UVODPredmet istraivanja ovoga rada jesu mirovinski fondovi kao dio ireg mirovinskog sustava, s iljem da se pikae nain njihova funkcioniranja u EU i RH. Takoer, cilj istraivanja je bio objasniti 3 stupa mirovinskog osiguranja i njihov utjecaj na budunost svakog ovjeka.Mirovinsko osiguranje je relativno novo civilazijsko dostignue zapadnih drava; razvilo se u posljednjih stotinjak godina. Dravne mirovine na naelu meugeneracijske solidarnosti ine prvi stup, koji je temelj mirovinskog sustava. Drugi stup je individualna mirovinska tednja temeljena na radnom odnosu, dobrovoljna ili obvezna. Trei stup su tedni oblici premijskog osiguranja.Rad je podijeljen na pet dijelova. U prvome dijelu rada definira se pojam mirovinskog sustava i mirovinskih fondova, njihov razvoj i vrste. Nadalje, govori se o mirovinskom sustavu kao temelju socijalne zatite i sadanjoj strukturi skrbi za starije osobe. U treoj cjelini je obraen prvi stup mirovinskog osiguranja. U etvrtom dijelu seminarskog rada govori se o drugom stupu, a u petoj, posljednjoj cjelini, obraen je trei stup mirovinskog osiguranja dobrovoljna ivotna i mirovinska osiguranja.

1. CJELOVITI SUSTAV ZATITE, TEDNJE I ULAGANJAIzdvajanje financijskih sredstava danas bi se korisno upotrijebila kasnije je postupak na kojemu se temelje razna podruja financijskih usluga. Ta financijska sredstva se koriste na razne naine u okviru cjelovitoga sustava koji ima funkcije zatite, tednje i ulaganja, razliito zastupljene i povezane. Mirovinsko osiguranje ine tri stupa, pri emu postoje neke razlike izmeu razvijenih zemalja i Republike Hrvatske. Dravne mirovine na naelu meugeneracijske solidarnosti ine prvi stup koji je temelj mirovinskog sustava. Drugi je stup individualna mirovinska tednja, temeljena na radnome odnosu, koja je u nekim zemljama dobrovoljna, a u nekima kao i u Hrvatskoj obvezna. Trei su stup u svijetu tedni oblici premijskog osiguranja, odnosno u naoj praksi to su dobrovoljna mirovinska osiguranja.Mirovinski sustavi u suvremenom drutvu imaju vie funkcija. Najvanije su: Rasporeivanje dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog ivotnog vijeka, Pojedinana i nacionalna tednja Odravanje socijalne kohezije ublaavanjem siromatva za vrijeme starosti i radne neaktivnosti

1.1. Mirovinski fondovi njihvo razvoj i vrsteMirovinski fondovi su vrsta ugovorne tedne organizacije. U svijetu doivljavaju brzi napredak i meu najznaajnijim su institucionalnim investitorima na financijskim tritima. Novana sredstva pribavljaju uplatama doprinosima lanova za njihova radnog vijeka, obeavajui im redovne mjesene isplate tako uteenih sredstava zajedno s prinosima poslije njihova odlaska u mirovinu. Prikupljena sredstva ulau najvie u dionice poduzea, korporacijske obveznice, dravne vrijednosnice, a neto rijee u osigurane hipotekarne vrijednosti, a dre i velike oroene depozite kod banaka. Jednako kao izvori i priljevi od otplata glavnica kao i ostali prinosi predvidivi su im u budunosti pa talako odravaju likvidnost te ulau u dugorone instrumente trita kapitala. Mirovinski fond financijskom institucijom ne ini samo njegova pasiva ve i njegova aktiva. Veliinom i strukturom ulaganja ovi fondovi postaju pojedinano, uz banke najvanija financijska intermedija. Strukturom portfelja oni se pojavljuju kao vlasnici i financijeri privrede i kreditori drave. S druge strane, strukturiranje portfelja financijskih ulaganje postaje najvaniji dio njihove poslovne politike. Ulagai lanovi oekuju da im fond do odlaska u mirovinu ne samo ouva realnu vrijednost uloga ve i ostvari odreeni prinos. Odlazak u mirovinu je financijsko, socijalno pa ak i politiko pitanje. Stoga je razumljiv poseban interes drave i nadzor koji ona uspostavlja nad mirovinskim fondovima, a posebice nad njihovim ulaganjima.Prvi mirovinski fond nastao je u SAD 1875. Godine na eljeznici. Poslije II. Svjetskog rata naglo se razvijaju u svim razvijenim zemljama, bre oni privatni od onih koji su bili u vlasnitvu drave. U europskim zemljama razliito je znaenje privatnih mirovinskih fondova. Mirovinski fondovi u RH, kao posebna vrsta investicijskih fondova, utemeljeni su mirovinskom reformom 2002. Godine, a zapoeli su sa radom 30. Travnja 2002. Godine. Zakonom su definiranje dvije vrste mirovinskih fondova: Obvezni mirovinski fondovi, tonije fondovi u kojima je lanstvo obvezno za sve zaposlene osobe Dobrovoljni mirovinski fondovi u kojima je lanstvo dobrovoljno, te mogu biti fondovi zatvorenog ili otvorenoga tipa, odnosno fondovi iji lanovi mogu biti svi graani RH, a u zatvorenome tipu, pokrovitelj fonda je poslodavac, sindikat ili udruga samostalnih djelatnosti.

2. MIROVINSKI SUSTAVI KAO TEMELJ SOCIJALNE ZATITESocijalna zatita predstavlja temeljni imbenik i osobitu znaajku europskog modela drutva. To je veliko postignue poslijeratne Europe koje je omoguilo tim drutvima da se suoe sa razdobljem ekonomskih i drutvenih prilagodbi. Socijalna zatita sve se vie koristi kao najiri pojam koji obuhvaa sve kolektivne sustave transfera izgraene da zatite ljude od socijalnih rizika. Usprkos znaajnim razlikama izmeu nacionalnih sustava sve drave lanice EU osiguravaju isplate posebnih primanja za pokrivanje klasinih rizika: starosti i umirovljenja, smrti hranitelja obitelji, invalidnosti, bolesti, nezbrinute djece i slino. U nekim zemljama postoji zatita i pomo za trokove brige o bolesnima i slabim starijim osobama, ivalidima te samohranim roditeljima. Socijalna zatita je stoga bitni sastojak solidarnosti izmeu stavnika zemalja lanica EU budui da njen cilj jest pruanje univerzalne zatite, pri emu ne mora uvijek postojati proporcialna veza izmeu doprinosa kojima se financira sustav pojedinanih potreba zatienih osoba.Nagle promjene drutvenih i ekonomskih okolnosti nametnule su potrebu znaajnih reformi sustava socijalne zatite irom EU kako bi se kontrolirali trokovi, te uvele fleksibilnije odredbe umjesto ranijih krutih propisa, s time da se trajno zadri naelo solidarnosti. Svaka zemlja lanica je odgovorna za organizaciju i financiranje svog pojedinanog sustava socijalne zatite, ali sve tee zajednikim ciljevima odravanja visoke razine zaposlenosti i socijalne skrbi u skladu sa ugovorom o osnivanju EU. Glavni cilj nastojanja je da se ekonomska i socijalna politika EU usklade, a ne suprostavljaju.Posljednjih godina suoava se trend proirenja razlika u dohodcima ime raste rizik siromatva. Sustavi socijalne zatite morat e se mijenjati, ne samo zbog problema financiranja, nego znaajnije, da se usmjere puno aktivnije u pravcu integracije svih u rad i drutvo. Uz rijeavanje problema sporog ekonomskog rasta i stagnirajue nezaposlenosti posebna pozornost se posveuje integraciji mladih ljudi u trite rada i pruanju svakome jednakih prilika. Jedan od temeljnih ciljeva socijalne zatite je unaprijeivanje socijalne integracije svih osoba koje zakonito borave na teritoriju EU, a utvrena su i temeljna prava svakoga na minimalna sredstva i socijalnu pomo.Globalizacija svjetskog gospodarstva i pojaane potrebe za veom konkurentnou zahtjevaju trajno usporavanje rasta trokova rada. Ubudue e se tee podmirivati financijske potrebe socijalne zatite poveavanjem doprinosa i tereta na plae. Razina i financiranje socijalne zatite postaju sve osjetljivija politika pitanja, posebno kako zahtjevi za poboljanjem zatite od socijalnih rizika budu rasli u budunosti.Mirovinsko osiguranje je temeljni oblik socijalne zatite u Eu. To naelo potvreno je u mnogim odlukama i priopenjima komisije EU. U okviru mirovinskih sustava jo je uvijek najvei znaaj dravnih mirovina 1. Stupa ali komisija EU ulae osobite napore da se to vie razvijaju i druga 2 stupa mirovinskog osiguranja[footnoteRef:2]. [2: Glavni razlog lei u injenici da sada na jednog umirovljenika u EU dolazi pet osoba u radnoj dobi, dok e u 2040. Godini to biti samo dvije osobe. Uzrok je u poznatim demografskim promjenama, budui da oekivano trajanje ivota stalno raste, dok se broj poroda stalno smanjuje.]

Ope je poznato da pitanje sadanjeg i budueg financiranja dravnih mirovina postaje razlogom ope zabrinutosti u svim dravama lanicama EU. Tijekom prve polovice 1990-ih godina demografski trendovi kombinirani pritiskom na javne financije doveli su do radikalnih promjena u smjeru voenja politike mirovina. Poslijeratna baby-boom generacija pribliava se dobi umirovljanja i oekuje da e od svoje djece i unuka, te dijela stanovnitva u kojemu se broj zaposlenih smanjuje da im osiguraju udobnu cjelovitost mirovinskih prava koja su postala standardom u proteklih dvadesetak godina. Ali stopa ovisnosti neaktivnih umirovljenika prema aktivnom stanovnitvu ubrzano raste i porasti e sa 20% u 1990- godini na vie od 33% u 2030. Godini. Kod nas u Republici Hrvatskoj je situacija ve odavno alarmantna jer ta stopa kod nas ve prelazi 65%.

3. PRVI STUP DRAVNE MIROVINE U EUROPSKOJ UNIJI I REPUBLICI HRVATSKOJPrvi stup mirovinskih osiguranja je dravno temeljeno osiguranje koje je openito obvezno. Financiranje tih sustava temelji se na uplatama doprinosa iz plaa zaposlenika, koje su obvezne, te se iz tih prihoda isplauju mirovine. Isplate mirovina jami drava, a upravljanje sredstvima povjereno je javno-pravnoj organizaciji. Prava na mirovinu utvruju se temeljem unaprijed propisanih formula i ovise o godinama staa mirovinskog osiguranja. Starosne mirovine obino su vezane uz stopu inflacije ili na aktualnu razinu plaa. Veze izmeu doprinosa uplaenih tijekom mirovinskog staa i isplata mirovina nakon umirovljenja kod raznih sustava vrlo su razliite. U nekim dravama EU u okviru temeljne skrbi, visina isplata starosnih mirovina neovisna je o dohotku ostvarivanom tijekom godina zaposlenja, odnosno pripada svim graanima iznad odreene starosti kao nacionalna mirovina.Kako su koncipirani u doba gotovo pune zaposlenosti i breg ekonomskog rasta, ti sustavi nali su se pod velikim pritiskom usporavanja svjetskog gospodarstva, rasta nezaposlenosti i demografskih promjena starenje stanovnitva. Velike prednosti tih sustava su: gotovo u potpunosti obuhvaeno stanovnitvo u zemljama Eu, solidarnost unutar i izmeu narataja, umanjivanje siromatva u starosti i unaprijeenje drutvenog blagostanja te sigurnost protiv inflacije. Najvei nedostatak je osjetljivost prema demografskim i ekonomskim promjenama koja namee i potrebne izmjene tih sustava.3.1 Glavni tipovi mirovinskih sustava prvog stupa u EuropiU zemljama s dugom tradicijom trinog gospodarstva u Europi mogu se odrediti etiri grupe mirovinskih sustava prvog stupa: Skandinavske zemlje, gdje postoje ope relativno niske mirovine, za sve stanovnike; slijedom reformi, barem u vedskoj i Finskoj, uoava se tendencija da se one sve vie dovedu u vezu s dohotkom umirovljenika. Znaajka tih zemalja je relativno kasna dob umirovljenja, iako se taj trend poeo preokretati za vrijeme posljednje recesije. Dob za umirovljenje je 65 - 67 godina, s time da je mogue i ranije umirovljenje uz odreene odbitke od mirovine. U Norvekoj i vedskoj mogue je odlazak u mirovinu odgoditi do 70-e godine ivota.

Zemlje kontinentalne Europe u kojima su dravni mirovinski fondovi ustvari sustavi socijalnog osiguranja tipini po visokim doprinosima i visokoj razini primanja. Reforme su u veini sluajeva podizale godine u kojima se stjee pravo na mirovinu ili broj godina plaanja doprinosa, labavile sustav uvoenjem fleksibilnih i postupnih umirovljenja i pokazale sklonost ka tome da sustavi budu malo manje velikoduni u isplati primanja. Promjene potiu i produljenje radnog vijeka i uvode mogunost istovremenog koritenja mirovine i dohotka od rada; novije reforme pootravaju zahtjeve za omoguivanje ranijeg umirovljenja, posebno na primjer za nezaposlene. Sve te zemlje aktivno potiu jaanje drugog mirovinskog stupa, ali s iznimkom Nizozemske i vicarske gdje je pokrivenost privatnim mirovinama izuzetno visoke.

Zemlje june Europe imaju sustave bliske onima kontinentalne Europe. Godine stjecanja prava na mirovinu, koje su esto bile ekstremno niske, sad se povisuju, a kriterijji za stjecanje prava na mirovinu se pootravaju. Te zemlje postupno poveavaju ideju fleksibilnosti, ali su mnogo manje negoli ostale europske zemlje oduevljene mogunou istovremenog primanja mirovine i zarade od posla. Treba spomenuti radikalnu reformu u Italiji, u kojoj se uspostavlja veza izmeu razina doprinosa i primanja umirovljenika.

Anglosaksonske zemlje su karateristine po jednakim, niskim opim mirovinama uz koje postoje dopune mirovine, koje nipoto ne pokrivaju sve zaposlene, nego tek oko 50% u Velikoj Britaniji. Stoga je u obje zemlje poloaj umirovljenika u grupama zaposlenih koji nisu pokriveni drugim stupom osobito nesiguran.Zemlje lanice EU provode uglavnom est skupina mjera reformi sustava dravnih mirovina: Porast dobi umirovljenja Vea fleksibilnost godina umirovljenja i promicanje postupnog umirovljenja Poticanje produljenja razdoblja plaanja doprinosa i sloboda kombinacija mirovine s dohotkom od rada Oteavanje ranijeg umirovljavanja Smanjivanje razine primanja Promjene u financiranju sustava mirovina

3.2 Promjene mirovinskog sustava u HrvatskojU srpnju 1998. Godine donesen je u Saboru RH Zakon o mirovinskom osiguranju koji se primjenjuje od 1. Sijenja 1999. Godine. Taj zakon ureuje sustav dravnih mirovina, tj. Prvi stup mirovinskog osiguranja, a odreuje da e se drugi i trei stup uvesti i urediti posebnim zakonima. On predstavlja reformu dotadanjeg sustava javnih mirovina, dok uvoenje drugog i treeg stupa znai prihvaanje injenice da e sudbina dravnih mirovina biti slina onoj u veini zapadno i srednjoeuropskih zemalja te da se moraju traiti nova rjeenja. Poloaj Hrvatske, njenog gospodarstva i mirovinskog sustava ima slinosti, ali i razlika u odnosu na ranije spominjane EU zemlje. Demografski razvitak Hrvatske posljednjih je desetljea bio oznaen postupnim starenjem stanovnitva, smanjivanjem nataliteta i produljivanjem prosjenog vijeka ivota. Opadanje gospodarske aktivnosti imalo je za rezultat veliko smanjenje broja osiguranika sa oko 1,68 miljuna u 1990. Godine na oko 1,34 miljuna u 2000. GodiniZnatan broj ranije zaposlenih pridruio se populaciji korisnika mirovina koja je porasla na preko miljun u 2000. Godini dok je u srpnju 2009. Godini prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bilo oko 1.078.350 korisnika mirovina.Najvanije promjene koje su uvedene Zakonom o mirovinskom osiguranju su: poveanje dobi za stjecanje starosne mirovine (na 65 godina za mukarce i na 60 godina za ene), produljenje obraunskog razdoblja za izraun mirovine, vea i trajna umanjivanja mirovina u sluaju ranijeg umirovljenja, te uvoenje mjeovitog indeksa trokova i plaa na usklaivanje mirovina. Korisnik mirovine, a tada i obrtnik, ostaje bez mirovine kad se zaposli, tj. Pone obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza mirovinskog osiguranja. Te promjene znae da se produljenje potreban radni vijek i ivotna dob za stjecanje mirovine, a osnovice postaju nepovoljnije. Financiranje mirovina obavljat e se iz doprinosa koji plaaju poslodavci i zaposleni iz svojih plaa, a dodatno iz dravnog prorauna i imovine zavoda za mirovinsko osiguranje.

4. DRUGI STUP DOPUNSKE MIROVINE U EUROPSKOJ UNIJI I HRVATSKOJMirovinski sustavi drugog stupa predstavljaju u razvijenim zemljama institucije dok su ustrojene kako bi se lake rjeavali problemi koji se pojavljuju u sustavima dravnih mirovina (prvi stup) zbog demografskih i ekonomskih promjena, posebno intenziviranih posljednjih godina[footnoteRef:3]. [3: U anglosaksonskim zemljama za te mirovine koristi se termin occupational pensions, a njemaki termin je Berufliche Pensionen.]

4.1 Ulaganje sredstava sustava dopunskih mirovinaDvije zemlje s najveim fondovima, Velika Britanija i Nizozemska raspolagale su sa blizu 90% ukupne imovine mirovinskih fondova drugoga stupa u tadanjoj EU. Mirovinski fondovi drugih drava lanica izgledaju relativno maleni i odraavaju injenicu da ne poivaju na naelima ulaganja kapitala, te da se financiraju putem doprinosa ili poreza, da im je imovina u bilannim mirovinskim priuvama ili da je broj lanova sustava vrlo malen. Znaaj fondova koji posluju na naelima ulaganja kapitala odraava se i u postotcima od BDP te dvije zemlje, te su stope u drugim zemljama lanicama takoer puno nie. Prosjek EU bio je tada oko 20%. Vidljivo je da su te stope u SAD i Japanu osjetno vee, kao to je i visina akumuliranih fondova.Razvoj mirovinskih fondova drugog stupa i osiguranja ivota s elementima skrbi za starost ovisi u velikom dijelu o propisima koji ureuju zaposleniko mirovinsko osiguranje kao i o poreznim olakicama koje su bitne i za drugi i za trei stup. Prema navedenim podatcima, svega je 22% zaposlenih u EU obuhvaeno drugim stupom o skrbi, dok je udio tih fondova u ukupnim mirovinskim isplatama tek oko 7%. Kad bi sustavi drugog stupa u zemljama lanicama dosegli polovicu razine onih u Nizozemskoj ili Velikoj Britaniji, imovina tih fondova narasla bi na 3.000 miljardi ECU. Ukoliko bi pak sve zemlje dosegle razinu Nizozemske i VB, fondovi bi dosizali i do 5.000 miljardi ECU. Slino bi se uz odgovarajue porezne povlastice moglo razvijati i privatno mirovinsko osiguranje, budui da se u EU i dalje sve vie pojedinaca odluuje za individualnu brigu o svojoj starosti.Iz mnogih istraivanja mogao bi se izvui zakljuak da su dugorono prinosi od ulaganja u dionice vei od onih u zajmove, no to nije vrsto utvreno, a pogotovo ne moe biti jamstvo za budua ulaganja. Strategija ulaganja mirovinskog fonda i osiguratelja ivota, kao i uravnoteena struktura njihovog portfelja od dionica, dravnih obveznica, nekretnina i kratkoronih zajmova predstavljaju glavne odrednice prinosa ukupnog kapitala kojim raspolau. Kratkorono dionice mogu nositi manji prinos nego vrsto ukamativi vrijednosni papiri, a mogu i gubiti na vrijednosti. Posljednja kretanja na svjetskim pa i na hrvatskim tritima kapitala dobar su dokaz te tvrdnje. Ipak mnogi strunjaci u EU zastupaju stajalite da bi mirovinski fondovi i osiguravatelji ivota u kontinentalnoj Europi morali vie koristiti mogunost poveanja prinosa kapitala to ih na dulji rok nude ulaganja u dionice. Razvidno je da pri slaboj rentabilnosti ulaganja kapitala dolazi do potrebe poveanja doprinosa, to dodatno optereuje faktor rad u nacionalnom gospodarstvu, ili se pak mogu oekivati nie dodatne mirovine sa svim prateim posljedicama, to znai dodatno optereivanje dravnog prorauna poveanim trokovima dravnih mirovinaObveze mirovinskih fondova su dugorone, pa imaju mogunost koritenja openito viih prinosa od ulaganja u dionice i u dugorone zajmove. Pri tome je nesporno da su ulaganja u dionice rizinije nego u zajmove, a da su dugoroni zajmovi vei rizik nego kratkoroni. U tenji za veim rentabilitetom ulaganja nikako se ne smije zanemariti sigurnost uloga. Moderni postupci upravljanja rizicima omoguavaju upravljaima fondova da ovladaju rizicima i da istovremeno ulau u imovinske vrijednosti koje su obiljeene visokim kolebanjima vrijednosti, ali i visokim mogunostim prinosa. Glavni cilj tih postupaka je da se realiziraju visoki prinosi od dionica s poveanim rizicima, ali da se izbjegnu prevelika kolebanja vrijednosti tih imovinskih estica.Temeljem istraivanja proizlazi da je diverzifikacija rizika razuman i oprezan postupak jer prevlika koncentracija ulaganja na jednu vrstu poveava rizik i moe smanjiti prinose. ak ni dravne obveznice nisu u potpunosti imune na promjene kamatnih stopa i utjecaje inflacije, pa i njih treba ukljuivati u portfelj u odreenoj razumnoj mjeri. Neki strujaci smatraju da su ogranienja rasprivanja ulaganja utvrena u pojedinim zemljama u suprotnosti s naelom opreza koje mora biti temeljeno naelo kod ulaganja sredstava. Tim ogranienjima su mogunosti diverzificiranja porteflja ponekad jako suene. Mirovinski fondovi se time, navodno prisiljavaju na preuzimanje poveih rizika pri istovremenom uzdravanju od stjecanja veih prinosa i time dugorono vode za svoje lanove nepovoljnu politiku. Ta shvanja rezultirala su time da se u pojedinim zemljama lanicama Eu kod ulaganja imovine mirovinskog fonda kao temeljno naelo primjenjuje naelo opreznosti bez koliinskih ogranienja, ali koje obuhvaa i obvezu podvrgavanja nadzoru. Nadzorne vlasti moraju jamiti da upravljai fondova, depozitne institucije i povjerenici tako obavljaju svoj posao da lanovima fondova jame primjerena primanja.4.2 Osnivanje mirovinskih fondovaOsnivanje i poslovanje mirovinskih fondova drugog i treeg stupa ureuje Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, objavljen u Narodnim novinama br. 49. Od 20 svibnja 1999. Godine. Taj zakon predstavlja nastavak mirovinske reforme zapoete donoenjem novog zakona o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. Sijenja 1999. Godine. On propisuje da svi osiguranici koji su obvezno osigurani prema zakonu o mirovinskim fondovima i koji su mlai od 40 godina na dan 1. Sijenja 2002. Godine moraju dio svo mjesenog doprinosa za mirovinsko osiguranje uplaivati na osobni raun u jednom od ovlatenih privanih mirovinskih fondova u RH, ime e stei status lana fonda. Na individualne raune lanovi fonda trebaju uplaivati najmanje 5% brutto plae, dok se preostali iznos uplauje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. ZODMF propisuje da najnii temeljni kapital obveznog mirovinskog drutva iznosi 40 miljuna kuna. Obvezni fond mora imati najmanje 80.000 lanova to mora dostii nakon dvije godine poslovanja. Predviena je stroga regulativa i nadzor poslovanja tih drutava i fondova, to je i razumljivo, budui da se radi o ivotnim uteevinama ulagaa, odnosno osiguranika.Nadzor poslovanja mirovinskih fondova u RH obavlja Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)[footnoteRef:4]. Agencija moe traiti dodatne dokumente i informacije, te u roku od 15 dana od dana primitka posljednjeg dokumenta i informacije odobriti ili odbiti zahtjev. [4: HANFA nadzire zakonitost poslovanja svih financijskih institucija u RH, osim banaka, pa tako i cijeli mirovinski sustav na temelju kapitalizirane tednje. Ona je institucija s javnim ovlastima pa tako donosi podakonske akte, razne provedbene propise, nadzire cjelokupno poslovanje financijskih institucija, nalae mjere za otklanjanje utvrenih nezakonistosti i nepravilnosti, izdaje i oduzima razne dozvole, licence, autorizacije, odobrenja i suglasnosti sukladno Zakonskim ovlastima, pokree inicijativu za promjene zakona i poduzima druge mjere sukladno svojim ovlatenjima.]

Agencija e odobriti zahtjev za autorizaciju jedino ako su zadovoljeni svi uvjeti u pogledu temeljnog kapitala, ako su osnivai mirovinskog drutva, lanovi uprave i nadzornog odbora, kao i sve povezane osobe, prikladne i odgovarajue osobe za obavljanje te dunosti, ako osnivai dokau da su obavili ili da e prije poetka upravljnja mirovinskim fondom obaviti zadovoljavajue pripreme za financijsko raunovodstvo i reviziju poslovanja mirovinskog drutva, ako predloeno ime mirovinskog drutva ne navodi na pogreno miljenje lanove fonda i budue lanove, kao i sve druge osove koje bi mogle s njim poslovati, te ako drutvo nee obavljati druge vrste poslova osim doputenih.Nakon osnivanja mirovinsko drutvo mora najkasnije u roku od est mjeseci od dana registracije na trgovakom sudu, Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za poslovanje mirovinskim fondom i pripadajuu dokumentaciju. Uz dokumente za autorizaciju treba podnijeti i slijedee: Statut mirovinskog fonda Ugovor s bankom skrbnikom Procjenu dinamike upisa broja lanova mirovinskog fonda koji bi mogli pristupiti u prve dvije godine i njihovu strukturu temeljenu na istraivanju trita kao i prikaz naina postizanja toga broja Druge dokumente koji su potrebni prema propisima AgencijeAko je dokumentacija potpuna i ako nema razloga za odbijanje, Agencija e u roku od dva tjedna od primitka posljednjeg dokumenta i informacije pribavljenih u skladom sa zakonom izdati dozvolu.4.3 Poslovanje mirovinskih fondova

Obvezni mirovinski fond je fond posebne vrste, odnosno zasebna imovina bez pravne osobnosti, u kojem se obvezno temeljem individualne kapitalizacije tednje[footnoteRef:5] osiguravaju dokument o udjelu koji je dokaz o vlasnitvu u mirovinskom fondu. Mirovinski fond ima statut kojim se ureuju: [5: Naziv za II. I III. Stup mirovinskog osiguranja koji predstavlja nain financiranja mirovinskog osiguranja prikupljanjem i kapitaliziranjem doprinosa za mirovinsko osiguranje pojedinca lanova mirovinskih fondova u kojem se uplaeni doprinosi ne troe odmah za tekue mirovinske izdatke, ve se ulau na tritima kapitala, donose prinos te slue za isplatu mirovina vlasnika mirovinske tednje. Kapital osiguranika stvara se uplatama u mirovinske fondove i oploivanjem tih uplata tijekom lanstava.]

Ime mirovinskog fonda Temeljna naela i ogranienja ulaganja Najvei dio imovine mirovinskog fonda koji se moe drati u novanim depozitima Najmanji dio imovine mirovinskog fonda koji se mora drati u novanim depozitima Osnovica za izraunavanje naknade mirovinskom drutvu i banci skrbniku koja e se platiti iz imovine mirovinskog fonda Poslovna godina mirovinskog fonda, raunovodstveni sustav, izvjeivanje o razvitku i portfelju mirovinskog fonda, te mjesto i nain objavljivanja tih injenica Druga pitanja vana za mirovinski fond.Izbor mirovinskog fonda obavlja se prijavom Sredinjem registru osiguranika[footnoteRef:6] na temelju koje se postaje lanom toga fonda. Sredinji registar osiguranika jedan primjerak prijave proslijeuje mirovinskom drutvu koje upravlja izabranim fondom kako bi ono moglo onijeti izmjene u svoju evidenciju o lanovima fonda. Doprinosi u obvezni fond uplauju se po zakonom utvrenoj stopi, preko Sredinjeg registra osiguranika. Uplaeni doprinosi u mirovinski fon i preneseni rauni knjie se u korist osobnih rauna na ime lana. Iznos koji je na raunu lana obveznog fonda je osobna imovina te osobe. Pravo na primitak bilo kojeg dijela koji stoji na raunu ne moe se iskoristiti do umirovljenja i bit e podlono odredbama zakona. Takoer taj iznos ne moe biti predmetom ovrhe i ne moe biti dio steajne mase lana fonda, kao ni steajne mase banke skrbnika. Rije je, dakle, o odgoenoj renti s uvjetno definiranim uplatama, dok isplate ovise o rezultatima poslovanja fonda. Drava je uvela jo i dodatno jamstvo, tako da se lanovima fonda jami godinji prinos u visini jedne treine referentnog prinosa, koji utvruje Agencija, a najvie do visine eskontne stope HNB, a jamac je, uz mirovinsko druvo u odreenim okolnostima i dravni proraun. [6: Sredinji registar osiguranika tehniko sredite reformiranog mirovinskog sustava, surauje s mirovinskim drutvima i HANFA-om i pokree inicijative za kvalitetno poboljanje mirovinskog sustava u cjelini.]

5. TREI STUP DOBROVOLJNE MIROVINE U EUROPSKOJ UNIJI I HRVATSKOJTrei stup mirovinskog sustava ini dobrovljno mirovinsko osiguranje, na temelju individualne kapitalne tednje. Visinu mirovine odreuje visina mjesenih uloga koji e se uplaivati na poseban raun u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Taj kumulirani novac fond ulae na tritu i ostvaruje dobit koje se dodaje novcu koji je utedio osiguranikZnaaj i uloga ivotnih osiguranja u trinim gospodarstvima dobro je poznata. U svjetskim razmjerima i na najveim tritima osiguranja udio premije osiguranja ivota prelazi polovinu ukupne premije, a od tih su dugorona osiguranja daleko ispod kratkoronih riziko osiguranja ivota. Premije osiguranja ivota u svijetu godinje iznose preko 1.400 miljardi USD, a uteene svote u tisuama miljardi USD temelj su za ugovanje renti, koje zatim predstavljaju dopunski prihod korisnika, uz dravnu i eventualno dopnusku zaposleniku mirovinu. Ti sustavi starosne skrbi mogu dopunjavati prvi ili drugi stup starosne skrbi ili oba. Njegova su obiljeja uvelike slina onima sustava drugog stupa utvrene uplate doprinosi ali lanstvo u sustavu nije vezano uz odnos zaposlenja ili pripadnost nekom odreenom zvanju, nego se radi o pojedinanom zakljuivanju ugovornog odnosa s onim tko nudi takve financijske proizvode, a to su najee osiguravatelji ivota. Doprinosi uplate (premije osiguranja) pojedinca akumuliraju se i ulau, tako da se iz prikupljenih sredstava, ukljuujui i sve korisi od uloenog kapitala, kasnije financiraju mirovinske isplate osiguraniku.Prednosti osiguranja ivota su neovisnost o mjestu zaposlenja i sve vee mogunosti graana EU da kao najpovoljnijeg partnera biraju osiguravatelje iz bilo koje drave lanice. Ukoliko je osiguratelj uspjean u poslovima ulaganja povjerenih mu sredstava, rente, odnosno mirovine koje korisnik obino dobiva mogu nadmaiti zajamene ili oekivane iplate. Razni oblici fleksibilnih uplata mogu djelomino otkloniti probleme koji mogu nastati kod prekida ili gubitka zaposlenja ugovaratelja osiguranja. Promatrajui taj oblik skrbi za starost sa makroekonomskog aspekta, razvidno je da je otporan na demografske promjene za razliku od sustava dravnih mirovina, koji su pod velikim pritiskom procesa starenja stanovnitva.Nedostaci su da ostvareni prinos kapitala moda nee odgovarati oekivanjima, da nema mehanizma zatite od uinaka inflacije, da nema solidarnosti unutar i izmeu generacija, a da su trokovi prodaje i provoenja tih osiguranja openito visoki. Uspjeh prodaje i obuhvata korisnika tog sustava osiguranja ovisi dobrim dijelom o poreznim povlasticama. Postoji opasnost od prodaje proizvoda koji ne odgovaraju potrebama ili, zbog velike zainteresiranosti posrednika u prodaji osiguranja, posebno odreenih vrsta mrenih, tj piramidnih sustava, od prodaje uz nepotpune ili pogrene obavijesti potencijalnih korisnika osiguranja, ime se potiu nerealna oekivanja.Osiguranje ivota ima u zemljama trinog gospodarstva vrlo dugu tradiciju, veliku raznovrstnost oblika koji se nude potroaima i golem ekonomski znaaj. Meun raznim tipovima i oblicima osiguranja ivota, od posebnog su znaaja za treu ivotnu dob i skrb za starost rentna osiguranja ivota, odnosno tipovi tednih osiguranja koji se po isteku razdoblja uplata pretvaraju u rentna osiguranja5.1 Dobrovoljna mirovinska osiguranjaNa osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova i dobrovoljnih mirovinskih drutava primjenjuju se odredbe ZODMF. Dobrovoljni mirovinski programi ostvaruju se lanstvom u dobrovoljnim mirovinskim fondovima kojima upravljaju dobrovoljna mirovinska drutva. Najnii temeljni kapital dobrovoljnog mirovinskog drutva iznosi 15 miljuna kuna. Dobrovoljni mirovinski fond moe biti fond otvorene naravi prihvaa zahtjeve za lanstvo bilo koje osobe koja ima prebivalite u RH i koja je punoljetna, a prihvaa dobrovoljni mirovinski program, i zatvorene naravi, osnovan za potrebe odreenih poslodavaca i sindikata. Dobrovoljni mirovinski fond mora imati najmanje 2.000 lanova. Takav fond organizira mirovinski program[footnoteRef:7] tako da na osobne raune lanova prikuplja doprinose kojima do aktiviranja mirovinskog programa za svakog lana upravlja dobrovoljno mirovinsko drutvo. Mirovinski program koji proizlazi iz lanstva u dobrovoljnom mirovinskom fondu moe se ostvariti najranije s 50 godina ivota. lan se moe povui iz lanstva u skladu s prihvaenim programom i uz plaanje naknade za prekid lanstva u tom fondu. Svaki mirovinski fond dobiva Agencija usporedno s izdavanjem odobrenja za rad dobrovoljnom mirovinskom drutvu. [7: Izjava osiguravatelja kojom se obavezuje da e lanovima dobrovoljnog mirovinskog fonda osigurati isplatu mirovine i druge vrste mirovinskih davanja dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a ta izjava mora sadravati postupak za odreivanje mirovinske isplate, uestalost i trajanje isplata, te ostale informacije o mirovinskom programu koje su vane za donoenje odluke pojedinca o pristupanju dobrovoljnom mirovinskom programu.]

Za lanove fonda odobravaju se poticajna sredstva iz dravnog prorauna na osnovi dokumentiranih podataka o prikupljenim doprinosima u prehodnoj kalendarskoj godini. Poticajna sredstva iznose 25% uplaenog doprinosa svakoga pojedinog lana fonda u prethodnoj godini, ali najvie do uloga 5.000,00 kn po lanu fonda tijekom jedne kalendarske godine. Dobrovoljno mirovinsko drutvo podnosi Ministarstvu financija obrazloen plan zahtjeva za dodjelu poticajnih sredstava na temelju prikupljenih doprinosa i procjene pritjecanja doprinosa lanova fonda. U zahtjevu dobrovoljno drutvo treba navesti broj lanova fonda za koje se postavlja zahtjev, ukupni iznos prikupljenih doprinosa u prethodnoj godini, broj lanova fonda koji su u prethodnoj godini sklopili ugovor s fondom i broj lanova fonda kojima je u prethodnoj godini prestalo lanstvo. Poticajna sredstva vode se na osovnom raunu lana dobrovoljnog mirovinskog fonda i predstavljaju osobnu imovinu lana fonda, te ine sastavni dio osobnog rauna lana dobrovoljnog mirovinskog fonda.Dobrovoljna mirovinska osiguranja uvedena ZODMF-om su korisna jer se temelje na istim naelima kao i rentna osiguranja ivota. Ona su jedino, za razliku od dugo godina zapostavljenih osiguranja ivota, odmah na poetku porezno preferirana. Porezni poticaj od 25% odnosno 1.250,00 kn godinje je izgleda preslika iz oblasti stambene tednje. Time su ta dobrovoljna mirovinska osiguranja na odreeni nain favorizirana pred klasinim osiguranjima ivota. U cjelovitom modelu tednje, zatite i ulaganja svi bi oblici trebali imati uravnoteen porezni tretman i podjednake poticaje od strane drave.etiri dobrovoljna mirovinska drutva upravljaju sa est dobrovoljnih mirovinskih fondova AZ benefit, AZ profit, Croatia osiguranje, Raiffeisen, Erste plavi Expert, Erste Plavi Protect. Allianz ZB d.o.o upravlja sa dva fonda, AZ Benefit i AZ Profit, te Erste DMD d.o.o takoer s dva fonda, Erste Plavi Expert i Erste Plavi Protect. Raiffeisen d.o.o prvi je poeo s radom, jo 2002. Godine i ima najvie lanova. Drutva Allianz i Croatia poela su s radom poslije, pred kraj 2003. Godine, a fondovi Erste Plavi u 2005. Godini i njihov broj lanova takoer postupno raste. Osnivai tih drutava isti su kao i obveznih, s time da je Croatia osiguranje osnovala dobrovoljno mirovinsko drutvo samostalno bez Privredne banke. Svi su ugledne banke i osiguravatelji, veinom u inozemno vlasnitvu, osim Croatia osiguranja koje je u veinskom vlasnitvu RH.Imovina Dobrovoljnih mirovinskih fondova neusporedivo je manja od Obaveznih mirovinskih fondova pa i vei postoci daju zasad samo male prihode. Poslije e i prihodi od imovine Dobrovoljnih mirovinskih fondova rasti, ali se vjerojatno nee moi usporeivati s onima u obveznim mirovinskim fondovima. To je i razumljivo jer dobrovoljni mirovinski fondovi do svojih lanova dolaze marketingom na financijskom tritu, gdje im konkuriraju banke, osiguravatelji, investicijski fondovi, i ulaganja na burzi. Zato dobrovoljna mirovinska drutva imaju znatne trokove poslovanja.

ZAKLJUAKSustavi mirovinskog osiguranja u dravama EU kao i reformirani sustav mirovinskog osiguranja u RH zasnivaju se na tri stupa. Za razliku od prvog stupa zasnovanog na meugeneracijskoj solidarnosti, gdje dananji zaposleni izdvajaju za mirovine dananjih umirovljenika, drugi i trei stup zasnivaju se na sustavu kapitalizirane osobne tednje gdje zaposleni tede na osobnim raunima, a uteevina sredstva njihovo su osobno vlasnitvo iz kojeg e im se isplaivati mirovina. Tako postavljen sustav dugorono e pomoi rjeavanju sloenog problema financiranja mirovina. Tako postavljen sustav dugorono e pomoi rjeavanju sloenog problema financiranja mirovina. U drugom stupu osobna tednja obvezna je za sve zaposlene mlae od 40 godina kao i za one izmeu 40 i 50 godina, koji se dobrovoljno odlue za tednju u drugom mirovinskom stupu. Osnovni smisao tednje u dobrovoljnim mirovinskim fondovima je poveanje mirovine iz I. i II. Stupa ili raniji odlazak u mirovinu. Dobrovoljna mirovinska tednja omoguava nam aktivno sudjelovanje u odreivanju visine vlastite mirovine, sami odluujemo koliko emo uplaivati i kako dugo emo tedjeti. Rije je o napovoljnijem obliku tednje za mirovinu, jer drava potie pojedinca kroz dravna poticajna sredstva i poreznu olakicu, a upravitelji fondova prinosom na uloena sredstva.Moemo oekivati kako e rast i popularnost mirovinskih fondova nastaviti kako populacija nastavlja rasti i stariti. Diskusije o investiranju sredstava za doba mirovine esto se uju u krugu onih radno aktivnih osoba koje nemaju dugi radni sta. injenica je da se sve vie panje posveuje osiguravanju ugodne budunosti rezultirat e rastom broja mirovinskih fondova kao i veim izborom razliitih mirovinskih fondova. Takoer moemo oekivati da e mirovinski fondovi imati sve veu mo nad tvrtkama kako bude rastao broj dionica pod njihovom kontrolom.Teko je govoriti o openitom iznosu koji je dovoljan za sigurnu starost, jer za svakoga on predstavlja razliitu vrijednost, ali svima se namee nunost preuzimanja odgovornosti nad vlastitim nainom ivota i potreba za planiranjem u svrhu ostvarenja dugoronih ciljeva.Poruka je sasvim oigledna: Nepregledani ivot moe ili ne mora biti vrijedan ivota ali je gotovo uvijek skuplji od pregledanog ivota (Eisenberg)

LITERATURAKnjige1. Bijeli, M., Osiguranje i reosiguranje, Tectus, Zagreb, 2002.2. Cingula, M. Klamer, M., Financijske institucije i trita kapitala, Tiva tiskara, Varadin, 2003.3. Eisenberg, L., Planiranje financijske sigurnosti za starost, Poslovni dnevnik, MASMEDIA, Zagreb, 2007.4. Leko, V., Financijske institucije i trita pomoni materijali za izuavanje, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2004.5. Mileti, V., Vodi za razumijevanje mirovinskih fondova, Rifin d.o.o, Zagreb, 2006.6. Mishkin, F. S., Eakins, S. G., Financijska trita i institucije, Mate d.o.o, Zagreb, 2005.7. Saunders, A. Cornett, M. M., Financijska trita i institucije, Poslovni dnevnik, MASMEDIA, Zagreb, 2006.8. Slijepevi, V., Hrvatski mirovinski sustav, Dival, Zagreb, 1999.Zakoni1. Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 102/98) koji je u primjeni od 1. Sijenja 1999. Godine2. Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 49/99, 63/00, 103/03, 177/04 i 71/07) koji je u primjeni o 1. Sijenja 2002. Godine3. Zakon o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje (NN 9/94)4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju (NN 82/09)