CAPM Odredjuje prinos na neku dionicu kao: a) Nerizicnu kamatnu stopu + premiju trzisnog rizika b) Nerizicnu kamatnu stopu + premiju ukupnog rizika c) Nerizicnu kamatnu stopu + premiju specificnog rizika d) Nerizicnu kamatnu stopu + beta koeficjent Funkcija investicijskog bankarstva nije: a) potpisivanje b) investiranje c) savjetovanje d) distribucija Islatu dividendi zagovara: a) rezidualna teorija vrijednosti b) efekt klijentele c) teorija ptice u ruci d) teorija porezne indiferencije Koji je najtocniji odgovor: a) Trosak novoemitirne glavnice je prinos od dividendi umanjen za troskove emisije b) Trosak novoemitirane glavnice je prinos od zarada umanjen za troskove emisije c) Trosak novoemitirane glavnice je prinos do dospijeca nakon poreza d) Trosak novoemitirane glavnice je prinos manji od troska zadrzanih zarada Koji odgovor najbolje karakterizira emisiju dionice s pravima: a) To je oblik dogovorne kupnje b) To je osiguranje kontrole sadasnjim dionicama c) To je najskuplji oblik emisije novih dionica d) To je oblik ogranicenog javnog plasmana Koji je odgovor najtocniji: a) Cijena kuponskih obveznica fluktuirat ce manje od cijene obveznice bez kupona b) Cijena kuponskih obveznica fluktuirat ce isto kao obveznica bez kupona c) Cijena kuponskih obveznica fluktuirat ce jace od cijene obveznica bez kupona d) Cijena kuponskih obveznica fluktuirat ce u suprotnom smjeru od cijene obveznica bez kupona Koji je najtocniji odogovor: Beta je a) Beta je mjera sistemskog rizika dionica b) Beta je mjera rizika vrijednosnih papira c) Beta je veza nerizicne kamatne stope i trzisnog indeksa d) Beta je mjera premije rizika na trzisni indeks Koji od navedenih postupaka ne predstavlja metodu ocjene individualne rizicnosti projekta: a) analiza stabla odlucivanja b) senzitivna analiza c) ABC analiza d) scenario analiza Na dan kad dionice ostaju bez prava (na prvokup dionica nove emisije) cijena dionica:

a) b) c) d)

Raste Pada Ostaje ista Nije kotirana

Najvecu osjetljivost na promjene kamatnih stopa pokazuju: a) blagajnicki zapisi b) anuitetske obveznice c) kuponske obveznice d) obveznice bez kupona Nakon dana kad dionice ostaju bez dividendi njihova cijena ce: a) porasti b) ostati ista c) pasti d) ovisi o odnosu ponude i potraznje Neto obrtni kapital predstavljen je: a) permanentnom tekucom imovinom b) tekucom imovinom minus zalihe c) tekucom imovinom minus sponatno financiranje d) fluktirajucom tekucom imovinom Opciju konverzije mogu nositi: a) Sve obveznice b) Samo kuponske obveznice c) Samo anuitetske obveznice d) Anuitetske i kuponske obveznice Prema Gorodonovom modelu (konstantan rast dividendi) trosak kapitala od obicnih dionica najosjetljiviji je: a) na procjenu ocekivane stope rasta dividendi b) na procjenu ocekivanih dividendi c) na velicinu nominalne vrijednosti dionica d) na stopu trzisne kapitalizacije Prema tradicionalistima: a) Optimalna struktura kapitala ne postoji b) Trosak kapitala je rastuca funkcija stupnja zaduzenosti poduzeca c) Trosak kapitala je padajuca funkcija stupnja zaduzenosti poduzeca d) Torak kapitala ima karakteristican U oblik Prema tradicionalistima optimalna struktura kapitala: a) ne postoji b) postize se uz 100%tnu zaduzenost c) postize se uz najnizi trosak kapitala d) postize se uz minimalnu zaduzenost poduzeca Rezidualna teorija dividendi: a) Zagovara niske dividende

b) Je povezana s kriterijem ciste sadasnje vrijednosti c) Zagovara visoke dividende d) Je povezana s teorijom ocekivanja Sto bi se dogodilo s internom stopom profitabilnosti projekta koji ce se efektuirati jednakim novcanim tokovima, ako se ti novcani tokovi daju u duljem vremenu? a) Stopa bi ostala ista b) Stopa bi se povecala c) Stopa bi se smanjila d) Stopa bi se neznatno promjenila Temeljna prednost dionickog drustva naspram drugih oblika poduzeca je u: a) postojanju dionica b) ogranicnoj odgovornosti vlasnika za dugove poduzeca c) razdvajanju poreza na dobit poduzeca od poreza na dohodak njegovih vlasnika d) mogucnost pribavljanja najvecih iznosa kapitala Temelja razlika izmedju rocnica (futuresa) i opcija je: a) U standariziranosti b) U karakteru obligacije c) U vezanoj imovini d) U likvidnosti Teorija agenata: a) Nema veze sa politikom dividendi b) Daje prednost isplati dividendi c) Daje prednost zadrzavanju zarada d) Zahtjeva konstantan rast dividendi Tipicni financijski specijalsti za industriju vrijednosnih papira nisu: a) Banke b) Brokerske kuce c) Dealerski salteri d) Investicijski bankari Transakcijske troskove za investitore ne predstavlja: a) kamatni raspon b) cjenovni raspon c) brokerske provizije d) potpisnicki raspon Trezorske dionice nisu one dionice koje je poduzece: a) Privremeno otkupilo b) Steklo donacijom c) Zadrzalo u trezoru prilikom emisije d) Otkupilo od privatizacijskog fonda Trosak leasing prema trosku kredita je: a) uvjek nizi b) po pravilu nizi

c) uvijek visi d) po pravilu visi Troskovi agenta su: a) Troskovi agencijskih usluga b) Brokerske provizije c) Potpisnicke naknade d) Niti jedan od odgovora Trosak kapitala od obicnih dionica prema trosku kapitala od obveznica je: a) Visi b) Nizi c) Isti d) Ne mogu se usporedjivati U trenutku kad dionice ostanu bez dividendi, njihova ce cijena: a) Ostati ista b) Porasti c) Pasti d) Cijena ne ovisi o pravu na dividende U uvjetima nesavrsenog trzita cilj poslovanja tvrtke je maksimilizacija: a) Profita b) Vrijednosti tvrtke c) Vrijednosti dionice tvrtke d) Vrijednosti dionicke glavnice Vijek efektuiranja s financijskog stajalista: a) isti je kao ekonomski vijek b) razlikuje se od ekonomskog vijeka c) dulji je od ekonoskog vijeka za vrijeme iskoristavanja rezidualne vrijednosti d) nema dodirne tocke s ekonomskim vijekom Vlasnik konvertibilne dionice izvrsit ce konverziju: a) Kada je cijena konverzije visa od cijene dionica b) Kada je cijena konverzije niza od cijena dionica c) Kada je cijena konverzije jednaka cijeni dionica d) Kada ga na konverziju pozove poduzece Vrijednost preferencijalnih dionica utvrdjuje se kao: a) Umozak odnosa cijene i zarade po dionici b) Nominalna vrijednost dionica plus sadasnja vrijednost dividendi c) Vrijednost vjecne rente od preferencijalnih dionica d) i vrijednost obicnih dionica Inverzno kretanje cijene i zahtjevanog prinosa vrijedi: a) za dionice i obveznice b) samo za dionice c) samo za obveznice d) samo za kuponske obveznice

Prijelomna tocka novcanog toka ostvaruje se: a) na nizem obujmu poslovanja od prijelomne tocke dobiti b) na istom obujmo poslovanja kao i prijelomna tocka dobiti c) na istom obujmo poslovanja kao i prijelomna tocka dobiti ako se gleda po neto princip d) na visem obujmu poslovanja od prijelomne tocke dobiti Temeljne komponente rizika projekta nisu: a) individualna rizicnost b) relevantna rizicnost za poduzece c) relevantna rizicnost za drustvo u cijelini d) relevantna rizicnost za portfolio investitora Cista sadasnja vrijednost je konveksna funkacija velicine diskontne stope: a) tocno b) netocno c) netocno za novcane tokove zamjene d) netocno za konveksne novcane tokove. Temeljni novcani tokovi projekta medjunarodnog budzetiranja kapitala jesu; a) tantijeme b) kamate c) dividende d) najamnine Uvodjenje opcije napustanja projekta: a) smanjuje CSV projeka b) realnije iskazuje CSV projekta c) povecava rizicnost projekta d) smanjuje rezidualnu vrijednost projekta Izjednacavanje CSV razlicito rangiranih projekata obavlja se primjenom: a) metode diferencije b) metode modificirane interne stope c) anuitetske metode d) metode stabla odlucivanja Kriterij razdoblja povrata je: a) temeljna metoda financijskog odlucivanja b) najjednostavnija metoda financijskog odlucivanja c) najmanje koristena metoda financijskog odlucivanja d) varijanta ciste sadasnja vrijednosti Koji od kriterija financijskog odlucivanja u racunskompostupku ne koristi trosak kapitala: a) interna stopa profitabilnosti b) CSV c) Kriterij anuiteta d) Dikontirano razdoblje povrata Dinamicko sagledavanje rizika projekta provodi se:

a) b) c) d)

scenario analizom senzitivnom analizom analizom stabla odlucivanja monte carlo simulacijom

Gordonov model (konstantan rast dividendi) nije: a) varijanta modela sadasnje vrijednosti buducih dionica b) model ekonomske vrijednosti dionica c) primjenjiv za supernormalni rast dividendi d) primjenjiv za stabilan rast dividendi Za uspjesno provodjenje emisije vrijednosnih papira najvaznije financijske inst. Su: a) banke b) brokerske kuce c) dealerski salteri d) investicijski bankari Likvidnu dionicu koja ima aktivno trziste karakterizira: a) mogucnost prodaje b) mogucnost prodaje po predvidivoj cijeni c) mogucnost prodaje po utvrdjenoj cijeni d) mogucnost prodaje po dogovorenoj cijeni Trosak novoemitiranog kapitala prema trosku postojeceg kapitala obicno je: a) visi b) nizi c) isti d) ne mogu se usporedjivati Arbitrazeri: a) zaradjuju na promjenama cijene dionica b) osiguravaju djelovanja zakona jedne cijene c) spekuliraju i na rast i na pad cijena dionica d) preuzimaju poduzeca Trosak kapitala od prefencijalnih dionica je: a) tekuci prinos b) prinos od dividendi c) prinos do dospijeca d) prinos za razdoblje drzanja

Arbitrazeri: OSIGURAVAJU DJELOVANJE ZAKONA JEDNE CIJENE Bankarski kredit flekibilniji je od emisije obveznica: TOCNO Bruto obrtni kapital predstavljen je: TEKUCOM IMOVINOM Cisti novcani tok investicijskog projekta predstavlja: DERIVACIJU RACUVODSTVENIHZARADA NAKON POREZA

Interna stopa profitabilnosti sa jedniakim novc. tokovima, ako se novcani tokovi daju u duljem vremenu: STOPA BI SE POVECALA Inverzno kretanje cijene i zahtjevanog prinosa vrijedi za: OBVEZNICE Koja od metoda ocjene financijske efikasnosti ne koristi diskontnu stopu:INTERNA STOPAPROFITABILNOSTI

Koji ne presdstavlja metodu ocjene individualne rizicnosti projekta: ABC ANALIZA Na dan kada dionice ostaju bez prava (na prvokup dionica nove emisije) cijena dionica:RASTE Najvece fluktuacije cijena obveznica treba ocekivati kod: OBVEZNICA BEZ KUPONA Nakon dana kada dionice ostaju bez dividendi, cijena dionice: PADA Neto obrtni kapital predstavljen je: PERMANENTNOM TEKUCOM IMOVINOM Odnos zaduzenosti duga i glavnice su: KOMPLEMENTARNI Opciju konverzije mogu nositi: SAMO KUPONSKE OBVEZNICE Prema tradicinoalistima optimalna struktura kapitala postoji i postize se: UZ NAJNIZITROSAK KAPITALA

Prema Gordonovom modelu (konst. rastu.divid) trosak kapitala od obicnih dionica najosjetljiviji je: NA PROCJENU OCEKIVANE STOPE RASTA DIVIDENDI Prijelomna tocka novcanog toka: OSTVARUJE SE NA NIZEM OBUJMU POSLOVNE AKTIVNOSTIOD PRIJELOMNE TOCKE DOBITI

Ponderirani prosjecni trosak kapitala se odredjuje na temelju: CILJANE STRUKTURE Pozitivna uloga trzista korporacijske kontrole ogleda se u: SMANJENJU TROSKOVA AGENTAILI U SMANJEJU TROSKA

Rezidualna teorija dividendi: ZAGOVARA NISKE DIVIDENDE S priblizavanjem dospijeca obveznica njihove fluktuacije se: SMANJUJU Temeljna prednost dionickog drustva naspram drugih oblikapoduzeca je u: MOGUCNOSTPRIBAVLJANJA NAJVECIH IZNOSA KAPITALA

Temeljna razlika izmedju rocnica (futuresa) i opcija je: U KARAKTERU OBLIGACIJE Tipicni financijski specijalsti za industriju vrijednosnih papira nisu: BANKE Transakcijske troskove za investitore ne prestavlja: POTPISNICKI RASPON Trosak kapitala od obicnih dionica prema trkosu kapitala od obveznica je obicno : VISI Trosak kapitala kod obveznica je (i bezkuponskih?): PRINOS DO DOSPIJECA Trosak leasinga prema trosku kredita je: PO PRAVILU VISI U osnovi odredjivanja vijeka efektuiranja projekta je: MAX CISTE SADASNJE VRIJEDNOSTI U trenutku kad dionice ostanu bez dividendi, njihova cijena ce: PASTI Upravljanje neto obrtnim kapitalom predstavlja: UPRAVLJANJE TEKUCOM IMOVINOM IKORISTENJEM TEKUCIH OBVEZA

Uz predpostavku da ce zahtjevani prinos ostati na sadasnjoj razini kako ce se kretati vrijednost obveznice iz A s priblizavanjem dospjeca: RASTI Vijek efektuiranja s financijskog stajalista: RAZLIKUJE SE OD EKONOMSKOG Visestruke interne stope profitabilnosti pojavljuju se u slucaju: NEKONVENCIONALNIHNOVCANIH TOKOVA

Vlasnik konvertibilne dionice izvrsit ce konverziju: KADA JE CIJENA KONVERZIJE NIZA ODCIJENE DIONICA

Vrijednost prefercijalnih dionica utvrdjuje se kao: VRIJEDNOST VJECNE RENTE ODPREFERCIJALNIH DIONICA

Zasladjivaci emisije obveznica su: OPCIJE KONVERZIJE I PRAVA PRVOKUPA OBICNIH DIONICA

Cista sad. vrijed. je konveksna funkcija velicine dikontne stope: TOCNO Dinamicko sagledavanje rizika projekta provodi se: ANALIZOM STABLA ODLUCIVANJA Gordonov model nije primjenjiv za: SUPERNORMALNI RAST DIONICA Izjednacavanje CSV razlicito rangiranih projekata obavlja se primjenom: METODEDIFERENCIJE

Kompenzirajuci saldo: UMANJUJE RASPOLOZIVA SREDSTVA ZAJMA Kriterij razdoblja povrata je: NAJJEDNOSTAVNIJA METODA FINANCIJSKOG ODLUCIVANJA Likvidnu dionicu koja ima aktivno trziste karakterizira: MOGUCNOST PRODAJE POPREDVIDIVOJ CIJENI

Najvecu osjetljivost cijene na promjenu kam. stopa pokazuju: BLAGAJNICKI ZAPISI Natalozeni troskovi: NISU INKREMENTALNI TROSKOVI Optimalna struktura kapitala ovisi o TROSKOVIMA BANKROTA I POREZNOM TERETU Prednosti dionickog nad drugim formama poduzeca su: IZRAVNA KONTROLA POSLOVANJAOD STRANE DIONICARA Razdoblje povrata je: NAJJEDNOSTAVNIJI KRITERIJ FINANCIJSKOG DOLUCIVANJA Razgolicenjem se moze smatrati: LIKVIDACIJA DIJELA PODUZECA Sto je vrijeme dospijeca obveznica dulje intenzitet njegove fluktacije se: SMANJUJE Temeljni novcani tokovi projekta emdjunarodnog budzetiranja su: DIVIDENDE

64. Trezorske dionice nisu one dionce koje je poduzece: ZADRZALO U TREZORU Ukupan prinos za dionice sastoji se od prinosa od dividendi i stope promjene vrijednosti dionice: TOCNO Uvodjenje opcije napustanja projekta: REALNIJE ISKAZUJE CSV PROJEKTA Visestruke interne stope profitabilnosti nastaju u slucaju : NEKONVENCIALNOG NOVCANOGTOKA PROJEKTA

Za uspjesno provodnjenje emisije VP-a najvazniji su: INVESTICIJSKI BANKARI Za poreznog obveznika prednosti zadrzavanja zarada prema dividendama su sto: MOZEODGODITI PLACANJE POREZA

U kojem je slucaju najosjetljivije rangiranje investicijskih projkeata: KADA IMAJUNEKONVENCIONALNE NOVCANE TOKOVE

Vlasnik ce izvrsiti put opciju na dionicu: KADA JE IZVRSNA CIJENA VISA OD CIJENE DIONICE Trosak duga prije poreza je: PRINOS DO DOSPIJECA Trosak kapitala od amortizacije je: UKUPNI TROSAK KAPITALA S priblizavanjem vremena do dospijeca cijena kuponske obveznice ce: BITI SVE BLIZENOMINALNOJ VRIJEDNOSTI

Prema temeljnim obiljezjima rizicnost preferencijalnih dionica je: IZMEDJU RIZICNOSTIDIONICA I OBVEZNICA

Emisija dionica s pravima je oblik: OGRANICENOG PRIVATNOG PLASMANA Ako poduzece koje je izvrsilo djeljenje dionica vodi politiku redovitih dividendi dionicari bi trebali ocekivati: MANJE DIVIDENDE Medvjedze trziste dionica karakterizira: TENDENCIJA PADA CIJENA DIONICA Likvidnost je sposobnost cirkulacije imovine u posl. Procesima poduzeca

1. Agresivnu strategiju upravljanja neto obrtnim kapitalom karakterizira kratkorocno financiranje fluktuirajuce imovine. T 2. Ako statut dionickog drustva dade obicnim dionicarima pravo prvokupa novoemitiranih obicnih dionica, nova emisija se provodi ogranicenim javnim plasmanom uz emisiju prava T 3. Bankarski investicijski zajam fleksibilniji je od emisije obveznica T

4. Budzetiranje kapitala predstavlja donosenje odluke o investicijskim projektima. T 5. Cijena izvrsenja je uvijek nesto niza od trzisne cijene. T 6. Cijena konverzija je uvijek nesto visa od trzisne cijene. T 7. Cisti novcani tok nakon poreza predstavljen je neto zaradama uvecan za iznos amortizacije. T 8.Ciljana struktura kapitala postize se na nizem stupnju zaduzenosti od optimalne. T 9. Ciljana struktura kapitala postavlja se uz nizu zaduzenost od optimalne struk. kap. T

10. Cisti novcani tok nakon poreza predstavljen je neto zaradama poduzeca (nakon kamata i poreza) uvecanim za iznos amortizacije. T 11. Cista sadasnja vrijednost projekta pokazuje ocekivano povecanje vrijednosti poduzeca koja ce uz prihvacanje projekta primarno pripasti vlasnicima obicnih dionica. T 12. Dijeljenje (cijepanje) dionica predstavlja smanjenje trzisne vrijednosti po dionici bez smanjenja bogatstva vlasnika. T 13. Efekt klijentele trazi da politika dividendi ovisi o visini poreznog tereta interesnih grupa u poduzecu. T 14. Efekt klijentele trazi da politika dividendi ovisi o poreznom teretu interesnih grupa dionicaraT 15. Eksterni ucnici izmedju projekta i poduzeca rezultiraju kroz oportunitetne i natalozene troskove T 16. Emisija dionica s pravima predstavlja ogranicenu emisiju dionica T

17. Fiksni izvori financiranja karakteristicni su za tude izvore financiranja poput obveznica. T 18. Financijski analiticari, glede kreditnog kapaciteta, obicno tretiraju leasing blaze od investicijskog zajma. T 19. Fleksibilnost i nizi troskovi temeljne su prednosti kratkorocnog nad dugorocnim financiranjem, a kao dodatna prednost moze se izdvojiti stvaranje povoljnih odnosa s poslovnim bankama. T

20. Flukturajuca tekuca imovna poduzeca je povremeno potrebna za obrtna sredstva ili fluktirajuca sredstva. T 21. Indeks profitabilnosti razlicito rangira (investicijske) projekte istih CSV, a razlicitih investicijskih troskova, pa se smatra nadopunom kriterija CSV. T 22. Individualna rizicnost investicije procjenjuje se kroz ocekivanu vrijednost i standardnu devijaciju T 23. Interna stopa profitabilnosti predstavlja diskontnu stopu koja ce poznate (pretpostavljenje) novcane efekte u buducnosti svesti na vrijednost ulaganja T 24. Investitor koji drzi dobro diverzificirani portfolio ne mora brinuti o pogresnim odlukama managementa. (poduzeca cije dionice drzi) T 25. Isplatu dividendi zagovara teorija ptice u ruci. T

26. Karakteristican regresijski pravac vrijed. papira odreden je alfom koja predstavlja odsjecak pravca na osi Y i koeficijentom smijera pravca koji se naziva betom. T 27. Koncpet ekonomske vrijednosti odredjuje vrijednost profitabilne imovine kroz sadasnju vrijednost ocekivanih novcanih tokova ovisno o riziku njihovog pritjecanja. T 28. Kompenzirajuci saldo bankarski zajmovi, vlastito ucesce, investicijski zajam. T 29. Korporacijske obveznice predstavljaju osnovni instrument formiranja dugorocnih dugova javnih dionich drzstava, a po pravilu se emitiraju kao kuponske obeznice. T 30. Krivulje indiferencije povezuju investicije razlicitih profitno-rizicnih karakteristika koje za investitora imaju istu korisnost. T 31. Leasing je povoljniji oblik stjecanja imovine od invest. Kredita zbog nizih troskova financiranja. N 32. Mjera individualne rizicnosti projekta je standardna devijacija. T 33. Monte Carlo simulacija moze se definirati kao scenario analiza u kojem se procjenjuje vise mogucih scenarija. T 34. Najbolja ex-post mjera prinosa na utrzive investicije je (profitabilnost) za radoblje drzanja. Ova se mjera prinosa jos naziva ukupan prinos, a uobicajeno se izracunava na godisnjoj razini. T 35. Najvece fluktacije cijena obveznica treba ocekivati kod obv. bez kupona T

36. Natalozeni troskovi poduzeca vezani su uz postojece poslovanje poduzeca zbog cega ih treba iskljuciti iz novcanih tokova poduzeca. T 37. Neto obrtni kapital predstavljen je permanentnom tekucom imovinom T

38. Neto obrtni kapital je ekonomska kategorija koja pokazuje onaj dio tekuce imovine koji je financiran dugorocno. T 39. Neto obrtni kapital je ekonomska kategorija koja pokazuje onaj dio tekuce imovine koji je financiran dugorocno. Zbog toga, nuzno povecanje neto obrtnog kapitala predstavlja investicijski trosak projekta. T 40. Obicne dionice obicno imaju pravo glasa, a njihova su temeljna profitna obiljezja pravo na dividende i pravo na imovinu dionickog drustva. T 41. Obveznice, po pravilu, nose kuponske kamate, no postoje i one koje ne nose kuponske kamate, vec se prodaju uz duboki diskont. T 42. Ocjena financijske efikasnosti projekta temelji se na tehnici diskontinuiranog novcanog toka. T 43. Optimalna struktura postize se na visem stupnju zaduzenosti od ciljane. T

44. Poduzece koje je u tekucoj godini ostvarilo gubitke moze isplatiti dividende samo ako ima zadrzane zarade od prosle godine ili formirane rezerve. T 45. Pravilo financijske poluge predstavlja mehanizam kamata i kamatnih stopa primjenjenih na poslovanje poduzeca, a govori da se koristenjem dugova mogu povecati zarade po dionici. T 46. Prednosti kratkorocnog prema dugorocnom financiranju sastoje se u vecoj fleksibilnosti i nizoj kamatnoj stopi (nizim troskovima financiranja) . T 47. Prema pravilu financijske poluge zaduzivanje se isplati ako je profitabilnost imovine veca od kamatne stope na dugove. T 48. Prema Madgliani- Millerovom teoremu nema optimalne strukture kapitala T

49. Prema rezidualnoj teoriji dividendi, dividende se isplacuju kada tvrtka nema profitabilnih investicija. T 50. Prema tradicionalistima optimalna struktura kapitala postize se uz najnizi trosak kapitala. T 51. Prijelomna tocka novcanog toka nalazi se na nizem obujmu poslovne aktivnosti od prijelomne tocke dobiti. (po bruto principu) T 52. Projekti s pozitivnom cistom sadas. vrijedsnocu prihvatljivi su za poduzece, jer osiguravaju ocekivano povecanje njegove vrjednosti koja ce primarno pripasti vlasnicima obicih dionica.T 53. Razlozi refundiranja duga produljenje dospijeca dugova koji dospijevaju, smanjenje troskova, uklanjanje restriktivnih klauzula. T

54. Relevantni novcani tok odreduje se kao novcani tok poduzeca s projektom minus novcani tok poduzeca bez projekta, a predstavlja ga novcani tok nakon poreza T 55. Relevantni novcani tok (invest. Projekta) je inkrementalni novcani tok (za poduzece). T 56. Rezidualna vrijednost od pretpostavljene prodaje fiksne imovine nakon poreza smanjuje razdoblje povrata investicijskog projekta. T 57. S priblizavanjem dospijeca cijena obeznica ce se smanjivati i priblizavati nom. vrijednosti T 58. Sa stajalista upravljanja neto obrtnim kapitalom ukupnu tekucu imovinu mozemo podijeliti na permanentnu i fluktuirajucu. T 59. Sinking fund poseban je fond za amortizaciju (opozivih kuponskih) obveznica. T 60. Svi kriteriji financijskog odlucivanja koji koriste trosak kapitala na isti nacin ce odrediti individualnu efikasnost investicijskog projekta. T 61. Temeljna karakteristika eksternog pristupa je da financijama poduzeca pristupa sa stajalista financiranja odnosno investiranja u vrijednosne papire koje emitira poduzece. T 62. Temeljna obiljezja obicnih dionica jesu prava na dividende, pravo prodaje neovisno od poduzeca koje ih je izdalo i pravo upravljanja dionickim drustvom. N 63. Temeljna prava dionicara su pravo na dividende i pravo upravljanja dionickim poduzecem N 64. Temeljna profitna obiljezja obicnih dionica su rezidualne trazbine prema imovini i zaradama poduzeca. T 65. Temeljna razlika izmedu rocnica i unaprijednica je u karakteru obligacije tako da se rocnice moraju izvrsit, a unaprijednice ne moraju. (moze se izbjeci njihovo izvrsenje) T 66. Trosak amortizacija odgovara ponderiranom prosjecnom trosku kapitala. T 67. Trosak leasinga prema trosku kredita je po pravilu visi. T

68. Trosak kapitala kod dionica konceptualno je isti kao i trosak kapitala kod obveznica. T 69. U uvjetima savrsenog trzista temeljni cilj poslovanja poduzeca je maksimizacija njegove vrijednosti. T 70. U uvjetima savrsenog i potpuno efikasnog trzista ne postoji optimalna struktura kapitala jer vrijednost poduzeca ovisi o ucincima njegovih investicija, a ne o tome kako se ona dijeli izmedju vlasnika i vjerovnika. T 71. U uvjetima stvarnog svijeta postoji optimalna struktura kapitala koja ovisi o oporezivanju dobiti poduzeca i troskovima bankrota. T

72. U uvjetima stvarnog svijeta trosak kapitala ima karakteristican U oblik koji rezultira iz pozitivnog utjecaja poreznog zaklona i i negativnog utjecaja tzv. Troskova bankrota na vrijednost poduzeca. T 73. Ukupan iznos kamata po investicijskom zajmu s jednakim anuitetima veci je od zajma s istim otplatnim kvotama. T 74. Ukupan prinos za dionice sastoji se od prinosa od dividendi i stope promjene vrijednosti dionice. T 75. Upravljanje financijama poduzeca koristi se za oznacavanje znastveno-nastavne discipline koja proucava interni pristup financijama poduzeca. T 76. Upravljanje neto obrtnim kapitalom moze se oznaciti kao investicija u tekucu imovinu i koristenje tekucih obveza, a karakterizira ga medjuovisnost rizika i nagrade. T 77. Varijabilne kamate karakteristicne su za vlastite izvore financiranja poput dionica. T 78. Vlasnik put opcije ce zaraditi ako cijena bude padala. T 79. Vremenska vrijednost novca temeljni je kvantitativni alat u financijama 80. Vremenska vrijednost novca izraz je vremenske preferencije ljudi. T 81. Vremenska vrijednost novca proizlazi iz opasnosti od smanjenja kupovne moci novca zbog stalno prisutne inflacije i pada kupovne moci novca. T 82. Zasladivaci emisija su opcija konverzije i pravo prvokupnje (punomoc za kupnju). T 83. Za analizu trzisnog rizika projekta moze se koristiti i racunovodstvena beta 84. Za razliku od financijskih investicija, ulaganja u, primarno, realnu imovinu cesce se nazivaju investicijskim projektima. T 85. Zbog nesavrsenosti trzista temeljni cilj poslovanja je maksimilizacija vrijednosti vlasnicke glavnice. T 86. Ukupan prinos za dionice sastoji se od prinosa od dividendi i stope promjene vrijednosti dionice T 87. Likvidnost je sposobnost cirkulacije imovine u posl. procesima poduzeca T T T

88. Transakcijski trosak za investitore ne predstavlja potpisnicki raspon, a predstavlja kamatni i cjenovni raspon te brokerska provizija.

Agresivno strategiju financiranja obrtnog kapitala karakterizira: kratkorono financiranje fluktirajue imovine Alfa karakteristinog regresijskog pravca: moe poprimiti pozitivne i negativne vrijed. BETA koeficijent je: Mjera sistemskog rizika dionica CAPM odreuje prinos na neku dionicu kao: Nerizinu kmt stopu + premija trinog rizika Cijena kuponskih obveznica fluktuirat e: Manje od cijene obveznica bez kupona Cilj poslovanje poduzea je: maksimilizacija bogastva dioniara Efikasan portfolio je ona kombinacija investicija koja: Osigurava postizanje najvie profitabilnosti uz bilo koji stupanj rizika, odnosno najnieg rizika uz bilo koju oekivanu profitabilnost Funkcija investicijskog bankarstva nije: potpisivanje Granica investicijskog horizonta poduzea ostvaruje se kada je: marginalni troak kapitala jednak marginalnom prinosu od investicija Inkrementalan troak kapitala prema razini namjeravanih investicija predstavljen je: stepenastom rastuom funkcijom Iskazan vei troak amortizacije: poveat e novani tok Isplatu dividendi zagovara: teorija ptice u ruci Koja je najznaajnija razlika izmeu kupnje imovine na kredit i njenog financ. leasinga: vrijeme trajanja financijskog odnosa Koja od metoda budetiranja kapitala u postupku izraunavanja ne koristi troak kapitala: interna stopa profitabilnosti Koji odgovor najbolje karakterizira emisiju dionica s pravima: To je oblik dogovorene kupnje Kumulativno glasovanje na skuptini dioniara karakterizira: Mogunost multipliciranja glasova na ovlatenog lana uprave jedna dionica nosi onoliko glasova koliko se lanova uprave bira Novani tok od rezidualne vrijednosti fiksne imovine nakon poreza: Manji je od prodajne vrijednosti Opcija konverzije: Ne moe se pridruiti prefercijalnim dionicama Opcije konverzije mogu nositi: Smao kuponske obveznice

Poduzee koje ima jednaki tekui i brzi odnos: Posluje bez zaliha Prema tradicionalistima: Troak kapitala je padajua funkcija stupnja zaduenosti poduzea Prema Gordanovom modelu troak kapitala od obinih dionica najosjetljiviji je: Na procjenu oekivane stope rasta dividendi Rezidualna teroija dividendi: Zagovara niske dividende to bi se dogodilo s internom stopom prof. projekta koji e se efektirati jednakim NT, akoi se ti novani tokovi daju u duljem vremenu? Stopa bi se poveala Tipini financ. specijalisti za industriju vrijednosnih papira nisu: Banke Temelja prednost d.d. naspram drugih oblika poduzea je u: mogunost pribavljanja najveih iznosa kapitala Temeljni procesi financiranja u najuem smislu jesu: financiranje, investiranje, dezinvestiranje i dezfinanciranja Teorija agenata: nema veze se politikom dividendi Teorija irelevantnosti dividendi: Ispravna je u uvjetima savrenog trita Teroija po kojoj bi se dividende isplaivale samo u sluaju da poduzee nema raspoloivih profitabilnih investicija naziva se: Rezidualni pristup dividendama Trezorske dionice nisu one koje je poduzee: Zadralo u trezoru prilikom emisije Troak kapitala od obinih dinica prema troku kapitala od obveznice je obino: Vii U CAPM-u optimalan portfolio za nekog investitora je onaj koji se postie kao: Tangenta krivulje indiferencije na efikasnu granicu skupa moguih portfolia U pokazatelje profitablinosti ubrajaju se: Profitabilnost imovine (investicija) & profitabilnost prodaje Upravljanje neto obrtnim kapitalom predstavljano je: Upravljanjem tekuom imovinom i koritenjem tekuih obveza U trenutku kada dionice ostanu bez dividendi, njihova cijena e: Pasti U trenutku kada dionice ostanu bez prava cijena dioica: Raste U uvjetima nesavrenog trita cilj poslovanja tvrtke je maksimilizacija: Vrijednosti dionice tvrtke

Vlasnik konvertibilne dionice izvrit e konverziju: Kada je cijena konverzije nia od cijene dionice Vremenska vrijednost novca je: Kvantifikacija vremenske preferencije Vrijednost preferencijalnih dionica utvruje se kao: Vrijednost vjene rente od prefercijalnih dionica Zaokrui sve tone odgovore ili ako ni jedan nije toan prekrii zadatak: 1. Averzija prema riziku a) oznaava nesklonost riziku T b) izvedena je iz teorije postojee korisnosti ??? c) oznaava sklonost prosjenog investitora prema riziku 2. Defanzivnu strategiju financiranja neto obrtnog kapitala karakterizira: a) naelo likvidnosti b) naelo sigurnosti T c) stvaranje rezervi T d) manje koritenje tekuih obveza 3. Investicijskim projektom oznaava se a) bilo koja investicija poduzea b) investicija poduzea u realnu poslovnu imovinu T c) investicija poduzea u fiksnu imovinu i poveanje neto obrtnog kapitala d) investicija poduzea u tekuu imovinu i koritenje tekuih obveza 4. Izvjetaj o promjenama u financijskom poloaju je: a) raun dobiti i gubitka b) izvjetaj o novanom toku T c) izvjetaj o promjenama u neto obrtnom kapitalu d) izvjetaj o promjenama u zadranoj dobiti 5. Karakteristini regresijski pravac vrijednosnog papira a) je varijnata (varijanca) jedno???? modela b) je varijanta (varijanca) vie???? modela T c) ima koeficjent smjera u visini beta koeficjenta T d) ima koeficjent smjera u visini alfa koeficjenta 6. Karakteristike javnog dionikog drutva jesu (tri navedana t) c) Velik broj vlasnika T d) obveza javnog publiciranja financijskih izvjetaja T 7. Nataloeni trokovi: a) dio su relevantnog novanog toka b) nisu inkrementalni novani tokovi c) zakljanjaju oporezivu dobit d) zakonski su zabranjeni 8. Neto obrtni kapital moe se promatrati kao a) permanenta tekua imovina T

T

T

T

b) fluktirajua tekua imovina c) tekua imovina umanjena za zalihe d) tekua imovina umanjena za zalihe 9. Oblici spontanog financiranja: (sve t) a) uobiajeni trg. krediti dobavljaa b) uobiajeni nain isplate plaa c) uobiaje nain plaanja poreza d) neraspodijeljena tekua dobit

T

10.Optimalna struktura kapitala a) ne postoji u uvjetima savrenog trita b) ovisi o poreznom zaklonu zarada koju izazivaju dugovi c) Obino se postie uz viu zaduenost od ciljane strukture kaplitala d) Postoji u uvjetima stvarnog svijeta 11.Ponderi utvrivanje troka kapitala odreeni su a) postojeom strukturom kapitala T b) strukturom kapitala nakon investiranja c) ciljanom strukturom kapitala T d) prema trinim vrijednostima pojedinih komponenti strukture kapitala 12.Prefercijalne dionice a) nose fiksne dividende T b) podreene su obveznicama c) starije su od dionica T d) po pravilu nemaju pravo glasa

T

13.Razlozi za refundiranje: (sve t) a) produljenje dospjea dugova koji dospjevaju b) smanjenje trokova duga c) osloboenje od restriktivnih klauzula postojeih dugova 14.Stupanj zaduenosti i odnos duga glavnice jesu: a) Isti pokazatelji b) komplementarni pokazatelji c) suprostavljeni pokazatelji d) inverzni pokazatelji T 15.Troak kapitala prije i nakon poreza razlikuje se: a) kod svih komponenti kapitala b) samo kod dugova T c) kod svih kompnenti kapitala s fiksnim ??? (na.) d) Kod kapitala prikupljenog emisijom kuponskih obveznica 16.Ukupni rizik investicije sastoji se od: a) sistematsko i spa??? rizika (sparitetnog?) d) sistematskog i nediverzificiranog rizika T c) standardne devijacije sistemskog rizika i standardne devijacije ??? d) sistemskog i trinog rizika T

17.Upotrebu financijske poluge karakterizira (sve krivo) a) vii potencijal zarade po dionici b) vei rizik c) vea volatilnost zarade podionici d) oslanjanje na fiksne karakteristike kamata 18.U pokazatelje profitabilnosti prodaje spada: a) mara kontribucije T b) mara trokova c) bruto profitna mara T d) neto profitna mara T 19.Utrive izvedenice ubrajaju se : a) opcije T b) unaprjednice T c) ronice T d) zamjene A - Grupa pitanja tono/netono 1. Najbolja mjera ex-post na utrive investicije je prinos (profitabilnost) za razdoblje dranja. Ova se mjera prinosa jo naziva ukupan prinos, a uobiajeno se izraunava na godinjoj razini. Tono knjiga str. 392 ???? 2. Vremenska vrijednost novca proizlazi iz opasnosti od smanjenja kupovne moi novca zbog stalno prisutne inflacije i pada kupovne moi novca. Tono knjiga str. 169 3. Koncept ekonomske vrijednosti odreuje vrijednost profitabilne imovine kroz sadanju vrijednost oekivanih novanih tokova ovisno o riziku njihovog pritjecanja. Tono knjiga str. 166 4. Obveznice, po pravilu, nose nominalnu vrijednost, ali mogu postojati i obveznice koje ne nose nominalnu vrijednost, ve se prodaju uz veliki diskont. Netono knjiga str. 254 5. Temeljna obiljeja obinih dionica jesu prava na dividende, pravo prodaje neovisno od poduzea koje ih je izdalo i pravo upravljanja dionikim drutvom. Netono knjiga str. 335 6. Osnovne mjere rizika neke investicije jesu varijanca i koeficijent korelacije. Netono knjiga str. 204 7. Projekti s istom sadanjom vrijednou prihvatljivi su za poduzee, jer osiguravaju oekivano poveanje njegove vrijednosti koja e primarno pripasti vlasnicima obinih dionica. Tono knjiga str. 180 8. Neto obrtni kapital je ekonomska kategorija koja pokazuje onaj dio tekue imovine poduzea koje se financira dugorono. Zbog toga, nuno poveanje neto obrtnog kapitala predstavlja investicijski troak projekta. Tono knjiga str. ????

9. U uvjetima savrenog i potpuno efikasnog trita ne postoji optimalna struktura kapitala jer vrijednost poduzea ovisi o uincima njegovih investicija, a ne o tome kako se ona dijeli izmeu vlasnika i vjerovnika. Tono knjiga str. 92 i 383 10. Potpisnika funkcija investicijskog bankara (underwritting) odnosi se na dugorono kreditiranje investicijskih projakata dionikog drutva. Netono knjiga str. 22 i 231 B - Grupa pitanja za nadopuniti 1. Temeljni cilj poslovanja poduzea je maksimalizacija bogatstva vlasnika, maksimalizacija trine vrijednosti tvrtke kroz maksimalizaciju vrijednosti njenih obinih dionica. Knjiga str. 2. Mjera sistemskog rizika dionice je beta koeficijent. 3. Efikasan portofolio je ona kombinacija investicija koja osigurava postizanje najvie profitabilnosti uz bilo koji stupanj rizika, odnosno najnieg rizika uz bilo koju oekivanu profitabilnost. Knjiga str. 231 4. Kriterij ocjene investicijskih projakata koji se zasniva na razlici sadanje vrijednosti svih buduih novanih tokova i sadanje vrijednosti investicijskih trokova naziva se ista sadanja vrijednost. 5. Kumulativno glasovanje na skuptini dioniara karakterizira mogunost multipliciranja glasova na ovlatenog lana uprave; jedna dionica nosi onoliko glasova koliko se lanova uprave bira. Knjiga str. 341 6. Teorija po kojoj bi se dividende isplaivale samo u sluaju da poduzee nema raspoloivih profitabilnih investicija naziva se rezidualni pristup dividendama. 7. Cijena novca (kapitala) moe se odrediti kao realna nerizina kamatna stopa plus premija rizika (oekivana inflacija). Knjiga str. 176 8. Interna stopa profitabilnosti je diskontna stopa koja novane efekte u budunosti svodi tehnikom sloenog diskontiranja na vrijednost ??? ulaganja. 9. Dijeljenje dionica (stock split) oznaava postupak poveanja broja glavnih dionica koje se vri proporcionalnim smanjenjem nominalne vrijednosti dionica, pa se postojeim vlasnicima zamjenjuju stare dionice za proporcionalan broj novih dionica. C - Grupa pitanja odabrati jedan od ponuenih odgovora 1. Troak kapitala od obinih dionoca prema troku kapitala od obveznica je obino: a) Vii b) Nii c) Isti d) Ne mogu se usporeivati 2. Trokovi agenata su: a) Trokovi agencijskih usluga b) Brokerske provizije c) Potpisnike naknade d) Niti jedan od odgovora

3. Trezorske dionice nisu one dionice koje je poduzee a) Privremeno otkupilo b) Steklo donacijom c) Zadralo u trezoru prilikom smisije d) Otkupilo od privatizacijskog fonda 4. CAPM odreuje prinos na neku dionicu kao: a) Nerizinu kamatnu stopu + premiju trinog rizika b) Nerizinu kamatnu stopu + premiju ukupnog rizika c) Nerizinu kamatnu stopu + premiju specifinog rizika d) Nerizinu kamatnu stopu + beta koeficijant 5. Uz predpostavku da e zahtjevani prinos ostati na sadanjoj razini kako e se kretati vrijednost obveznice iz A s pribliavanjem dospijea: a) Rasti b) Padati c) Ostati isti d) varirati 6. Opciju konverzije mogu nositi: a) Sve obveznice b) Samo kuponske obveznice c) Samo anuitetske obveznice d) Anuitetske i kuponske obveznice 7. Zarade po dionici D iznose 30kn. Odnos isplate dividendi je 60%. Koliko iznosi cijena ove dionice ako za nju vrijedi P/E odnos 15? a) 450 b) 270 c) 650 d) 750 8. Koliko iznosi cijena dionice pod D primjenom Gordonovog modela ako se oekuje da e prinos od dividendi ostati isti, a da e dividende rasti po godinjoj stopi 3%? a) 750 b) 463,5 c) 772,5 d) 450 9. U trenutku kad dionice ostanu bez dividendi, njihova e cijena: a) Ostati ista b) Porasti c) Pasti d) Cijena ne ovisi o pravu na dividende 10. to bi se dogodilo s internom stopom profitabilnosti projekta koji e se efektirati jednakim novanim tokovima, ako se ti novani tokovi daju u duljem vremenu? a) Stopa bi ostala ista b) Stopa bi se poveala c) Stopa bi se smanjila

d) Stopa bi se neznatno promijenila 11. U uvjetima nesavrenog trita cilj poslovanja tvrtke je maksimalizacija: a) Profita b) Vrijednosti tvrtke c) Vrijednosti dionice tvrtke d) Vrijednosti dionike glavnice

12. Koji je najtoniji odgovor? a) Troak novoemitirane glavnice je prinos od dividendi umanjen za trokove emisije b) Troak novoemitirane glavnice je prinos od zarada umanjen za trokove emisije c) Troak novoemitirane glavnice je prinos do dospjea nakon poreza d) Troak novoemitirane glavnice je manji od troka zadranih zarada 13. Rezidualna teorija dividendi: a) je povezana s kriterijem iste sadanje vrijednosti b) zagovara niske dividende c) zagovara visoke dividende d) je povezana s teorijom oekivanja 14. Koji dogovor najbolje karakterizira emisiju dionoca s pravima? a) To je oblik dogovorne kupnje b) To je osiguranje kontrole sadanjim dionicama c) To je najskuplji oblik emisije novih dionica d) To je oblik ogranienog javnog plasmana 15. Koji je odgovor najtoniji? a) Beta je mjera sistemskog rizika dionica b) Beta je mjera rizika vrijednosnih papira c) Beta je veza nerizine kamatne stope i trinog indeksa d) Beta je mjera premije rizika na trini indeks 16. U uvjetima nesavrenog trita cilj poslovanja tvrtke je maksimilizacija: a) Profita b) Zadovoljavajueg profita c) Opstanak poduzea d) Ni jedan od navedenih kriterija nije potpun za odreivanja cilja poslovanja 17. Koji je odgovor najtoniji? a) Cijena kuponskih obveznica fluktuirat e manje od cijene obveznice bez kupona b) Cijena kuponskih obveznica fluktuirat e isto kao obveznica bez kupona c) Cijena kuponskih obveznica fluktuirat e jae od cijene obveznice bez kupona

d) Cijena kuponskih obveznica fluktuirat e u suprotnom smjeru od cijene obveznice bez kupona 18. Teorija agenata: a) Nema veze s politikom dividendi b) Daje prednost isplati dividendi c) Daje prednost zadravanju zarada d) Zahtjeva konstantan rast dividendi 19. Prema tradicionalistima: a) Optimalna struktura kapitala ne postoji b) Troak kapitala je rastua funkcija stupja zaduenosti poduzea c) Troak kapitala je padajua funkcija stupnja zaduenosti poduzea d) Troak kapitala ima karakteristian U oblik 20. Temeljna razlika izmeu ronica(futuresa) i opcija je: a) U standardiziranosti b) U karakteru obligacije c) U vezanoj imovini d) U likvidnosti 21. Na dan kada dionice ostaju bez prava (na prvokup dionica nove emisije) cijena dionica: a) Raste b) Pada c) Ostaje ista d) Nije kotirana 22. Vrijednost preferencijalnih dionica utvruje se kao: a) Umnoak odnosa cijene i zarada po dionici b) Nominalna vrijednost dionica plus sadanja vrijednost dividenda c) Vrijednost vjene rente od preferencijalnih dionica d) I vrijednost obunih dionica 23. Prema Gordonovom modelu (konstantan rast dividendi) troak kapitala od obinih dionica najosjetljiviji je: a) na procjenu oekivane stope rasta dividendi b) na procjenu oekivanih dividendi c) na veliinu nominalne vrijednosti dionica d) na stopu trine kapitalizacije 24. Tipini financijski specijalisti za industriju vrijednosnih papira nisu: a) Banke b) Brokerske kue c) Dealerski alteri d) Investicijski bankari 25. Temeljna prednost dionikog drutva naspram drugih oblika poduzea je u: a) postojanju dionica

b) ogranienoj odgovornosti vlasnika za dugove poduzea c) razdvajanja poreza na dobit poduzea od poreza na dohodak njegovih vlasnika d) mogunost pribavljanja najveih iznosa kapitala 26. Vlasnik konvertibilne dionice izvrit e konverziju: a) Kada je cijena konverzije via od cijene dionica b) Kada je cijena konverzije nia od cijene dionica c) Kada je cijena konverzije jednaka cijeni dionica d) Kada ga na konverziju pozove poduzee 27. to bi se dogodilo s internom stopom profitabilnosti kad bi se u raun interne stope projekta (efektuira se kroz 9 g. istim novanim tokovima, razdoblje povrata 4 g.) ukljuila i rezidualna vrijednost u iznosu od 20% od investicijskih trokova: a) Smanjila bi se b) Ostala bi ista c) Poveala bi se d) Postojale bi dvije interne sopeGrupa A

A. TONO/NETONO a1) U uvjetima nesavrenog trita temeljni cilj poslovanja tvrtke je maksimilizacija njene vrijednosti. NETONO skripta str.4. U uvjetima nesavrenog trita temeljni cilj poslovanja tvrtke je maksimalizacija bogatstva vlasnika (str 5 naa skripta) a2) Vremenska vrijednost novca temeljni je kvantitativni alat u financijama. TONO skripta str.10. / knjiga str. 169 a3) U osnovi definicije rizika neke investicije je distribucija vjerojatnosti njena prinosa. TONO a4) Korporacijske obveznice predstavljaju osnovni instrument formiranja dugoronih dugova (FUNDIRANJE) javnih dionikih drutava, a po pravilu se emitiraju kao kuponske obveznice. TONO knjiga str.251. i 254 a5) Osnovna profitna obiljeja obinih dionica su rezidualne trabine prema zaradama i drutva. TONO skripta str.73. / knjiga str.335. imovini

a6) Ako statut dionikog drutva dade obinim dioniarima pravo prvokupa novoemitiranih obinih dionica, nova emisija se provodi ogranienim javnim plasmanom uz emisiju prava. TONO skripta str.74. / knjiga str.406., 407., 414. a7) Projekti s pozitivnom istom sadanjom vrijednou prihvatljivi su za poduzee jer osiguravaju poveanje njegove vrijednosti koja e se ravnomjerno rasporediti na vlasnike i kreditore poduzea. NETONO knjiga str. 180. (nije sigurno zbog ravnomjernog rasporeda...) a8) Prema tzv. zlatnim pravilima financiranja kratkorone potrebe moraju se financirati kratkorono, dok se dugorone potrebe mogu financirati dugorono. NETONO skripta str.51. Dugorone potrebe moraju se financirati dugorono, a kratkorone potrebe mogu se financirati kratkorono.

a9) U uvjetima "stvarnog svijeta" postoji optimalna struktura kapitala poduzea koja ovisi o oporezivanju dobiti i dohodaka pojedinaca i o trokovima bankrota koji se poveavaju zaduivanjem. TONO skripta str.84. a10) Investicijske banke su financijske institucije koje po pravilu odobravaju dugorone kredite. NETONO skripta str.63. / knjiga str. 595. To su financ. institucije koje posreduju pri emisijama v.p. ili u financiranju projekata. C. ZAOKRUIVANJE c1) Najveu osjetljivost na promjene kamatnih stopa pokazuju: a) blagajniki zapisi b) anuitetske obveznice c) kuponske obveznice (nije sigurno) d) obveznice bez kupona c2) Vrijednost preferencijalnih dionica utvruje se kao: a) i vrijednost obinih dionica knjiga str.444. i 602. (nije sigurno) b) sadanja vrijednost preferencijalnih dividendi c) umnoak odnosa cijene i zarada i zarada po dionici d) niti jedan od navedenih naina c3) Gordonov model (konstantan rast dividendi) je: a) opcijski model vrednovanja b) model ekonomske vrijednosti dionica c) model trine kapitalizacije d) niti jedan od navedenih naina knjiga str. 349. / skripta str. 30. i 34. c4) Funkcija investicijskih bankara nije: a) potpisivanje b) savjetovanje c) investiranje skripta str. 63. / knjiga str. 595. d) distribucija c5) Likvidnu dionicu koja ima aktivno trite karakterizira: a) mogunost prodaje b) mogunost prodaje po predvidivoj cijeni c) mogunost prodaje po utvrenoj cijeni d) mogunost prodaje po dogovorenoj cijeni c6) Vlasnik e izvriti put opciju na dionicu a) kada je izvrna cijena via od cijene dionice knjiga str. 523. i 603. / skripta str. 93 a) kada je izvrna cijena nia od cijene dionice b) kada je izvrna cijena jednaka cijeni dionice c) kada ga na to pozove sastavlja opcije c7) Troak duga prije poreza je: a) tekui prinos b) prinos do dospijea skripta str.33. / knjiga str. 270. i 271. c) kamatni prinos d) prinos do opoziva c8) Troak kapitala od amortizacije je: a) ukupni troak kapitala skripta str. 36.

a) troak obine glavnice b) troak duga c) troak povlatene glavnice c9) Nataloeni troak a) nije inkrementalni troak projekt knjiga str.166.-167. / skripta str. 43. a) predstavlja oportunitetni troak projekta b) predstavlja eksterni uinak izmeu projekta i poduzea c) uvijek se ukljuuje u novani tok projekta c10) CAPM odreuje prinos na neku dionicu kao: a) nerizinu kamatnu stopu plus premiju trinog rizika b) nerizinu kamatnu stopu plus premiju ukupnog rizika c) nerizinu kamatnu stopu plus premiju specifinog rizika d) nerizinu kamatnu stopu plus beta koeficijent

D. ZAOKRUIVANJE ISPRAVNIH ODGOVORA ILI X AKO NEMA ISPRAVNIH ODGOVORA d1) Koje od navedenih mjera nisu pokazatelji ex-post prinosa: a) realizirani prinos b) tekui prinos c) prinos za razdoblje dranja d) prinos do dospijea skripta str. 27. (nije sigurno) d2) Elementi bez koji ne moe biti obveznica su: skripta str. 25 a) nominalna vrijednost b) kamatna stopa c) dospijee d) osiguranje d3) U prilog zadravanja zarada govori: a) rezidualna teorija dividendi skripta str. 85. i 86. b) vei rizik dividendi od kapitalnih dobitaka c) teorija oekivanja d) politika stalnih odnosa raspodjele zarada d4) Marginalni troak kapitala skripta str. 33. i 36. a) koristi se u praksi za izraun investicijskog horizonta poduzea b) koristi se u praksi za izraun investicijskog horizonta poduzea kao inkrementalni troak c) nema praktinu upotrebnu vrijednost d) rastua je funkcija potreba poduzea za kapitalom d5) Odnos cijene i zarada (P/E model) skripta str. 31. / knjiga str. 351.-352. i 599. a) najee je koriteni kapitalizacijski koeficijent za vrednovanje dionica b) daje iste rezultate kao i Gordonov model, ako je profitabilnost reinvestiranja jednaka zahtijevanom prinosu c) ne moe se primijeniti za vrednovanje preferencijalnih dionica d) moe se primijeniti i za poduzea koja ne isplauju dividende d6) Obveznice istog dospijea i istog stupnja rizika, ali s razliitim kuponskim kamatnim stopama a) imaju razliite postotne promjene cijena izazvane promjenom zahtijevanog prinosa b) imaju iste postotne promjene cijena izazvane promjenom zahtijevanog prinosa c) imaju vee promjene cijena to je kuponska kamatna stopa nia knjiga str. 277.-278.

d) imaju vee promjene cijena to je kuponska kamatna stopa via d7) Uz a) b) c) d) ostale uvjete nepromijenjene interna stopa profitabilnosti vea je to: su tekui isti novani tokovi vei je dulje vrijeme efekturanja je razdoblje povrata krae je razdoblje investiranja krae

d8) Prednosti kratkoronog prema dugoronom financiranju su: a) manja osjetljivost na kamatni rizik b) vea fleksibilnost skripta str.51. c) nii trokovi d) lake provoenje refinanciranja d9) Brzi odnos je: a) odnos tekue imovine i tekuih obveza knjiga str.44.-45. / knjiga str. 591. b) odnos zbroja novca, utrivih v.p. i naplativih potraivanja prema tekuim obvezama c) odnos razlike tekue imovine i zaliha prema tekuim obvezama d) tekui odnos umanjen za odnos zaliha prema tekuim obvezama d10) Knjigovodstvena vrijednost dionica je: a) uvijek jednaka nominalnoj vrijednosti knjiga str. 373. b) uvijek je vea od nominalne vrijednosti c) uvijek se razlikuje od nominalne vrijednosti d) nema nikakve veze s nominalnom vrijednosti

A. TONO/NETONO a1) Zbog nesavrenosti trita temeljni cilj poslovanja je maksimilizacija vrijednosti vlasnike glavnice. TONO skripta str.4. U uvjetima nesavrenog trita cilj je maksimalizacija bogatstva vlasnika, odnosno dugorono uveanje vrijednosti dionice a2) Vremenska vrijednost novca u osnovi je rezultat inflacijskih oekivanja investitora. NETONO skripta str.10. / knjiga str.170. (inflacja je razlog veoj slonosti posjedovanja novca u sadanjosti) a3) Individualna rizinost investicije (rizik imovine u izolaciji) procijenjuje se kroz oekivanu vrijednost i standardnu devijaciju. TONO knjiga str.200. a4) Na razvijenom tritu kapitala najei tip korporacijskih obveznica jesu anuitetske obveznice. NETONO knjiga str. 256. a5) Obine dionice, po pravilu, imaju pravo glasa, a njihova su temeljna profitna obiljeja pravo na dividende i pravo na imovinu dionikog drutva. TONO skripta str.73. / knjiga str.335. i 564. a6) Zaslaivai emisije obveznica jesu opcija konverzije i pravo prvokupnje obinih dionica emitenta. TONO skripta str.71. a7) Projekti s negativnom istom sadanjom vrijednou nuno imaju i negativne indekse profitabilnosti koji tako ukazuju na oekivano smanjenje vrijednosti tvrtke. NETONO knjiga str. 182. Projekti s negativnom SV nemaju negativne indekse

profitabilnosti, one ne ukazuju na smanjenje vrijednosti tvrtke, ve su to bazine metode kvantifikacije financijskih odluka u investicije, odnosno financijskog odluivanja. a8) Upravljanje neto obrtnim kapitalom moe se tretirati kao upravljanje tekuom imovinom i koritenje tekuih obveza, pa se neto obrtni kapital definira kao tekua imovina manje dugovi i glavnica. TONO skripta str.50. / knjiga str. 46. ????? a9) U uvjetima "stvarnog svijeta" troak kapitala ima karakteristian "U" oblik koji rezultira iz pozitivnog utjecaja poreznog zaklona i negativnog utjecaja tzv. trokova bankrota na vrijednost poduzea. TONO skripta str.82. a10) Investicijske banke jesu institucionalni investitori koji ulau dugorono kupujui obveznice i dionice dionikih drutava. NETONO skripta str.63. / knjiga str. 595. To su financ. institucije koje posreduju pri emisijama v.p. ili u financiranju projekata. C. ZAOKRUIVANJE c1) S pribliavanjem vremena do dospijea cijena kuponske obveznice e: a) rasti b) padati c) biti sve blia nominalnoj vrijednosti (trea meuovisnost) skripta str. 28. d) ostati ista c2) Prema temeljnim obiljejima rizinost preferencijalnih dionica je: a) vea od rizinosti obinih dionica b) manja od rizinosti obveznica c) priblino ista rizinosti obveznica d) izmeu rizinosti dionica i obveznica skripta str. 133. c3) Troak kapitala od obveznica bez kupona je: a) prinos do dospijea knjiga str.270 b) tekui prinos c) prinos od kamata d) kuponska kamatna stopa c4) Emisija dionica s pravima je oblik a) kupnje nadmetanjem b) privatnog plasmana c) ogranienog privatnog plasmana knjiga str.406., 414., 150.-152. d) komisije c5) Temeljna prednost dionikog drutva naspram drugih oblika poduzea je u: a) postojanju dionica b) ogranienoj odgovornosti vlasnika za dugove poduzea c) mogunost pribavljanja najveih iznosa kapitala knjiga str. 330. d) razdvajanju poreza na dobit poduzea od poreza na dohodak njegovih vlasnika c6) Arbitraeri a) zarauju na promjenama cijene dionica b) osiguravaju djelovanje zakona jedne cijene skripta str.13. c) pekuliraju i na rast i na pad cijena dionica d) preuzimaju poduzea

c7) Zarade po dionici poduzea koje ima stupanj financijske poluge 3, smanjit e se uz 15% manje ukupne zarade za: a) 5% b) 15% c) 35% d) 45% skripta str. 79.

c8) Trezorske dionice nisu one dionice koje je poduzee: a) privremeno otkupilo b) steklo donacijom c) zadralo u trezoru prilikom emisije knjiga str.372. d) otkupilo od privatizacijskog fonda c9) Ako poduzee koje je izvrilo dijeljenje dionica vodi politiku redovnih dividendi, dioniari bi trebali oekivati: a) vee dividende b) manje dividende c) iste dividende knjiga str.402.-404. d) obustavu dividendi c10) Medvjee trite dionica karakterizira: a) tendencija rasta cijena dionica b) tendencija stabilnih cijena dionica c) tendencija pada cijena dionica skripta str.13. c) tendencija izrazite fluktuacije cijena dionica

D. ZAOKRUIVANJE ISPRAVNIH ODGOVORA ILI X AKO NEMA ISPRAVNIH ODGOVORA d1) Zaokruite netone i tone tvrdnje: a) tehniku situaciju neizvjesnosti karakterizira distribucija vjerojatnosti NETONO b) neizvjesnost je subjektivne prirode jer nije spoznata distribucija vjerojatnosti TONO c) neizvjesnost je blie stanju totalne sigurnosti od rizika NETONO d) neizvjesnost je blie stanju totalne nesigurnosti od rizika TONO d2) Zaokruite netone tvrdnje: knjiga str. 161., 166., 167., 593. i 594. a) ekonomska vrijednost odreena je sadanjom vrijednou oekivanih novanih tokova b) ekonomska vrijednost nema nikakve veze s trinim cijenama imovine c) going concern vrijednost je varijanta ekonomske vrijednosti d) ekonomska vrijednost je to manja to je rizik pritjecanja novanih tokova vei ??? d3) Rezidualna teorija dividendi govori: a) u prilog zadravanja zarada b) u prilog isplate dividendi skripta str. 85. c) u prilog stabilnih dividendi d) u prilog konstantnih odnosa u raspodjeli zarada d4) Ponderi za utvrivanje ukupnog troka kapitala odreuju se prema: a) trinim vrijednostima pojedinanih kompnenti kapitala i ukupne kapitalizacije

b) knjigovodstvenim vrijednostima pojedinanih komponenti kapitala i ukupne kapitalizacije c) kozervativnom pravilu 1:1 d) prema ciljanoj strukturi kapitala d5) Gordonov model (konstantan rast dividendi) je: a) model sadanje vrijednosti dividendi skripta str. 28., 30., 34. b) model ekonomske vrijednosti dionica c) model trine kapitalizacije d) niti jedan od navedenih modela d6) Pribliavanja cijene obveznica nominalnoj vrijednosti s pribliavanjem njihova dospijea vrijedi: a) za sve obveznice knjiga str. 275. b) samo za kuponske obveznice c) samo za obveznice bez kupona d) samo za anuitetske obveznice d7) Financijski gledano vijek efektuiranja je u odnosu na ekonomsku definiciju tog vijeka: a) uvijek dulji b) nikad krai skripta str. 45. c) razliit ako nema rezidualne vrijednosti d) dulji ako nema rezidualne vrijednosti d8) Prednosti leasinga prema investicijskom kreditu jesu: knjiga str. 120., 121., 124., 118. a) prikrivena poluga b) po pravilu nii trokovi financiranja c) koritenje ubrzane amortizacije d) lake provoenje refinanciranja (nije sigurno) d9) Brzi odnos je: knjiga str. 591. a) jednak tekuem odnosu ako poduzee posluje bez zaliha b) uvijek vei od tekueg odnosa c) najee manji od tekueg odnosa knjiga str.44.-45. d) najee vei od tekueg odnosa d10) Nominalna vrijednot obinih dionica a) nije vana b) odreuje trinu vrijednost c) je vrijednost u trenutku emisije d) ne mora se registrirati na sudu

CAPM Odredjuje prinos na neku dionicu kao:

e) f) g) h)

Nerizicnu kamatnu stopu + premiju trzisnog rizika Nerizicnu kamatnu stopu + premiju ukupnog rizika Nerizicnu kamatnu stopu + premiju specificnog rizika Nerizicnu kamatnu stopu + beta koeficjent

Funkcija investicijskog bankarstva nije: e) potpisivanje f) investiranje g) savjetovanje h) distribucija Islatu dividendi zagovara: e) rezidualna teorija vrijednosti f) efekt klijentele g) teorija ptice u ruci h) teorija porezne indiferencije Koji je e) f) g) h) najtocniji odgovor: Trosak novoemitirne glavnice je prinos od dividendi umanjen za troskove emisije Trosak novoemitirane glavnice je prinos od zarada umanjen za troskove emisije Trosak novoemitirane glavnice je prinos do dospijeca nakon poreza Trosak novoemitirane glavnice je prinos manji od troska zadrzanih zarada

Koji odgovor najbolje karakterizira emisiju dionice s pravima: e) To je oblik dogovorne kupnje f) To je osiguranje kontrole sadasnjim dionicama g) To je najskuplji oblik emisije novih dionica h) To je oblik ogranicenog javnog plasmana Koji je e) f) g) h) Koji je e) f) g) h) Koji od e) f) g) h) Na dan e) f) g) h) odgovor najtocniji: Cijena kuponskih obveznica fluktuirat ce manje od cijene obveznice bez kupona Cijena kuponskih obveznica fluktuirat ce isto kao obveznica bez kupona Cijena kuponskih obveznica fluktuirat ce jace od cijene obveznica bez kupona Cijena kuponskih obveznica fluktuirat ce u suprotnom smjeru od cijene obveznica bez kupona najtocniji odogovor: Beta je Beta je mjera sistemskog rizika dionica Beta je mjera rizika vrijednosnih papira Beta je veza nerizicne kamatne stope i trzisnog indeksa Beta je mjera premije rizika na trzisni indeks navedenih postupaka ne predstavlja metodu ocjene individualne rizicnosti projekta: analiza stabla odlucivanja senzitivna analiza ABC analiza scenario analiza kad dionice ostaju bez prava (na prvokup dionica nove emisije) cijena dionica: Raste Pada Ostaje ista Nije kotirana

Najvecu osjetljivost na promjene kamatnih stopa pokazuju: e) blagajnicki zapisi f) anuitetske obveznice g) kuponske obveznice

h) obveznice bez kupona Nakon e) f) g) h) dana kad dionice ostaju bez dividendi njihova cijena ce: porasti ostati ista pasti ovisi o odnosu ponude i potraznje

Neto obrtni kapital predstavljen je: e) permanentnom tekucom imovinom f) tekucom imovinom minus zalihe g) tekucom imovinom minus sponatno financiranje h) fluktirajucom tekucom imovinom Opciju e) f) g) h) konverzije mogu nositi: Sve obveznice Samo kuponske obveznice Samo anuitetske obveznice Anuitetske i kuponske obveznice

Prema Gorodonovom modelu (konstantan rast dividendi) trosak kapitala od obicnih dionica najosjetljiviji je: e) na procjenu ocekivane stope rasta dividendi f) na procjenu ocekivanih dividendi g) na velicinu nominalne vrijednosti dionica h) na stopu trzisne kapitalizacije Prema e) f) g) h) Prema e) f) g) h) tradicionalistima: Optimalna struktura kapitala ne postoji Trosak kapitala je rastuca funkcija stupnja zaduzenosti poduzeca Trosak kapitala je padajuca funkcija stupnja zaduzenosti poduzeca Torak kapitala ima karakteristican U oblik tradicionalistima optimalna struktura kapitala: ne postoji postize se uz 100%tnu zaduzenost postize se uz najnizi trosak kapitala postize se uz minimalnu zaduzenost poduzeca

Rezidualna teorija dividendi: e) Zagovara niske dividende f) Je povezana s kriterijem ciste sadasnje vrijednosti g) Zagovara visoke dividende h) Je povezana s teorijom ocekivanja Sto bi se dogodilo s internom stopom profitabilnosti projekta koji ce se efektuirati jednakim novcanim tokovima, ako se ti novcani tokovi daju u duljem vremenu? e) Stopa bi ostala ista f) Stopa bi se povecala g) Stopa bi se smanjila h) Stopa bi se neznatno promjenila Temeljna prednost dionickog drustva naspram drugih oblika poduzeca je u: e) postojanju dionica f) ogranicnoj odgovornosti vlasnika za dugove poduzeca g) razdvajanju poreza na dobit poduzeca od poreza na dohodak njegovih vlasnika h) mogucnost pribavljanja najvecih iznosa kapitala

Temelja razlika izmedju rocnica (futuresa) i opcija je: e) U standariziranosti f) U karakteru obligacije g) U vezanoj imovini h) U likvidnosti Teorija e) f) g) h) Tipicni e) f) g) h) agenata: Nema veze sa politikom dividendi Daje prednost isplati dividendi Daje prednost zadrzavanju zarada Zahtjeva konstantan rast dividendi financijski specijalsti za industriju vrijednosnih papira nisu: Banke Brokerske kuce Dealerski salteri Investicijski bankari

Transakcijske troskove za investitore ne predstavlja: e) kamatni raspon f) cjenovni raspon g) brokerske provizije h) potpisnicki raspon Trezorske dionice nisu one dionice koje je poduzece: e) Privremeno otkupilo f) Steklo donacijom g) Zadrzalo u trezoru prilikom emisije h) Otkupilo od privatizacijskog fonda Trosak e) f) g) h) leasing prema trosku kredita je: uvjek nizi po pravilu nizi uvijek visi po pravilu visi

Troskovi agenta su: e) Troskovi agencijskih usluga f) Brokerske provizije g) Potpisnicke naknade h) Niti jedan od odgovora Trosak e) f) g) h) kapitala od obicnih dionica prema trosku kapitala od obveznica je: Visi Nizi Isti Ne mogu se usporedjivati

U trenutku kad dionice ostanu bez dividendi, njihova ce cijena: e) Ostati ista f) Porasti g) Pasti h) Cijena ne ovisi o pravu na dividende U uvjetima nesavrsenog trzita cilj poslovanja tvrtke je maksimilizacija: a) Profita

b) Vrijednosti tvrtke c) Vrijednosti dionice tvrtke d) Vrijednosti dionicke glavnice Vijek efektuiranja s financijskog stajalista: e) isti je kao ekonomski vijek f) razlikuje se od ekonomskog vijeka g) dulji je od ekonoskog vijeka za vrijeme iskoristavanja rezidualne vrijednosti h) nema dodirne tocke s ekonomskim vijekom Vlasnik e) f) g) h) konvertibilne dionice izvrsit ce konverziju: Kada je cijena konverzije visa od cijene dionica Kada je cijena konverzije niza od cijena dionica Kada je cijena konverzije jednaka cijeni dionica Kada ga na konverziju pozove poduzece

Vrijednost preferencijalnih dionica utvrdjuje se kao: e) Umozak odnosa cijene i zarade po dionici f) Nominalna vrijednost dionica plus sadasnja vrijednost dividendi g) Vrijednost vjecne rente od preferencijalnih dionica h) i vrijednost obicnih dionica Inverzno kretanje cijene i zahtjevanog prinosa vrijedi: e) za dionice i obveznice f) samo za dionice g) samo za obveznice h) samo za kuponske obveznice Prijelomna tocka novcanog toka ostvaruje se: e) na nizem obujmu poslovanja od prijelomne tocke dobiti f) na istom obujmo poslovanja kao i prijelomna tocka dobiti g) na istom obujmo poslovanja kao i prijelomna tocka dobiti ako se gleda po neto princip h) na visem obujmu poslovanja od prijelomne tocke dobiti Temeljne komponente rizika projekta nisu: e) individualna rizicnost f) relevantna rizicnost za poduzece g) relevantna rizicnost za drustvo u cijelini h) relevantna rizicnost za portfolio investitora Cista sadasnja vrijednost je konveksna funkacija velicine diskontne stope: e) tocno f) netocno g) netocno za novcane tokove zamjene h) netocno za konveksne novcane tokove. Temeljni novcani tokovi projekta medjunarodnog budzetiranja kapitala jesu; e) tantijeme f) kamate g) dividende h) najamnine Uvodjenje opcije napustanja projekta: e) smanjuje CSV projeka f) realnije iskazuje CSV projekta g) povecava rizicnost projekta h) smanjuje rezidualnu vrijednost projekta

Izjednacavanje CSV razlicito rangiranih projekata obavlja se primjenom: e) metode diferencije f) metode modificirane interne stope g) anuitetske metode h) metode stabla odlucivanja Kriterij e) f) g) h) Koji od e) f) g) h) razdoblja povrata je: temeljna metoda financijskog odlucivanja najjednostavnija metoda financijskog odlucivanja najmanje koristena metoda financijskog odlucivanja varijanta ciste sadasnja vrijednosti kriterija financijskog odlucivanja u racunskompostupku ne koristi trosak kapitala: interna stopa profitabilnosti CSV Kriterij anuiteta Dikontirano razdoblje povrata

Dinamicko sagledavanje rizika projekta provodi se: e) scenario analizom f) senzitivnom analizom g) analizom stabla odlucivanja h) monte carlo simulacijom Gordonov model (konstantan rast dividendi) nije: e) varijanta modela sadasnje vrijednosti buducih dionica f) model ekonomske vrijednosti dionica g) primjenjiv za supernormalni rast dividendi h) primjenjiv za stabilan rast dividendi Za uspjesno provodjenje emisije vrijednosnih papira najvaznije financijske inst. Su: e) banke f) brokerske kuce g) dealerski salteri h) investicijski bankari Likvidnu dionicu koja ima aktivno trziste karakterizira: e) mogucnost prodaje f) mogucnost prodaje po predvidivoj cijeni g) mogucnost prodaje po utvrdjenoj cijeni h) mogucnost prodaje po dogovorenoj cijeni Trosak e) f) g) h) novoemitiranog kapitala prema trosku postojeceg kapitala obicno je: visi nizi isti ne mogu se usporedjivati

Arbitrazeri: e) zaradjuju na promjenama cijene dionica f) osiguravaju djelovanja zakona jedne cijene g) spekuliraju i na rast i na pad cijena dionica h) preuzimaju poduzeca Trosak kapitala od prefencijalnih dionica je:

e) f) g) h)

tekuci prinos prinos od dividendi prinos do dospijeca prinos za razdoblje drzanja