Javne Financije-skripta 2010 (1 Kol)

8/3/2019 Javne Financije-skripta 2010 (1 Kol)

http://slidepdf.com/reader/full/javne-financije-skripta-2010-1-kol 1/47

**JAVNE FINANCIJE**

(1. KOLOKVIJ)





-obično se u tom slučaju kao kriterij razgraničenja uzima način postavljanjaposlovodstva takvih subjekata, odnosno gleda se predstavljaju li ih tijela čiji sučlanovi izabrani u procesu javnog glasovanja te stoji li iza provođenja odluka tihsubjekata državna prisila ili ne

3. ŠTI ČINI JAVNI SEKTOR REPUBLIKE HRVATSKE-politika javnog sektora je potrebna kako bi usmjeravala, korigirala i nadopunjavaladjelovanje privatnog sektora-javni sektor RH čini:SREDIŠNJA DRŽAVA => 16 ministarstava

3 središnja državna ureda13 ureda9 državnih upravnih organizacija-Zavodi, državni uredi, itd.

LOKALNA DRŽAVA –jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave 20 županija kao jedinice regionalne (područne) samouprave 123 grada i 426 općina kao jedinice lokalne samouprave Grad Zagreb koji status grada i županije

IZVANPRORAČUNSKI FONDOVI I AGENCIJE=>hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO)=>hrvatsko zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)=>hrvatsko zavod za zapošljavanje (HZZ)=> fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost=>hrvatske autoceste=>hrvatske ceste

=>državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB)=>hrvatski fond za privatizaciju (HFP)

4. PO ČEMU SE DRŽAVA RAZLIKUJE OD OSTALIH SEKTORA-kriteriji razgraničenja države i ostalih sektora:*državne institucije nude dobra za kolektivnu, a ne privatnu upotrebu (javna, a neprivatna dobra)*država ima funkcije koje se razlikuju od funkcija privatnog sektora*država se rukovodi načelom opskrbe, a privatni sektor načelom stjecanja dobiti*država i privatni sektor razlikuju se u pogledu vlasništva

5. OBJASNITE ORGANSKI NAZOR U DRŽAVI-društvo se može promatrati kao prirodni organizam-svaki pojedinac je dio tog organizma,a vlada je srce tog organizma-pojedinci su značajni samo kao dio zajednice, a dobro pojedinca određeno je samou odnosu prema dobru cjeline-ciljeve društva određuje država, koja vodi društvo prema njihovom ostvarivanju,pritom se znatno razlikuje izbor ciljeva: prema PLATONU- stvoriti državu čiji bi cilj bioostvarivanje zlatnog doba u kojem bi ljudska djelatnost bila vođena savršenomracionalnošću; prema HITLERU –cilj države ostvarivanje rasne čistoće; premaLENJINU-proleterska država koja ima svrhu „voditi cijeli narod u socijalizam“

Društveni ciljevi se mogu razlikovati, stoga je bitno tko ih odabire i kakvi su.Osnovni problem organskog nadzora je odgovor na pitanje što je prirodno?



Unatoč različitim filozofskim objašnjenjima toga pojma, nije jasno što je prirodno.-za društveni organizam ostvarivanje pojedinih ciljeva je prirodno kao npr.Hitlerovonastojanje da zavlada Europom

6.OBJASNITE MEHANIČKI NAZOR U DRŽAVI

-u središtu je pojedinac, a ne grupa-ako uzmemo u obzir da država postoji za dobro naroda, postavljamo pitanje što je todobro i kako država treba djelovati u njegovom ostvarivanju-opća suglasnost je da je dobro za pojedince kada ih država štiti od nasilja, a da bi točinila država mora imati monopol na moć prisile, u protivnom nastaje anarhija-prema Adamu Smithu-država treba zaštiti društvo od nasilja i napada drugihsamostalnih društava te zaštiti svakog člana društva od nepravdi i ugnjetavanja bilokojeg drugog člana, koliko je god to moguće-uz to Smith tvrdi da država mora biti odgovorna i za stvaranje i očuvanje određenih javnih službi i određenih javnih ustanova (infrastruktura nužna za život društva-mostovi, kanalizacije, putovi)

-2 mišljenja u tradiciji mehaničkog nazora:***libertarijanci-vjeruju u vrlo ograničenu državu pobijaju svaku daljnju ekonomskuulogu države-krajnje su sumnjičavi u sposobnosti države da poboljša društvenu blagodat***socijaldemokrati-vjeruju da je za dobrobit pojedinca potrebna značajna državnaintervencija –te se intervencija pojavljuju u oblicima poput utvrđivanja zaštite na radu,zakonske zabrane rasne i spolne diskriminacije u stanovanju ili socijalne pomoćisiromašnima-kada naiđu na prigovore da takve intervencije narušavaju osobnu slobodu, spremnisu odgovoriti da sloboda razumijeva više, a ne samo nepostojanje tjelesne prisile

7.KAKO SE MOŽE MJERITI VELIČINA DRŽAVE I KOJI JE NAČIN NAJBOLJI-političari i novinari se često koriste brojem zaposlenih u javnom sektoru kaopokazateljem, ali to je pogrešno jer time ne možemo objasniti u kojoj mjeri državanadzire društvene izvore i sredstva-može se mjeriti pomoću prilagodbe rashoda inflaciji, prema državnoj potrošnji postanovniku te pomoću udjela u BDP-u-najbolji način za mjerenje veličine države je pomoću iznosa njezinih godišnjihizdataka, imamo 3 osnovne vrste:*kupnja roba i usluga-država kupuje širok spektar roba i usluga**transferi dohotka ljudima, tvrtkama i drugim razinama vlasti –država uzima dohodak

nekih pojedinaca ili organizacija i daje ga drugima.npr. programi socijalne skrbi poputbonova za hranu i potpore poljoprivrednicima za proizvodnju određenih roba***plaćanje kamata –država često pozajmljuje za financiranje svojih djelatnosti i,poput svakog drugog tko pozajmljuje, mora platiti kamate

8.OBJASNITE METODE POZITIVNE ANALIZE KOJE SE PRIMJENJUJU UPODRUČJU JAVNIH FINANCIJA-modeli polaze od onog što tvrdi ekonomska teorija – ona pomaže odreditičimbenike koji mogu utjecati na određeno ponašanje.-metode pozitivne analize imaju cilj utvrditi posljedice promjene ekonomske politike.-empirijska istraživanja pokušavaju mjeriti smjer i veličinu učinaka promjene

državne politike na ponašanje ljudi



-uobičajeni načini proučavanja su intervjui, društveni i laboratorijski pokusi teekonometrijska analiza-intervju je neposredno ispitivanje ljudi o tome kako politike djeluju na njihovoponašanje-ljudi ne moraju zaista reagirati kako kažu da reagiraju

-društveni pokusi izvrgavaju jednu skupinu ljudi nekoj politici i uspoređuju njihovoponašanje s ponašanjem kontrolne skupine-laboratorijskim pokusima se proučavaju neke vrste ekonomskih odluka-ekonometrija je statistička analiza ekonomskih podataka-da bi se donio stav o poželjnosti državnih aktivnosti, potreban je neki opći okvir -većina stručnjaka u području javnih financija koristi se ekonomikom blagostanja kaotakvim općim okvirom

9.ŠTO JE EKONOMIKA BLAGOSTANJA-grana ekonomske teorije koja se bavi društvenom poželjnošću alternativnih

ekonomskih stanja-teorija se koristi da bi se razlikovale okolnosti u kojima se od tržišta može očekivatipravilno djelovanje od onih okolnosti u kojima je tržište neuspješno u postizanjuželjenih rezultata

10.GRAFIČKI POMOĆU EDGEWORTHOVE KUTIJE PRIKAŽITE I OBJASNITEKAKO SE POSTUŽE PARETO UČINKOVITA ALOKACIJA

(Edgeworthova kutija) – grafičko oslikavanje raspodjele u uvjetima 'dva dobra –dvije osobe'.



Krivulja indiferencije u Edgeworthovoj kutiji

(Pareto Efficient) – alokacija resursa u kojoj ni jednoj osobi ne može biti bolje, a dadrugoj ne bude gore.

-pareto učinkovita alokacija ostvaruje se kad ne postoji osoba čiji će se položajpoboljšati na račun pogoršanja položaja neke druge osobe-nužan uvjet za Pretovu učinkovitost jest da je za svaku osobu granična stopasupstitucije dviju roba jednaka graničnoj stopi transformacije-za ekonomiste je ona pokazatelj učinkovitog djelovanja gospodarstva

U Pareto učinkovitoj točki, krivulje indiferencije se gotovo dodiruju – one su tangenta,a njihove su kosine jednake.Paretova učinovitost – standard za procjenu poželjnosti raspodjele sredstava i izvora.Edgeworthova kutija (svaka točka unutar ) prikazuje podjelu dvaju dobara između

dvije osobe( ako promatramo ekonomiju koja se sastoji od dvoje ljudi koji troše dvijerobe čija je ponuda nepromjenjiva). Te dvije osobe imaju skup krivulja indiferencija



koje opisuju njihove sklonosti prema tim dvama dobrima. Što se više krivuljeindiferencije pomiču od ishodišta, raste korisnost za tu osobu

11.ŠTO JE PARETO UČINKOVITA ALOKACIJA-pareto učinkovita alokacija ostvaruje se kad ne postoji osoba čiji će se položaj

poboljšati na račun pogoršanja položaja neke druge osobe-nužan uvjet za Pretovu učinkovitost jest da je za svaku osobu granična stopasupstitucije dviju roba jednaka graničnoj stopi transformacije-za ekonomiste je ona pokazatelj učinkovitog djelovanja gospodarstva-vidi graf gore

12.PRIKAŽITE GRAFIČKI I OBJASNITE ŠTO PRIKAZUJE KRIVULJA UGOVORA

-spoj svih Pareto učinkovitih točaka, naziva se krivuljom ugovora (mm )-da bi alokacija bila Pareto učinkovita, mora postojati točka u kojoj se krivuljeindiferencije Adama i Eve gotovo dodiruju-krivulje indiferencije su tangenta –kosine krivulja indiferencije su jednake

13.OBJASNITE KOJI UVJET JE POTREBNO ZADOVOLJITI DA BI SE POSTIGLAPARETO UČINKOVITOST- U Pareto učinkovitoj alokaciji (alokacija resursa u kojoj nijednoj osobi ne može bitibolje, a da drugoj ne bude gore), krivulje indiferencije se gotovo dodiruju, one su

tangenta, njihove kosine su jednake-apsolutna vrijednost kosine krivulje indiferencije pokazuje stopu po kojoj je pojedinacspreman trgovati jednom robom za dodatni iznos druge robe, a zove se graničnastopa supstitucije

-pod pretpostavkom da je ponuda dobara nepromjenjiva, uvjet Paretove učinkovitosti jest da granična stopa supstitucije bude jednaka za svakog potrošača

-pareto učinkovitost zahtijeva da bude zadovoljen sljedeći uvjet:

MRSjsAdam= MRSjsEva



14.O ČEMU GOVORI OSNOVNI TEOREM EKONOMIKE BLAGOSTANJA- govori da dokle god proizvođači i potrošači djeluju kao savršeni konkurenti, tj. dokprihvaćaju cijene kakve su zadane, tada se uz određene uvjete pojavljuje Paretoučinkovita alokacija sredstava i izvora.Uvjet da Adam maksimizira korisnost je MRSjsAdam = Pj / što skupa znači

Eva maksimizira korisnost kada je MRSjsEva

= Pj / P s . MRSjsAdam

=MRSjsEva

,

a to je nužan uvjet Paretoučinkovitosti.Mora se sagledati i proizvodna strana: Konkurentska tvrtka maksimizira profit kada je MC=P, dakle P j=MC j i Ps=MCs, tj. MC j / MCs=P j / Ps, a kako je MC j / MCs zapravo =MRT js, tako je MRT js = P j / Ps.Iz toga slijedi da je MRT js =MRS js

Adam = MRS jsEva , što je, već gore navedeno, nužan

uvjet Paretove učinkovitosti.

15.PRIKAŽITE I GRAFIČKI OBJASNITE ŠTO PRIKAZUJE KRIVULJA MOGUČIHKORISNOSTI

-krivulja UU je krivulja mogućih korisnosti koja je izvedena iz krivulje ugovora-ona pokazuje maksimalnu količinu korisnosti jednog pojedinca uz danu razinukorisnosti drugog pojedinca-društvo može ostvariti sve točke na krivulji korisnosti ili ispod nje, ali sve točke iznadnisu dostižne-prema definiciji, sve točke na krivulji UU Pareto su učinkovite, ali one označuju vrlorazličite distribucije realnog dohotka između Adama i Eve

16.ŠTO PRIKAZUJE FUNKCIJA DRUŠTVENOG BLAGOSTANJA-to je stav o tome kako se dobrobit društva odnosi prema dobrobiti članova društva-razmišljajmo ovako: kao što dobrobit jednog pojedinca ovisi o količinama roba koje otroši, tako društvena dobrobit ovisi ko korisnostima svakog člana društva-društvena dobrobit (W) algebarski je neka funkcija F( ) korisnosti svakog pojedinca:

o W = F (U Adam, U Eva ).



-funkcija društvenog blagostanja vodi do skupa krivulja indiferencije izmeđukorisnosti pojedinaca-slika 1 pokazuje uobičajeni skup krivulja društvene indiferencije-njihov nagib nadolje pokazuje da je, uz pad Evine korisnosti, jedini način da se

zadana razina korisnosti održi povećanje Adamove korisnosti , i obrnuto-razina društvenog blagostanja raste ako se pomičemo prema sjeveroistoku, pričemu odražava činjenicu da je povećanje korisnosti bilo kojeg pojedinca povećanjedruštvenog blagostanja ako su druge stvari nepromijenjene-slika 2 krivulje društvene indiferencije dodane su krivulji mogućih korisnosti-točka i nije toliko poželjna kao točka ii (točka ii je na višoj krivulji društveneindiferencije od točke i ) iako je točka i Pareto učinkovita, a točka ii to nije-pritom vrijednosni sud društva, utjelovljen u funkciji društvenog blagostanja, dajeprednost ujednačenijoj distribuciji realnog dohotka, koliko god to može bitineučinkovito-točka iii je poželjnija od bilo koje druge točke, ona je i učinkovita i pravedna

17.ŠTO SU MERITORNA DOBRA I PRIMJER-pojam koji uvodi Musgrave-dobra višeg reda koje financira država, i čak nas prisiljava da ih plaćamo i kada neželimo-npr. Opere i koncerti morali bi biti financirani iz javnih sredstava čak i ako pojedincinisu spremni dovoljno platiti kako bi se pokrili troškovi tih izvedaba

18.KAKO SE MOŽE OPRAVDATI DRŽAVNA INTERVENCIJA U GOSPODARSTVO-svaka državna intervencija uključuje relokaciju sredstava i izvora, i cijela svrha

ekonomike blagostanja jest da se procijeni alternativna alokacija-okvir ekonomike blagostanja nameće 3 ključna pitanja kada je riječ o djelovanjudržave: hoće li djelovanje države imati poželjne posljedice na raspodjelu?

Hoće li potaknuti učinkovitost ?Može li to biti obavljeno uz razumne troškove?

-ako je odgovor na ta 3 pitanja negativan onda treba pustiti da tržište učini svoje



19.NAVEDITE I UKRATKO OBJASNITE SLUČAJEVE ALOKATIVNENEUČINKOVITOSTI TRŽIŠTA

Slučajevi alokativne neučinkovitosti tržišta, tj. situacija kada ne postoje uvjeti zapostizanje učinkovitog tržišnog rješenja:

(1) Opadajući prosječni troškovi, monopol i ostali slučajevi kada je narušenasavršena konkurencija

(2) Nepotpune informacije ili visok rizik(3) Javna dobra(4) Postojanje eksternih efekata/vanjskih učinaka

(1) Uzroci monotono opadajućih prosječnih troškova:• prinosi koji rastu s obujmom proizvodnje ili• nedjeljivost kapitala uloženog u proizvodnju

Rezultat – visoki fiksni troškovi => minimalni kapaciteti potrebni za obavljanje

takvih usluga zahtijevaju visoko ulaganje kapitala. Zbog opadajućih prosječnih troškova, ponuđači s povoljnijom razinom

troškova istiskuju s tržišta slabije konkurente, nudeći proizvod po nižoj cijeni. Na tržištu preostaje jedan ponuđač koji određuje monopolnu cijenu i

neučinkovitu količinu ponude dobra – prirodni monopol.

(2) Nepotpune ili asimetrično raspodijeljene informacije jedan su od uzroka tržišnihneučinkovitosti koje nastaju kada ne postoje tržišta osiguranja, ili je njihovodjelovanje nedovoljno. Asimetrične informacije – nastaju kada pojedinac koji se želi osigurati od šteta

nastalih nastupanjem određenog događaja ima bolje informacije od

osiguravatelja. Rizici koje tržište ne može osigurati – i društveni rizici (inflacija, ratovi, duboke

krize), zatim rizici investiranja u istraživanje i razvoj, velike tehničke projekte...

20.KAKO DRŽAVA MOŽE UTJECATI NA UPRAVLJANJE TRŽIŠNIH NEUSPJEHAU SLUČAJU MONOPOLISTIČKOG PONAŠANJA- Tržišni rezultati se mogu popraviti npr. tako da država regulira politiku cijenatakvih poduzeća, ili da proizvodi sama.Monopolist koji maksimizira dobit ne nastoji ostvariti uvjet MC=p, već MC=MR – neispunjavaju se Paretovi uvjeti optimalnosti, a monopolist nudi količinu manju odoptimalne.

Država može utjecati na povećanje ponude: plaćanjem jedinične subvencije u visini razlike između p i MC uvođenjem početnih pomoći novim ponuđačima, radi povećanja konkurencije mjerama poticanja konkurencije (one povećavaju šanse za uspješnost politike

alokacije – usmjerene su stvaranju pretpostavki)



21.OBJASNITE KAKO DRŽAVA MOŽE DJELOVATI NA NARUŠAVANJE

KONKURENCIJE

-u nekim slučajevima i same mjere državne politike prihoda i rashoda moguuzrokovati poremećaje u tržišnoj utakmici i poticati monopolističko ponašanje.

-konkurenciju narušavaju porezi i porezni zakoni, subvencije (osobito subvencijeza održavanje postojećih kapaciteta), porezne povlastice (za određena područja, zaistraživanje i razvoj), različiti propisi, naredbe i sl. (u njima se najbolje snalaze velikapoduzeća) te državni protekcionizam.-općenito, zbog državne regulacije gospodarstvo postaje nefleksibilno i nesklonoriziku te ovisno o prosudbama državne uprave.-troškovi regulacije – izravni troškovi administracije i provedbe propisa,neizvjesnost i oklijevanje u donošenju odluka, troškovi povezani s rent-seeking -om.

22.DEFINIRAJTE POJAM JAVNOG DOBRA, PRONAĐITE PRIMJER ZA JAVNODOBRO I OBJASNITE OBILJEŽJA KOJA GA ČINI JAVNIM DOBROM-dobro koje nije konkurentno u potrošnji (kojeg karakterizira nesuparništvo upotrošnji), tj. činjenica da jedna osoba ima koristi od tog dobra ne sprečava druguosobu da se istodobno koristi tim dobrom. Kada je dobro ponuđeno, dodatni troškoviresursa druge osobe koja troši to dobro = 0. (MC=0).-> u praksi ne postoji mnogo primjera čistog javnog dobra.Nacionalna obrana i kontrola zagađenja – imaju značajke nesuparništva u potrošnji ineisključivosti (isključivanje iz potrošnje pojedinaca koji ne plaćaju za dobro ili uslugu je vrlo skupo ili gotovo nemoguće).-također, primjer za javno dobro je svjetionik. Javno dobro ili usluga – pružaju se

jednoj osobi, a mogu biti dostupni i drugima bez dodatnih troškova-kad svjetionik upali svoja svjetla, svi brodovi u blizini imaju od toga koristi-javno dobro je nekonkurentno u potrošnji (činjenica da jedna osoba troši javnodobro, ne sprječava nikoga drugog da radi to isto).-činjenica da jedna osoba ostvaruje dobrobit od usluge svjetionika ne sprječavanekoga drugoga da istodobno to radi i on.-koristeći se svjetionikom, ljudi mogu imati poticaj da skrivaju svoje prave sklonosti.-budući da znam da mogu koristiti njegova svjetla bez obzira na to da li sam plationjegovu izgradnju ili ne, mogu tvrditi da mi svjetionik ništa ne znači i švercati se(problem švercera/slijepog putnika).



23.GRAFIČKI PRIKAŽITE I OBJASNITE KAKO SE IZVODI KRIVULJA POTRAŽNJEZA PRIVATNIM DOBROM

Pretpostavimo da je riječ o društvu s dvoje ljudi (Adam i Eva) i 2 privatna dobra(smokvini listovi (s) i jabuke (j). Recimo da želimo prikazati krivulju potražnje za s. Naprvom grafu na apscisi je količina s, a na ordinati cijena po smokvinom listu.Adamova krivulja potražnje za s je DA

s. Pri nekoj cijeni od 5 novčanih jedinica/smokvinom listu, Adam potražuje 1 s. Na 2. grafu imamo Evinu krivuljupotražnje za s, DE

s. Ona potražuje 2 s pri cijeni od 5 n.j. Tržišnu krivulju potražnje zasmokvinim listovima imamo na 3. grafu. Izvodimo ju zbrajajući količine smokvinihlistova koje Adam i Eva potražuju pri svakoj cijeni (vodoravno zbrajanje krivuljapotražnje). Dakle, Adam potražuje 1, a Eva 2 s, što je ukupno 3 s i na 3. grafu vidimotržišnu krivulju potražnje za smokvinim listovima DA+E

s.

24.GRAFIČKI PRIKAŽITE I OBJASNITE KAKO SE USPOSTAVLJA RAVNOTEŽA

NA TRŽIŠTU PRIVATNIH DOBARA

Uspostavljanje ravnoteže na tržištu privatnog dobra – uspostavlja se kada su

potražnja i ponuda jednake. Recimo da se to događa pri cijeni od 4 n.j. (3. graf), gdje je DA+E

s i Ss jednako 4.5. Adamova potražnja je 1.5, a Evina 3 smokvina lista pri cijeni



od 4 n.j. Njihovim zbrajanjem dobijemo 4.5 smokvina lista, ravnotežnu količinuponude i potražnje.!!! graf C -Takva je raspodjela Pareto učinkovita (raspodjela smokava) - uravnotežnoj točki vrijedi: MRT js = MRS js

Adam = MRS jsEva

Zašto? Pojedinac koji maksimizira korist određuje MRS smokvinih listova za jabuketako da cijene smokvinih listova, Ps, dijeli cijenom jabuka, P j. Znači, uvjetmaksimiziranja koristi je MRS js=Ps/P j. To znači, da bi Adam i Eva maksimizirali korist,njihove MRS moraju biti jednake, MRSsj

Adam = MRSsjEva (ili MRS js

Adam = MRS jsEva).

Krivulja ponude pokazuje kako se MRT js mijenja s promjenom u proizvodnjismokvinih listova. U ravnotežnoj točci i Adam i Eva imaju MRS=4, koliko iznosi iMRT js proizvođača. Stoga u ravnoteži vrijedi MRT js=MRS js

Adam=MRS jsEva

25.GRAFIČKI PRIKAŽITE I OBJASNITE KAKO SE IZVODI AGREGATNA

KRIVULJA POTRAŽNJE ZA JAVNIM DOBROM

26.GRAFIČKI PRIKAŽITE I OBJASNITE KAKO SE USPOSTAVLJA RAVNOTEŽA

NA TRŽIŠTU JAVNOG DOBRA

Kad smo izvodili zajedničku krivulju potražnje zasmokvinim listovima (privatnim dobrom)- vodoravnosmo zbrajali pojedinačne krivulje potražnje. Tajpostupak dopušta Adamu i Evi potrošnju različitihkoličina smokvinih listova po istoj cijeni. Za promatranjeavnog dobra-MORA!! Se trošiti u JEDNAKIMIZNOSIMA! Da bismo našli zajedničku spremnost zaplaćanje raketa (j.d), zbrojili smo cijene koje bi svaki od

njih bio spreman platiti za određenu količinu. Krivuljapotražnje(sl.A) govori da je Adam voljan platiti 6$ poraketi kada troši 20 raketa dok je Eva volja platiti4$.Njihova zajednička spremnost na plaćanje za 20raketa prema tome iznosi 10$ po raketi. Ako na sl.Cdefiniramo D kao krivulju zajedničke spremnosti naplaćanje, onda okomiti razmak između D i točke r=20mora biti jednak 10. Ostale točke na D dobijemoponavljanjem tog postupka za svaku razinuproizvodnje. Za javno dobro, zajednička je sklonostplaćanju, prema tome, ustanovljena OKOMITIM



27.NAVEDITE I OBJASNITE KOJI SU UVJETI POTREBNI KAKO BI SE POSTIGLA

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU JAVNOG DOBRA

- Učinkovita količina ponude – u točki u kojoj je spremnost dvije osobe da platedodatnu količinu dobra upravo jednaka graničnom trošku proizvodnje te jedinice. Akopretpostavimo društvo s 2 ljudi (Adam i Eva) i 1 javno dobro, ravnoteža je zadanauvjetom: MRTra=MRSra

Adam + MRSraEva , gdje su MRSra

Adam + MRSraEva zbroj cijena

koji su dva potrošača spremna platiti, MRS je granična voljnost plaćanja nekogdobra. S gledišta proizvodnje, cijene još čine i granične stope transformacije, tj. MRT.Za čisto javno dobro zbroj graničnih stopa supstitucije mora biti jednak graničnojstopi transformacije. Budući da svatko mora trošiti jednak iznos javnog dobra,njegova učinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuđene jedinice(zbroj svih MRS) bude jednaka trošku društva da ponudi tu jedinicu (MRT).

28.OBJASNITE PROBLEM ŠVERCERA/SLIJEPOG PUTNIKA

-situacija u kojoj pojedinac dopušta da netko plaća za korištenje javnog dobra,a onuživa u njegovim koristima => problem švercera- Za javno dobro koje nije isključivo, ljudi mogu nastojati sakriti svoje stvarnesklonosti (primjer – ulična rasvjeta, liftovi, nacionalna obrana, vanjska politika).Budući da svi imaju sklonosti ponašati se kao slijepi putnici, tržište nije učinkovito uponudi javnih dobara.

29.DEFINIRAJTE POJAM EKSTERNALIJA

U svezi s javnim dobrima, svatko troši jednakukoličinu ali postoje različiti MRS-ovi. Da bi seodredila zajednička spremnost za plaćanje,potrebno je primijeniti okomito zbrajanje.

Učinkovita količina raketa ustanovljena je u točkiu kojoj je spremnost Adama i Eve da platedodatnu jedinicu upravo jednaka graničnomtrošku proizvodnje te jedinice. Na sl.C krivuljIzejEdničke spremnosti plaćanja D dodana jekrivulja graničnog troška Sr. Sjecište je priproizvodnji 45jedinica,koje je gr trošak 6$.Ravnoteža je zadana uvjetom: MRTra=MRSraAdam+ MRSraEva

Učinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjenaposljednje ponuđene jedinice –zbroj MRS bude jednaka povećanom trošku društva da ponudi tu jedinicu, MRT.



- Externality – Eksternalija ili vanjski učinak – učinak koji je posljedica djelovanja jedne jedinke (osobe ili poduzeća) izravno na blagostanje druge jedinke, pri čemu seto djelovanje ne ostvaruje putem tržišnih cijena.Za razliku od učinaka koji se prenose putem tržišnih cijena (ponekad se nazivajunovčanim vanjskim učincima), eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku

učinkovitost.Eksternalije su posljedica pogreške ili nemogućnosti da se uspostave vlasničkaprava. Jedna od najvažnijih primjena teorije eksternalija odnosi se na raspravu okvaliteti okoliša.Eksternalije su poznate i pod nazivom eksterni efekti, efekti prelijevanja ili efektsusjedstva. Nekad se umjesto eksternalija koristi naziv tehnološki eksterni efekti usvrhu razlikovanja od novčanih eksternih efekata.Eksternalije se pojavljuju uvijek kad odluka pojedinca o proizvodnji ili potrošnjiizravno utječe na proizvodnju ili potrošnju drugih jedinki, ali ne posredstvom tržišnihmehanizama.Eksternalije predstavljaju situaciju u kojoj su narušeni uvjeti Pareto optimalnosti, a

cijene ne odražavaju sve troškove i koristi, tj. ne postoji podudarnost između privatnihi društvenih troškova i koristi.U situaciji postojanja eksternalija uvjet za društveno optimalnu proizvodnju je jednakost graničnog društvenog troška i granične društvene koristi. U uvjetimapostojanja eksternalija tržišni mehanizmi ne dovode do optimalnog rješenja i zato jenužna intervencija države, bilo mjerama regulative, porezima ili uspostavljanjemvlasničkih prava.Dvije osnovne vrste su eksterne ekonomije i eksterne disekonomije koje sepojavljuju u proizvodnji i u potrošnji.

1. U situaciji postojanja eksternih ekonomija, aktivnosti donositeljaekonomskih odluka stvaraju koristi za druge, koji za njih ne plaćaju.

2. U uvjetima eksternih disekonomija aktivnosti donositelja ekonomskihodluka drugima stvaraju trošak koji im se ne nadoknađuje.

30.KOJA SU OSNOVNA OBILJEŽJA EKSTERNALIJA

1. Mogu ih stvarati potrošači i proizvođači. pojedinačna2. Po svojoj su prirodi recipročni. Objašnjenja3. Mogu biti pozitivni. knjizi Rosen4. Javna dobra mogu se promatrati kao posebna vrsta

eksternalije. str. 92.Primjeri:1.osoba koja u prepunoj sobi puši cigaretu i smanjuje dobrobit drugih iskorištavajućizajednički resurs-svježi zrak2.i Bart je onečišćivač i Lisa jer omogućuje društveni trošak Bartova odlaganjaotpada3.???4.ako u dvorište ugradimo uređaj protiv komaraca, ako su se time okoristili i mojisusjedi onda je to vanjski učinak



31.NAVEDITE PRIMjeR POZITIVNIH I NEGATIVNIH EKSTERNALIJA. OBJASNITE

ZAŠTO U TIM SLUČAJEVIMA DOLAZI DO EKSTERNALIJA

- O eksternalijama govorimo kada djelovanje jedne jedinke utječe na blagostanjedruge, a da se to ne ostvaruje putem tržišnih cijena.

Visoko obrazovanje (pozitivna externalija) – Potpora - Savezna država pomažena različite načine visoko obrazovanje još od sredine 60-ih-u 1997 izravne stipendije, programi studija uz rad i drugi oblici pomoći iznosili 7,5milijardi dolara-studentima je dodijeljeno i 33,7 milijardi dolara kredita-od tih 33,7 milijardi, 17 milijardi dolara određeno je za program studentskih kreditaza koje je savezna država jamčila privatnim kreditorima da će vratiti kredite ako to neučine studenti, te da će potpomoći u nadoknadi razlike između ugovorene i tržišnekamatne stope.

o Jedan od razloga potpore visokog obrazovanja jest to što ono stvaravanjske učinke. Visoko obrazovanje povećava proizvodnost. Zarade onih

koji su završili fakultete mnogo su veće od zarada onih bez fakulteta.o Ekonomisti rada procjenjuju da, uz ostale nepromijenjene uvjete, svaka

godina školovanja povećava godišnje prihode za otprilike 5 – 11 posto. Dabi vanjski učinci postojali, dobitak od proizvodnosti treba biti veći od terazlike.

-> drugi primjer: netko u svom dvorištu ugradi uređaj protiv komaraca.-i recimo da taj uređaj ubija komarce u krugu 50m, što znači da će susjedi unutar teudaljenosti imati koristi od tog uređaja, a da za nju nisu platili.Primjer negativne eksternalije je npr. tvornica koja baca otpad u rijeku koja nijeničije vlasništvom i u toj rijeci netko lovi ribu. (primjer na prethodnom pitanju)

drugi primjer: kao nusproizvod djelovanja jedne tvornice nastaje dioksid. Kaddospije u okoliš, završava u svačijem organizmu, što nekome uzrokuje manje,a nekome veće probleme, dakle štetu, koja im se ne nadoknađuje.

32.GRAFIČKI PRIKAŽITE I OBJASNITE KAKO SE USPOSTAVLJA RAVNOTEŽAAKO POSTOJE NEGATIVNE EKSTERNALIJE



Na grafu je na osi x količina proizvodnje tvornice jednog pojedinca, npr. Barta, a naosi y iznosi u $. Krivulja MB predstavlja graničnu korist za Barta, koju dobiva odsvake razine proizvodnje. Krivulja MPC predstavlja granični privatni trošak kojiodražava Bartova plaćanja za proizvodne inpute za svaku razinu proizvodnje. Kaousputni proizvod poduzeće stvara onečišćenje rijeke koje pogoršava položajpojedinca koji tu rijeku koristi, npr. Lisa. To prikazuje krivulja MD. Da bi Bartmaksimizirao dobit, proizvodi sve dok mu je MB>MPC, dakle proizvodi do razine Q1.S gledišta društva, proizvodnja se može odvijati dok su granične koristi za društvoveće od MSC, a MSC se sastoji od MPC – inputa koje je kupio Bart i MD – graničneštete za Lisu. S društvenog gledišta učinkovitost zahtijeva proizvodnju od onoliko jedinica koliko je MB>MSC, dakle Q*.

33.NAVEDITE I OBJASNITE KOJA SU PRIVATNA,A KOJA DRUŠTVENARJEŠENJA ZA IZBJEGAVANJE NEUČINKOVITOSTI NASTALIH EKSTERNALIJA

Privatna rješenja:1. spajanja poduzeća i time internalizacija eksternalija2. primjena društvenih konvencija i moralnih pravila – zlatno pravilo 'činite

drugima što biste htjeli da čine vama' može se u ovom smislu protumačitikao 'prije poduzimanja neke djelatnosti, razmislite o njezinoj vanjskojgraničnoj koristi i troškovima'

Državna rješenja:1. porezi (Pigouov porez; A.C. Pigou 1930-ih)2. potpore (Pigouova potpora)3. stvaranje tržišta4. utvrđivanje vlasničkih prava5. regulacija

34.OBJASNITE POJAM PIGOUOVOG POREZA

-to je porez nametnut na svaku jedinicu onečišivaćeve proizvodnje u iznosu jednakom graničnoj šteti što je nanosi pri učinkovitoj razni proizvodnje-takav porez daje proizvođaču privatni poticaj da proizvodi učinkovito- Pigou (1930-e): onečišćivači proizvode previše jer se susreću s preniskimtroškovima proizvodnje – kako bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i timepovećati cijene inputa → Pigouov porez



35.GRAFIČKI PRIKAŽITE I OBJASNITE DJELOVANJE PIGOUOVOG POREZA

-granična šteta pri učinkovitoj proizvodnji Q* jest razmak cd , to je Piguonov porez(okomita udaljenost između MSC i MPC jednaka je MD)-za svaku jedinicu koju proizvodi Bart mora platiti i ponuđačima svojih inputa(mjereno MPC -om) i poreznicima (mjereno cd )-Bartova nova krivulja graničnog troška dobivena je zbrajanjem cd i MPC za svakurazinu proizvodnje, to uzrokuje premještanje MPC za okomiti razmak cd -maksimiziranje profita zahtijeva da Bart proizvodi ondjer gdje je granična korisnost jednaka graničnom trošku, to se događa u presjecištu MB i MPC+cd, što odgovara

učinkovitoj razini Q*-tojest porez tjera Barta da vodi brigu o trošku eksternalije koju stvara i potiče ga daproizvodi učinkovito-porez stvara prihod od cd $ za svaku od id proizvedenih jedinica (id=0Q*)-porezni je prihod id x cd, što odgovara površini pravokutnika ijcd

36.OBJASNITE POJAM PIGOUE POTPORE TE GLAVNA OGRANIČENJA-pozitivni vanjski učinak se može ispraviti Pigouovom potporom-dakle:kad pojedinac ili poduzeće proizvodi pozitivne vanjske učinke, tržište pružanedovoljnu količinu te djelatnosti ili dobra, ali odgovarajuća potpora može topoboljšati, ali sve teškoće uvezi s problemom mjerenja količine i vrijednosti

eksternalije i dalje su prisutne-zahtjeve za potporama treba promatrati oprezno, iz 2 razloga1) potpora je svakako dio sredstava poreznih obveznika-sva potpora podrazumijeva preraspodjelu dohotka poreznih obveznika kao cjelineonima koji potpori primaju2)činjenica da je jedna djelatnost sama po sebi pozitivna ne znači da zahtijevapotporu za učinkovitost





-ponuda prava koja država objavljuje da će prodati savršeno je okomita na Z*-Dz –potražnja onečiščivačkih prava-P1-ravnotežna cijena po jedinici-poduzeća koja nisu voljna platiti P1 za svaku jedinicu onečišćenja što ga stvarajumoraju ili obustaviti proizvodnju ili primijeniti čišću tehnologiju

39.O ČEMU GOVORI COASENOV TEOREM-podrazumijeva da jednom kad se utvrde vlasnička prava više nije potrebna državnaintervencija za rješavanje problema eksternalija-ipak postoje najmanje 2 razloga zašto se društvo ne može uvijek osloniti naCoaseov teorem pri rješavanju problema eksternalija1)teorem zahtijeva da troškovi pregovaranja ne sprečavaju stranke u pronalaženjuputa ka učinkovitom rješenju(Npr.onečišćenje zraka pogađa milijune ljudi, teško ih jesve zamisliti u pregovaranju uz dovoljno malen trošak)2)teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor koji uzrokuje štete na

njihovu vlasništvu i zakonski spriječiti štetu-čak i ako su vlasnička prava na zrak uspostavljena, nije jasno kako bi vlasnici mogliutvrditi koji je od tisuće onečišćivača odgovoran za onečišćenje njihova zračnogprostora i za koji bi dio štete svaki od njih bio odgovoran-Coaseov teorem najbolje odgovara onda kada postoji samo nekoliko partnera i kadasu izvori vanjskih učinaka dobro definirani

40.GRAFIČKI PRIKAŽITE I OBJASNITE KAKO SE POMOĆU UTVRĐIVANJAVLASNIČKIH PRAVA MOGU IZBJEĆI NEUČINKOVITOSTI NASTALEEKSTERNALIJAMA

-osnovni uzrok eksternalija je nedostatak vlasničkih prava, zbog toga je prirodni načinrješavanja problema da se odgovarajući resursi privatiziraju-pretpostavimo da vlasnička prava na rijeku glase na Barta, nadalje da je za Lisu iBarta međusobno pogađanje besplatno. Jeli moguće da će rezultat njihovapregovaranja biti proizvodnja manja od Q-Bart je voljan ne proizvoditi danu jedinicu proizvoda dok god dobiva iznose kojipremašuju neto porast dobitka od proizvodnje te jedinice (MB-MPC), nasuprot tomeLisa je voljna platiti Bartu da ne proizvodi danu jedinicu dok god su plaćanja manjaod njezine granične štete (MD)-sve dok iznos koji je Lisa voljna platiti Bartu premašuje Bartov trošak proizvodnje,postoje razlozi za pregovaranje-uvjet: MD>(MB-MPC)



-suprotna razmatranje pokazuje da je iznos što bi ga Lisa bila voljna platiti veći odMB-MPC pri svakoj razini proizvodnje desno od Q*-suprotno, lijevo od Q*, iznos koji bi Bart tražio za smanjenje svoje proizvodnjepremašuje iznos što bi ga Lisa bila voljna platiti-dakle Llisa plaća Bartu da smanji proizvodnju upravo na Q*, što je učinkovita razina

-bez obzira na to kako se dijeli dobit od pregovora, proizvodnja završava u Q*.-zaključak je da će se učinkovito rješenje postići neovisno o tome kome sudodijeljena prava sve dok su ta prava mekome dodijeljena, taj rezultat se nazivaCoaseov teorem

41.GRAFIČKI PRIKAŽITE I OBJASNITE KAKO REGULACIJA DJELUJE NAIZBJEGAVANJE NEUČINKOVITOSTI NASTALIH EKSTERNALIJAMA

-u sklopu regulacije svaki onečišćivač mora pristati na smanjenje onečišćenja zaodređeni iznos ili će se suočiti sa zakonskim sankcijama-regulacija će biti učinkovita ako je riječ o više poduzeća-X i Z dva poduzeća koja ispuštaju ugljikov dioksid (CO2)-proizvodnja poduzeća na vodoravnoj osi dok je dolarski iznos na okomitoj osi-MBx je krivulja granične korisnosti za X, a MBz je krivulja granične korisnosti za Z-pretpostavili smo da X i Z imaju identične krivulje MPC i profitno-maksimizirajućeproizvodne X1=Z1-pretpostavimo da je poznata granična šteta pri učinkovitoj razini ukupne proizvodnjeod d dolara

-tada učinkovitost zahtijeva da svako poduzeće proizvodi u točki sjecišta krivuljegranične korisnosti sa zbrojem krivulj graničnog privatnog troška (MPC) i d-X* i Z* su označene kao učinkovita proizvodnja-ključno je da učinkovitost ne zhtijeva da poduzeća smanje ispuštanje Co2 U jednakim količinama-učinkovito smanjenje proizvodnje poduzeća Z veće je od smanjena X, tako jezahvaljujući krivuljama MB,ali odgovarajuće smanjenje proizvodnje svakog poduzećaovisi o nagnutosti krivulja granične korisnosti i graničnog privatnoga troška-regulacija koja od svih poduzeća zahtijeva jednako smanjenje iznosa vodi tome daneka poduzeća proizvode previše, a neka premalo-navedena analiza pokazuje da će se troškovi i koristi smanjenja onečišćenjarazlikovati od slučaja do slučaja



42.GRAFIČKI PRIKAŽITE I OBJASNITE POZITIVNE EKSTERNALIJE UPODRUČJU ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

-zamislimo poduzeće koje se baviistraživanjem i razvojem krivulje granične

privatne koristi (MPB) i graničnog troška(MC)-poduzeće izabire razinu istraživanja irazvoja R1 na kojoj je MC=MPB-pretpostavimo da istraživanje i razvoj togpoduzeća omogućuju drugim poduzećimada proizvode jeftinije ali da ta poduzeća nemoraju platiti primjenu znanstvenih rezultata jer oni postaju dio općeg znanja

-MSB –granična društvena korist istraživanja je zbroj MPB+MEB-učinkovitost zahtijeva jednakost graničnog troška i granične društvene korisnosti štose događa u R*-negativne ekstrnalije se ispravljau Pigouovimporezom dok se pozitivne eksternalijeispravlja u Pigouvom potporom-npr. Poduezeću koje se bavi istraživanjem i razvojem, dade potpora jednakagraničnoj vanjskoj korisnosti u optimumu – udaljenost ab – poduzeće će bitipotaknuto na učinkovitu proizvodnju-pouka: kad pojedinac ili poduzeće proizvodi pozitivne vanjske učinke, tržište pružanedovoljnu količinu te djelatnosti ili dobra, ali odgovarajuća potpora može to poboljšat

43. KOJE SE VRSTE EKOLOŠKIH NAKNADA KORISTE U HRVATSKOJ ZAIZBJEGAVANJE NEUČINKOVITOSTI NASTALIH EKSTERNALIJA?OBJASNITEJEDNU NAKNADU- u Hrvatskoj su propisane naknade koje plaćaju obveznici plaćanja za zaštitu okolišai energetsku učinkovitost, a propisane su Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša ienergetsku učinkovitost: naknada onečišćivača okoliša, naknade korisnika okoliša,naknada za opterećivanje okoliša otpadom, posebna naknada za okoliš na vozila namotorni pogon.-primjenjuju se još i: namjenske naknade (naknada za zaštitu voda, naknada za

korištenje općekorisnih funkcija šuma, naknada za eksploataciju mineralnih sirovina),trošarine, kazne.

44.ŠTO JE JAVNI IZBOR- javni izbor – Analiza državnog procesa odlučivanjaJavni izbor (public choice), istražuje mehanizme pomoću kojih se donose kolektivneodluke o prikupljanju javnih prihoda, namjeni javne potrošnje, transfernim plaćanjima,regulaciji i ostalim fiskalnim politikama.U privatnom sektoru pojedinci donose individualne odluke koje se usklađuju na

tržištu: potrošači donose odluke o visini svoje potrošnje, poduzeća donose svoje



odluke o visini proizvodnje, a sustav cijena osigurava da količine koje pojedincipotražuju, poduzeća stvarno i proizvedu.Postupak donošenja kolektivnih odluka mnogo je složeniji jer se trebaju donijetiodluke o dobrima i uslugama za koja ne postoje tržišta.Zato se u političkom procesu moraju donijeti odluke koje će voditi računa o različitim

interesima i željama mnogih glasača.U diktatorskim političkim sustavima donošenje kolektivnih odluka je jednostavno, jer su individualne preferencije diktatora nametnute društvenim preferencijama.Zato je jedan od glavnih zadataka teorije j.i. da izučava kako se kolektivne odlukedonose u demokratskim društvima.U tu se svrhu upotrebljavaju različiti modeli sustava glasovanja kao što je jednoglasan izborni sustav, sustav obične većine i dvotrećinski izborni sustav.

45.GRAFIČKI PRIKAŽITE I OBJASNITE POJAM LINDAHLOVIH CIJENA

-vodoravna os predočuje količinu raketa, a Adamov se porezni udio nanosi naokomitu os počevši od 0. Krivulja D pokazuje kako Adamov porezni udio rastekada količina raketa koju on želi pada-na isti način definirajmo S , Evin udio u trošku pribave raketa koji ona plaća u obliku

udjela u porezu. (prema definiciji S + S =1)-kada S poraste, smanji se količina raketa koju Eva želi-Evin porezni udio (trošak pribave) raste kako se krećemo nadolje niz okomitu ospočevši od 0' (udaljenost od 0 do 0' je 1)-njezina krivulja potražnje obilježena je sa D-krivulja je uzlazna te pomak prema gore duž okomite osi znači za Evu manju cijenu.Stoga ona želi više raketa-postoji očita veza između uloge poreznog udjela u Lindahlovu modelu i tržišnihcijena u uobičajenoj teoriji potražnje, ali postoji i bitna razlika među njima-umjesto da svatko plaća jednaku cijenu, svaki pojedinca plaća svoju cijenu za jedinicu javnog dobra, ovisno o njegovu udjelu u porezu

-porezni se udjeli nazivaju Lindahlove cijene



-ravnoteža je predočena kao skup Lindahlovih cijena, pri čemu svaka osoba glasujeza jednaku količinu javnog dobra, to se događa kada je Adamov porezni udio 0S*, aEvin 0'S*, pri tim Lindhlaovim cijenama oboje se slažu da treba pribaviti r* raketa-ovaj model opisuje porezni udio pojedinca te veličinu opskrbe javnim dobrom kojasvima odgovara, ta veličina je Pareto učinkovita

-susrećemo se sa 2 velika problema:1-pretpostavlja se da ljudi glasuju iskreno – ako ne , proračunato ponašanje možespriječiti postizanje Lindahlove ravnoteže2- dok se ne pronađu uzajamno prihvatljivi porezni udjeli može potrajati dugo → jednoglasnost je teško postići (visoki troškovi) – iako pravila jednoglasnosti jamče danitko neće biti iskorišten, često rezultiraju time da se uopće ne donese odluka.

46.ŠTO JE PARADOKS GLASOVANJA I KADA NASTAJE- Paradoks glasovanja (Voting Paradox) ili glasački paradoks – pojava da u sustavu

većinskoga glasovanja preferencije zajednice mogu biti nekonzistentne iako supreferencije svakog pojedinca (svih glasača) konzistentne.Pojavu paradoksa glasovanja uzrokuje postojanje preferencija s dvostrukim vrhom.Preferencija s dvostrukim vrhom – udaljavanjem od ishodišta kojemu je glasačnajviše sklon korisnost najprije pada pa onda opet raste. Kada postoji privatnazamjena za javno ponuđena dobra, povećava se vjerojatnost preferencija s viševrhova, a time i vjerojatnost glasačkog paradoksa – ne mora nužno do njega i doći.Kada se glasuje za različite stvari, preferencije s više vrhova su vrlo česte.

Glasač

Izbor Cosmo Elaine George

Prvi A C BDrugi B A Ctreći C B A

U izabiru između A i B, A – mala količina pobijedila bi 2 prema 1. U izabiruizmeđu B i C, B – usmjerena količina pobijedila bi 2 prema 1. Konačno, u izabiruA i C, C bi pobijedio 2 prema 1. Taj nas rezultat samo zbunjuje jer prvi izabir govori da je A poželjniji od B, a drugi da je B poželjnije od C. Logika govori da bi A – mala količina baš stoga trebala biti poželjnija od C – velike količine, ali uposljednjem izabiru dobivamo suprotan rezultat -> za konačan rezultat glasovanjapresudan je red kojim se glasa (pojam podešavanje rasporeda, Rosen, str. 122)

47.ŠTO SI PREFERENCIJE S DVOSTRUKIM,A ŠTO S JEDNIM VRHOM-kada glasač ima jednu preferenciju s jednim vrhom, korisnost kontinuirano padakako se glasač udaljava od točke koja mu daje najveću korisnost-glasač ima preferencije s dvostrukim vrhom ako udovoljavanjem od ishodištakojemu je najviše sklon korisnost najprije pada, a onda opet raste



48.O ČEMU GOVORI TEOREM MEDIJANSKOG GLASAČA-taj teorem nam kaže da rezultat većinskoga glasovanja, dok god su preferencije s jednim vrhom , odražava sklonost glasovanja medijanskoga glasača

-

49.ŠTO GOVORI ARROWLJEV TEOREM O NEMOGUĆNOSTI-Arrowljev teorem nemogućnosti govori da je nemoguće pronaći pravilo donošenjaodluka koje istodobno zadovoljavaju određeni broj naizgled logičnih kriterija-to znači da su demokracije imanentno sklone nekonzistentnim odlukama

Kenneth Arrow (1951.) – predložio da u demokratskim zemljama kolektivno pravilodonošenja odluka treba zadovoljavati sljedeće uvjete:

1. Da se može donijeti odluka bez obzira na konfiguraciju glasačkihpreferencija. (npr.postupak ne smije propasti ako neki glasači imajupreferencije sa više vrhova)2. Mora biti moguće rangirati sve rezultate3. Pravilo donošenja odluka mora odgovarati individualnim preferencijama.

(ako svaki pojedinac preferira A pred B, onda i društvena preferencija mora biti Apred B)

4. Pravilo mora biti konzistentno (A>B i B>C, onda A>C)5. Društveno rangiranje A i B ovisi samo o individualnom rangiranju A i B – to

se zove ''neovisnost od irelevantnih alternativa''6. Nije dopušteno diktatorstvo.

50. OBJASNITE RAZLIKU IZMEĐU IZRAVNE I PREDSTAVNIČKE DEMOKRACIJE

IZRAVNE DEMOKRACIJE –(nerealno shvaćanje država) demokratska društvakoriste se različitim glasačkim postupcima za odlučivanje o javnim izdacima. Država je veliko računalo koje izvlači na vidjelo preferencije glasača i zatim se koristi timinformacijama za donošenje društvenih odluka. Ona u tome nema nikakvih vlastitihinteresa, ona je neutralna i dobroćudna.Postupci su:

1. Lindahlove cijene – dovode do jednoglasne odluke o odabiru učinkovitekoličine javnih dobara, uz uvjet poštenog prikazivanja preferencija.

2. Većinsko glasanje – može rezultirati nedosljednim odlukama glede javnihdobara ako preferencije nekih glasača imaju više vrhova



3. Razmjena glasova – omogućuje glasačima da izraze jačinu svojihpreferencija trgujući glasovima. Ipak, ponekad manjina može ostvariti svoježelje na teret većine koja će snositi troškove.

Arrow je predložio da u demokratskim zemljama kolektivno pravilo donošenja odlukamora zadovoljavati 6 kriterija (iz prethodnog pitanja) u bilo kojem od prethodna 3

glasačka postupka. Arrowljev teorem o nemogućnosti – govori da nije moguće pronaći pravilo koje će

sa sigurnošću jamčiti zadovoljavanje svih tih kriterija → od demokratskih društavane može se očekivati da donosi konzistentne odluke.

PREDSTAVNIČKE DEMOKRACIJE – (realno shvaćanje država)-> Nerealno je shvaćanje da je država veliko računalo koje izvlači na vidjelopreferencije glasača i koristi se tim informacijama za donošenje društvenih odluka,da u tome nema nikakvih vlastitih interesa, da je neutralna i dobroćudna. Ustvarnosti, državom upravljaju ljudi – političari, suci, birokrati itd. Stoga realanpolitičko-ekonomski model mora proučavati ciljeve i ponašanje ljudi koji vladaju

državom dakle, modeli vladinih postupaka utemeljenih na motivacijama i ponašanjupojedinaca koji vladaju državom. Ti modeli pretpostavljaju da ljudi u vladi, poputostalih pojedinaca, pokušavaju maksimizirati osobnu korist.Političari koji žele maksimizirati prikupljene glasove (uz ograničavajuće pretpostavke)prilagodit će se programu koji preferira medijanski glasač. Pri analizi je potrebnodobro istražiti jednodimenzionalna rangiranja, ideologiju, osobnost, vodstvo, odluku oglasovanju. Želja birokrata za što većim proračunom vodi neučinkovito velikojbirokraciji. Ljudi sličnih interesa mogu djelujući zajedno ostvariti nat proporcionalnumoć da bi utjecali na državnu politiku. Interesne kupine mogu se osnivati na temelju:izvora dohotka, veličine dohotka, regije stanovanja, demografskih i osobnih obilježja.

51.O ČEMU GOVORI WAGNEROV ZAKON

- Adolph Wagner (formirao ga u 19. st.)Govori o tome da vladine usluge, a time i njezina potrošnja rastu po većoj stopi oddohotka. (Wagner's Law) – Pojava da državni rashodi rastu brže od dohodaka. (iz

leksikona pojmova na kraju knjige Rosen, str. 582.)Wagnerov zakon – najstarija poznata tvrdnja o kretanju javnih rashoda u području javnih financija. Prema Wagneru (prijelaz 19. na 20. st.), s kulturnim napretkomredovito je povezano proširenje drž. aktivnosti, iz čega proizlazi i apsolutno i relativno

povećanje državnih rashoda

52.ŠTO JE RAZMJENA GLASOVA? OBJASNITE RAZMJENU GLASOVA NAPRIMJERU-dopušta ljudima da mijenjaju glasove i tako pokažu jačinu svojih preferencija rarazne opcije

-E.g. Pretpostavimo da glasači Smith i Jones ne preferiraju više raketa, i to u njih nijeosobito izraženo. Brown, pak, definitivno želi više raketa. Sustavom razmjeneglasova Brown može uvjeriti Jonesa da glasa za više raketa bude li Brown glasao zanovu cestu koja prolazi pokraj Jonesove tvornice.

53.OBJASNITE NA PRIMJERU KADA RAZMJENA GLASOVA POBOLJŠAVABLAGOSTANJE



-prvo što možemo vidjeti je da su neto koristi od svakog projekta pozitivne-tako bi prema definiciji društvu kao cjelini bilo bolje uz svaki od tih projekata, ali štose događa ako glasamo samo za jedan projekt-Ivo glasa za bolnicu jer je njegova neto korisnost pozitivna, a Damir i Željka su protiv

jer su njihove koristi negativne-tako bolnica nije izglasana-ista stvar i sa mostom i sa autoputom-trgovina glasovima može popraviti tu situaciju-pretpostavimo da Ivo pristane glasati za most uz uvjet da Damir glasa za bolnicu-Ivo iz tg ustupanja dobiva 160 (200-40), a Damir 100 (150-50)., oni sklapaju ugovor pa su bolnica i most izglasane-isto tako Ivo i Željka mogu dogovoriti da Ivo da svoju potporu autoput u zamjenu daŽeljka da svoj glas za bolnicu-dakle razmjena glasova omogućuje prolaz svih triju projekata. Odnosno njome sepostiže poželjan rezultat

54.OBJASNITE NA PRIMJERU KADA RAZMJENA GLASOVA POGORŠAVABLAGOSTANJE

-pretpostavimo da Ivo ponudi potporu Damiru za most u zamjenu za njegov glas zabolnicu-prijedlog je prihvatljiv za oboje jer Ivo dobiva 160( 200-40), a Damir dobiva 40(150-110)-s međusobnim primjerom Ive i Damira oba bi prijedloga prošla-Damir i Željka mogu trgovati glasovima za most i autoput kako bi oba prijedloga bila

prihvaćena



-ako Ivo i Damir trguju glasovima za bolnicu i most, zamjećujemo da se u obaprimjera Željka pojavljuje naknadno,to pokazuje kako uz razmjenu glasova večinaglasača može osnovati savez i glasovati za projekte koji služe njihovim interesima,ačije troškove u biti snosi manjina

55.NA ČEMU SE TEMELJI OSNIVANJE INTERESNIH SKUPINA-izvor dohotka: kapital i rad – prema marksističkoj teoriji,političke interese ljudiodređuje činjenica jesu li kapitalisti ili radnici-iako osobe visokog dohotka ostvaruju nadproporcionalni udio dohotka od kapitala ,bogati dosta dohotka dobivaju i od rada-veličina dohotka –bogati i siromašni imaju različite poglede na političko-ekonomskapitanja, bez obzira na izvore njihovih dohodaka-svaka skupina izravno ili neizravno podržava potpore za dobra koja intenzivno troši-izvor dohotka:ista gospodarska grana-radnici i vlasnici tvrtke iste gospodarskegrane imaju zajednički interes: da država podrži baš njihovu djelatnost

-stanovnici regija-stanovnici istih regija dijele iste interese (potpora poljoprivredi,državna potrošnja na gradski razvoj…)-demografska i osobna obilježja-stari ljudi podržavaju potpore za zdravstvenuzaštitu i izdašne mirovinske programe, mladi parovi su zainteresirani za dobre škole iniske poreze na dohodak, religija raspravlja o financiranju pobačaja

56.ŠTO JE ŽELJEZNI TROKUT-suradnja triju skupina:zakonodavaca koji je donio program, činovnika koji daprovode te posebnih interesnih skupina koje imaju koristi od programa, radipostizanja međusobno korisnog rezultata

57.GRAFIČKI PRIKAŽITE I OBJASNITE NISKANEOV MODEL BIROKRACIJE

-Q-proizvod birokracije (broj stanova što ih jeizgradila država u školu djelovanja ministarstvastanovanja i urbanizma-V –predočuje ukupnu vrijednost što je svakojrazini Q propisuje zakonodavno tijelo kojekontrolira proračun

-nagib krivulje V pokazuje graničnu društvenukorisnost proizvoda –uz logičnu pretpostavku osmanjenju koristi-C-ukupni trošak pribavljanja svake razineproizvoda, njezin nagib označuje graničnitrošak svake jedinice proizvoda, stoga je onanacrtana s pretpostavkom rasta graničnihtroškova-Qbc-razina proizvoda koja maksimizira veličinu

tog ureda uz uvjet da C nije veća od V-ipak Qbc nije učinkovita razina proizvoda jer zahtijeva da se dodatna jedinica

proizvoda proizvodi sve dok je dodatna korist posljednje jedinice veća od dodatnihtroškova te jedinice



-dakle učinkovita razina proizvoda je tamo gdje je granični trošak jednak graničnojkoristi, NE ukupni trošak jednak ukupnoj koristi-Q* je učinkovita razina pri kojoj su nagibi V i C jednaki

58. OBJASNITE ŠTO JE LOBIRANJE-korištenje države kako bi se ostvarili povrati viši od nominalnih (tzv.rente)-korištenje političkim sustavom da bi preraspodijelili dohodak u svoju korist

59. KAKO SE MOŽE OBJASNITI RAST DRŽAVNE POTROŠNJE- Preferencije građana : G = f (P,I) - G = potražnja javnih dobara i uslugamedijanskog glasača, P = relativna cijena javnih dobara i usluga, I = dohodak. Ako jedohodovna elastičnost veće od 1, rast dohotka automatski utječe na rastući udiodohotka namijenjenog državnoj potrošnji. Wagnerov zakon (Adolph Wagner) -državne usluge (državna potrošnja) rastu po većoj stopi od dohotka. Rast državne

potrošnje može biti u skladu sa željama glasača koji se odriču dijela privatnepotrošnje (kroz poreze) pa očekuju veću javnu potrošnju. Istraživanja uglavnom nedokazuju da je taj razlog dovoljan za objašnjenje rasta državne potrošnje.

60.KAKO SE MOŽE KONTROLIRATI RAST DRŽAVNE POTROŠNJE-- Teško je kontrolirati državnu potrošnju jer je veliki dio zadan od prije, odlukamaprethodnih vlada- mirovine, zdravstveno, socijalna skrb, otplata duga, potpore tepolitički sustav ima ugrađene defekte. Mogućnosti kontroliranja državne potrošnje su:

1. Konkurencija privatnog sektora2. Promjene pobuda birokrata- Niskanen koji misli da je birokracija kriva za rast

državne potrošnje, predlaže financijske poticaje birokratima- npr. porast plaćeako smanjuju potrošnju (opasno, mogli bi previše smanjiti proračun- ispod onetočke gdje je MC=MB), npr. socijalni radnik dobije veću plaću kad smanjisocijalnu pomoć siromašnima

3. Promjene proračunskog postupka- Saboru se npr. nametne skup stalnihciljeva za smanjenje proračuna i/ili deficita u određenom razdoblju- npr. 2005-2007 smanjiti proračun za neki %BDP-a; toliko i toliko svake godine .-SADGramm-Rudman-Hollingsov Zakon o nužnom proračunu i nadzoru nadproračunom. Dobre strane su- zastupnici se mogu opravdati pred biračima,

slabosti- automatsko smanjivanje svih rashoda programa u jednakom postotku4. Ustavna ograničenja- npr. izdaci=primici; primici ne smiju biti veći od rastaBDP-a

5. Problematično je to da: predviđanja ekonomista nisu pouzdana, razlikuju se,čije podatke uzeti, može se manipulirati(npr. BDP u Hrvatskoj) te definicijaprimitaka i izdataka je upitna; računovodstvenim trikovima su mogućemanipulacije.

61.NAVEDITE GLAVNE CILJEVE RASTA SOCIJALNE SKRBI

- Tri osnovna obrasca socijalne politike (te politike zapošljavanja i socijalneskrbi)



• liberalni (naglasak na učinkovitosti tržišta, restriktivnoj politici pomoći i velikojdruštvenoj stratifikaciji - to su npr. SAD, Kanada i Australija, a u širem smisluŠvicarska i Velika Britanija),• korporatistički tip (u kojemu težište nije toliko na učinkovitosti tržišta već naočuvanju postojeće društvene strukture kao što je u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj i

Italiji), te• socijalno-demokratski tip (koji je pretežito nastao političkim djelovanjem srednjeklase, a težište mu je na ostvarivanju što veće društvene jednakosti, azastupljen je u Švedskoj, Norveškoj te djelomično u Danskoj i Finskoj).

• U ublažavanju siromaštva pomaže sustav socijalne skrbi – programi pomoćisiromašnima.• Znanstvena i politička koplja u svijetu uvelike se lome oko učinkovitosti programasocijalne skrbi jer se često navodi da socijalna skrb, poput mnogih drugih izraza plemenitih namjera, sadrži klicu kvarenja.• Formalno veliko izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nisu i jamstvo njihovog

djelotvornog usmjeravanja i korištenja.

• Država treba biti ponajviše usmjerena na stvaranje mogućnosti da ljudi rade izarade, a što manje bi trebala biti posvećena preraspodjeli postojećeg bogatstva udruštvu.• Najvažniji cilj socijalne politike je omogućiti ljudima novo zapošljavanje ili povratak usvijet rada.

• U ublažavanju siromaštva neophodan je ekonomski razvoj, ali ne i dovoljanpreduvjet uspjeha.• Gospodarski je razvoj ipak presudan jer povećava mogućnosti zapošljavanja, a rad je baš onaj kapital o kojem siromašni najviše ovise.• Odgovarajućom ekonomskom i socijalnom politikom treba se osigurati da isiromašni imaju koristi od gospodarskog rasta i razvoja.

62. NAVEDITE PROBLEME OVISNOSTI O SOCIJALNOJ SKRBI- jedno od pitanja jest stvara li primanje naknada 'mentalitet socijalne skrbi' kojismanjuje mogućnosti da korisnik ikad postane sposoban brinuti se za sebe-unutar uobičajenoga ekonomističkog modela razmatranja odluka o radu pitanje jemijenja li korisnik socijalne skrbi nagib svojih krivulja indiferencije dokolice i dohotka,

postaju li ljudi 'lijeni', tako da za bilo koji postojeći skup mogućnosti zarade rademanje nego što bi radili da nisu uključeni u socijalnu skrb-ipak, čini se da pojedinci ostaju na socijalnoj skrbi jer su njihove mogućnosti i daljeslabe-dosad nijedna empirijska studija nije uspjela razlučiti te dvije mogućnosti-stoga i nadalje ostaje pretpostavka da program socijalne skrbi mijenja sklonostikorisnika-drugi način na koji program može stvoriti dugotrajnu ovisnost o socijalnoj skrbi jestutjecaj na strukturu obitelji . Npr. Pravo na AFDC program ostvarivale su obiteljisamohranih roditelja. Tvrdi se da to potiče očeve na napuštanje obitelji-majke ne mogu zaraditi dovoljno novca da izvedu obitelj iz siromaštva niti mogu

stvoriti odgovarajuće uvjete za odgoj djece-tako se ovisnost o socijalnoj skrbi prenosi na iduće naraštaje



-ipak, ekonometrijska istraživanja nisu otkrila postojanje povezanosti ili su otkrilaslabu povezanost socijalne skrbi i strukture obitelji

63.OPIŠITE SUSTAV SOCIJALNE SKRBI U HRVATSKOJ

-državne pomoći- pomoć za uzdržavanje, osobna invalidnina, doplatak za pomoć injegu, naknada plaće roditelju djeteta sa smetnjama u razvoju, jednokratna pomoć,pomoć u prehrani, pomoć za odjeću i obuću, podmirenje troškova ogrjeva, pogrebnihtroškova, jednokratna pomoć za kupnju udžbenika...-lokalna i regionalna pomoć- pomoć za podmirenje troškova stanovanja, pomoć zaogrjev-> Sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj sastoji se od pomoći u gotovini i naravi te odprograma smještaja i njege. (sažetak str. 139., knjiga JF u Hrvatskoj)-postoje državne pomoći i lokalna i regionalna pomoć. Oblici pomoći dijele se na 2najvažnije skupine – prijenose ili potpore te na usluge

-potpore obuhvaćaju pomoći u gotovini (npr. osobnu invalidninu) i pomoći u naravi(npr. prehrani, obući, odjeći)-usluge se odnose na smještaj izvan obitelji (npr. u domovima, udomiteljskimobiteljima i obiteljskim domovima), na osposobljavanje za samostalan život i rad tena pomoć i njegu u kući.

64.KAKO SE FINANCIRA SUSTAV SOCIJALNE SKRBI U HRVATSKOJ I NA ŠTOSE TROŠE SREDSTVA- Financira se iz državnog proračuna, lokalnih proračuna te vlastitih sredstavaustanova socijalne skrbi. Sredstva se troše na – gore odgovoreno u pitanju

65.ŠTO JE GRANICA SIROMAŠTVA I KAKO SE RAČUNA, A ŠTO JE JAZSIROMAŠTVA-granica siromaštva je utvrđena razina realnog dohotka koji se smatra dovoljnim zaosiguranje minimalno doličnog životnog standarda- Za izračun granice siromaštva prvi korak je procjena minimalnih troškova prehranekoji udovoljavaju odgovarajućim prehrambenim standardima. Drugi korak jeodređivanje dijela dohotka koji za hranu troše obitelji različitih veličina. Granicasiromaštva dobije se množenjem recipročnog iznosa tih odnosa troškovimaodgovarajuće prehrane.-jaz siromaštva određuje iznos novca kojim bi se razina dohotka svih siromašnih

kućanstava podigla do granice siromaštva, uz pretpostavku da transferi ne bi utjecalina odnos korisnika prema radu

66.KOJE SU GLAVNE METODOLOŠKE POTEŠKOĆE U MJERENJU

SIROMAŠTVA



1. -Popisni podaci o dohotku odnose se samo na gotovinski dohodak u obitelji(zanemaruju se primici u naturi).

2. Svi podaci o dohotku odnose se na dohodak prije oporezivanja.3. Službeni podaci ne obuhvaćaju transfere u naturi koje daje država.4. Dohodak se izračunava godišnje.

5. Postoje problemi u definiranju jedinice promatranja (pojedinci ili kućanstva).6. Promjena vrijednosti, navika i stavova (nešto što je nekada bio luksuz, danas

se smatra neophodnošću). – ovog zadnjeg nema u knjizi????

67.ŠTO JE JEDNOSTAVNI UTILITARIZAM, TE KOJE SU NJEGOVE

PRETPOSVAVKE

Utilitarizam – povezan s ostvarivanjem najveće moguće sreće za najveći broj ljudi u

društvu, tako da se maksimin kriterij ostvaruje ako najveći broj ljudi ima najvećugraničnu korist od dohotka.Ako postoji n pojedinaca u društvu, a njihova je i-ta pojedinačna korisnost Ui, tada jedruštveno blagostanje, W , funkcija F pojedinačnih korisnosti:

o W = F (U 1, U 2 , ..., U n ) Utilitaristička funkcija društvenog blagostanja

(Utilitarian social welfare function)o Pretpostavlja se da porast bilo kojeg od Ui uz nepromijenjene ostaleuvjete, povećava W. Promjena koja nekoga dovodi u bolji položaj bezpogoršavanja položaja drugih povećava društveno blagostanje.

Dohodak se treba raspodjeljivati sve dok to povećavaW.

Da bi se ostvario podrobnijiuvid, korisno je razmotriti važni poseban slučaj jednadžbe

o W = U 1 + U 2 + ... U n zbrojna funkcija društvenog blagostanja( zfdb)o Dakle, društveno je blagostanje jednostavno zbroj individualnihkorisnostio Pretpostavka: cilj je države ostvariti najveću moguću vrijednost W iz jednadžbe zfdb

Pretpostavlja se da:1. Pojedinci imaju potpuno jednake funkcije korisnosti koje ovise samo o

razini njihovih dohodaka;

2. te funkcije korisnosti pokazuju smanjenje granične korisnosti dohotka, jer kako dohoci pojedinaca rastu, oni postaju sve bogatiji, ali uz opadajućustopu;

3. Ukupna je vrijednost raspoloživog dohotka fiksna (nepromjenjiva)Uz te pretpostavke i zbrojnu funkciju društvenog blagostanja država trebapreraspodijeliti dohodak tako da se postigne potpuna jednakost.

68.ŠTO JE MAKSIMIN KRITERIJ I KAKVA JE MORALNA VRIJEDNOST TOG

PRIJEDLOGA

- Prema jednadžbi W = minimum (U1, U2, …, Un) društveno blagostanje ovisi o koristišto je ostvaruje pojedinac koji ima minimalnu korisnost u društvu. Taj se društveni cilj



naziva maksimin kriterij (Maximin Criterion) jer je cilj maksimizirati korisnostpojedinca koji ima minimalnu korisnost u društvu.

W = minimum (U1, U2, ... , Un) - ne podrazumijeva da je društvo ravnodušnoprema raspodjelu dohodaka kako je pretpostavljano pod uvjetima jednostavnog utilitarizma

Moralna vrijednost je kontroverzna? Rosen str. 159., 160.Filozof Rawls tvrdi da je maksimin kriterij moralno važan. Rawls smatra da ljudi upočetnom stanju ne znaju kakav će im biti status u društvu pa su tad njihovi stavovi ociljevima raspodjele nepristrani i pravedni. Kasnije Rawls tvrdi kako ljudi u početnomstanju prihvaćaju maksimin kriterij jer se boje da bi mogli završiti na dnu ljestviceraspodjele dohotka pa žele da razina dna bude što viša. E sad, zašto bi pojedinačninemoralni i sebični nazori u početnom stanju bili moralno značajni?Pa ako se i prihvati Rawlsovo viđenje, vjerojatno ti sebični racionalni interesi ne bidoveli do maksimin kriterija. Jer ljudi bi ipak prihvatili malu vjerojatnost siromaštva uzamjenu za velike izglede da će ostvariti visok dohodak.

69.ŠTO JE EGALITARIZAM U ROBAMA- Commodity egalitarianism – To je ideja prema kojoj neke robe moraju biti dostupnesvima. Razvio ju je Tobin 1970. Ta je nazor vrlo privlačan u nekim slučajevima.Većina ljudi vjeruje da svi trebaju imati pravo glasovanja, kao što u doba rata trebabiti na sve jednako raspoređena potrošnja. Druge su vrste egalitarizma u potrošnjiupitnije. Ljudi vjeruju da svatko treba imati pristup bar nekoj minimalnoj raziniškolovanja. Trebaju li sva djeca imati jednako osnovno obrazovanje ili se smijedopustiti onima koji to žele da ulažu više u obrazovanje svoje djece? Takav se stavpojavljuje i u tekućoj raspravi o medicinskoj skrbi. Trebaju li svi dobivati jednaku vrstuzdravstvene zaštite?

70. NAVEDITE GLAVNA OBILJEŽJA SIROMAŠTVA U HRVATSKOJ TE NATEMELJU RASPOLOŽIVIH INFORMACIJA

Siromaštvo se sastoji od dvije najvažnije skupine:• onih koji su uvijek bili siromašni (većinom nezaposleni ili sezonski radnici,samohrane majke, stare osobe koje su živjele same i bez obitelji, bolesni ihendikepirani) i• novih siromašnih (uglavnom osiromašenih radnika i umirovljenika koji su relativnopristojno živjeli u bivšoj državi).

Biti siromašan u Hrvatskoj znači živjeti u lošim uvjetima, nekvalitetno se hraniti,većinom ne imati redovno zaposlenje i imati nezavršeno osnovno obrazovanje.Siromaštvo prema apsolutnom pokazatelju u Hrvatskoj je razmjerno nisko, pogotovoako se usporedi s drugim zemljama u tranziciji (osim Slovenije). 1990-ih samo je 4%stanovništva živjelo s manje od 4,30 USD po osobi dnevno, a oko 10% s manje od5,30 USD dnevno. Zabrinjava to što je siromaštvo u Hrvatskoj trajne prirode: oni kojisu postali siromašni trebaju mnogo vremena da iz njega pobjegnu.Postoji nekoliko dominantnih skupina među siromašnima: stariji i slabije obrazovani,nezaposlene i neaktivne osobe. Iako nezaposleni i neaktivni čine mali diosiromašnog stanovništva (2,9 i 5,4%), oni su izloženi najvećoj opasnosti odsiromaštva, dok je zaposlenost prilično sigurna zaštita od siromaštva.



Opasnost od marginalizacije je neposredno povezana s isključivanjem iz svijeta rada.Ako je zaposlenost ili nezaposlenost jedna od odrednica potreba za socijalnompomoći, druga odrednica je visina dohotka koja se ostvaruje. U mnogim zemljamaniski (i neredoviti) dohodak važan je uzrok siromaštva. Potrebno je istaknuti da se uHrvatskoj raspolaže s malo statističkih pokazatelja, mali je broj dosad provedenihistraživanja, a i Vlada nije usvojila službenu granicu siromaštva.

Stope siromaštva u Hrvatskoj

(2001.-2003.) u %

Stopa siromaštva prema zadnjim raspoloživim informacijama je 18,9%, ali to jepodatak iz 2003. što znači da je danas taj postotak vjerojatno veći.

71.OBJASNITE POJMOVE NEPOVOLJNOG IZBORA I PATERNALIZMA (196-197)

- Recimo da osiguravajuće društvo prodaje policu osiguranja velikoj skupini u kojoj suneki članovi skloni srčanim bolestima. Dok je skupina dovoljno velika, osiguravajućedruštvo može dobro procijeniti koliko će biti srčanih napada, iako možda nije poznatotko će nastradati. Osiguravajuće društvo može iskoristiti tu spoznaju za formiranjecijene anuiteta.Kad osiguravajuće društvo pokušava prodati istu takvu policu osiguranja pojedincu,situacija je potpuno drugačija. Pretpostavka je da pojedinac zna da postoji velika



vjerojatnost ostvarenja naknade pa mu je u interesu osigurati se, što je pojavapoznata kao nepovoljan izbor (adverse selection). Problem nepovoljnog izborarezultira time da prosječni kupac osiguranja ima veći rizik nego prosječna osoba uskupini. Ako se mnogo osiguranih razboli, osiguravajuće društvo gubit će novac. Dabi to spriječilo, odredit će veće premije za pojedinačno nego za grupno osiguranje.

Sada će samo pojedinci koji znaju da su u većoj opasnosti platiti više cijene. To opetvodi povećanju premija i tako u krug. Stoga mnogi ljudi koji nisu dio veće skupinesmatraju troškove osiguranja previsokima pa odlučuju ne osigurati se. Dakle, tržištene uspijeva učinkovito ponuditi odgovarajuću količinu osiguranja. Taj problem rješavaobvezno socijalno osiguranje prisiljavajući na to sve članove izrazito velike skupine:države.Paternaliznam – Paternalisti vjeruju da pojedinci nisu dovoljno dalekovidni da kupedovoljnu razinu osiguranja za svoje dobro i stoga ih država mora prisiliti da to učine.Misli se također da pojedinci koji se ne uključe u program socijalnog osiguranja moguvjerovati da će se, ako se nađu u dovoljno očajnoj situaciji, država osjećati obveznomda im pomogne.

72.NAVEDITE OPASNOSTI OD SIROMAŠTVA I EKONOMSKE NEJDNAKOSTI- Siromaštvo – prijetnja gospodarskom rastu, pojačavaju krize vezane za vanjskešokove, konflikti bogatih i siromašnih u raspodjeli dohotka mogu ugrozitifunkcioniranje pogotovo novostvorenih demokracija, može doći do većeg nasilničkogkriminala, narušavanja socijalnog kapitala, slabo sudjelovanje u životu i društvu.Ekonomska nejednakost – dovodi do socijalnih napetosti i smanjenja učinkovitostigospodarskog sustava, demotivira ulaganja, otežava smanjivanje siromaštva, stvarapolitičku nesigurnost.

73.OPIŠITE KRETANJA I OBILJEŽJA NEZAPOSLENOSTI U HRVATSKOJ

- Smanjuje se ukupan broj nezaposlenih (za gotovo 100.000 u odnosu premarekordnoj 2002. godini), ali se udio žena povećao s 53% u 1999. na više od 60% u2006. godini. Značajno se smanjuje apsolutni broj mladih nezaposlenih osoba do 24.godine života te se smanjuje i njihov udio među nezaposlenima (s trećine 1999. napetinu u 2006.). Uglavnom se blago smanjuje broj nezaposlenih srednje dobi, od 30-40 godina, dok se prilično naglo povećava brojnezaposlenih starijih od 50 godina. Tijekom tranzicije je zabilježila značajan padukupne zaposlenosti (za oko 35%) i porast nezaposlenosti (više od tri puta) sa

123.000 u 1986. na 380.000 u 2001. Postoji gotovo stalan rast udjela dugotrajnonezaposlenih, odnosno onih koji čekaju na zaposlenje godinu ili dvije. Više od 50%svih nezaposlenih čeka na posao duže od jedne godine.

74.NAVEDITE NAJVAŽNIJA PRAVA KOJA SE OSTVARUJU U SUSTAVU ZA

ZAPOŠLJAVANJE

- Postoji više oblika materijalnih prava: poput novčane naknade, novčane pomoći inaknade troškova za vrijeme obrazovanja, jednokratne novčane pomoći, naknadeputnih i selidbenih troškova, te pravo an zdravstveno i mirovinsko osiguranje(najznačajnija je novčana naknada, oko 1000 kn) .



75.ŠTO ZNAČI AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA? NAVEDITE NEKOLIKONJEZINIH POJAVNIH OBLIKA- Aktivna politika tržišta rada (APTR) – doškolovanje, usavršavanje, prekvalifikacija,

rehabilitacija. Gotovo sigurno ne utječu na ukupnu razinu zaposlenosti, ali mogu prerasporediti teret nezaposlenost na više ljudi tako da manji broj osoba postanedugotrajno nezaposlen i/ili korisnici u sustavu socijalne skrbi pa je to vrijedna zadaća.

76.U ČEMU SU OPASNOSTI AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA- Programi sadrže znatan dio mrtvog tereta, odnosno u programima financiranjazapošljavanja sudjeluju osobe koje bi se ionako zaposlile. Nedovoljna učinkovitostvjerojatno je proizlazila iz nedovoljne selektivnosti u pogledu ciljanih skupina, iznjegove pretjerane složenosti, te iz nedovoljne jasnoće ciljeva i nedovoljnepoticajnosti sredstava.

77.OBJASNITE POJAM I GLAVNA OBILJEŽJA PASIVNE POLITIKEZAPOŠLJAVANJA- Cilj poboljšanje i zaštita materijalnog statusa nezaposlenih. Postoji više oblikamaterijalnih prava: poput novčane naknade, novčane pomoći i naknade troškova zavrijeme obrazovanja, jednokratne novčane pomoći, naknade putnih i selidbenihtroškova, te pravo na zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Najznačajnija je novčananaknada na koju se ostvaruje pravo ako je osoba u trenutku prestanka radnogodnosa imala 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Maksimalno vrijeme korištenjanaknade je 15 mjeseci, a iznos se kreće oko 1.000 kn

78.NAVEDITE NAJZNAČAJNIJE TEŠKOĆE SUVREMENIH SUSTAVA SOCIJALNEZAŠTITE I SKRBI TE OBJASNITE U KOJEM SMJERU IDU PROMJENE U SVIJETU

- Mnoga obilježja modernih sustava socijalne zaštite širom svijeta temelje se uznačajnoj mjeri na iskustvima skandinavskih zemalja u kojima je sustav omogućavaoširoko rasprostranjenu zaštitu i bio uspješno prihvaćen u cjelokupnom društvu.Velika kriza 1930-ih godina pokazala je da kapitalističko tržišno gospodarstvoprepušteno samo sebi teško može savladati teškoće.

Siromaštvo u zemljama u tranziciji :- siromaštvo je u najvećoj mjeri određeno nezaposlenošću, odnosnonesudjelovanjem u službenom gospodarstvu.- u bivšim socijalističkim zemljama vladao je vrlo nepovoljan odnos premasiromašnima, jer se smatralo da je siromaštvo isključivi proizvod kapitalističkogsustava.- siromaštvo je u zemljama SIE u najvećoj mjeri određeno nesudjelovanjempojedinca na službenom tržištu rada i njegovom niskom obrazovnom ikvalifikacijskom razinom.

Politike i mjere za ublažavanje siromaštva:- država treba biti ponajviše usmjerena na stvaranje mogućnosti da ljudi rade i



zarade, a što manje bi trebala biti posvećena preraspodjeli postojećeg bogatstva udruštvu.- najvažniji cilj socijalne politike je omogućiti ljudima novo zapošljavanje ili povratak usvijet rada.- u ublažavanju siromaštva neophodan je ekonomski razvoj, ali ne i dovoljan

preduvjet uspjeha.- gospodarski je razvoj ipak presudan jer povećava mogućnosti zapošljavanja, a rad je baš onaj kapital o kojem siromašni najviše ovise.- odgovarajućom ekonomskom i socijalnom politikom treba se osigurati da isiromašni imaju koristi od gospodarskog rasta i razvoja.

79.KOJE SU GLAVNE FUNKCIJE MIROVINSKOG SUSTAVAMirovinski sustav u suvremenom društvu ima više funkcija. Najvažnije su:1. Raspoređivanje dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog životnog vijeka,2. Pojedinačna i nacionalna štednja,

3. Te održavanje socijalne kohezije ublažavanjem siromaštva za vrijeme starosti iradne neaktivnosti.

80.KAKAV JE UTJECAJ MIROVINSKOG OSIGURANJA NA ŠTEDNJU I PONUDU

RADA

- Mirovinsko osiguranje može smanjiti štednju zbog učinka supstitucije bogatstva akozaposlenici doprinose mirovinskom osiguranju vide kao način štednje za budućenaknade te onda nastoje manje štedjeti. Drugi učinak, učinak umirovljenja povećavaštednju. Mirovinsko osiguranje može potaknuti ljude na ranije umirovljenje pa oni

moraju za manji broj godina uštedjeti toliko da financiraju potrošnju u godinama ukojim neće raditi. Treći učinak je učinak nasljedstva gdje ljudi više štede jer svojojdjeci žele ostaviti neko nasljedstvo.Mirovinsko osiguranje daje poticaje za djelomično ili potpuno umirovljene osobastarijih od 62 godina. U nekoliko istraživanja procjenjivan je utjecaj mirovinskogosiguranja na odluku o umirovljenju. Pretežit dio njih ja potvrdio hipotezi da sustavpovećava vjerojatnost umirovljenja i smanjuje količinu rada onih koji nastavljaju raditi.Mnogi ekonomisti vjeruju da mirovinsko osiguranje smanjuje i radne napore i štednju.Ipak, pokazatelji su nejasni i neuvjerljivi.93. Objasnite različitost u pružanju osiguranja: nadoknade prema troškovima i premakorisniku.

Sustav nadoknade prema troškovima ili naknade za uslugu predstavlja plaćanjezdravstvenog osiguranja ustanovama zdravstvene njege na temelju stvarnih troškovaliječenja pacijenta. Ovaj sustav pruža slabe poticaje za smanjenje troškova s obziromna način pružanja zdravstvene usluge; naprotiv što se pacijentu provede višeanaliza, propiše lijekova i slično, to ustanova koja pruža zdravstvenu njegu dobijeviše novca.S obzirom na visoke i rastuće troškove uveden je sustav nadoknada prema korisniku,prema kojemu davatelji zdravstvenih usluga dobivaju godišnji iznos po svakompacijentu bez obzira na usluge kojima se on stvarno koristi. Problem ovog sustava jest što potiče davatelja zdravstvenih usluga da štedi na kakvoći zdravstvene njege.Naime, dobiva se jednak iznos naknade bez obzira na pružene usluge.94. Objasnite utjecaj starenja, porast dohotka, plaćanja zdravstvenog osiguranja ipoboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite na povećanje troškova zdravstvene zaštite.



Poznato je da se u razvijenim zemljama svijeta a i u Hrvatskoj broj ljudi starijih od 65godina naglo povećava. To direktno označava i porast izdataka za zdravstvo jer sustariji ljudi najčešći korisnici zdravstvenog osiguranja.Po ekonometrijskim istraživanjima Newhousa procijenjeno je da elastičnost dohotkaza zdravstvenim uslugama iznosi između 0,2 i 0,4 odnosno da 10 postotni porast

dohotka vidi 2-4 postotnom povećanju potražnje zdravstvenih usluga.Širenje obujma koje osiguranje pokriva i povećanje broja osiguranih osoba povećavaplaćanje zdravstvenog osiguranja odnosno izdatke.Najveći utjecaj na povećanje troškova (oko polovice) ima poboljšanje kvalitetezdravstvene zaštite.. Razvitkom medicinske opreme i tehnike poboljšava se kakvoćazdravstvenih usluga ali i ukupni troškovi

81.OBJASNITE NAJVAŽNIJA OBILJEŽJA MIROVINSKE REFORME U

HRVATSKOJ- Prva bitna intervencija u mirovinski sustav, tzv. mala mirovinska reforma,provedena sredinom 1990-ih, bila je usmjerena na racionalizaciju i kontrolu tekućihmirovinskih troškova. Obilježja te reforme jesu:• pooštreni kriteriji odlaska u mirovinu postupnim podizanjem dobi umirovljenja zamuškarce na 65 i za žene na 60 godina• promjena formule izračuna mirovina-mjesto 10 najboljih god u obzir se uzima cijeliradni vijek• promijenjen način usklađivanja već ostvarenih mirovina (umjesto samo premaplaćama, primjenjuje se šestomjesečna indeksacija za polovicu zbroja stopa porastatroškova života i porasta plaća prema tzv. švicarskoj formuli)• izmijenjena definicija invalidnosti pa je zbog restriktivnijih kriterija smanjen brojnovih invalidskih mirovinaZa budućnost mirovinskog sustava presudna je druga mirovinska reforma nazvanavelikom. Njome je uvedeno trodijelno mirovinsko osiguranje (3 stupa):

Prvi stup obveznoga mirovinskog osiguranja zadržao je načelo tekućeraspodjele i međugeneracijske solidarnosti. Samo u prvom stupu ostali su trajnoosigurani zatečeni umirovljenici i osiguranici stariji od 50 godina, odnosno oni između40 i 50 godina koji se nisu opredijeli za drugi stup, pa će oni ostvarivati mirovinusamo iz tog oblika osiguranja. Svi ostali osiguranici ostaju u prvom stupu, alisudjeluju i u kapitaliziranome modelu.

Drugi (obvezni) stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji dijelamirovinskih doprinosa. Zatečeni osiguranici, mlađi od 40 godina, odnosno oniizmeđu 40 i 50 godina koji su se za to dobrovoljno opredijelili, dijelom svogdoprinosa ulaze u drugi stup obvezne kapitalizirane štednje u mirovinskom fondu kojisami odaberu. Tri četvrtine doprinosa te kategorije osiguranika ide u prvi stup, a jedna u drugi stup. Osiguranici koji su osigurani u drugom stupu ostvarivat će dvijemirovine – iz prvoga i drugoga stupa.

Treći stup mirovinskog sustava utemeljen je, kao i drugi, na kapitalnomfinanciranju, određenim doprinosima i osobnim štednim računima. U njemu seosiguravaju samo one osobe koje se same žele dodatno osigurati od rizika starosti,invalidnosti i smrti, odnosno ne postoji obveza osiguranja. Treći stup zasniva se na

štednji sličnoj životnom osiguranju, pri čemu svaki sudionik samostalno odlučuje ovisini uloga i roku štednje. U razdoblju akumulacije mirovinske štednje doprinosi će



se prikupljati u dobrovoljnim mirovinskim fondovima i na osobnim računimamirovinske štednje.

82. NAVEDITE DVIJE GLAVNE VRSTE MIROVINSKOG OSIGURANJA I

OBJASNITE RAZLIKE MEĐU NJIMA- Postoje dvije vrste mirovinskih sustava:1. Sustav generacijske solidarnosti (Pay-As-You- Go) – Sustav mirovinskog

osiguranja u kojem se naknade isplaćuju postojećim umirovljenicima odtekućih doprinosa -> onih koji u tom trenutku rade.

2. Mirovni fondovi s kapitalnim pokrićem (Fully Funded) - Mirovinski sustav ukojem se naknada pojedincima plaća iz glavnice koja je formirana tokomnjihovog radnog vijeka kao i iz ostvarenih kamata.

iz definicija mirovinskih sustava su vidljive razlike među njima.

83.KOJA SU GLAVNA OBILJEŽJA MIROVINSKOG OSIGURANJA (SUSTAVAMEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI) U HRVATSKOJ DO KRAJA 1999.GODINE I KAKO SE FINANCIRAO - Tako je mirovinski sustav postao jedan od najvažnijih izvora deficita proračuna

središnje i konsolidirane države. Procjenjuje se da su u Hrvatskoj transferi iz proračuna središnje države za

mirovinski sustav već početkom novog tisućljeća iznosili oko 6% BDP-a, odnosnonakon uključenosti u proračun središnje države oko 15%.

Poboljšati razmjerno slabu povezanost doprinosa i mirovina. U Hrvatskoj je također do mirovinske reforme i promjena odredbi vezanih uz

javno mirovinsko osiguranje postojala slaba povezanost doprinosa i mirovine, tesu s obzirom na dobnu strukturu žene dobivale više nego muškarci, dok seinvalidske i obiteljske mirovine i nadalje određuju na povoljniji način od starosnihmirovina.

Prva značajna reformska intervencija u mirovinski sustav (mala mirovinskareforma) usmjerena na racionalizaciju i kontrolu tekućih mirovinskih troškova, tesu pooštreni kriteriji odlaska u mirovinu - prije svega postupnim podizanjem dobiumirovljenja za muškarce na 65 i za žene na 60 godina.

Za budućnost mirovinskog sustava presudna je druga mirovinska reforma,nazvana velikom, definirana Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 102/98)kojim je predviđeno uvođenje trodijelnog mirovinskog osiguranja: drugog i trećeg

stupa osiguranja, kapitalno financiranje, određeni doprinosi i osobni računimirovinske štednje.



84.OBJASNITE GLAVNA OBILJEŽJA DRUGOG STUPA MIROVINSKOGOSIGURANJA- Drugi (obvezni) stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji dijela

mirovinskih doprinosa. Zatečeni osiguranici, mlađi od 40 godina, odnosno oniizmeđu 40 i 50 godina koji su se za to dobrovoljno opredijelili, dijelom svogdoprinosa ulaze u drugi stup obvezne kapitalizirane štednje u mirovinskom fondu kojisami odaberu. Tri četvrtine doprinosa te kategorije osiguranika ide u prvi stup, a jedna u drugi stup. Osiguranici koji su osigurani u drugom stupu ostvarivat će dvijemirovine – iz prvoga i drugoga stupa.

85.OBJASNITE GLAVNA OBILJEŽJA TREČEG STUPNJA MIROVINKOGOSIGURANJATreći stup mirovinskog sustava utemeljen je, kao i drugi, na kapitalnom financiranju,

određenim doprinosima i osobnim štednim računima. U njemu se osiguravaju samoone osobe koje se same žele dodatno osigurati od rizika starosti, invalidnosti i smrti,odnosno ne postoji obveza osiguranja.Treći stup zasniva se na štednji sličnojživotnom osiguranju, pri čemu se svaki sudionik samostalno odlučuje o visini uloga iroku štednje. U razdoblju akumulacije mirovinske štednje doprinosi će se prikupljati udobrovoljnim mirovinskim fondovima i na osobnim računima mirovinske štednje.

86. ŠTO JE HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA(HANFA) I KOJE SU NJENE GLAVNE FUNKCIJE- Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) pravni je slijednikHAGENA-e, Hrvatske agencije za nadzor mirovinskih fondova. To je regulatorna inadzorna ustanova koja štiti interese članova mirovinskih fondova i korisnikamirovina i ostalih mirovinskih davanja iz mirovinskog osiguranja na temeljuindividualne kapitalizirane štednje.

87.ŠTO JE HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE I KOJE SUNJEGOVE GLAVNE FUNKCIJEHrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) zadužen je za ostvarivanja prava izobveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

Zavod je javna ustanova koja je počela raditi 1999. i pravni je slijednik bivšihrepubličkih fondova mirovinskoga i invalidskog osiguranja radnika, samostalnihgospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika. Zavod ima područne službe sispostavama diljem Hrvatske.

88.ŠTO JE SREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA (REGOS)Središnji registar osiguranika (REGOS) tehničko je središte mirovinskog sustava kojeprikuplja, evidentira i kontrolira naplate mirovinskih doprinosa, prikuplja redovitemjesečne izvještaje o visini uplaćenih doprinosa za svakog osiguranika te vodisredišnju bazu podataka o osobnim

računima svih osiguranika i podataka o visini sredstava na svakom računu, oposlodavcima i mirovinskom fondu kojemu pojedini osiguranik pripada.





91.OBJASNITE ZAŠTO SE DRŽAVA TREBA UKLJUČITI U TRŽIŠTEZDRAVSTVENIH USLUGA Slabe informacije i njihova asimetrija – profesionalna dominacija je obilježje

zdravstvenog sektora zbog asimetrije informacija između medicinskog osoblja ipacijenata. Zdravstveno osoblje može koristiti monopolističku poziciju da povećapotražnju za uslugama što vodi do rasta troškova i smanjenja kvalitete usluga.

Nepovoljan izbor – prosječni kupac osiguranja ima veći rizik nego prosječnaosoba u skupini.

Moralni hazard – ako ljudi znadu da su osigurani, možda će manje izbjegavatiopasnosti. Ukoliko je svatko osiguranik javnog zdravstva, ljudi neće investirati imanje će brinuti o svom zdravlju; ili će koristiti usluge zdravstva iako ih možda netrebaju. Potražnja za javnim uslugama može se smanjiti ukoliko pojedinci plaćajuzdravstvene usluge.

Paternalizam – ljude treba prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnog dobra.

92.NACRTAJTE GRAFIKON I OBJASNITE MORALNI HAZARD NA TRŽIŠTUZDRAVSTVENIH USLUGA

Osiguranje može iskriviti ponašanje ljudi. Ako ljudi snaju da su osigurani, moždaće manje izbjegavati opasnosti. Stoga osigurane osobe mogu prihvatiti nezdravnačin života (jesti nezdravu hranu i ne vježbati dovoljno) jer osiguranje ublažava

negativne posljedice njihova ponašanja. Nadalje, ljudi su skloni pretjerano

M 1

M o

0

h

ba

2P o

P o

S m

Dm

Godišnje zdrastvene usluge

Cijenapoje

dinici

Dodatni izdaci nastali

osiguranjem

Izvorni troškovi

osiguranja





- U Republici Hrvatskoj, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju zdravstveniosiguranici su:

Aktivni osiguranici Korisnici mirovina i invalidnina

Nezaposlene osobe prijavljene Zavodu za zapošljavanje Ostale osigurane osobe.

97.KOJA JE ULOGA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJEHrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ("HZZO"), osnovan je radi provođenjaosnovnog zdravstvenog osiguranja, te obavljanja drugih poslova prema Zakonu ozdravstvenom osiguranju iz 2001., te Zakonu o zdravstvenoj zaštiti iz 1993. godine.Djelatnost zavoda : politika razvoja i unapređivanja zdravstvene zaštite, briga ozakonitom ostvarivanju tih prava, te pružanje potrebne stručne pomoći u ostvarivanjuprava, planiranje i prikupljanje novčanih sredstava osnovnog zdravstvenogosiguranja, plaćanje usluga zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenimradnicima, sudjelovanje u predlaganju osnovne mreže zdravstvene djelatnosti,predlaganje mjera zdravstvene zaštite, davanje mišljenja o osnivanju zdravstvenihustanova i početku obavljanja privatne prakse zdravstvenih radnika radiuključenja u osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti, obavljanje poslova ugovaranjasa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima, određivanje mjerilai načina korištenja, te visine novčanog iznosa za naknadu troškova prijevoza zakorištenje prava izosnovnog zdravstvenog osiguranja, određivanje visine naknade plaće i najvišegiznosa naknade

plaće na teret osnovnog zdravstvenog osiguranja, te načina povećanja osnovice zanaknadu plaće za vrijeme bolovanja, utvrđivanje cijene zdravstvene zaštite uukupnom iznosu za punu vrijednost prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja,osiguravanje provedbe međunarodnih ugovora o osnovnom zdravstvenomosiguranju, nadzor poslovanja zdravstvenih ustanova i privatnihzdravstvenih radnika.

98.KAKO SE FINANCIRA ZDRAVSTO U HRVATSKOJ I TKO SU KORISNICIFINANCIRANJE SUSTAVA:• od 1993.g. odvija se proces privatizacije primarne zdrav. zaštite, proces

ugovaranja zdrav. zaštite stabilizirao se na brojci 4.188.407 osoba u 1999.g.;• Od 1993-1997.g. plaćali su se računi bolnica za izvršne usluge;• od 1997.g. (lipanj) uvedeni su proračuni bolnica na bazi fakturirane realizacije iz

1995.g. uvećani za 20%;• 1999.g. sudjelovanje participacije u ukupnim prihodima iznosi 0,859%;• izdvajanja iz i na plaće iznosi ukupno 16%;• 1,2 mil. osiguranika snosi troškove zdravstvene zaštite za oko 90% stanovništva.

financiranje4. HZZO

5. županije (Grad Zagreb), te, 6. vlastiti izvori Korisnici – pitanje prije



99.NAVEDITE KOJE SU STOPE DOPRINOSA ZA ZDRAVSTVENO I MIROVINSKOOSIGURANJE U HRVATSKOJ I OBJASNITE RAZLIKE U TERMINIMA UPLATEDOPRINOSA IZ PLAĆE I NA PLAĆU

- Visina doprinosa propisana je u stopi od 20% za mirovinsko osiguranje i 15% zazdravstveno osiguranje te 0,5% za osiguranje za ozljede na radu i profesionalnebolesti. No, tih 20% primjenjuje se nijansirano ovisno radi li se o starosnimosiguranicima, koji su obuhvaćeni samo u tzv. I. stupu obveznog osiguranja natemelju generacijske solidarnosti ili se radi o mlađim osiguranicima koji suobuhvaćeni obveznim osiguranjem u I. i II. stupu. U oba slučaja visina obveznogdoprinosa od 20% je ista, ali se različito raspoređuje. Tako se za starije osiguranikekoji su obvezno osigurani samo u I. stupu mirovinskog osiguranja primjenjuje jedinstvena stopa od 20% na plaću ili osnovicu osiguranja, dok se za osiguranike kojisu obuhvaćeni obveznim osiguranjem u I. ali i u II. stupu tj. u mirovinskom osiguranju

tzv. individualne kapitalizirane štednje, plaćaju doprinosi po stopi od 15% za I.mirovinski stup i 5% za II. mirovinski stup. Na iste se osnovice plaćaju i doprinosi zazdravstveno osiguranje po posebnim stopama propisanim za opće zdravstvenoosiguranje (15%) te posebnoj dodatnoj stopi za ozljede na radu i profesionalnebolesti (0,5%). Međutim, kog zdravstvenog osiguranja prave se veće razlike uobveznim stopama doprinosa, ovisno o kategoriji osiguranika, pa tako imamo zaneke osiguranike stope doprinosa od svega 7,5% dok za neke čak 20% a za nekekao npr. za produženo mirovinsko osiguranje nije uopće propisana obvezna stopadoprinosa za zdravstveno osiguranje.

100.KOJI SU PROBLEMI HRVATSKIH ZDRAVSTVA I KOJE SU NAJVAŽNIJEMJERE ZA POBOLJŠANJE

- Problemi: - financijska nelikvidnost Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje- neformalna plaćanja u zdravstvu- preveliki udio nezdravstvenog osoblja

- neplanski razvoj zdravstvenih kapaciteta doveo je do koncentracijespecijalističke medicine u velike gradove-- nedostatak inf. i suvremen tehnologije

- slaba ulaganja,bolnice u lošem stanju- sustav kontrole i unapređenja kvalitete zaštite je neravnomjeran-Izrazito koncentrirano u većim gradovima, pogotovo u Zagrebu, dok su pojedinapodručja imaju kadrovski i materijalno slabe ekipirane zdravstvene ustanove- otežana i nejednaka dostupnost zdravstvene zaštite- zapostavljena prevencija i općenita nebriga stanovništva o vlastitom zdravlju

Mjere i reforme :

- produljenje trajanja života, poboljšanje kvalitete života u vezi sa zdravljem,smanjenje razlike u zdravlju i zdravstvu

- ograničenje rasta zdravstvenih troškova i uspostavljanje stabilnosti sustava;uvođenje planiranja i upravljanja u sustav zdravstva; reorganizacija sustava



financiranja i plaćanja usluga; jačanje preventivne i primarne zdravstvenezaštite.

- Osnažiti menadžerska znanja u zdravstvu, te sustavno osposobljavati novinaraštaj upravljačkog osoblja zdravstvenih ustanova- Privlačenje medicinskog osoblja u siromašnijim dijelovima zemlje

- osigurati dugotrajnu financijsku održivost zdravstvenog sustava u cjelini- Poboljšati odnos ovlasti i odgovornosti nositelja funkcija, jasnije i preciznijedefinirati, te stalno usklađivati minimalne financijske standarde u zdravstvenojzaštiti



Documents

Javne Financije-skripta 2010 (1 Kol)