USTAVNO PRAVO - skripta -

I. TEMELJNA PITANJA USTAVNOG PRAVAUstavno pravo i politike znanosti imaju istovrsni predmet znanstvenog interesa, to su politike institucije i politiki sustav. Ustavno pravo je grana prava koja prouava one politike institucije koje su ureene pravom i u mjeri u kojoj su one ureene pravom. Politike institucije su drutvene institucije koje nastaju i djeluju na podruju drutva koji nazivamo politikom. Politika je svjesna djelatnost kojom se neka drutvena skupina nastoji usmjeriti da bi se ostvarili njezini odreeni ciljevi. Vlast je mogunost provedbe vlastite volje unato otporu onih kojima je volja upuena. Dva osnovna razloga nastanka i odranja vlasti: 1. ovisnost onih kojima je volja upuena o onima koji svoju volju nameu 2. sama priroda politike jer usmjeravanje drutvene skupine trai usklaivanje svih pojedinanih interesa, a to je mogue samo kroz diobu rada na one koji odluuju i one koji odluke izvravaju Razlika dravne vlasti od ostalih oblika vlasti sastoji se u tome to dravna vlast jedina ima monopol legitimnog fizikog nasilja kao krajnjeg sredstva ostvarivanja svoje volje. Autoritet je takva vrsta vlasti gdje se odreena politika ostvaruje odnosima meu ljudima unutar kojih pojedinci prihvaaju odluke drugih pojedinaca dobrovoljno jer vjeruju da su one u njihovom interesu, a ne zbog moguih sankcija. Mo je sinonim za vlast koja je djelotvorna, izvodi se iz legitimiteta i legaliteta. Legitimitet se stjee izborima. Legalitet znai sustav pravih institucija i mehanizama kojim se drava samoograniuje pravom odreujui unaprijed pravila za sve formalne (dravna tijela) i zbiljske (politike stranke, voe) vlastodrce. Dva temeljna svojstva svake posebne politike: 1. politika je borba za vlast i oko vlasti jer vlast omoguava onima koji je posjeduju ostvarenje njihovih interesa 2. politika je djelatnost kojom se usklaivanjem pojedinanih i posebnih interesa osigurava oblikovanje zajednikog interesa bez ega je nemogue ostvariti njezine ciljeve Dravna politika je sustav institucija kroz koje se oblikuje i ostvaruje politika vlast u odreenoj dravi. Politike institucije koje ine predmet ustavnog prava su svi oni dravni i nedravni politiki subjekti i sloen sustav njihovih povratnih meusobnih odnosa kroz koje se kontinuirano oblikuje i ostvaruje dravna politika. Razlika dravne politike od ostalih vrsta politike sastoji se u tome to dravna politika jedina ima monopol legitimnog fizikog nasilja kao krajnjeg sredstva za ostvarivanje odluka koje donosi, ona je politika globalnog drutva i politika svih drugih politika jer se njome usmjeravaju sve druge politike. Pravo je izraz odreene politike. Pravni sustav je jedno od osnovnih sredstava kojim politika vlast nastoji ostvariti to potpuniji stupanj legitimiteta, on je sinonim legalnosti politike vlasti.

2

Odnos ustavnog prava i politikih znanosti: - ustavno pravo se ne moe odvojiti od politike, ustavno pravo je politiko pravo jer pravni propisi ustavnog prava redovito sadre politika rjeenja - ustavno pravo i politike znanosti se sadrajno meusobno dopunjuju, jer izvan ustavnih struktura djeluju brojni politiki odnosi i institucije (kao to su politike stranke, interesne skupine, javno mnijenje, ideoloki i politiki sustavi vrijednosti) koje izuavaju politike znanosti Pet je metoda ustavnog prava: 1. normativistika o prouava i analizira ustavne norme, objanjava namjere ustavotvorca, trai praznine i neloginosti u ustavnim i zakonskim rjeenjima, tumai ih s pomou jezine i logine analize o ne vodi dovoljno rauna o stvarnosti, osnovna je metoda koju treba koristiti u u kombinaciji s drugim metodama o na njoj se temeljila klasina znanost ustavnog prava sve do zavretka Drugog svjetskog rata 2. usporedna o nastoji usporeivati politike institucije od njihova zaetka kao politikih ideja preko pravnih propisa do ostvarivanja u politikoj zbilji 3. povijesna o prati i prouava povijesni razvoj politikih institucija 4. metode politikih znanosti o koje su one preuzele iz sociologije i socijalne psihologije o to su: posredno promatranje, neposredno promatranje, promatranje i sudjelovanje, eksperiment 5. pomone metode o matematike i grafike metode Sadraj ustavnog prava ine sve pravne norme kojima se ureuju politike institucije bez obzira na to u kojim se opim pravnim aktima nalaze. Tri su skupine pravnih normi ustavnog prava: 1. norme kojima se ureuju temeljne slobode, prava i dunosti ovjeka i graanina 2. norme kojima se ureuje ustrojstvo dravne vlasti, odnosno: o temeljna naela iz kojih se izvodi i oblikuje ustrojstvo dravne vlasti o koja su to temeljna dravna tijela o izbor, odnosno postupak imenovanja, a eventualno i odgovornosti svakog od temeljnih dravnih tijela o djelokrug temeljnih dravnih tijela o meusobni horizontalni i vertikalni odnosi dravnih tijela o nain rada i odluivanja dravnih tijela 3. norme kojima se ureuje sveza odnosa izmeu nedravnih politikih subjekata i drave o interesne skupine i politike stranke koje su nedravni politiki subjekti pravo ureuje samo segmentarno Prava prva generacije jame se ve deklaracijama o pravima s kraja 18.st. i poetka 19.st., a u njih ubrajamo: osobne slobode i prava, politike slobode i prava, pravo vlasnitva. Prava druge generacije jame se od ustava donesenih nakon Prvog svjetskog rata (npr. Weimarski ustav Njemake republike iz 1919.), a u njih ubrajamo: gospodarsko-socijalna i kulturna prava, osim prava vlasnitva. Prava tree generacije jame se od poetka '60-tih godina 20.st., a u njih ubrajamo: pravo na zdrav ivot ovjeka i sklop ekolokih prava.

3

Horizontalni odnosi dravnih tijela su odnosi razliitih dravnih tijela na istoj razini obnaanja dravne vlasti. Vertikalni odnosi dravnih tijela su odnosi dravnih tijela na razliitim teritorijalnim razinama obnaanja dravne vlasti. Odnos ustavnog prava i drugih grana pravnog sustava: - norme ustavnog prava sadrajno odreuju temelje cjelovitog pravnog poretka odreene drave - neke ustavne norme su okvir i sadrajni temelj za zakonsku razradu u kaznenom zakonu, primjerice ustavne norme koje sadre naela nullum crimen et nulla poena sine lege (nema kaznenog djela niti kazne bez zakona) - neke ustavne norme su okvir i sadrajni temelj za zakonsku razradu u sklopu upravnog prava - manji broj ustavnih normi su samo norme ustavnog prava, a ne i neke druge grane pravnog sustava, a to su veinom norme druge skupine Izvori ustavnog prava su pravni oblici u kojima se donose norme ustavnog prava. Cjelinom svojih normi, izvori ustavnog prava su: pisani ustav i organski zakoni. U cijelosti ili odreenim dijelovima, izvori ustavnog prava mogu biti: zakoni, poslovnici temeljnih dravnih tijela, te od podzakonskih opih akata uredbe, od kojih se uredbe iz nude pojavljuju kao samostalni izvori ustavnog prava. Nepisani izvor ustavnog prava su ustavni obiaji. Organski zakoni su zasebna vrsta zakona koji su prema pravnoj snazi ispod ustava, ali iznad ostalih zakona jer za razliku od zakona koji se donose natpolovinom veinom nazonih zastupnika, organski zakoni donose se kvalificiranom veinom, a njima se razrauju ustavne norme o pravima i slobodama ovjeka i graanina, te o ustrojstvu dravne vlasti. Organski zakoni prema Ustavu RH su zakoni kojima se ureuju nacionalna prava, a koje Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika, te zakoni kojima serazrauju Ustavom utvrene slobode i prava ovjeka i graanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela, te ustrojstvo lokalne i podrune samouprave, a koji se donose veinom glasova svih zastupnika. Poslovnik je akt kojim se razrauju ustavne norme o nainu rada i odluivanja odreenog dravnog tijela. Uredba je opi pravni akt koji, u skladu s ustavom i zakonom, donosi izvrno tijelo (vlada ili dravni poglavar). Uredbe iz nude su uredbe kojima izvrna vlast, u ratnom stanju ili stanju neposredne ugroenosti dravne neovisnosti i cjelovitosti, ureuje one odnose koje izvan stanja nude ureuje zakonima predstavniko tijelo, one imaju ustavnopravnu snagu i samostalni su izvor ustavnog prava. Uredbe iz nude prema Ustavu RH: - predsjednik RH donosi uredbe iz nude sa zakonskom snagom i poduzima izvanredne mjere u sluaju ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti RH, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju ustavne dunosti - ako te uredbe ureuju neko od pitanje koje spada pod kategoriju organskih zakona, onda su te uredbe izvor ustavnog prava - u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti RH, te velikih prirodnih nepogoda mogu se ograniiti pojedine slobode i prava zajamene Ustavom, o emu odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika, no ako se Sabor ne moe sastati, o tome odluuje predsjednik RH na prijedlog vlade i uz supotpis predsjednika vlade u tom sluaju predsjednik RH donosi uredbe iz nude koje imaju ustavnopravnu snagu Ustavni obiaji su nepisani izvori ustavnog prava. Dva su naina nastanka ustavnog obiaja: 1. kad nijedan pisani izvor ne ureuje odreeni politiki odnos ili politiku instituciju 2. kad neki pisani izvor ureuje nedovoljno odreeno politiki odnos ili politiku instituciju - u oba sluaja, injenjem ili neinjenjem odreenih radnji stvara se svijest o nunosti takvog ponaanja nekog dravnog tijela ili drugog politikog subjekta, te nastaje ustavni obiaj Primjer ustavnog obiaja u RH:

4

Ustav RH iz 1990. nije imao nikakvih odredbi o nepodudarnosti istodobnog obnaanja dunosti ministra u vladi i zastupnika u Saboru, pa je nastao ustavni obiaj imenovanja ministara iz reda zastupnika koji je vrijedio do 1992. kad je donesen Zakon o izboru zastupnika u Sabor Republike Hrvatske koji je prihvatio institut nepodudarnosti. Dva su naina mijenjanja ustavnog obiaja: 1. odjednom, bilo kojim pisanim izvorom ustavnog prava 2. postupno, oblikovanjem novog sadrajno suprotnog ustavnog obiaja Ustav je temeljni pravni izvor ustavnog prava jer se u njemu nalazi preteit broj normi ustavnog prava. Ustav u materijalnom smislu obuhvaa sve pravne izvore ustavnog prava u odreenoj dravi. Ima ga svaka drava. Ustav u formalnom smislu je pisani opi pravni akt koji nosi naziv ustav, a koji obuhvaa preteit broj normi ustavnog prava odreene drave. Naziva se i kodificirani ustav. Pisani ustav je temeljni oblik u kojem se u raznim vrstama opih pravniha akata nalaze norme ustavnog prava. Nepisani ustav je sinonim za sustav ustavnih obiaja to postoje u odreenoj dravi. Dioba ustava u formalnom smislu prema nainu donoenja: 1. ustavna povelja ili oktroirani ustav formalno ustavnopravno jednostrani akt monarha kojim on samoograniuje svoju vlast, donosei ustav kojim dijeli vlast izmeu sebe i predstavnikog tijela (npr. francuski Ustav iz 1814., Ustav Kraljevine Jugoslavije iz 1931.) 2. ustavni pakt formalno ustavnopravno dvostrani akt monarha i naroda koji u njegovu donoenju sudjeluje preko predstavnikog tijela (npr. francuski Ustav iz 1791.) 3. narodni ustav formalno ustavnopravno jednostrani akt naroda kojeg on donosi i mijenja neposredno na ustavotvornom referendumu ili putem predstavnikog tijela (ustavotvorne skuptine ili redovitog zakonodavnog tijela) Dioba ustava u formalnom smislu s obzirom na pravnu snagu: 1. kruti ustav ustavi koji se mogu mijenjati samo na nain koji se razlikuje od naina donoenja i mijenjanja zakona, iz ega proizlazi da norme krutog ustava imaju nadzakonsku pravnu snagu i da zakoni i svi drugi pravni propisi moraju biti u skladu s normama krutog ustava 2. meki ustav ustavi koji se mogu mijenjati na isti nain na koji se mijenjaju zakoni (Velika Britanija nem ustav u formalnom smislu, u njoj je zakon pravno najvii izvor ustavnog prava, pa se moe rei da ona ima ustavno ureenje u mekom smislu) Dva razloga prihvaanja ideje o krutosti ustava: 1. budui da se u ustavu na jednom mjestu utvruju sva prava i slobode, on mora prema pravnoj snazi biti iznad zakona i svih drugih propisa u dravi 2. ustavom se ograniuju najvia dravna tijela, a preko njih i sustav dravne vlasti u cijelosti etiri stupnja krutosti ustava: 1. najvii stupanj krutosti ustava bio bi kad bi ustav sadravao opu zabranu da ga se mijenja, takav ustav bio bi vjean 2. zabranjuje se mijenjanje ustava u cijelosti, ali samo na odreeno vrijeme (npr. francuski Ustav iz 1791., na etiri godine) 3. zabranjuje se trajno mijenjanje nekih tono odreenih odredbi (npr. Ustav francuske V. republike iz 1958. zabranjuje reviziju njime utvrenog republikanskog oblika vladavine) 4. ne zabranjuje se mijenjanje ustava, ali se propisuje poseban postupak za mijenjanje ustava koji je razliit od naina donoenja i mijenjanja zakona Dva naina mijenjanja krutog ustava: 1. ustavotvorni referendum moe biti apsolutno obvezatan (ako se za svaku promjenu ustava referendum mora raspisati, npr. Ustav vicarske iz 1874.), relativno obvezatan (ako se raspisuje za mijenjanje samo nekih unaprijed u ustavu odreenih normi, npr. ustavi nekih

5

2.

drava SAD-a) i fakultativan (moe se raspisati za svaku izmjenu ustava, a ne mora ni za jednu, o emu odluuje predstavniko tijelo, a moe i predsjednik republike kao to je to npr. u Ustavu RH iz 1990.) odluka predstavnikog tijela ustavotvorne skuptine ili redovitog zakonodavnog tijela

Prikriveni referendum kad se primijeni sustav ustavotvorne skuptine za mijenjanje ustava, birai mogu, poznavajui stavove kandidata, u velikoj mjeri utjecati na sadraj ustavne revizije Dvije osnovne tehnike mijenjanja ustava: 1. tehnika Ustavnog zakona ustav se mijenja tako da se ukida onaj lanak kojeg se eli promijeniti i zamjenjuje ga se novim, ili se ustav dopunjuje na onom mjestu gdje dopuna sadrajno pripada, a ova tehnika prikladnija je u sluaju veeg broja izmjena 2. tehnika ustavnih amandmana prvobitni tekst ustava ostaje nepromijenjen, pa se pri svakoj izmjeni ili dopuni, na prvobitni tekst samo dodaju norme u obliku amandmana, a ova tehnika prikladnija je kad se ustav samo dopunjuje dodavanjem novih odredbi Revizija Ustava RH: 1. redovito zakonodavno tijelo o ustavotvornu inicijativu imaju 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora, predsjednik i vlada o odluku o tome hoe li se pristupiti izmjeni Ustava donosi Hrvatski sabor veinom glasova svih zastupnika o nacrt promjene Ustava utvruje Hrvatski sabor veinom glasova svih zastupnika o konanu odluku o izmjeni Ustava donosi Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika o promjenu Ustava proglaava Hrvatski sabor 2. fakultativni ustavotvorni referendum o odluku o raspisivanju referenduma o nekoj ustavnoj promjeni donosi Hrvatski sabor u skladu sa zakonom ako to zatrai 10% od ukupnog broja biraa u RH (po Ustavu RH iz 1990. nije se traio ovaj uvjet) ili predsjednik RH na prijedlog vlade i uz supotpis predsjednika vlade o odluuje se veinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da je pristupila veina od ukupnog broja biraa, a odluka donesena na referendumu je obvezatna Struktura ustava: - proslov ili preambula na poetku ustava, u tom se dijelu naznauje tko donosi ustav i u ije se ime ustav prihvaa, izlau se povijesni temelji ustava i drave za koju se donosi, navode se temeljna naela koja se u ustavu razrauju, ne sadri nikakve norme, pisan je sveanim stilom, a sadraj je opisan - aneksi posebni dodaci na koje se upuuje u normativnom dijelu, ima ih manji broj ustava - amandmani dodaci uz osnovni prvobitni tekst - normativni dio sadrajno obuhvaa sve temeljne norme ustavnog prava Vrste odredbi u ustavu: 1. temeljne, 2. o slobodama i pravima ovjeka i graanina, 3. o ustrojstvu dravne vlasti, 4. prijelazne, 5. zavrne Struktura Ustava RH: I. Izvorine osnove, II. Temeljne odredbe, III. Temeljne slobode i prava ovjeka i graanina, IV. Ustrojstvo dravne vlasti, V. Ustavni sud Republike Hrvatske, VI. Mjesna, lokalna i podruna (regionalna) samouprava, VII. Meunarodni odnosi, VIII. Promjena Ustava i IX. Zavrne odredbe ukupno 147 lanaka - Ustav RH iz 1990. 142 lanka, naslov: VI. Ustrojstvo samouprave i uprave, IX. Prijelazne i zavrne odredbe Izvorine osnove u Ustavu RH: - vie od uobiajenog ustavnog proslova, iako imaju deklaratorni izriaj, one imaju ustavnopravnu vanost kao i svi drugi dijelovi - uspostava Republike Hrvatske kao nacionalne drave hrvatskog naroda i drave pripadnika autohtonih nacionalnih manjina izvodi se iz tisuljetne nacionalne samobitnosti, te

6

dravnopravne misli i zbilje drave hrvatskog naroda od 7.st. do danas, u slijedu temeljnih povijesnih injenica koje o tome svjedoe Temeljna obiljeja Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava RH od 18.12.1997.: - zabrana udruivanja RH u saveze koje bi mogli dovesti do obnove jugoslavenske drave - dopuna Izvorinih osnova: unesen Ustav iz 1990. i pobjeda u Domovinskom ratu - promjena naziva Sabora Republike Hrvatske u Hrvatski dravni sabor - brisanje Prijelaznih i zavrnih odredbi, odnosno lanaka 140., 141. i 142.

II. POJAM I RAZVITAK USTAVNE VLADAVINEConstitutio pojam koji je u rimskom pravu oznaavao odreene znaajnije propise to su ih donosili vladari, a ticali su se uglavnom dravnog ustrojstva i ovlasti pojedinih dravnih dunosnika. Ustav je na prvom mjestu politiki, a te potom i pravni dokument. Ustavna vladavina je oblik ureenja politike zajednice u kojoj je vlast ograniena ustavom i pravom, te ideja odraava stari demokratski ideal non sub homine sed sub lege (ne treba se pokoravati drugim ljudima, ve zakonima). Konstitucionalizam je izraz koji obuhvaa skup politikih teorija kojima je zajedniko to zahtijevaju da javna vlast u obnaanju svojih funkcija mora potivati ogranienja i pravne postupke to ih ureuje ustav i zakon. Zakonodavno tijelo mora se pridravati ustava, a izvrna i sudbena vlast ustava i zakona. Podjela ustava prema Carlu Loewensteinu glede njihova ozbiljenja i odnosa prema ustavnoj vladavini: 1. normativni ustav onaj koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista je ozbiljen u ivotu, te usmjerava demokratski politiki proces u zemlji 2. nominalni ustav zadovoljava normativne zahtjeve ustavne vladavine, eli ga se provesti, ali iz odreenih razloga nije u cijelosti ozbiljen u ivotu 3. semantiki ustav ustav po znaenju rijei, bez obzira na svoje normativne znaajke nije uope primijenjen u ivotu glede bitnih pitanja ustavne vladavine, te slui iskljuivo prikrivanju zbiljskih odnosa i procesa u politikoj vlasti Prvi pisani ustavi: Ustav SAD-a 1787., francuski Ustav iz 1791., poljski Ustav iz 1791. rezultat su revolucija i izraz su nastojanja da se ideje zbog kojih je podignuta revolucija i promjene koje su postignute, utvrde i uine temeljem novog poretka u politikoj zajednici. Ustav diktature je dokument koji ne vodi rauna o ograniavanju vlasti, makar se naziva ustavom on to u svojoj biti nije jer povjerava obnaanje vlasti pojedincu ili skupini bez ogranienja, a istinski ustav uvijek tei demokratskoj vladavini. Teorija prirodnog prava je teorija o skupini prava koje ljudsko bie stie temeljem svog roenja, a koja je starija i nadreena dravnom pravu jer proizlazi iz samog prirodnog reda stvari. Osniva kole prirodnog prava je Hugo Grotius. Temeljem prirodnog prava graani imaju pravo sruiti vlast koja kri njihova prava.

Teorija drutvenog ugovora nastoji odgovoriti na pitanje kako i zbog ega je nastala drava kao javna vlast i koja je njezina priroda. Thomas Hobbes tvrdi da su ljudi prije nastanka drave ivjeli u ''ratu svih protiv svih'', a da bi mogli ivjeti u miru uspostavili su ''velikog Levijatana'', dravu, i svoja prirodna

7

prava prenijeli na suverena koji je duan drati se bojih zakona, te vladati tako da ''sredstva zla'', zakonito nasilje, koristi za dobre ciljeve. Teorija apsolutne vlasti istie da vlast mora biti iznad zakona, a takva shvaanja sluila su kao teorijsko opravdanje diktatura i autokracija. Ograniavanje vlasti diobom vlasti: Diobu vlasti isticali su John Locke i Montesquieu. Vjera u moralnost vladara nije dostatna, nego se treba provesti trodioba vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu i to tako da svaka od njih pazi i nastoji sprijeiti zadiranje druge vlasti u njezino podruje i djelokrug. Teoriji diobi vlasti, suprotstavljena je teorija demokratskog jedinstva vlasti. Reflection and choice uspostava politikog ustrojstva na razboritom izboru izmeu alternativa. Tri mogunosti uspostave ustavnog poretka: 1. sluajnost posebne zemljopisne, povijesne, kulturne i druge okolnosti koje su odredile ustavnost neke zemlje (npr. Velika Britanija) 2. nasilje unutarnji revolucionarni dogaaji, ili vanjski napadaj, kojima je nametnut odreeni ustav (npr. Francuska) 3. ustavni izbor svjesno stvaranje i ureenje sustava institucija ustavne vladavine (npr. SAD) Ustav SAD: - trinaest amerikih kolonija izborilo je svoju nezavisnost od britanske Krune revolucionarnim ratom za nezavisnost 1775.-1783. - kolonije su sazvale II. Kontinentalni kongres koji je 4.VII.1776. usvojio Deklaraciju nezavisnosti (autor Thomas Jefferson) u kojoj se u 27 paragrafa navode sve nepravde i krenja sloboda i prava koja je poinio britanski kralj i njegovi ministri nakon donoenja Deklaracije drave su poele donositi svoje ustave uspostavljajui republikanski oblik vladavine i jamei prava i slobode (Pennsylvania 1776., Massachusetts 1780.) - 1781., stupili su na snagu lanci o konfederaciji kao meudravni ugovor o prijateljskom savezu suverenih drava zajedniko tijelo saveza je Kongres u koji svaka drava alje svoju delegaciju i svaka ima po jedan glas, o najvanijim pitanjima odluuje se dvotreinskom veinom glasova svih drava Kongres bira Odbor drava kojeg ini po jedan zastupnik iz svake drave, a koji obavlja poslove kad Kongres nije u zasjedanju - 1786., Ustavna konvencija u Philadelphiji usvojila ustavni tekst (istaknuti autori: James Madison, Alexandar Hamilton i John Jay) karakteristike: dioba vlasti (Kongres-predsjedniksudovi i Vrhovni sud), sudbeni nadzor nad zakonodavnom i izvrnom granom vlasti, federalizam i lokalna samouprava - Virginia nacrt: federalizam, New Jersey nacrt: konfederalizam Veliki kompromis na prijedlog drave Connecticut: dvodomno zakonodavno tijelo (Zastupniki dom u koji graani biraju zastupnike i Senat u koji zakonodavno tijelo svake drave upuuje dva senatora) - 7 duih lanaka (zapravo odjeljaka), do danas 27 amandmana ukupno 85 odredbi - Thomas Woodrow Wilson se zalagao za prouavanje zbiljskih odnosa moi nasuprot ''ustavnim krasotama'' koje po njegovu shvaanju za te odnose nisu bitne - smjerovi koji danas dominiraju humanistikim znanostima u Americi: kola nove institucionalne analize, kola ustavnog izbora i ustavne politike ekonomije, smjer javnog izbora institucije smatraju temeljem odranja i napretka modernih drutava Britanski ustav: - 1215., Magna Carta Libertatum (Velika povelja slobode) utvruje vladareve obveze prema zemaljskim baronima, te im priznaje pravo na pobunu ako bi preuzete obveze bile prekrene - 1295., Model Parliament (Ogledni parlament) uz plemie i crkvene dostojanstvenike sudjeluju i graani, dva doma: Dom lordova i Donji dom - polovicom 17.st., pod Oliverom Cromwellom uinjen je pokuaj donoenja cjelovitog ustava (Instrument of Government) koji u uvjetima vojne diktature nije nikad proveden 1688., revolucionarni ratovi zavreni restauracijom, ''slavna revolucija'' - 1911., Zakon o parlamentu Dom lordova nema nikakve znakovitije politike uloge

8

tijekom 18.st., pojavljuje se Kabinet kao skup vladarevih pomonika-ministara, te prvi oblici preuzimanja politike odgovornosti Kabineta i Prvog ministra pred Parlamentom za odluke koje donose u ime vladara - tijekom 19.st., reforme izbornog zakonodavstva, irenje birakog prava, izvrna vlast prelazi na izabrani i odgovorni Kabinet - 1997., devolucijom (prijenosom ovlasti s Parlamenta) ojaana kotska autonomija i uspostavljena kotska regionalna skuptina - izvori britanskog ustavnog prava: o zakoni parlamenta (Statute Law) obuhvaa velik broj akata koji ureuju sustav dravnih tijela i njihove meusobne odnose (Bill of Rights iz 1689., The Act of Settlement iz 1701., Zakon o uniji sa kotskom iz 1706., Zakon o Parlamentu iz 1911. i 1949., Zakon o privremenom ureenju Sjeverne Irske iz 1972., Zakon o Europskoj zajednici iz 1972.), te odnose dravnih tijela i graana (Bill of Rights, The Habeas Corpus Act iz 1679., Zakon o javnom redu iz 1936., Zakon o pravosuu iz 1960.) o obiajna pravila, to jest sudske odluke o parlamentarni obiaji i pravila (Common Law) obiajnim pravom ureeni su primjerice suverenitet Parlamenta, prerogative monarha, politika odgovornost ministara, nezavisnost sudbene vlasti, formalni pojam zakona o ustavni obiaji (konvencije) pravila ponaanja ustavnih imbenika utvrena dugotrajnim ponavljanjem, ije se potivanje temelji na shvaanju o njihovoj obvezatnosti od strane onih na koja se ta pravila i odnose, ali gdje nema sudbene pravosudne niti druge pravne sankcije, nego je sankcija politike prirode o tumaenja znanstvenih autoriteta na podruju ustavnog prava A.V.Dicey, J.Bagehot, K.C.Wheare, Sir Ivor Jennings, Harold Laski, O.Hood Phillips Ustavnost u Francuskoj: - francuski ustavi: Ustav ograniene monarhije 1791., Montagnardski ustav 1793., direktorijalni ustav 1795., Ustav iz 1815., Ustav parlamentarne (orleanske) monarhije 1830., Ustav Tree Republike 1875., De Gaulleov ustav 1958. - Ustav Pete Republike iz 1958. uklonio dotadanju supremaciju legislative u francuskom parlamentarnom sustavu, kohabitacija (predsjednitvo dri pripadnik druge politike stranke od vlade) - dva razdoblja ustavnog razvitka Francuske (Maurice Duvergera): 1. razdoblje revolucionarnog udara 1789.-1799., u kojem se ubrzano nastoje pronai i uspostaviti nove institucije koje bi trebale znaiti potpun prekid sa starim reimom 2. razdoblje traenja kompromisa 1799.-1958., u kojem se gradi novi stabilizirani ustavnopravni sustav, konaan kompromis je Ustav iz 1958. koji je uspjeno pomirio zahtjeve za demokratskim nadzorom vlasti s potrebom ouvanja stabilnosti ustavnog poretka Ustavnost u socijalistikim zemljama: - Ustav ruske federacije (RSFSR) 1918., Ustav SSSR 1924. - ustav i ustavnost predstavljali su sredstva kojima se prikrivala zbilja jednostranake, ili pak osobne, diktature komunistikih partija i voa - teorija o demokratskom jedinstvu vlasti koncentrirane u skuptinama ili sovjetima - politika dominacija radnike klase - formalno izjanjavanje u prilog kandidata koju istie jedina politika stranka - Staljinski ustav iz 1936. primjer semantikog ustava - Ustav SFRJ iz 1974. predstavljao ideoloku tvorevinu koja je prikrivala koncentraciju vlasti u politikom vrhu Saveza komunista, poseban oblik federalizma s elementima konfederalizma Slobodarski pokreti: Maarska i Istona Njemaka 1956., ehoslovaka 1968., Hrvatska 1971. Doktrina ogranienog suvereniteta zemalja socijalistike zajednice Brenjev, sluila kao opravdanje sovjetskih vojnih intervencija Mihail Gorbaov 1985.-1991., reformator, priznao da je SSSR izgubio u trci u naoruavanju tijekom hladnog rata i da se nalazi na rubu propasti, politika glasnosti i perestroike

-

9

Barunaste revolucije pad komunistikih reima tijekom jeseni i zime 1989.: Istona Njemaka, ehoslovaka, Rumunjska, Maarska, Poljska, Bugarska, Albanija Ustavna revolucija oznaava htijenje da se ustavnim promjenama izvedu temeljne i potpune promjene cjelokupnog drutvenog sustava, Tri zadatka pred tvorcima ustava novih demokracija: 1. prijelaz iz kontrolirane planske u trinu ekonomiju 2. prijelaz iz jednopartijske vladavine u viestranaku demokraciju 3. prijelaz iz sustava arbitrarne i neograniene vlasti prema ustavnoj vladavini i pravnoj dravi Pretvorba trajat e od 15 do 25 godina, ovisno o sposobnostima pojedine zemlje. Ustavi novih demokracija: 1990. Maarska, 1991. Bugarska, Makedonija, Rumunjska, Slovenija, 1992. Estonija, Poljska, Slovaka, eka, Latvija, 1993. Rusija Uspostava demokratske vlasti u Hrvatskoj: - 1988., neuspjena ustavna reforma srpsko politiko vodstvo otvoreno poinje nasilnu akciju na ruenju federalnog sustava i destabilizaciji najprije autonomnih, zatim i federalnih jedinica - 1989., osnivanje prvih politikih udruga u SRH, jaanje reformskih struja unutar SKH - prosinac 1989., odluka o odravanju slobodnih viestranakih izbora - 15. veljae 1990., izborni zakon ''za jednokratnu uporabu'', svrha mu je bila omoguiti da prvi viestranaki izbori budu provedeni poteno i u miru, kako bi se, nakon donoenja novog ustava, mogli temeljitije pripremiti novi izbori Zakon o izboru odbornika i zastupnika, 1990.: - kandidiranje isticanje kandidata obavljeno je prikupljanjem potpisa graana koji imaju prebivalite na podruju izborne jedinice za koju se istie kandidat. Osoba za iju se kandidaturu davanjem svojeg potpisa na propisanom obrascu izjasni odreeni broj graana i koja prihvati kandidaturu, automatski postaje kandidat i njezino se ime unosi na glasaki listi. Kandidat, osim opeg birakog prava, mora imati prebivalite na podruju politike zajednice za iju se skuptinu kandidira. - zatita izbornog prava osigurana je: podnoenjem prigovora izbornim povjerenstvima (iji su predsjednici pravnici), kratkim rokovima u kojima se prigovori moraju rijeiti, te pravom priziva Okrunom sudu, odnosno Vrhovnom sudu RH. U sastavu izbornih povjerenstava niti jedna stranka ne moe imati vie od treine lanova. Osnovan je Republiki odbor za nadzor izbora pod predsjedanjem predsjednika Ustavnog suda Hrvatske, kojeg je inilo 7 istaknutih javnih osoba koje nisu smjele biti lanovima vodstva politikih stranaka. - utvrivanje izbornih rezultata sustav apsolutne veine u malim izbornim jedinicima s izborima koji se provode u 2 kruga. U prvom krugu, izabran je kandidat koji je dobio natpolovinu veinu glasova svih biraa koji su glasovali u izbornoj jedinici, pod uvjetom da broj glasova koji je dobio nije manji od treine biraa upisanih u biraki popis izborne jedinice. Ako nijedan od kandidata ne dobije takvu veinu, za 14 dana odrava se drugi krug izbora, u kojem se natjeu oni kandidati koji su u prvom krugu dobili najmanje 7% glasova biraa koji su pristupili izborima. U drugomkrugu, prema pravilu relativne veine, pobjeuje onaj kandidat koji je dobio najvie glasova. Ako bi dva ili vie kandidata dobili jednak broj glasova, izbori se u toj izbornoj jedinici ponavljaju. Donoenje Ustava RH od 22.prosinca 1990.: - srpanj 1990., amandmani na Ustav SRH iz 1974. promjena naziva, grba, zastave - 25. srpnja 1990., predsjednik Franjo Tuman podnio Saboru inicijativu za donoenje ustava - ''Politika i metodologijska polazita te politiko-pravna naela za izradu Ustava RH'': o Ustav RH mora slijediti pozitivnu hrvatsku dravno-pravnu tradiciju o povratak europskoj i oslonac na sjevernoameriku graansko-pravnu i ustavnu tradici o Ustav treba biti po mjeri obinog ovjeka-graanina i naroda o Ustav treba biti trajnije vrijednosti

10

-

-

Krki nacrt radna skupina koju je imenovala Komisija za ustavna pitanja Sabora, u sastavu eks, Sokol, Oluji, Valkovi radna skupina Ustavotvorne komisije koju je imenovalo Predsjednitvo, u sastavu Mratovi, Filipovi, Sokol, Smerdel, Beki konanu redakciju Prijedloga Ustava - Redakcijska skupina u sastavu Sokol, Tomac, eks RH - drava utemeljena na pukom suverenitetu i jednakim pravima svih graana Ustav RH Sabor je usvojio 21.prosinca 1990., a proglasio 22.prosinca 1990. ''boini ustav''

Politiki razvitak tijekom 1991.: - rujan 1990., Srbija rui savezni Ustav, ukidanjem autonomije Kosova i Vojvodine svojim novim Ustavom - travanj 1991., srpski blok u Predsjednitvu SFRJ odbija da na nain utvren Ustavom i Poslovnikom, izabere Stipu Mesia za predsjednika Predsjednitva SFRJ - Hrvatska nudi miran rasplet l.140. Ustava RH: RH ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor ne odlui drugaije Ustavnim zakonom za provedbu Ustava RH odgaa se primjena ustavnih odredbi o oruanim snagama, zastupanju RH u meunarodnim odnosima, te zakljuivanju meunarodnih ugovora - listopad 1990., Nacrt ugovora o savezu RH i Slovenija nude konfederaciju,Srbija i CG odbile - 21.veljae 1991., Sabor donosi Rezoluciju po kojoj se svi savezni zakoni koji nisu u suglasnosti s Ustavom RH oglaavuju nevaeim, zahtjev za postupkom mirnog razdruivanja - 25.travnja 1991., predsjednik RH pozvao graane na opi referendum o dva pitanja: suverena i nezavisna RH ili ostanak u federativnoj Jugoslaviji - 19.svibnja 1991.,odran referendum glasovalo 84,94% biraa, od kojih 93,94% za suverenost - 25.lipnja 1991., Sabor donosi Deklaraciju o proglaenju suverene i samostalne RH i Ustavnu odluku RH o suverenosti i samostalnosti - 8.srpnja 1991,Brijunska deklaracijaprihvaen moratorij od 3 mjeseca na provedbu tih odluka - 8.listopada 1991., Sabor usvojio Odluku o raskidanju svih dravnopravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadanju SFRJ Meunarodno priznanje RH: - rujan 1991., u Den Haagu poela s radom Konferencija o Jugoslaviji koja je imenovala Arbitrano povjerenstvo pod predsjedanjem Roberta Badintera - 10. prosinca 1991., Arbitrano povjerenstvo konstatiralo da je SFRJ u procesu raspadanja, da republike trebaju rijeiti probleme sukcesije koji proizlaze iz tog procesa, da republike koje to ele mogu zajedniki djelovati na stvaranju nove asocijacije - 16. prosinca 1991., Vijee ministara Europske zajednice objavilo dokument Smjernice za priznavanje novih drava u Istonoj Europi i Sovjetskom Savezu, kojim je utvrdilo niz kriterija kao uvjete za priznanja novih drava - 15. sijenja 1992., uslijedilo meunarodno priznanje RH temeljem odluke zemalja lanica EZ

11

III. SLOBODE I PRAVA OVJEKA I GRAANINAAmerika deklaracija nezavisnosti iz 1776. obrazlae temeljni credo svojih donositelja ''samorazumljivim istinama'': svi su ljudi jednaki, pripadaju im njihova neotuiva prava (na ivot, slobodu i traganje za sreom), pravo je graana promijeniti ili napustiti nepravednu vlast i uspostaviti novu vlast... Francuska Deklaracija o pravima ovjeka iz 1789. proglaena je sastavnim dijelom francuskog Ustava iz 1791., a u njoj se u 17 lanaka nabrajaju klasina prava ovjeka i graanina: pravo na slobodu, jednakost, vlasnitvo, sigurnost, slobodu razmjene misli, presumpciju nedunosti... Negativna prava su usmjerena na zatitu privatne sfere pojedinca od djelovanja dravne vlasti. Pozitivna prava znae dunost drave da pojedincima osigura odreenu sigurnost ili ostvarivanje odreenih interesa, unose se u ustave poetkom 20.st. i temelj su koncepcije socijalne drave. Socijalna drava nastoji osigurati svim svojim graanima odreeni stupanj socijalne sigurnosti, a osobito skrbi o razliitim skupinama svojih slabijih, invalidnih i na drugi nain hendikepiranih lanova. Weimarski Ustav iz 1919. pravo na rad, sloboda rada. Ustav SSSR iz 1977. pravo na odmor, na zdravstvenu zatitu, na uzdravanje u starosti Ustav SFRJ iz 1974. pravo na samoupravljanje, na kolovanje, na stan Problem tih irokih jamstava je to ona najee ostaju samo deklaracija. Ona su uvijek lex imperfecta, nepotpuni pravni propis, za iju realizaciju ne postoji pravom predviena sankcija. Prava treeg narataja prava utemeljena na svijesti o potrebi zatite ovjekova okolia, prava neroenih ljudi, pa ak i prava drugih bia, tj. ivotinja i biljnih vrsta na zatitu od ugroavanja njihova opstanka.

12

Prava etvrtog narataja nova prava iji je sadraj jo dosta neodreen: pravo na mir, pravo na razvitak, pravo na zajedniko naslijee, pravo na humanitarnu pomo i dr. Four Freedoms Adress etiri temeljne slobode ije je ozbiljenje cilj naprednog ovjeanstva, prema F. D. Rooseveltu: sloboda govora, sloboda vjerovanja, sloboda od straha i sloboda od oskudice. Meunarodni dokumenti o ljudskim pravima: - Opa deklaracija o ljudskim pravima 10. prosinca 1949., Opa skuptina OUN - Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, 1966. - Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 1966. - meunarodne konvencije OUN o: sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida, o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, o pravima djeteta, o politikim pravim ena i dr. - Amerika konvencija o ljudskim pravima, 1969. - Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,1950. RH ratificirala 1997. - protokoli uz EKLJP - Europska socijalna povelja, 1961. - Europska konvencija o sprjeavanju muenja, neovjenog ili poniiavajueg postupanja i kanjavanja, 1957. - Europska okvirna konvencija o zatiti nacionalnih manjina RH ratificirala 1997. - Europska povelja o lokalnoj samoupravi RH ratificirala 1997. Europski sustav zatite prava pojedinca: 1. dunost izvjeivanja posebnih tijela za provedbu pojedinih konvencija, njihove preporuke vladama drava lanica, mogunost da putem posebnoh izvjestitelja izravno utvrde stanje u pojedinoj zemlji 2. prituba drave protiv druge drave 3. pravo pojedinca da se obrati Europskoj komisiji za prava ovjeka i preko nje Europskom sudu za prava ovjeka u Strassbourgu Slobode i prava ovjeka i graanina u Ustavu RH podijeljene su u tri odjeljka: 1. Zajednike odredbe, 2. Osobne i politike slobode i prava, 3. Gospodarska, socijalna i kulturna prava. Zajednike odredbe o slobodama i pravima: 1. najvie vrednote ustavnog poretka RH l. 3 2. zabrana diskriminacije ljudi i graana u koritenju pravima i slobodama l.14 o odnosi se i na strance na podruju RH, preciznije odreuje l. 26 3. ustavna jamstva nacionalne ravnopravnosti o ustav: proslov, l. 15, 12, 39, 17, 82 o Ustavni zakon o pravima manjina: ureuje kulturnu autonomiju i sudjelovanje zastupnika manjina u predstavnikim i drugim tijelima vlasti i lokalne samouprave o kolektivna prava prava koja pripadaju lanovima odreenih zajednica u cijelosti 4. granice koritenja slobodama i pravima l.16, 50 o u angloamerikoj pravnoj tradiciji utvrivanje tih granica preputa se neovisnom sudstvu koje svojim odlukama sa snagom precedenata, reagira na pojedine sluajeve iz prakse o u europskoj pravnoj tradiciji nagalava se vanost zakona kao opih pravila kojima se utvruju kriteriji za utvrivanje granica koritenja pojedinih sloboda i prava 5. ogranienja sloboda i prava u situacijama nude o pravo dravne nude i izvanredne mjere odreene teke situacije (rat, terorizam, velike prirodne katastrofe) mogu zahtijevati iznimna ogranienja ustavom zajamenih sloboda i prava na neodreeno vrijeme, dok pogibelj ne bude uklonjena o implied powers teorija o ''ukljuenim ovlastima'' koje se razumijevaju u iznimnim stanjima, makar ne bile izrijekom u Ustavu spomenute o ustav krize ima ga svaka demokratska zemlja u priuvi, treba joj sluiti za preivljavanje i ouvanje demokracije u najteim prilikama, nije formalno proklamiran o ustav RH l. 17, l. 100 6. osobna odgovornost za povrede slobode i prava l. 20

13

7.

naelo primijenjeno i pri osnivanju meunarodnog suda za ratne zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije, u Den Haagu 1993. pravo albe i kontrola zakonitosti l. 18, 19 o

Osobne slobode i prava: 1. temeljne odredbe pravo na ivot, slobodu i integritet osobnosti, l. 21, 22, 23 2. prava uhienih i osuenih osoba o presumpcija nedunosti l. 28 o uhienje l. 24, 25. o jamstvo znai polaganje sudski utvrenog novanog iznosa, kojeg osumnjieni gubi ako se ne odazove pozivu suda o prava osumnjienog ili okrivljenog l. 29 o prava posljedice osude l. 30 o naelo zakonitosti u kaznenim stvarima l. 31 3. osobna prava o jamstvo osobnog ivota, ugleda i asti l. 35 o sloboda kretanja l. 32 o pravo utoita l. 33 o nepovredivost doma l. 34 o tajnost dopisivanja l. 36 o osobni podaci l. 37 o sloboda miljenja l. 38 o sloboda vjeroispovijedi l. 40, 41 Politika prava i slobode: 1. sloboda udruivanja l. 43 o temelj je politikog sustava utmeljenog na priznavanju pluralizma interesa 2. politike stranke l. 6 3. jednaka dostupnost javnih slubi l. 44 o merrit system kriterij strunosti i zasluga, nasuprot sustavu plijena (spoil system) 4. pravo na javno okupljanje l. 42 5. birako pravo l. 45 6. pravo peticije l. 46 7. dunost obrane Republike l. 47 Gospodarska prava: 1. pravo vlasnitva l. 48 o problem privatizacije pretvorba drutvenih poduzea o problem reprivatizacije vraanje imovine oduzete revolucionarnim mjerama zahvata u vlasnike odnose njihovim prijanjim vlasnicima, odnosno nasljednicima 2. poduzetnitvo i trite l. 49 3. izvlatenje l. 50 4. porezni sustav l. 51 5. dobra od interesa za Republiku l. 52 Socijalna prava: 1. pravo na rad i sloboda rada l. 54 2. pravedna naknada za rad i uvjeti rada l. 55 3. socijalna sigurnost l. 56, 57, 58 o kolektivni ugovor meusobno zakljuuju sindikalna organizacija, kao zastupnik zaposlenih u odreenim privrednim granama, te organizacija poslodavaca, a njime se ureuju konkretna prava i uvjeti rada u okvirima odreenim zakonom 4. sindikalno organiziranje i pravo na trajk l. 59, 60 5. ustavnopravna zatita obitelji l. 61, 62, 63, 64 Kulturna prava: 1. pravo na kolovanje l. 65, 66 2. autonomija sveuilita l. 67 3. sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva l. 68

14

Ekoloka prava l. 69 Meunarodni instrumenti zatite ljudskih prava i domae pravo l. 140 - pristupanjem pojedinom meunarodnom paktu kojim se ureuju slobode i prava ovjeka, u Republici e na snagu stupiti odredbe tog pakta, pa i u sluaju kad bi zakonska regulacija na odreenom podruju bila razliita od tih odredbi

IV. NADZOR USTAVNOSTI I ZAKONITOSTIVladavina prava u politikom smislu objedinjava u sebi niz naela ustavne vladavine, prema kojima su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ogranienjima uspostavljenim pravnim poretkom u dravi, pod politikim nadzorom predstavnikih tijela, na temelju mandata dobivenog od naroda, to osigurava, pruanjem zatite, nezavisno sudstvo u primjerenom i zakonom propisanom postupku u kojem je osigurano potivanje prava ovjeka. Vladavina prava u pravnom smislu zahtijeva strogo pridravanja ustava i zakona od strane svih dravnih tijela i pojedinih dunosnika, kao i od samih graana. Pravna drava je koncepcija koja svoje teite stavlja na nadzakonsku snagu ustavnopravnih normi i hijerarhiju koja iz nje slijedi, nastala je u njemakoj pravnoj teoriji 19.st. Zajedniko svojstvo koncepcije vladavine prava i pravne drave je zabrana svake arbitrarnosti (samovolje) pri odluivanju i postupanju svih dravnih tijela, koja mogu intervenirati u odnose meu ljudima jedino putem zakona, odnosno na temelju ovlasti dobivenih zakonom. Naelo ustavnosti zahtijeva: 1. da se zakoni donose u skladu s razdiobom ovlasti utvrenom ustavom 2. da zakonodavac pri donoenju zakona strogo potuje za to ustavom predvien postupak 3. da zakoni i drugi propisi sadrajno budu u skladu s odredbama ustava Dvije formalno-pravne pretpostavke nadzakonske snage ustavnih normi:

15

1. 2.

poloaj donositelja ustavnopravnih normi znaajke posebnog postupka njihova donoenja i izmjene, koji je sloeniji od postupka donoenja obinih zakona

Naelo ustavnosti u Ustavu RH l. 5 - graaninu je naelno doputeno initi sve to nije zabranjeno Ustavom ili na Ustavu utemeljenom pravnom propisu, dok se dravna tijela mogu kretati jedino u okvirima koji su zakonom doputeni Enoncijacija zakonitosti je izriita ovlast zakonodavca koju da je ustav na temelju koje se zakonom razrauju odredbe ustava, a esto i nain koritenja Ustavom zajamenih sloboda i prava. Naelo zakonitosti: 1. glede opih pravnih akata ili propisa: o zahtijeva da propisi budu u suglasnosti s opim pravnim aktima vee pravne snage, te da se zasnivaju na zakonu suglasnost u formalnom i materijalnom smislu o poseban poloaj propisa koji donose tijela lokalne samouprave u podruju lokalnih poslova zahtijeva se da ti podzakonski propisi ne budu u suprotnosti sa zakonom 2. glede pojedinanih pravnih akata: o zahtijeva da se oni donose na temelju i u sklopu zakonskih ovlasti i nadlenosti, te da u pogledu oblika, kao i sadrajno budu u suglasnosti sa zakonom Formalna neustavnost zakona javlja se kad zakonodavac ne potiva ustavom predvieni postupak donoenja zakona, ili pak kad bi prekrio odredbe o obliku u kojem se donose zakoni. est sluajeva formalne neustavnosti zakona: 1. kad bi akt pod nazivom ''zakon'' donijelo tijelo koje za to nije ustavom ovlateno 2. kad bi zakonodavno tijelo postupilo na temelju prijedloga neovlatenog podnositelja o l. 84, pravo predlagati zakone 3. kad bi se proveo hitni ili skraeni zakonodavni postupak, a za to ne postoji ustavna ovlast o Ustav ne predvia hitni zakonodavni postupak, ali je on uveden Poslovnikom Sabora 4. nepotivanje odredbe o posebnoj veini potrebnoj za usvajanje zakona 5. nepotivanje ustavne odredbe o proglaavanju zakona o l. 88, pravo promulgacije 6. nepotivanje ustavne odredbe o objavljivanju zakona o l. 89, publikacija Materijalna neustavnost zakona sluaj je kad zakon svojim odredbama sadrajno proturijei odredbama ustava. Sluajevi materijalne povrede ustavnosti zakona: 1. retroaktivnost (povratno djelovanje) zakona znai primjenu odredbi zakona unatrag na situacije koje su nastale dok zakon nije postojao o iznimno dopustiva, l. 89 o u nekim podrujima apsolutno nedopustiva, l. 31 2. sadrajna neusklaenost odredbi zakona s odredbama ustava o ureivanje contra constitutionem neposredna suprotnost o ureivanje praeter constitutionem ureivanje suprotno smislu ustavnih odredbi Opinio iuris je internalizirana drutvena norma prema kojoj se vlast mora pokoravati ustavu i zakonu. Sustav nadzora nad ostvarivanjem ustavnosti i zakonitosti u cjelini obuhvaa: 1. nadzor ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa o nadzor ustavnosti zakona tipina sudska funkcija jer se sastoji u usporedbi sadraja pravnih propisa razliite pravne snage i izricanju sankcije u sluaju utvrene nesuglasnosti meu njima (SAD pravo svih sudova pod nadzorom Vrhovnog suda, Velika Britanija nema, vicarska Vrhovni sud za zakone koje donose skuptine u kantonima, socijalistike drave politika tijela, EU Ustavni sud)

16

o nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa povjerava se takoersudovima, a tamo gdje postoje i ustavnim sudovima angloamerika pravna tradicija redoviti sudovi u sklopu opeg sudbenog nadzora nad primjenom zakona (judicial review) EU pravo redovitih i drugih sudova da pri rjeavanju sporova ispitaju zakonitost podzakonskih akata, te ako ih smatraju nezakonitim izuzeti ih od primjene i neposredno primijeniti zakonske odredbe-iznimka nezakonitosti instancijski nadzor od strane viih dravnih tijela u odnosu na propise koje u sklopu svojih ovlasti donose nia tijela u hijerarhiji (npr. Vlada nadzire akte tijela dravne uprave) nadzor zakonitosti pojedinanih pravnih akata kao to su sudska odluka, rjeenje upravnog tijela, ili drugog tijela koje obnaa javne ovlasti, osigurava se putem pravnih lijekova u postupku pred tijelima drugog stupnja, odnosno u upravnom sporu o zakonitosti konanog upravnog akta (u RH se vodi pred Upravnim sudom) nadzor ustavnosti pojedinanih pravnih akata glede zatite temeljnih ustavom zajamenih sloboda i prava graana u povodu ustavne tube, nakon to su iscrpljena sva redovita i izvanredna pravna sredstva, vodi se pred Ustavnim sudom

2.

3.

Posredno (akcesorno) odluivanje o ustavnosti zakona javlja se kao prethodno pitanje koje treba rijeiti kako bi se mogao rijeiti sam predmet sudbenog spora, pri emu odluka suda ima uinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon izuzima od primjene (djeluje samo inter partes). Neposredno (apstraktno) odluivanje o ustavnosti zakona je odluivanje kad pitanje sukladnosti zakona s ustavom predstavlja samu bit spora koji sud mora rijeiti, bez obzira na bilo kakav konkretni sluaj, radi se o ustavnom sporu, odluka suda ima djelovanje erga omnes (prema svima). Dvije vrste pravnih posljedica odluka o neustavnosti zakona: 1. ukidanje pravnih propisa djeluje samo pro futuro (ex nunc), od trenutka donoenja odluke kojom se propis ukida, te ne dira u ranije nastale pravne posljedice 2. ponitavanje pravnih propisa djeluje retroaktivno (ex tunc), od trenutka samog donoenja osporenog akta koji kao da nije niti donesen pa bi trebalo sanirati sve posljedice do kojih je doveo Nadzor ustavnosti zakona: 1. prethodni njime se sprjeava primjena neustavnog zakona i nastupanje tetnih posljedica po slobode i prava graana uzrokovanih takvom primjenom (npr. Ustav Republike Irske 1937., francuski Ustav iz 1958., Ustav Rumunjske iz 1991.) 2. naknadni provodi se tek nakon to je zakon objavljen i stupio na snagu (npr. URH 1990.) 3. mjeoviti sustav prethodnog i naknadnog nadzora npr. Ustav Portugala 1976., URH 2001. Ameriki sustav nadzora ustavnosti i zakonitosti: 1. sredstva koja se koriste u obavljanju sudbenog nadzora : o writ of mandamus (Mi nalaemo!) obvezatni sudski nalog niem sudu ili tijelu dravne vlasti ili javnoj korporaciji, kojim se ispravlja greka u postupanju i primjeni prava, odnosno rjeava se negativni sukob djelokruga o writ of prohibition (zabrana) niem sudu zabranjuje se uzurpacija ovlasti nekog drugog tijela ili suda, odnosno rjeava se pozitivni sukob djelokruga o writ of certiorari (pojanjenje) pravo vieg suda preuzeti sluaj iz djelokruga nieg suda u svrhu nadzora nad postupanjem i primjenom prava o quo waranto (kojim pravom) zabranjuje se svako neovlateno obavljanje javnih dunosti o respondeat superior (odgovara gospodar) pravni temelj zahtjeva pojedinca za naknadu od drave za postupanje njezinih slubenika 2. pravo federalnih sudova na nadzor ustavnosti zakona o nije izrijekom predvieno Ustavom, ve je utemeljeno na tumaenju Ustava od strane Vrhovnog suda

17

o Marbury vs. Madison iz 1803. ako se ustavna i zakonska odredba odnose na isti3. sluaj to ga sud mora rijeiti, dunost je suda ocijeniti je li zakon u suglasnosti s Ustavom temeljne znaajke amerikog sustava nadzora ustavnosti zakona: o sud se u ispitivanju ustavnosti zakona nikada ne uputa po slubenoj dunosti, ve samo na zahtjev jedne od stranaka o uinak odluke suda odnosi se samo na konkretan sudski sluaj o odluka nije formalno obvezatna za druge sudove, pa niti za sam sud koji ju je donio, te on u svakom slijedeem istovrsnom sluaju ponovno ispituje ustavnost zakona sud e se strogo pridravati miljenja vieg suda jer mora voditi rauna o tome da bi predmet mogao dospjeti pred vii sud, koji se prema pravilu stare decidis, pridrava svog naelnog stava sve dok ga ne izmijeni o odluka Vrhovnog suda moe biti obesnaena ako Kongres donese ustavni amandman npr. amandmani 13., 14. i 15. protiv rasne nejednakosti doneseni su nasuprot shvaanju Vrhovnog suda iz 1854. (Dred Scott Case) prema kojem crnci nemaju dravljanskih prava naelo konica i ravnotea (checks and balances) u odnosima izmeu vrhovnih dravnih tijela, te grana vlasti dvije doktrine kojih se Vrhovni sud mora pridravati: o doktrina o samoograniavanju suda (self-constraint) - prema kojoj su suci duni paziti da ne prekorae granicu sudske funkcije o doktrina o politikim pitanjima prema kojoj je sud duan izbjei svaku intervenciju na podruju politike i strogo se ograniiti na pitanje primjene prava

4.

Ustavni sud je dravno tijelo visokog autoriteta ija je prvenstvena zadaa nadzor nad ustavnou zakona. Prema Hansu Kelsenu ustavni sud mora biti nezavisan od svake druge dravne vlasti. Ustavni suci imaju zajamenu stabilnost svog poloaja, te su glede odgovornosti nezavisni od parlamenta, vlade i sudbenih vlasti. O neustavnosti zakona ustavni sud odluuje apstraktno. Djelokrug ustavnog suda: 1. nadzor ustavnosti zakona 2. nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa 3. odluuju u sporovima o pravima i dunostima najviih tijela dravne vlasti 4. rjeavaju sporove o ustavnim pravima meu dravama lanicama federacije 5. nadziru zakonitost provedbe izbora, referenduma, narodnih inicijativa ili narodnog veta 6. sude za povredu ustava visokim dravnim dunosnicima 7. u povodu ustavne tube pruaju zatitu sloboda i prava ovjeka i graanina 8. donose interpretativne odluketumaenja Ustava i zakona, na zahtjev najviih dravnih tijela Povijesni razvitak institucije ustavnog suda: - prvi nacrt pripisuje se Sieyesu, a u pravnoj doktrini 19.st. zalagali su se Jellinek i Merkl - prvi put uspostavljen Ustavom Republike Austrije iz 1920. europski model - francuski Ustav iz 1958. Ustavno vijee, prethodni nadzor ustavnosti - od socijalistikih zemalja prva je uvela SFRJ po Ustavu iz 1963. Ustavni sud Republike Austrije: 1. sastav i ustrojstvo o predsjednik, potpredsjednik, 12 lanova, 6 dopunskih lanova, koje iz reda sudaca, javnih dunosnika i sveuilinih profesora prava, imenuje predsjednik Republike na prijedlog savezne Vlade (predsjednik, potpredsjednik, 6+3) i Parlamenta (6+3) o ustavni suci biraju se bez ogranienja mandata, do 70 g. o raspravlja i odluuje u plenumu uz propisan kvorum od 8 lanova, za manje vane odluke samo 4 lana, naelno javne rasprave 2. djelokrug o odluuje o ustavnosti saveznih i zemaljskih zakona, o ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa o ispituje ustavnost meunarodnih ugovora o odluuje o ustavnoj tubi

18

o o

odluuje o sukobima djelokruga

o nadzire zakonitost provedbe izbora, referenduma i narodne inicijativesudi dravnim dunosnicima na temelju kaznene optube koju podnosi Parlament o odluuje o financijskim zahtjevima protiv savezne drave, zemalja ili lokalnih samouprava kad ne postoji drugi put pravne zatite o odluuje o sukladnosti ustavnog amandmana s Ustavom pravni uinak odluka o neustavnosti o ukidanje cijelog akta ili njegovih pojedinih odredbi ex nunc, ali moe i od nekog kasnijeg datuma u roku od jedne godine od objavljivanja o ovlaten odluivati i o ustavnosti zakona koji vie nisu na snazi o meunarodni ugovor sud ne moe ukinuti

3.

Ustavni sud Savezne Republike Njemake: 1. sastav i ustrojstvo o 2 vijea u koje Parlament bira 16 sudaca (6 iz reda sudaca, ostali istaknuti pravnici), predsjednika i potpredsjednika, uvjet je najmanje 40.g. starosti o mandat je 12 g., ali prestaju kad sudac navri 68 g., nema ponovnog izbora o vijea su odvojena i ovlasti podijeljene o u pitanjima financiranja i unutarnje uprave, neovisan od vlade i ministarstava 2. djelokrug o odluuje o ustavnosti saveznih i zemaljskih zakona ustavnu albu moe podnijeti svatko ija su prava ugrena odredbama pojedinog zakona, odluka o neustavnosti djeluje ex tunc, neustavan zakon se ponitava o nadzire djelovanje politikih stranaka o odluuje o optubi protiv predsjednika, parlamentarnih dunosnika i sudaca o odluuje o sukobima djelokruga o nadzire zakonitost izbora i referenduma, kao drugostupanjsko tijelo, u povodu pritubi na prvostupanjske odluke Narodnog vijee o titi ustavom zajamene slobode i prava ovjeka i graanina u postupcima u povodu ustavne albe o tumai Ustav, kad se pojavi pitanje je li neki meunarodni ugovor dio njemakog domaeg prava, ili kad ustavni sud neke od zemalja hoe odstupiti od ranijeg pravnog stajalita Saveznog ustavnog suda Izvori prava za Ustavni sud RH: Ustav RH, Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH (1999.), Poslovnik Sastav Ustavnog suda RH: - 13 sudaca (prije 11) koje iz reda istaknutih pravnika (sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora) bira Sabor na vrijeme od 8 godina, bez ogranienja ponovnog izbora - uvjeti: hrvatski dravljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 g. radnog iskustva, istaknuo u struci znanstvenim ili strunim radom ili javnim djelovanjem, ne smije pripadati nijednoj politikoj stranci niti obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu dunost - suci izmeu sebe biraju predsjednika suda na rok od 4 godine Djelokrug Ustavnog suda RH l. 128 Ustava RH Stabilnost poloaja suca Ustavnog suda RH l. 127 URH, l. 11, 12, 13 UZUS Imunitet suca Ustavnog suda RH: 1. imunitet neodgovornosti sudac ne moe biti pozvan na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu, materijalnopravni imunitet 2. imunitet nepovredivosti sudac ne moe biti uhien niti se protiv njega moe pokrenitu kazneni postupak bez odobrenje Ustavnog suda, postupovnopravni imunitet o iznimka kad je sudac izravno zateen u injenju teeg kaznenog djela za koje je zaprijeena kazna vea od 5 godina zatvora, moe ga se pritvoriti uz obvezu da se odmah obavijesti Ustavni sud Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom RH:

19

1. svatko ima pravo predloiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona ili ocjenu2. 3. 4. ustavnosti i zakonitosti drugog propisa ali takva inicijativa ne obvezuje Ustavni sud koji e sam odluiti o tom hoe li u povodu prijedloga pokrenuti postupak Ustavni sud moe sam pokrenuti postupak na zahtjev tijela ovlatenih za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti, US je duan pokrenuti i provesti postupak,te donijeti odlukuzahtjev mogu podnijeti:l.35-36 UZUS sudovi u postupku l.37 , 38 UZUS

Postupak Ustavnog suda l. 17-34 UZUS Akti Ustavnog suda: 1. odluke donose se o meritumu stvari o kojoj se sud izjanjava 2. rjeenja donose se u svim ostalim sluajevima Ukidanje i ponitavanje propisa i njihove pravne posljedice - l. 55-61 UZUS Ustavna tuba l. 62-80 UZUS Sukobi djelokruga: 1. pozitivni sukob djelokruga kada dva ili vie dravnih tijela smatraju da su ovlatena odluiti u odreenoj stvari 2. negativni sukob djelokruga kada odreena dravna tijela smatraju da nisu ovlatena odluiti u odreenoj stvari - rjeavanje sukoba djelokruga l. 81, 82 UZUS Odgovornost predsjednika Republike l. 104 URH, l. 83, 84 UZUS Nadzor nad ustavnou programa i djelovanja politikih stranaka l. 6, 39 URH, l. 85, 86 UZUS Izborni sporovi l. 87-96 UZUS Vladavina sudaca smatra s velikom prijetnjom demokraciji, do nje moe doi jer ustavni sudovi odluuju o pitanjima velikog pol. znaenja i ostvaruju pol. utjecaj, a istodobno nisu nikome odgovorni. Pet naina pozitivnog politikog utjecaja ustavnog suda: 1. titi prava oporbe i olakava joj da vladajuu veinu zadrava u granicama ustavnih ovlasti 2. tite prava manjina i time nadoknauju njihovu slabu zastupljenost u pol. odluujuim tijelima 3. pridonose racionalizaciji procesa odluivanja 4. djeluje kao zatitnik ustavnih naela o odgovornosti izvrne vlasti 5. pridonosi jaanju pravne svijesti graana i primjeni ustavnih naela u zakonodavstvu i ivotu Puki pravobranitelj zasebna institucija izvansudbene zatite sloboda i prava ovjeka i graanina, zajamenih Ustavom i meunarodnim ugovorima koji su na snazi u RH djeluje na temelju pritubi, koje mu ima pravo uputiti svaki graanin, ili na vlastiti poticaj njegove intervencije nemaju obvezatno obiljeje, ve samo znaenje upozorenja, prijedloga i savjeta korijeni ove institucije su u klasinoj skandinavskoj instituciji justitiae ombudsman (parlamentarni povjerenik za zatitu prava graana pred dravnom upravom i drugim vlastima, prvi put uspostavljen vedskim Ustavom 1809.) naela postupanja pukog pravobranitelja mogla bi se odrediti: (1) neovisnost i samostalnost u djelovanju,(2)potivanje ustavnosti i zakonitosti,(3)pravednost i moralnost,(4)neformalnost postupanja, (5)mogunost preventivnog djelovanja actio popularis je ope pravo pritube pukom pravobranitelju

20

V. TEMELJI DRAVNE VLASTITri razine pojma suverenitet: 1. puki suverenitet (dravljanski ili graanski) znai da sva vlast u dravi proizlazi iz naroda i pripada narodu 2. suverenitet drave najvia vlast prema unutra i nezavisna prema vani 3. nacionalni suverenitet pravo naroda na samoodreenje do otcjepljenja Pojam suvereniteta u feudalnoj dravi: - odreuje se negativno kao vlast koja nije nikome podreena, oblikovan je u feudalnoj dravi u trenutku kad kralj podvrgava pod svoju vlast do tada vie manje neovisne feudalce Teokratska teorija: - polazi od pretpostavke da je svaka vlast boanskog podrijetla, Bog nije stvorio samo vlast kao takvu, nego je i odredio njezine nositelje slubena teorija franc.apsolutne monarhije 16-18st. Koncepcija posrednog boanskog prava: - demokratska varijanta teokratske teorije vlast posredovanjem boanske volje pripada narodu koji njezino obnaanje povjerava pojedincu ili skupini ljudi sv. Toma Akvinski Jean Bodin, u djelu est knjiga o republici, odredio je pojam suvereniteta u suvremenom smislu rijei suverenitet je najvia, apsolutna i trajna vlast koju obiljeava: nezavisnost, vrhovnitvo, pravna neogranienost posredno istaknuo nedjeljivost kao jedno od temeljnih obiljeja. Phillipe Pot narod je davatelj vlasti. kola prirodnog prava: - narod se svog suvereniteta moe odrei u korist jedne ili vie osoba, suverenitet je otuiv i prenosiv Hugo Grotius Koncepcija o drutvenom ugovoru: - prije svakog organiziranog drutva postoji prirodno stanje u kojem svaki pojedinac uiva potpunu slobodu te se ne mora nikome pokoravati - to je prirodno stanje prestalo kad su ljudi sklopili drutveni ugovor kojim su oblikovali sustav vlasti i dravu ija je volja nad pojedinanim voljama - John Locke, Thomas Hobbes Koncepcija narodnog suvereniteta J.J. Rousseaua: - narodni suverenitet je nedjeljiv i neotuiv, narod u cjelini mora sam donositi zakone, odnosno sve ope propise ideja potpune neposredne demokracije u zakonodavstvu - dvije pretpostavke: (1) za demokratski oblik vladavine najprihvatljivija je teritorijalno i brojem stanovnika mala drava, (2) opa se volja moe valjano ostvarivati donoenjem malog broja saetih i jednostavnih zakona Koncepcija podijeljenog (pukog) suvereniteta suverenitet je podijeljen izmeu pojedinaca koji ine narod, pa je svaki od njih nositelj jednog njegovog dijela. Koncepcija nedjeljivog (nacionalnog) suvereniteta suverenitet pripada samo narodu kao nedjeljivoj cjelini, a pod pojmom narod smatra se neprekinuti niz prolih, sadanjih i buduih narataja. Dva temeljna naina ostvarivanja narodnog suvereniteta: 1. posredno odluivanje o narod bira svoje predstavnike preko kojih e posredno obnaati vlast o posredna demokracija ili predstavnika vladavina 2. neposredno odluivanje o narod neposredno obnaa dunosti vlasti o neposredna demokracija

21

Oblikovanje sustava predsjednike vladavine: - postupnim jaanjem parlamentarizma, napose u VB u 17. i 18.st Ch. L. Montesquieu u ''O duhu zakona'': - obrazlagao nunost primjene predstavnike vladavine - sloboda je pravo initi sve to zakoni doputaju - politika sloboda je osobna i pravna sigurnost i potivanje naela zakonitosti i pravne drave - 2 argumenta u prilog predstavnike vladavine: (1) primjena neposredne demokracije nemogua je u velikim dravama, (2) narod je nesposoban donositi zakone Predstavniki ili slobodni mandat takav odnos izmeu biraa i njihovih zastupnika po kojem su zastupnici u svom djelovanju neovisni o stavu biraa koji su ih izabrali, pa ih zato birai ne mogu ni opozvati, zastupnici zastupaju cijeli narod. Recall sustav u pojedinim dravicama SAD, prije isteka zastupnikog mandata, kao i mandata svih drugih izbornih javnih dunosnika, odreen broj biraa moe predloiti ponovne izbore, to je stvarno prikriveni opoziv ako isti zastupnik bude ponovno izabran, izborne trokove snose predlagai izbora, a u suprotnom drava. Imperativni mandat predstavlja pravo biraa da daju obvezne upute svojim zastupnicima i dunost zastupnika da se tih uputa prudravaju. Delegatski mandat prema Ustavu SFRJ iz 1974., kao element delegatskog sustava, trebao biti politiki imperativan jer su delegati u skuptinama trebali polaziti od smjernica svoje izborne baze, a naelno ih i zastupati u skuptini, ali su pri konanom odluivanju, odnosno glasovanju bili slobodni u opredjeljivanju delegati su bili opozivi od svojih biraa, pa je tako formalno ustavnopravno delegatski mandat bio svojevrsna kombinacija predstavnikog i imperativnog mandata. Politiko predstavnitvo zastupnik je pravno neovisan i slobodan u svom odluivanju unutar predstavnikog tijela, ali je zbiljski odgovoran politikoj stranci kao iji kandidat je izabran. Izborna sociologija izborne rezultate tumai gospodarskim, demografskim, ideolokim i drugim obiljejima sredine u kojoj ive birai u razliitim izbornim jedinicama. Referendum oblik neposrednog odluivanja kojim se graani neposredno tajnim glasovanjem izjanjavaju o nekom pitanju koje je najee tako formulirano da se na njega moe odgovoriti sa za ili protiv, odnosno da ili ne. Neposredni izbori element predstavnike vladavine, nisu referendum. Vrste referenduma s obzirom na irinu politike zajednice: 1. referendum na razini dravi obuhvaa neposredno odluivanje svih graana unutar drave o u federativnoj dravi razlikujemo: referendum na razini federacije i referendum na razini federativnih jedinica 2. lokalni referendum referendum na razini lokalne politiko-teritorijalne jedinice Plebiscit vrsta referenduma kojim se ostvaruje pravo naroda na samoodreenje tako da se graani neposredno tajnim glasovanjem izjanjavaju u kojoj e i kakvoj dravi ili dravnoj zajednici ivjeti. Dva ogranienja primjene referenduma: 1. politike voe se esto koriste referendumom kao oblikom neposrednog komuniciranja s narodom tako da se zaobie predstavniko tijelo 2. o interesno sloenim i vieznanim pitanjima, graani se ne mogu jednostavno i jednoznano opredijeliti glasajui za ili protiv odnosno da ili ne Ustavotvorni referendum svaki oblik mijenjanja ustava neposredno od birakog tijela naroda. 1. apsolutno obvezni kad se o svakoj izmjeni ustava mora odluivati referendumom,bez obzira na to radi li se o promjeni itavog ustava ili samo neke njegove odredbe (npr. vicarska) 2. relativno obvezni kad se referendum mora raspisati samo za izmjenu nekih u ustavu ranije odreenih lanova, odsjeka, dijelova (npr. u nekim dravicama SAD)

22

3.

fakultativni moe se raspisati za svaku, a ne mora ni za jednu promjenu ustava, a o raspisivanju odluuje naelno predstavniko tijelo, negdje i predsjednik (npr. FRA, ITA, RH)

Prikriveni ustavotvorni referendum do njegove primjene dolazi kad se bira posebna ustavotvorna skuptina, a kako graani znaju da e zastupnici donijeti ustav, daju svoje glasove onim kandidatima koji s obzirom na reviziju ustava zastupaju stavove to odgovaraju njihovim miljenjima i stavovima, te tako na posredan nain odluuju o sadraju ustavne izmjene. Odluujui ustavotvorni referendum kad birai neposredno odluuju o donoenju novog, odnosno izmjeni postojeeg ustava. Savjetodavni ustavotvorni referendum kad graani ne odluuju konano o donoenju, odnosno izmjeni ustava, ve samo izraavaju svoje miljenje, dok konanu odluku donosi predstavniko tijelo. Zakonodavni referendum svaki oblik donoenja, odnosno mijenjanja zakona, neposredno od biraa. - vrste: apsolutno obvezni, relativno obvezni, fakultativni, prikriveni, savjetodavni Narodni zakonodavni veto zakon donosi predstavniko tijelo i ion dobiva pravnu snagu zakona izglasavanjem u predstavnikom tijelu, pa se nakon objavljivanja moe i primjenjivati, a birako tijelo neposrednim glasovanjem odluuje hoe li zakon i dalje ostati na snazi ili ne (npr. ITA). Referendum u RH: - izvori: Ustav, Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju dravne vlasti i lokalne samouprave - fakultativni ustavotvorni i zakonodavni odluka o raspisivanju donosi se veinom glasova - prethodni RH ne poznaje narodni zakonodavni veto - obvezni u sluaju odluivanja o udruivanju RH u saveze s drugim dravama, l.141. URH - lokalni ustav 1990. nema nikakvih posebnih odredbi, ustav 2000. ima o moe ga raspisati opinsko, odnosno gradsko vijee na prijedlog 1/3 lanova vijea, na prijedlog opinskog, odnosno gradskog poglavarstva ili 1/5 mjesnih odbora na podruju opine, odnosno grada o o pitanju iz samoupravnog djelokruga i upanija ima pravo na referendum o pravo sudjelovanja: svi birai koji imaju prebivaite na podruju jedinice lokalne samouprave za koju je referendum raspisan - odluuje se veinom glasova biraa koji su glasovali, uz uvjet veine ukupnog broja biraa - nadleno tijelo prije isteka roka od godinu dana od dana odravanja referenduma nema pravo donijeti pravni akt ili odluku koja je sadrajno suprotna odluci donesenoj na referendumu - o istom se pitanju referendum ne moe ponovno raspisati prije isteka roka od 6 mjeseci od dana odranog referenduma - dvije mogunosti glasovanja na referendumu: o kad se odluuje o nekom pitanju, bira zaokruuje rije za ili protiv o kad se odluuje o jednom ili vie prijedloga, bira zaokruuje redni broj prijedloga - savjetodavni referendum moe ga raspisati Vlada RH za podruje jedne ili vie jedinica lokalne samouprave radi prethodnog pribavljanja miljenja stanovnika o podrunom ustrojstvu jedinica lokalne samouprave razlika je da se odluuje veinom glasova biraa koji su izali na glasovanje, inae postupak je isti Narodna inicijativa takav oblik neposredne demokracije gdje odreen broj graana, biraa, ili odreen postotak birakog tijela ima pravo predlagati nacrte zakona, drugih opih akata ili politikih odluka predstavniko tijelo duno je provesti itav zakonodavni postupak, ne donese li predloeni zakon, u pravilu taj se prijedlog zakona iznosi narodu na referendum (npr. vicarska; RH ne predvia). Peticija oblik neposredne demokracije koji obiljeava pravo graana kao pojedinca ili skupine graana da se ali ili da neto predlae predstavnikom tijelu. 1. u irem smislu alba koju moe uputiti svaki ovjek pa i onaj koji nije dravljanin odreene drave, najee obuhvaa albu na djelovanje ili pojedinane akte upravnih tijela. 2. u uem smislu pripada samo dravljanima odreene drave, obuhvaa pravo predlaganja rjeavanja odreenih pitanja koja su u djelokrugu predstavnikog tijela, a napose pravo podnoenja zakonodavnih prijedloga ili miljenja, odnosno stavova o zakonskom prijedlogu.

23

-

2 razlike od narodne inicijative: (1) kod prava peticije zakonodavno tijelo nije duno provesti cjelovit zakonodavni postupak, (2) peticija pripada pojedincu, a inicijativa skupini graana u RH: sadrajno najire oblikovano pravo peticije pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor

VI. IZBORNI SUSTAV TEMELJNA NAELA I INSTITUTI IZBORNOG PRAVAIzbori postupak kojim narod povjerava obavljanje politike vlasti predstavnikom tijelu, a u mnogim suvremenim dravama i predsjedniku republike, koji predstavljaju njegovu suverenu volju. Izborni sustav se moe odrediti kao pravnim propisima ureen skup drutvenih odnosa koji nastaju pri izboru predstavnikih tijela i predsjednika republike. Aktivno birako pravo pravo birati zastupnike. Ogranieno birako pravo tijekom 19.st., aktivno birako pravo bilo je ogranieno cenzusom imunosti i cenzusom naobrazbe, nakon 2.svj rata ono je postalo ope pravo glasa i za mukarce i ene. Ope birako pravo ne znai da svi stanovnici neke drave imaju pravo glasa, ve se trae tri uvjeta: 1. dob koja osigurava osobnu i drutvenu zrelost biraa (u suvremenim dravama 18-21.g.) 2. dravljanstvo odreene drave 3. poslovna sposobnost Posredno ograniavanje opeg birakog prava tako da se kao uvjet za upis u biraki popis odredi rok u kojem birai moraju boraviti ili prebivati u jednom mjestu ili podruju. Jednako birako pravo ako u nekoj dravi za odreeno predstavniko tijelo svi graani koji imaju birako pravo raspolau istim brojem glasova. Nejednako birako pravo ako postoje kategorije ili skupine graana koje raspolau veim brojem glasova od ostalih graana. 1. kurijalni sustav Pruska u 19.st. 2. pluralni votum pojedine kategorije graana na temelju imutka ili naobrazbe imale dva ili vie glasova za razliku od svih ostalih graana koji su imali samo 1 glas (npr.Belgija do 1919) 3. mnogostruki votum svi birai imali 1 glas, ali su graani koji su posjedovali nekretnine odreene vrijednosti mogli glasovati u svim jedinicama gdje su se one nalazile (VB do 1948.) 4. delegatski sustav bive SFRJ svi zaposleni graani koji su lanovi neke od drutvenopolitikih organizacija imaju 3 glasa, nezaposleni lanovi i zaposleni koji nisu lanovi 2 glasa, a nezaposleni koji nisu lanovi 1 glas Krojenje izbornih jedinica prvi primijenio guverner Massachusetsa Gery 1819(gerrymander sustav) Neposredni izbori primjenjuju se kad graani sami biraju svoje zastupnike. Posredni izbori kad graani biraju odreeno tijelo koje e izabrati zastupnike, postoje posredni izbori u jednom stupnju i posredni izbori u vie stupnjeva. Javno glasovanje suuje slobodu biraa jer ga izlae pritisku vlasti i onih o kojima gospodarski ili na drugi nain ovisi, a omoguuje korupciju i kupnju glasova zbog toga se izbori u svim suvremenim predstavnikim demokracijama obavljaju tajnim glasovanjem. Biraki popisi oblik evidencije biraa i dokaz birakog prava, dvije karakteristike: 1. stalnost ne vode se samo za pojedine izbore ve se bez obzira na njih u te popise unose sve osobe koje imaju aktivno birako pravo 2. jedinstvenost vrijede za sve izbore Pasivno birako pravo pravo biti biran u predstavniko tijelo i za predsjednika republike, uvjeti su obino razliiti od uvjeta za aktivno birako pravo.

24

Parlamentarna nepodudarnost (inkompatibilitet) nepodudarnost istodobnog obnaanja zastupnike dunosti i dunosti slubenika u dravnoj upravi i suca, tri mogunosti primjene: 1. slubenicima i sucima zabranjuje se kandidiranje na izborima 2. doputa se kandidiranje, a ako budu izabrani, moraju podnijeti ostavku na svoju funkciju 3. ne moraju podnijeti ostavku, ve se njihova funkcija samo suspendira Tri naina odreivanja kandidata politikih stranaka: 1. kandidate formalno odreuje stranako vodstvo 2. kandidate biraju svi lanovi stranke posrednim unutarstranakim izborima 3. kandidate biraju lanovi stranke i drugi birai sustav primarnih izbora u SAD: svaka politika stranka odreuje listu predkandidata izmeu kojih birai mogu zaokruiti onog u kojeg imaju najvie povjerenja Dvije vrste izbornih jedinica: 1. male one u kojima se bira samo jedan zastupnik sustav pojedinanih izbora 2. velike one u kojima se, na temelju izbornih lista, bira vie zastupnika Sustav veine moe se primijeniti i u malim i u velikim izbornim jedinicama 1. relativna veina izabran je onaj kandidat koji je dobio najvie glasova o veinski izbori u jednom krugu 2. apsolutna veina otra (polovica+1 svih biraa) i blaa (polovica+1 biraa koji su glasali) o veinski izbori u dva kruga kad nijedan od kandidata ne dobije u prvom krugu apsolutnu veinu, dioba mandata se u drugom krugu moe urediti na 2 naina: (1) u drugom krugu sudjeluju kandidati kao i u prvom, ali se trai relativna veina, (2) u drugom krugu sudjeluju samo 2 kandidata koja su u prvom krugu dobila najvie glasova sustav balotae Sustav razmjernog predstavnitva (proporcionalni sustav) svaka politika stranka dobiva u predstavnikom tijelu onoliko zastupnikih mjesta koliko je za nju u postotku razmjerno, u odnosu prema drugim strankama, palo glasova moe se primijeniti iskljuivo u velikim izbornim jedinicama. Mjeoviti ili kombinirani veinsko-razmjerni sustav odreen postotak zastupnika u predstavnikom tijelu bira se prema sustavu veine (najee relativne), a ostali zastupnici prema sustavu razmjernog predstavnitva. Izborne liste svaka stranka koja sudjeluje na izborima sastavlja listu s onolikim brojem kandidata koliko se u pojedinim izbornim jedinicama bira zastupnika u predstavniko tijelo. 1. sustav vezane liste kandidati su postavljeni odreenim redom koji birai ne mogu mijenjati 2. sustav nevezane liste birai pri glasovanju mogu slobodno mijenjati redoslijed kandidata Oblici primjene razmjernog predstavnitva: 1. izborni kolinik o ukupan broj u izbornoj jedinici danih glasova dijeli se brojem zastupnika koje jedinica bira u predstavniko tijelo tako se dobije izborni kolinik s kojim se tada dijeli broj glasova danih za svaku listu o tekoe: brojevi danih glasova rijetko su djeljivi bez ostatka pa se zastupnika mjesta ne mogu podijeliti razmjerno tom broju 2. D'Hondtov sustav o najprije se izraunava biraka masa svake liste koju ini ukupan broj za listu danih glasova u izbornoj jedinici biraa se masa svake liste dijeli s 1, 2, 3, 4, itd. dok se ne doe do broja koliko se u izbornoj jedinici bira zastupnika o dobivene rezultate treba poredati po veliini te odbrojiti od najveeg prema manjima onoliko koliko se zastupnika bira u toj izbornoj jedinici posljednji rezultat koji se tako dobije je zajedniki djelitelj o sa zajednikim djeliteljem treba podijeliti biraku masu svake liste pojedina lista odnosno stranka koja ju je istaknula dobit e onolik broj zastupnikih mjesta koliko se puta zajedniki djelitelj nalazi u njenoj birakoj masi o broj birakih mjesta odgovara kvocijentu birake mase sa zajednikim djeliteljem o profesor D'Hondt, prva primjena u Belgiji, 1899. 3. Badenski sustav ili sustav prebacivanja ostatka na vie liste

25

4.

postoje 2 razine izbornih jedinica: primarne i vie ili via koja obuhvaa cijelu dravu svaka stranka moe isticati 2 liste neiskoritene glasove, odnosno ostatak glasova u primarnim izbornim jedinicama stranke mogu koristiti pribrajajui ih glasovima koje su dobili u teritorijalno viim ili dravnoj izbornoj jedinici o pri primjeni istog badenskog sustava ne odreuje se unaprijed broj zastupnikih mjesta, ve broj palih glasova koji e biti prijeko potreban za osvajanje 1 zast. mjesta Hareov sustav ili preferencijalno glasovanje o pretpostavlja primjenu potpuno slobodnih lista i to tako da svaki bira moe glasovati za onolik broj kandidata koliko se zastupnika bira u toj izbornoj jedinici, ali pritom ne samo da nije vezan nikakvim redoslijedom kandidata na listi ve moe glasovati za kandidate razliitih stranaka o birai utvrujui redoslijed na listi zapravo preferencijalno glasuju ne samo izmeu kandidata koje su stavili na listu i onih koje nisu, ve i izmeu onih koje su stavili na listu, jer prvi na listi ima daleko veu vjerojatnost da bude izabran nego drugi o nakon obavljenog glasovanja prvo se utvruje izborni kolinik, a zatim se istrauju i biljee samo kandidati koji su na prvom mjestu svakog glasakog listia o im jedan od kandidata koji je na prvom mjestu liste unutar do tada pregledanih listia dobije broj glasova koji odgovara izbornom koliniku, smatra se izabranim o nakon toga istrauju se samo kandidati koji su na drugom mjestu listia koji nisu pregledani i tako redom dok se ne izabere onoliko zastupnika koliko se bira u toj izbornoj jedinici o o

Osebujan sustav razmjernog u Saveznoj Republici Njemakoj: - SR Njemaka podijeljena je na 2 vrste izbornih jedinica: male (u kojima se izbori obavljaju u jednom krugu jer se zastupnici biraju relativnom veinom) i velike (svaka obuhvaa jednu izbornu jedinicu, u kojima se izbori obavljaju uz primjenu razmjernog predstavnitva) - birai glasaju simultano 2 puta istodobno na birakim mjestima - dioba rezultata obavlja se tako da se najprije utvrdi koji su zastupnici izabrani prema rezultatima izbora u malim izbornim jedinicama relativnom veinom, a zatim se ostali mandati rasporeuju meu politike stranke prema rezultatima izbora u velikim jedinicima, s time da se ukupni broj zastupnikih mjesta svake stranke odreuje prema razmjernom sustavu - da bi odreena politika stranka dobila pravo sudjelovanja u diobi zastupnikih mjesta prema sustavu rezmjernog predstavnitva, mora od ukupnog broja palih glasova na izborima u itavoj zemlji dobiti najmanje 5% ili najmanje 3 zastupnika mjesta sustavom relativne veine u malim izbornim jedinicama Utjecaj diobe zastupnikih mjesta na izobrima na stranaki sustav: - sustav relativne veine uz izbore u malim izbornim jedinicama potie smanjivanje broja politikih stranaka i dovodi do dvostranakog politikog sustava, do stabilnosti vlade koja stvarno ne moe pasti u predstavnikom tijelu, a osim toga onemoguuje zastupljenost ekstremnih ili radikalnih politikih stranaka u predstavnikom tijelu (npr.VB, SAD) - sustav apsolutne veine uz izbore u malim izbornim jedinicama ne sprjeava postojanje veeg broja politikih stranaka, ali pridonosi njihovom povezivanju i bipolarizaciji (npr. FRA) - mjeoviti sustav veine i razmjernog predstavnitva omoguuje razmjerniju zastupljenost politikih stranaka u parlamentu, potie opstojnost veeg broja stranaka (npr. RH, ITA) - sustav razmjernog predstavnitva onemoguuje pojedinani izbor zastupnika, rezultira time da se u predstavniko tijelo izabiru ponajprije lanovi najueg stranakog vodstva, koji su istaknuti kao kandidati na prvim mjestima na izbornoj listi, potie opstojnost i jaanje malih stranaka, to kao rezultat daje parlamentarnu nestabilnost i slabu izvrnu vlast (npr. PA, NIZ)

26

VII. HRVATSKI IZBORNI SUSTAVTemeljna naela i instituti: - birako pravo je ope i jednako, imaju ga svi dravljani RH s navrenih 18 g., izjednaeno aktivno i pasivno birako pravo ostvaruje se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem - obveza RH da u izborima za Sabor i predsjednika osigura ostvarivanje birakog prava i svojim dravljanima koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica - zastupnici u Hrvatski sabor biraju se na 4 godine - Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika - izborni zakon kao organski zakon donosi se veinom glasova svih zastupnika - predsjednik se bira na 5 godina, nitko ne moe biti vie od dva puta Izbor predsjednika RH: 1. temeljne odredbe l.94 URH 2. raspisivanje izbora o uvijek raspisuje Vlada RH, treba razlikovati dvije situacije: raspisivanje drugih i svakih slijedeih redovitih predsjednikih izbora u trenutku kad izabranom predsjedniku istjee mandat Vlada RH mora raspisati izbore u roku koji omoguava da se oni obave najmanje 30, a najvie 60 dana prije isteka mandata ako bi dolo do prestanka mandata predsjednika RH u izvanrednim sluajevima Vlada RH mora izbore za predsjednika raspisati tako da se oni mogu obaviti u roku od 60 dana od dana kad je bivi predsjednik prestao obavljati dunost 3. glasovanje u inozemstvu o diplomatsko-konzularna predstavnitva i inozemni uredi RH no i u sluaju njihova postojanja, hrvatski birai ne mogu ostvarivati to svoje pravo u onim dravama koje odredbama svog unutarnjeg prava zabranjuju glasovanje na izborima drugih drava na svom podruju 4. kandidiranje o kandidate mogu predlagati politike stranke registrirane u RH i birai pojedinano ili skupno (stranaki kandidat i nezavisni predsjedniki kandidat) o nain predlaganja stranakog kandidata mora biti predvien statutom politike stranke ili posebnom odlukom donesenom na temelju statuta stranka uz prijedlog kandidata prilae i ovjereno oitovanje potpisano od osobe koja prema stranakom statutu zastupa stranku, kojim se potvruje da je stranka predloila kandidata na nain predvien njenim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju njega o da bi predloeni kandidat postao kandidat, potrebno je da prijedlog njegove kandidature podri pravovaljano prikupljenim potpisima najmanje 10.000 biraa o prijedlozi kandidata moraju prispjeti Izbornom povjerenstvu RH najkasnije u roku 12 dana od dana raspisivanja izbora, a uz prijedlog mora biti priloeno sudski ovjereno oitovanje kandidata o prihvaanju kandidature 5. oblikovanje i objavljivanje liste kandidata o u roku 48h od isteka roka od 12 dana od raspisivanja izbora, Izborno povjerenstvo objavit e listu kandidata za predsjednika u svim dnevnim novinama i na HRT-u, te u istom roku dostaviti listu kandidata diplomatsko-konzularnim predstavnitvima i inozemnim uredima o na listu predsjednikih kandidata kandidati se unose prema abecednom redu prezime. o uz njihovo ime, prezime i JMBG, obavezno se navodi naziv stranke koja je kandidata predloila, ili se navodi ''nezavisni kandidat'' ako su ga predloili birai 6. izborna promidba o od dana objave liste kandidata do 24 sata prije dana izbora

27

7. 8.

svi kandidati imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznoenje i obrazlaganje svojih izbornih programa, te izbornu promidbu o HRT je duna u okviru svojih radio i televizijskih programa, omoguiti svakom predsjednikom kandidatu da u jednakom vremenu izloi svoj izborni program o sva sredstva javnog priopavanja duna su svim kandidatima omoguiti da pod jednakim uvjetima izlau svoj program i obavljaju izbornu promidbu o kandidat koji na izboru dobije najmanje 10% glasova, ima pravo na jednaku naknadu trokova izborne promidbe iju visinu utvruje Vlada najkasnije 30 dana prije izbor izborna utnja o na dan izbora, kao i 24h koji mu prethode, zabranjena je svaka promidba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili prosudba rezultata izbora izbor o l. 94 URH o ako neki od kandidata umre u vremenu od dana objave liste do 48h prije dana izbora ako je stranaki kandidat, stranka moe umjesto njega predloiti drugog ako je nezavisni kandidat, nita o ako kandidat umre 48h prije izbora ili na dan izbora, nije mogue predloiti novog o ako jedan od kandidata koji ima pravo na drugi krug umre u vremenu od dana prvog kruga do dana drugog kruga, cijeli izborni postupak se ponavlja o

Izbor zastupnika u Zastupniki i upanijski dom Hrvatskog dravnog sabora vidi Ustav i Zakon Izbor vijenika upanijskih skuptina, Skuptine Grada Zagreba, te gradskih i opinskih vijea: - broj vijenika predstavnikog tijela lokalne jedinice odreuje se statutom jedinice u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi - ako broj vijenika nije odreen statutom jedinice, u predstavniko tijelo jedinice birat e se broj lanova odreen Zakonom o lokalnim izborima, ako posebnim zakonom nije drukije propisano (Zakon o Gradu Zagrebu 50 vijenika u Gradsku skuptinu Grada Zagreba) - gradovi i opine do 10000 st. biraju 20 vijenika, do 20000 st. 25, gradovi do 40000 st. 30, do 100000 st. 40, vie od 100000 st. 45, upanijske skuptine 45 vijenika - 1/4 vijenika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj bira 1 lan ako ta 1/4 ne ini u odnosu na ukupni broj vijenika cijeli broj, tada se broj vijenika koji se bira zaokruuje na prethodno manji broj ako je decimala 0,5 i manja, odnosno na slijedei vei broj ako je decimala vea od 0,5 - izborne jedinice odreuju se zakonom tako da se na priblino isti broj biraa bira po 1 vijenik broj biraa izborne jedinice ne moe u pravilu odstupati vie od 20% - vijenici se biraju relativnom veinom, a zajedno s njima izabiru se i zamjenici za koje se posebno ne glasuje - 3/4 vijenika bira se tako da podruje itave lokalne jedinice ini jednu izbornu jedinicu broj vijenika koji e biti izabran sa svake kandidatske liste odreuje se D'Hondtovim sustavom - pripadnici nacionalnih manjina koji ine najmanje 8% biraa lokalne jedinice imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavnikom tijelu dotine jedinice ako se na izborima ne postigne zastupljenost nacionalnih manjina u skladu s tom odredbom, broj vijenika poveat e se do broja koji je potreban da bi zastupljenost bila ostvarena, a izabranima e se smatrati oni pripadnici odreene manjine koji su bili kandidirani na listama za izbor vijenika, a nisu izabrani po redu prema razmjernom uspjehu svake liste na izborima Zatita izbornog prava: - u izborima za zastupnike Hrvatskog sabora obavljaju Dravno izborno povjerenstvo i Ustavni sud RH l. 30-31, 53-57 Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski dravni sabor - prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova opinskog i gradskog vijea rjeava upanijsko izborno povjerenstvo - prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova upanijske skuptine i Gradske skuptine Grada Zagreba rjeava Dravno izborno povjerenstvo

28

29

VIII. TEMELJNA PITANJA USTROJSTVA DRAVNE VLASTIPredstavniko tijelo (ili parlament ili zakonodavno tijelo) je ustavna i politika institucija koja obavlja ustavne poslove odluivanja o osnovnim drutvenim i politikim pitanjima unutar drave, a tu svoju funkciju obavlja ponajprije donosei zakone i druge ope akte. Predstavnika tijela prema strukturi: 1. jednodomna najee u unitarnim dravama 2. dvodomna u federativnim dravama: prvi dom predstavnitvo graana, a drugi dom predstavnitvo federativnih jedinica u unitarnim dravama nastaje zbog osebujnosti oblikovanja i razvitka predstavnikog tijela: npr. drugi dom plemikog tipa (VB lanovi se ne biraju), drugi dom demokratskog tipa (FRA, ITA, RH '90 lanovi se biraju, ali na drugi nain) 3. viedomna Struktura Hrvatskog dravnog sabora 1990.-2000.: 1. Zastupniki dom o predstavniko tijelo graana RH, samostalno odluuje o svim pitanjima iz djelokruga o najmanje 100, najvie 160 zastupnika 2. upanijski dom o predstavniko tijelo graana u upaniji, temelji se na predstavnitvu upanija o savjetodavne i suspenzivne ovlasti prema aktima i odlukama Zastupnikog doma o 63 zastupnika biraju graani (po 3 u upaniji), do 5 bira predsjednik RH (iz reda osobito zaslunih graana) ukupno 68 zastupnika o predsjednik RH po isteku mandata, ako se izriito ne odrekne te dunosti, postaje doivotni lan upanijskog doma Ustrojstvo predstavnikih tijela: 1. izvori: ustav, poslovnik 2. trajanje zasjedanja: o sustav stalnog zasjedanja (stalni ili permanentni parlament) predstavniko tijelo ima ustavno pravo da samo odreuje vrijeme kad e se okupiti na svoje sjednice (sjednica je okupljanje zastupnika, u sklopu zasjedanja, da bi raspravljali i odluivali o dnevnim redom odreenim pitanjima, a zasjedanje je stalno ili odreeno razdoblje u kojem se predstavniko tijelo moe sastajati i obavljati svoje ovlasti) o sustav vremenski odreenih razdoblja zasjedanja ustav unaprijed odreuje vremenska razdoblja unutar kojih prestavniko tijelo zasjeda, a osim na redovita, tijelo se moe sastajati i na izvanredna zasjedanja (RH 2 redovita zasjedanja: 15.1.-30.6., 15.9.-15.12.) obnavljanje: o potpuno (integralno) istodobno se mijenjaju, odnosno biraju svi lanovi predstavnikog tijela o djelomino (parcijalno) svi zastupnici, iako im mandat traje jednako, ne biraju se istodobno, ve u razliito vrijeme, stoga e u svakom trenutku sastav tijela vie odgovarati volji biraa (npr. Senat u SAD svake 2.g., 1/3 lanova iji mandat je 6 g.) unutarnja tijela: o predsjednik, potpredsjednik, tajnik, ured ili tajnitvo brinu se za sazivanje sjednica i o dnevnom redu, osiguravaju odvijanje rasprave i odluivanja u predstavnikom tijelu, usklauju rad odbora o odbori i povjerenstva osnivaju se da bi se unutar njih obavljala prethodna rasprava o prijedlozima zakona i odluka, da bi pripremili materijal za raspravu u plenumu dva klasina sustava osnivanja odbora i povjerenstava: klasian francuski sustav osnivaju se stalni, specijalizirani odbori

3.

4.

30

klasian britanski sustav osnivaju se posebno za svaki prijedlog zakona ili neko drugo pitanje

Zastupniki imunitet: - jamstvo pravne sigurnosti i neovisnosti djelovanja zastupnika u obnaanju njegove dunosti - to je institucija koja se razvila u VB tijekom borbe izmeu Parlamenta i kralja - dva oblika: 1. imunitet neodgovornosti - zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost za izraeno miljenje, stav ili glas dan u predstavnikom tijelu, vre