavljuje odnose meu valutama, zanemaruje razlike u strukturi gospodarstva i potronji

Devizno triteKARAKTERISTIKE

-

decentralizirano trite organizirano kao OTC veina trgovine je kupnja ili prodaja bankovnih depozita radi 25 sati, svaki dan

Vrste deviznih transakcija - spot transakcija podrazumijeva kupnju ili prodaju u roku dva dana - terminska transakcija razmjena na neki odreeni dan u budunosti Faktori koji na dugi rok utjeu na devizne teajeve - relativna razina cijena rast razine cijena u zemlji u odnosu na razine cijena u inozemstvu uzrokuju deprecijaciju nacionalne valute i obrnuto - carine i kvote rast trgovakih ogranienja uzrokuje aprecijaciju nacionalne valute - preferencije dobara poveana potranja za izvozom dobara jedne zemlje uzrokuje aprecijaciju njezine valute, rast potranje za uvozom uzrokuje deprecijaciju valute - produktivnost ako je zemlja relativno produktivnija u odnosu na druge njena valuta aprecira Faktori koji na dugi rok utjeu na devizne teajeve oekivani povrat jedne imovine u odnosu na drugu formule

Uvjet kamatnog pariteta - domaa kamatna stopa jednaka je inozemnoj, umanjenoj za oekivanu aprecijaciju domae valute - ako je domaa kamatna stopa via od inozemne oekuje se aprecijacija inozemne valute

Teajni reimipravilan odabir teajnog reima nuan je preduvjet za ostvarenje dugoronih ciljeva gospodarstva i njegov stabilan razvoj ne postoji teajna politika koja bi bila dobar izbor za sve zemlje

Princip nemogueg trojstva, tri cilja koje nacionalne vlasti nastoje ostvariti - stabilnost nacionalne valute - monetarni suverenitet - integracija s meunarodnim financijskim tritimaFIKSNI vs FLUKTUIRAJUI TEAJ

Fiksni devizni teaj - stabilizirajua uloga - vodi viim stopama rasta zahvaljujui stabiliziranju teajnih kretanja i niim kamatnim stopama - kritike se odnose na injenici da se monetarne vlasti odriu kamatne stope i deviznog teaja, gospodarstvo tee odgovara na okove iz okruenja, opasnost od izbijanja teajne krize Fluktuirajui devizni teaj - osigurava neovisnu monetarnu politiku - koritenje deviznog teaja kao automatskog stabilizatora - kritike nedostatak discipline kod sredinjih banaka, poremeaji na tritu novca, utjecaj pekulacije, negativan utjecaj na meunarodnu trgovinu i investicije, iluzija velike autonomije Fiksni aranmani valutne unije novana zajednica dviju ili vie drava s istom valutom ili s razliitim valutama koje su vrsto povezane u korist valutne unije bri ekonomski rast, manji transakcijski trokovi, intenzivnija trgovina protiv valutne unije ograniavanje ekonomskog suvereniteta dolarizacija ( valutni odbor) koritenje strane valute u okviru nacionalnog gospodarstva fiksni teaj Intermedijarni aranmani prilagoavajui vezani teaj teaj nacionalne valute vezan za stranu valutu po fiksno utvrenom teaju, teaj se povremeno revidira prilagoavajui se situaciji u gospodarstvu puzajui vezani teaj- karakterizira ga este promjene sredinjeg teaja kojima se nastoji odrediti njegova optimalna razina, promjene su najavljene i u malim postocima, primjenom ovog teajnog reima koriste se prednosti fluktuirajueg teaja i izbjegavaju opasnosti pekulativnih oekivanja teaj vezan uz koaricu valuta nacionalna valuta vezana na koaricu valuta, ovaj sustav uglavnom koriste zemlje koje imaju diversificiranu strukturu trgovine s inozemstvom plivajui teaj u okviru utvrenih raspona plivanja monetarne vlasti odreuju sredinji paritetni teaj i doputa se fluktuiranje u okvirima odreenih granica, teaj se odreuje na tritu temeljen ponude i potranje, ali njegovo fluktuiranje kontrolira sredinja monetarna institucija, problem se moe javiti kod odreivanja raspona plivanja (uske granice fiksni teaj, iroke granice fluktuirajui teaj Fluktuirajui aranmani upravljano plivajui intervencijama na meunarodnim deviznim tritima monetarna vlast utjee na kretanje teaja, smjer kretanja nije unaprijed definiran

slobodno plivajui devizni teaj devizni teaj odreuje se trino, na temelju ponude i potranje bez utjecaja monetarnih vlasti, monetarna politika neovisna od politike deviznog teaja, model se ne koristi u praksi Faktori utjecaja na odabir teajnog rema - stupanj integracije nacionalnog trita s meunarodnim financijskim tritima - makroekonomska stabilnost gospodarstva - stupanj razvijenosti nacionalnog financijskog trita - neovisnost monetarno teajne politike o politikim utjecajima fear of floating javlja se kada postoji zakonska mogunost upravljanja teajem, ali se ona ne provodi

Dolarizacija / Euroizacija- kada se u monetarnim granicama neke drave u veoj ili manjoj mjeri koristi strana valuta - najee koritena valuta je USD - pojam dolarizacije esto se izjednaava s pojmom valutne supstitucije Vrste dolarizacije neslubena dolarizacija u sluajevima kada stanovnitvo znaajan dio svojih sredstava dri u stranoj valuti, iako ta pojava nije slubeno priznata, motiv za koritenje strane valute je pokuaj ouvanja realne vrijednosti imovine u razdobljima visoke i rastue stope inflacije u domaem gospodarstvu Neslubena dolarizacija ukljuuje - stranu valutu koja neslubeno cirkulira u opticaju, domae i inozemne depozite denominirane u stranoj valuti, strane obveznice koje se dre u inozemstvu poluslubena dolarizacija strana valuta legalno cirkulira u prometu ali je znaenje strane valute u odnosu na domau sekundarno, situacija kada zemlja jo uvijek ima SB i samostalnu monetarnu politiku slubena dolarizacija strana valuta ima dominantnu ulogu domaeg novca i vri sve funkcije novca bez izuzetka Slubena dolarizacija ukljuuje zemlja se odrekla nacionalne valute, SB i nacionalne monetarne politike, domaa valuta postoji ali ima sekundarnu ulogu uzroci dolarizacije posljedica inflatornih poremeaja i neuspjene primjene stabilizacijskog programa oekivanja od deprecijacije domae valute nerazvijeno domae financijsko trite uplitanje drave u stanje na financijskom tritu makroekonomski uinci pojave dolarizacije SB oteano provodi svoju politiku postoji stalna potencijalna mogunost bijega tednje u inozemstvo smanjuje se emisijska dobit koristi i rizici zemlj