Embed Size (px)
Citation preview
Cilj predmeta
Cilj predmeta jeste sticanje znanja o ustavnom pravu,kao pravnoj grani i pravnoj disciplini.
Proučavanje "standardne" ustavne materije (državnavlast i društvo) i sagledavanje njenog značaja, kaoosnove državnog i društvenog uređenja zemlje.
Razvijanje kod studenata sposobnosti pravnoglogiciranja putem pravne analize političkih institucija.
Podsticanje studenata da zauzimaju aktivan, pravno, a nepolitički utemeljen, stav prema ustavnoj stvarnosti.
Formiranje studenata kao budućih pravnika, koji ćeobjedinjavati sva dobra obilježja pravnika-teoretičara ipravnika praktičara.
Ishod predmeta
Ishod predmeta jeste da studenti steknu znanja o
ustavnom pravu i vještinu pravne analize političkih
institucija.
Studenti će steći temeljna znanja o načelima i
vrijednostima klasičnog ustavnog prava, kao i
sposobnost razlučivanja trajnog od privremenog, pravila
od "anomalije" u ustavnom životu.
Sadržaj predmeta
Nastanak, pojam i bitna svojstva ustava. Nastanak i razvoj ustava i ustavnosti u svijetu.
Ustavi u BiH-nastanak i stanje. Revizije.
Civilno (građansko) društvo. Prava i slobode čovjeka i građanina. Primjeri iz BiH.
Elementi države. Suverenitet. Demokratija kao oblik političkog poretka. Primjeri iz BiH.
Institucije državne vlasti-parlament: porijeklo, nadležnost, funkcije. Vlada, izbor,
nadležnost i odgovornost. Šef države: oblici šefa države (oblici vladavine), izbor,
ovlašćenja i odgovornost. Sistemi državne vlasti (predsjednički, parlamentarni). Primjeri
iz BiH.
Pojam i vrste državnog uređenja, unitarna i federalna država. Lokalna samouprava i
autonomija. Primjeri iz BiH.
Vladavina prava/pravna država-ustavnost i zakonitost. Pravosudni sistem-sudska vlast.
Ustavni sudovi. Primjeri iz BiH.
Uređenje i osobenosti Evropske unije kao transnacionalne političke zajednice.
Okvirna pitanjaPredmet, pojam i naziv ustavnog prava
Izvori ustavnog prava
Pojam ustava
Bitna svojstva ustava
Donošenje i proglašenje ustava
Promjena (revizija) ustava
Primarna klasifikacija ustava
Sekundarna klasifikacija ustava
Ustavnost zemalja građanske demokratije
Razvoj ustavnosti do prvih pisanih ustava
Prvi pisani ustavi
Ustavni ciklusi u svijetu
Suverenitet i državna vlast
Teorije o suverenitetu
Ustav i suverenost
Civilno društvo
Ustavno regulisanje prava i sloboda
Lična prava i slobode
Politička prava i slobode
Ekonomska i socijalna prava i slobode
Nova i posebna prava i slobode
Demokratija – pojam, oblici i ograničenja
Instituti neposredne demokratije
Političke stranke
Predstavnički sistem
Izborni sistem
Raspad SFRJ i obrazovanje novih država
Razvoj državnosti Bosne i Hercegovine
Ustav i osnovni principi ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine
Ljudska prava u Ustavu Bosne i Hercegovine
Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i entiteta
Političke institucije Bosne i Hercegovine
Konstitutivni akti Republike Srpske
Ustavno uređenje Republike Srpske
Organizacija vlasti Republike Srpske
Osnivanje i ustavno uređenje Federacije Bosne i Hercegovine
Struktura vlasti Federacije Bosne i Hercegovine
Struktura vlasti kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine
Unitarna država
Nastanak, pojam i razvoj federalizma
Svojstva i vrste federacije
Obrazovanje, struktura i organizacija federacije
Nadležnosti federacije i federalnih jedinica
Učešće federalnih jedinica u vršenju federalne vlasti
Konfederacija
Unija
Oblici vladavine
Funkcije i legitimitet državne vlasti
Sistemi podjele državne vlasti
Sistemi jedinstva državne vlasti
Političko predstavništvo
Šef države
Vlada kao organ izvršne vlasti
Nastanak i pojam sudske vlasti
Organizacija i nadležnost sudova
Ustavna načela o sudovima
Vladavina prava i pravna država
Ustavnost i zakonitost
Zaštita i kontrola ustavnosti i zakonitosti
Pojam ustavnog sudstva
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Ustavni sud Republike Srpske
Vojska i policija
Teritorijalna autonomija
Pojam, oblici i struktura lokalne samouprave
Lokalna samouprava u Evropi
Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini
Obilježja izbornog sistema Bosne i Hercegovine
Izbor organa vlasti Bosne i Hercegovine
Izbor organa vlasti entiteta
Izborno zakonodavstvo Republike Srpske
Organizacija vlasti Brčko Distrikta
Pravosudne institucije Bosne i Hercegovine
Ostale institucije pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine
Organizacija i nadležnost sudova u Republici Srpskoj
Tužilaštva Republike Srpske
Ostale institucije pravosudnog sistema Republike Srpske
Evropska Unija
Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
Literatura
Ustavno pravo, Rajko Kuzmanović/Siniša Karan, Banja
Luka 2015. godine.
Slajdovi sa predavanja.
PDF materijali sa vježbi.
Struktura ocjene
Predispitne obaveze Poena Završni ispit
Ispit (pismeni/usmeni)
Poena
Redovno i aktivno pohađanje nastave
i projektni rad
10
Kolokvijum I 30
Kolokvijum II 30
Završni ispit 30
Ukupno: 70 30 Укупнo: 100
Redovno i aktivno
prisustvo nastavi
Prisustvo i aktivnost na nastavi su obavezni i boduju sedo 10 poena.
Aktivnosti studenata (rad na času, učešće u diskusijama,domaći zadaci-eseji, projektni radovi i sl.) će bitievidentirane i uračunate prilikom ukupnog bodovanjaprisustva.
Kolokvijumi
U formi testa.
Broj bodova na kolokvijumu (maksimum 30 bodova):
Položen kolokvijum: od 17 do 30 bodova.
Nepoložen kolokvijum: od 0 do 16 bodova.
Student ima pravo da izađe na novo polaganje zajedno sa kolokvijumom II i u
terminu popravnog kolokvijuma.
Poeni sa kolokvijuma se sabiraju i ulaze u ukupan broj poena ostvarenih u okviru
predispitnih obaveza, a važe u toku jedne školske godine.
Završni ispit
Student je obavezan u ispitnom roku da prijavi ispit iizađe na polaganje završnog ispita (treći diogradiva).
Student koji kroz predispitne obaveze nije položio Ii/ili II kolokvijum, u ispitnom roku mora polagatiintegralno završni deo i preostali dio gradiva.
Projektni radovi
PROJEKTNI (SEMINARSKI) RAD:
PISANA FORMA I USMENA PREZENTACIJA (uz pomoć Power Point prezentacije).
TEME se određuju prema nastavnim jedinicama i prema interesovanju studenta.
SVRHA izrade seminarskog rada:
- student se uči načinu pristupanja relevantnoj literaturi i njenom odabiru;
- student se uči kreativnim naučno - istraživačkim tehnikama;
- student ovladava metodologijom strukturisanja i veštinom javnog prezentovanja stručnog rada;
- vrši misaone i tehničke pripreme za buduće pisanje diplomskog rada.
ANALIZA (NOVINSKOG, STRUČNOG) ČLANKA: cilj ove predispitne aktivnosti je da se kod
studenata razvije kultura i navika redovnog praćenja relevantnih dešavanja u društvenom,
ekonomskom i političkom životu užeg (nacionalnog) i šireg (regionalnog i međunarodnog)
okruženja, kao i sposobnost komparacije i tumačenja predočenih informacija.
STUDIJA SLUČAJA
Broj poena i ocjena
Broj poena se prevodi na skalu ocjena prema sledećoj šemi:
do 50 poena - ocjena 5, nedovoljan;
51-60 poena - ocjena 6;
61-70 poena - ocjena 7;
71-80 poena - ocjena 8;
81-90 poena - ocjena 9;
91-100 poena - ocjena 10
Student je obavezan da 51 bod ostvari isključivo prilikom provjere
znanja (kolokvijumu i završni deo gradiva).
Ostali bodovi stečeni na vannastavnim aktivnostima (prisustvo, projekti
rad, i sl.) uračunavaju se nakon što student ispuni ovaj uslov.
