Ustavno Pravo II-skripta

  • Upload
    taannja

  • View
    718

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

USTAVNO PRAVO II-skripta 1

1. Zakonodavna delegacija* Je oblik preno enja odre enih nadle nosti zakonodavne vlasti na izvr nu voljom samog zakonodavca. U funkcionisanju savremenih ustavnih sistema sve je e a pojava da parlament zakonom povjerava izvrsnoj vlasti da svojim aktima uredi odre ena pitanja. Takvi akti izvrsne vlasti se nazivaju uredbama na osnovu zakonskog ovla tenja. Takve uredbe imaju zakonsku snagu i predstavljaju zakone u materijalnom smislu. Na egzekutivu se nemogu prenositi pitanja koja su od klju nog zna aja za ustavni poredak. Jasno su p recizirana pitanja koja se zakonom delegiraju, kao i vremensko ograni enje do kada se uredgama mogu ure ivati odre enja pitanja iz zakonodavne nadle nosti. Parlament u svakon trenutku mo e povu i zakonodavnu delegaciju. Izvrsna vlast u okviru datih ovlastenja ne samo to mo e da ure uje povjerena pitanja nego mo e i da mijenja zakone kojima su do tada ta pitanja bila ure ena. Ustav BiH i ustavi entiteta ne predvi aju mogu nost zakonodavne delegacije (opravdanije i prihvatljivije je stanovi te da zakonodavna delegavija nije ustavno dozvoljena).

2. Oblici dr avnog ure enjaU teoriji dr ave i ustavnoj praksi razlikuju se dva osnovna oblika dr anog ure enja-unitarna dr ava i federacija. Razlikovanje se pravi prema odnosu centralnih i nizih organa dr avne vlasti. Unitarna dr ava predstavlja takav oblik ure enja u kome centralni organi vlasti raspola u svim nadle nostima i ne djele ih sa drugim dr avnim organima. Tu vlast centralni organi mogu ostvarivati neposredno na cijeloj dr avnoj teritoriji, a mogu formirati deta irane organe koji su neposredno odgovorni centralnoj vlasti i koji odre ene poslove obavljaju u ime centralnih organa. U unitarnoj dr avi postoji jedan ustav, svi zakoni se primjenjuju na cijeloj dr avnoj teritoriji. Na toj teritoriji ne postoji druga konkurentna vlast. U okviru unitarne dr ave mo e postojati razli iti stepen centralizacije, odnosno decentralizacije vlasti. Centralva vlast mo e ni im povjeravati odre eni stepen samostalnosti u obavljanju pojedinih nadle nosti. Unitarne dr ave sa vecim stepenom decentralizacije pribli avaju se federa ure enim lno dr avama. Federalna dr ava je slo ena dr ava koju ine federalne jedinice i savezna dr ava. Osnovni kriteriji prema kojim se razlikuju federalne drzave od decentralizovanih unitarnih dr ava su: 1. podjela nadle nosti izme u savezne dr ave i federalnih jedinica izvr ena je ustavom. Time su date ve e garancije federalnim jedinicama da se centralni org.ne e mje ati u nadle nosti federalnim jedinicama. U unitarnim dr avama nadle nost decentralizovanih org.ure ena je zakonom kojeg donose centralni o rgani, pa samim ti mogu mjenjati i nadle nosti decenr.org.; 2. Federalne jedinice imaju svoj ustav kojim ure uju svoju unutra nju organizaciju, a oblici decentralizacije nemaju takav konstitutivni akt.; 3. U federaciji centrali org.mogu vr iti samo kontrolu ustavnosti i zakonitosti akata federalnih jedinica, jer postoji princip suprematije federalnog ustava, a u unitarnoj dr avi cednralni org.mogu vr iti kontrolu i cjelishodnosti, kao i ustavnosti i zakonitosti akata decent,org.; 4. Federalne jedinice imaju damostalne nadje nosti u okviru kojih vr e ustavotvornu i zakonodavnu vlast. To nemaju oblici decent.; 5. Federalne jedinice imaju sajam ene oblike u e a u vr enju vlasti savezne dr ave. Oblici decentralizacije to nemaju. Konfederacija nije dr ava, nastaje konfederalnim ugovorom koji ima karakter me unarodnog ugovora. Dr ave lanice konfederacijew zadr avaju svoj suverenitet i me unarodn-pravni subjektivitet. Personalna i realna unija su danas prevazi eni oblici povezivanja nezavisnih dr ava. U personaln uniji dvije nezavisne i suverene dr ave oj povezane su samo posredstvom li nosti efa dr ave -monarha. Realna unija je oblik povezivanja dr ava koji je vr i od konfederacije a labaviji od federacije. U realnoj uniji dr ave zadr avaju suverenitet i vlastitu ogr.dr .vlasti,ali u pojedinim poslovima nastupaju zajedni ki-vanjski pos.

USTAVNO PRAVO II-skripta3. Federacija i konfederacijaFederaciju ine dvije vrste subjekata, gra ani i federalne jedinice, zbog toga parlament federacije ima dva doma predptavni ki dom u kome su predstavljenji svi gra ani i gornji dom ili dom federalnih jedinica. Ustav je konstitutivni akt federacije, federacija je nosilac suvereniteta i u pogledu me unarodnih i unutrasnjih od nosa. Savezna dr ava i federalne jedinise imaju strukturu dr avnih organa koji ostvaruju dodijeljenje im nadle nosti. Dominacija ustava nad svim op tim aktima savezne dr ave i nad ustavima i drugim aktima federalnih jedinica. Federacija je me unarodno pravni subjekt u punom smislu,federalne jedinice mogu stupati u me unarodne odnose uz saglasnost federacije i u okviru svojih kompetencija. Postoji dr avljanstvo federacije koje nema zna aj u me unarodim odnosima. Konfederacija nije dr ava, nastaje konfederalnim ugovorom koji ima karakter me unarodnog ugovora. Dr ave lanice konfederacijew zadr avaju svoj suverenitet i me unarodn -pravni subjektivitet. Na takve dr ave se odnosi me unarodno pravo. Konfederacij ima samo jedan organ -konfederalno vije e u kome su sve lanice jednako zastupljenje. Odluke konfederalnog vije a imaju pravnu snagu samo ako ih prihvate sve lanice. Svaka lanica raspola e pravom veta. Dr ave lanice imaju pravo secesije i mogu u svakom momentu istupiti iz konfederacije . Konfederacije su obi no nastajale radi ostvarivanja zajedni kih interesa u oblasti odgrane, vanjskih poslova i privrede.

2

4. Pojam federalizmaFederalizam kao ideja, teorija i sistem ustavnog ure enja ima dugu istoriju, po ev i od saveza dr avica u staroj Gr koj i Rimu preko srednjovjekovnih saveza gradova-dr avica u Njema koj do savremenih federacija. U nauci ima vise shvatanja o pojmu i prirodi federalizma. Sam naziv poti e od latinske rije i foedus koja zna i savez ili sporazum. Pojam federativna republika upoterbio je jo Monteskije u svom djelu O duhu zakona, isti u i da je ona dr ava dr ava u koju se neutapaju udru ene republike. Neki autori federalizam odre uju negativnom def.kao dr avno ure enje koje nije unitarno, a ni konfederalno.

5. Savezna dr ava i federalne jediniceFederalna dr ava je slo ena dr ava koju ine federalne jedinice i savezna dr ava. Podjela nadle nosti izme u savezne dr ave i federalnih jedinica izvr ena je ustavom. Time su date ve e garancije federalnim jedinicama da se centralni org.ne e mje ati u nadle nosti federalnim jedinicama. Federalne jedinice imaju svoj ustav kojim ure uju svoju unutra nju organizaciju. U federaciji centrali org.mogu vr iti samo kontrolu ustavnosti i zakonitosti akata federalnih jedinica, jer postoji princip suprematije federalnog ustava. Federalne jedinice imaju damostalne nadje nosti u okviru kojih vr e ustavotvornu i zakonodavnu vlast. Federalne jedinice imaju zajam ene oblike u e a u vr enju vlasti savezne dr ava. Federativna dr ava mo e nastati devolucijom ili integracijom. 6. Raspodjela nadle nosti u federacijama* U federalnoj dr avi postoje dvije vrste vlasti. Savezna vlast obavlja poslove od zajedni kog interesa, a vlast federalne jedinice ostvaruje vlast od posebnog zna aja za tu jedinicu. Svaka od ovih vlasti ima svoju posebnu organizaciju. Obje vlasti se obavljaju istovremeno. U federacijama postoji politi ko i ekonomsko jedinstvo, koje se ogleda u punoj slobodi kretanja ljudi, dobara, informacija i drugih vrijednost. Svi gra ani imaju jedinstveno federalno dr avljanstvo. Jedno od najosjetljivijih pitanja svake fed.dr ave jeste pitanje podjele nadle nosti izme u savezne dr ave i federalnih jedinica, distribucija nedle nosti se vr i saveznim ustavom. U promjenama federalnih ustava, u e uju i federalne jedinice. Federalni ustavi pri podjeli nadle nosti postupaju da dva na ina: 1.Pretpostavka nadle nosti u korist federalnih jedinica(nadle nost savezne dr ave se ustavom izri ito nabraja, a sve to nije nabrojano ubraja se u kompetenciju federalnih jedinica, u slu aju spora prednost se daje fed.jedinici.),. 2.Pretpostavka nadle nosti u korist federacije(nabrojane su nadle nosti federalnih jedinica, a sve ostalo ubraja se u nadle nost savezne dr ave).. esto se u nekoj materiji preklapaju nadle nosti i tada govorimo o konkurentnoj nadle nosti(savezna dr ava u toj oblasti utvr uje politikui donosi zakone, a fed.jed.neposredno provode poliiku i t izvr avaju zakone,. Paralelna nadle nost kada federacija zakonom utvr uje samo op ta na ela za ure ivanje odre enih pitanja, a fed.jed.svojim paralelnim zakonom potpuno, u skladu sa utvr enimna elima,ure uje ta pitanja.

USTAVNO PRAVO II-skripta7. U e e federalnih jedinica u federalnoj vlastiZa razliku od unitarnih dr ava, gdje su regionalni i lokalni organi u cjelosti podre eni centralnoj vlasti, u federalnim dr avama federalne jedinice,iako ne taspola u dr avnom suvereno u, imaju pravo participacije i kooperacije u vr enju dr avne vlasti. Federalne jedinice u estvuju u ustavotvornoj vlasti federacije, jednako su predstavljenje u gornjem domu federalnog parlamenta, esto imaju pravo zakonodavne inicijative, u estvuju u izvr noj i sudskoj vlasti federacije. Federalne jedinice preko gornjeg doma parlamenta federacije u estvuju u postupku dono enja, odnosno promjene federalnog ustava. Gornji dom fed.parlamenta izra ava ravnopravnost federalnih jedinica i osigurava njihov utjecaj na utvr ivanje politike i dono enje federalnih zak ona, dom je savtavljen na paritetnom principu, te pru a za titu manjim i slabijim fed.jedinicama. U federalnim dr avama su primjenjena raznovrsna rje enja u pogledu izvr avanja saveznih propisa. Naj e e savezne propise izvr avaju savezni organi. S tim ciljem savezna dr ava mo e formirati podru ne organe na teritoriji federalnih jedinica zadu ene za izvr avanje saveznih zakona. Jedinstvo pravnog sistema izvr ava se suprematijom saveznog ustava i saveznih zakona. U federacijama obi no postoji paralelna organizacija sudske vlasti u saveznoj dr avi i u federalnim jedinicama. Fedrealno sudstvo rje ava sporove za ije rje avanje se primjenjuju savezni ustavi i drugi savezni propisi. Sudstvo u federalnim jedinicama primjenjuje njihove propise. Sudski postupci se z avaju u avr fed.jed. sudstvo na nivou federacije ima dvije funkcije. Ono osigurava autoritet saveznog ustava i saveznih propisa na cijeloj teritoriji. Druga funkcije je ujedna avanje sudske prakse u tuma enju i primjeni federalnih propisa.

3

8. Osnovna obilje ja ustavnog ure enja BiHMe unarodnim mirovnim ugovorom,posebno njegovim Anexom 4- Ustavom BiH, izvr ena je unutra nja transformacija ustavnog ure enja. Koncepciju i sadr aj Mirovnog sporazuma, pa time i Ustava BiH, kao njegovog najzna ajnijeg dijela, opredjelili su neposredni i dugoro ni ciljevi koje je imala u vidu me .zajednica pod ijim je vodstvom i pritiskom i postignut sporazum. Napravnjeni su kompromisi ozme u politi kih koncepcija, iza kojih su stajali odgovaraju i odnosi politi kih snaga i vojni potencijali, od kojih se jedna zalagala za o uvanje dr avnog integriteta, a druga za podjelu i nestanak BiH. Na ovakim kompromisima nije se mogao graditi teorijski ist i konzistentan model savremene demokratske dr ave i dru tva. Ustav BiH predvi a postupak vlastite revizije, u skladu s tim osnovana je tvrdnja da se postoje e ustavno ure enje mo e smatrati prelaznim re enjem. Za stabilizaciju prilika i uspostavljanje demokratskog poretka neophodno je da se najve i broj prognanih vr ti svojim a ku ama i na svoju imovinu, da po initelji ratnih zlo ina budu izvedeni pred sud, da se u najve oj mjeri osigura postivanje ljudskih ploboda i prava, te da se osibura efikasno funkcionisannje institucija sistema na svim nivoima.

9. Suverenitet i teritorijalni integritet BiHPrema definiciji, su tinski elementi dr ave su:teritorija, stanovni tvo i suverena vlast. Mirovnim sporazumom i Ustavom BiH naglaseno je o uvanje suvereniteta teritorijalnog integriteta i politi ke neovisnosti BiH. Suverenitet, teritorijalni cjelovitost i politi ka nezavisnost predstavljaju temelj i me unarodnog polo aja i unutra njeg ure enja BiH. To je izri ito nagla eno u preambuli Ustava BiH( esta alineja). Ovaj princip je konsekventno proveden u ustavnom ure enju. To se ogleda naro ito u slede im rje enjima:1. Ustav BiH samo za BiH koristi pojam dr ava; 2. Za fed.jed. ustav koristi naziv entiteti kada odre uje polo aj jedinica u okviru BiH; 3.za liniju razgrani enja ni u Ustavu BiH ni u Anexu2- Sporazum o me uentiteskim linijama ne upotrebljava se pojam granica; 4. U pogledu nadle nosti izme u institucija BiH i entiteta ustav nala e da institucije BiH automatski preuzimaju sve kompetencije,koje su potrebne za o uvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politi ke neovisnosti i me unarodnog subjektiviteta BiH;5. Posebni paralelni odnosi koje entiteti mogu uspostavljati sa susjednim dr avama moraju biti u skladu sa suverenitetom i ter.integ. BiH; 6. Strane(BiH,RH i SRJ) e u potpunosti po tovati suverenu jednakost jedna druge, rje avat e sporove putem mirnih sredstava i uzdr avat e se od bilo kakvih akcija, putem prijetnje ili upotrebe sile ili na bilo koji drugi na in protit ter.integ. ili politi ke neovisnosti BiH ili bilo koje druge dr ave. Svi ovi elementi ustavnog ure enja i me .polo aja BiH potvr uju da su o uvani i za ti eni dr avnost BiH, njen suverenitet, teritorijalni integritet i politi ka neovisnost.

USTAVNO PRAVO II-skripta10. Me unarodno-pravni kontinuitet BiHMe unarodnim priznanjem BiH je stekla status suverene dr ave i ravnopravne lanice me unarodne zajednice. Postala je me unarodno-pravni subjekt u punom kapacitetu. Primjena je u lanostvo Organizacije UN i u veliki broj svjetskih, regionalnih i drugih me unarodnih organizacija. Prema principu sukcesije me .ugovora biv e SFRJ, postala je lanica brojnih me .konvencija i drugih multilateralnih i bilateralnih ugovora. Kao suverena dr ava, zaklju ila je brojne me .ugovore i time preuzela veliki broj prava i obaveza u me .odnosima. me unarodna zajednica je Mirovnim sporazumom izri ito potvrdila me unarodno-pravni kontinuitet BiH. Me unarodno-pravni kontinuitet BiH obuhvata: 1. Neprekinuto postojanje kao dr ave po me unarodnom pravu; 2.BiH zadr ava granice koje su postojale u momentu njenog me unarodnog priznanja( 6.aprila 1992.godine, n dam ne unarodnog a priznanja BiH.;3. BiH zadr ava lanstvo u Ujedinjenim nacijama i brojnim me unarodnim organizacijama koje djeluju u okviru OHR,kao i me .org.koje djeluju izvan sistema OHR.; 4. U pogledu me unarodnih ugovora koje je RbiH zaklju ila do stupanja na snagu Mirovnog sporazuma, u osnovi, prihva en je sistem kontinuiteta.; 5. U Anexu I na Ustav BiH navedeni su me .dokumenti o ljudskim pravima koje e se primjenjivati u BiH. Ustav izri ito priznaje me unarodno.pravni kontinuitet pristupa BiH ovim konvencijama i nala e joj da to u ini i u pogledu preodtalih nabrojanih konvencija kojima jo nije pristupila.

4

11. Unutra nji pravni kontinuitet BiHU okviru priznatog me unarodno-pravnog kontinuiteta BiH, Ustavom je izvr ena modifikacija njene unutra nje dr avne strukture. Od unitarne dr ave uspostavljenja je slo ena dr ava. Njeni entiteti su kreirani Ustavom BiH. Oni su nastali decolucijom. Nova Ustavna struktura nije, dakle, nastala udru ivanjem entiteta, nego su entiteti Ustavom priznati kao dijelovi slo enog ure enja dr ave. Entiteti nisu prenosili svoja ovla tenja da dr avu, nego je Ustavom BiH kreirana struktura sa dva entiteta i izvr ena distribucija nadle nosti izme u BiH i entiteta. Va inktonskim sporazumom je uspostavljena Federacija BiH,te njeno uspostavljanje je polazilo od suvereniteta i teritorijalnog integriteta RbiH i njenog ustavnog i pravnog poretka. Mirovnim sporazumom za BiH legalizovano je postojanje RS u mjeri u kojoj njen ustav nije u suprotnosti sa Ustavom BiH, odnosno dotle dok ona preostale ustavne odredbe ne usaglasi sa Ustavom BiH. Ustav BiH je stvorijo naormativne pretpostavke da se iz takvog nekoherentnog stanja osigura potreban pravni kontinuitet do uspostavljanja pravnog sistema u skladu sa tim ustavom. Taj prelazni period zasnivao se na principima koji su propisani Anexom 2.na ustav BiH.

12. Suprematija Ustava BiHPrema principu suprematije Ustava,Bosna i Hercegovina se ne razlikuje od drugih slo enih dr ava. Me utim, u primjeni ovog demokratskog na ela, bez kojeg se ne mo e govoriti o vladavini prava i pravnoj dr avi, javljaju se mnoge te ko e. One proizilaze, prvenstveno, iz injenice da institucionalni i pravni sistem jo nisu dogra eni. Tako nije zaokru en pravosudni sistem. Na nivou Bih ne postoji organizovana funkcija redovnih sudova op te nadle nosti koji bi ujedna avali praksu svih drugih sudova u zemlji, budu i da se sada svi sudski postipci, osim onih iz nadle nosti Suda BiH, zavr avaju u entitetima. Nije razvijen mehanizam izvr avanja odluka institucija Bih, uklju uju i i izvr avanje odluka Ustavnog suda BiH. Javljaju se razli ite interpretacije podjele nadle nosti izme u institucija BiH i entiteta. Uspostavljanje koherentnog pravnog poretka ote avaju jo uvijek prisutne nedemokratske i separatisti ke snage. Zbog toga je Visoki predstavnik me .zajednice bio prisiljen da upotrijebi svoja ovla tenja i nametne odre ene propise.

13. Obaveza primjene demokratskih na ela u ustavnom ure enju BiH* Ustav BiH podrazumjeva i nala e primjenu niza najva nijih demokratskih na ela koja predstavljaju me unarodne demokratske standarde. Iz toga proizilazi obaveza vlasti na nivou dr ave i u entitetima da se pridr avaju ovih principa u kreiranji institucija i pravnih propisa. Ova na ela se moraju uva avati i u primjeni prava. Odluke sudova, posebno ustavnih, mogu se neposredno temeljiti na ovim Ustavom propisanim na elima. Ustav BiH ve u uvodnom dijelu propisuje najkva nija na ela demokratskog ure enja. Osnovu demokratskih odnosa ine ljudska prava. Ona su u Ustavu BiH iroko razvijena. Cjelokupna dr avna vlast svoj legitimitet izvodi iz principa

USTAVNO PRAVO II-skriptasuvereniteta gra ana kombinovanog sa konstitutivno u tri naroda i ravnopravnosti pripadnika otalih naroda. s Mora, se me utim, ista i da ni pojedina konkretnaustavna rje enja nisu konsekventno izvedena iz ovih principa.

5

14. Federalni elementi u ustavnom ure enju BiHMirovni sporazumom za BiH, odnosno Ustavom BiH utvr eno je da se BIH sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i RS(51% teritorije nalazi u federaciji, a federacija u slo enoj dr avi, dok je drugi dio BiH-podru je RSorganizovan na unitarnom principu). Ustav BiH je kreirao odnose i institucije koji, uglavnom, odgovaraju teorijskom modelu slo ene dr ave koji je najbli i federativnom ure enju. To se ogleda u slede em:1. Dva subjekta federacije_gra ani i federalne jedinice-prestavljena su u Parlamentarnoj skup tini BiH; 2. Ustav BIH je konstitutivni akt; 3. Na nivou dr ave i entiteta postoji odvojena struktura dr avnih organa; 4. Postoji suprematija Ustava BiH nad zakonima BiH, ustavima i zakonima entiteta; 5.dr ava BiH je me unarodno pravni subjekt u punom kapacitetu; 6.postoji dr avljanstvo BiH. Ustavni sistem BiH je u kreiranju slo ene dr a respektovao ve osnovne principe federalnog ure enja dr ave. Postoji suprematija dr ave u odnosu na entitete, ostvaren je visok stepen autonomije entiteta i entiteti participiraju u ostvarivanju nadle nosti dr ave.

15. Princip podjele vlasti u ustavnom ure enju BiHRaspadom komunisti kog sistema BiH je, kao republika u biv oj SFRJ, napustila princip jedinstva vlasti, odnosno skup tinske vladavine i prihvatila princippodjele vlasti. To je u injeno amandmanima na Ustav SRBiH iz 1990.godine. time su uz ostale promjene stvorene osnovne pretpostavke za demokratizaviju dru tva i dr avne vlasti. Princip podjele vlasti je zadr an kao temeljni i u Ustavu BiH iz 1995.godine. Parlamentarna skup tinaBiH je nosilac zakonodavne vlasti na nivou BiH; Organi izvr ne vlasti na nivou BiH su:Predsjedni tvo BiH i Vije e ministara. Sudska funkcija na nivou BiH nije konsekventno izvedena. Postoji Ustavni sud BiH, Sud BiH, Tu ila tvo BiH, Pravobranila tvo BiH i institucija Ombusmena BiH, ali ne postoji sud na kojem bi se zavr avala struktura redovnih sudova za krivi ne, gra anske i upravne sporove. Nosilac zakonodavne vlasti u FBiH je je Parlament Federacije, a u RS Narodna skup tina i Vije e naroda RS. Izvr nu vlast u FBiH vr i predsjednik i potpredsjednici Federacije i Vlada FBiH, u RS tu funkciju vr e predsjednik i potpredsjednici Republike i Vlada RS.

16. Podjela nadle nosti izme u institucija BiH i entitetaUstav BiH se opredijelio za sistem podjele nadle nosti koji je uobicajen za slo ene dr ave. U na elu, polazi se od pretpostavke nadle nosti u korist federalnih jedinica, u na em slu aju u korist entiteta. Izri ito su nabrojane kompetencije institucija BiH. Sve ostale kompetencije,prema ovom principu, ubrajaju se u nadle nosti entiteta. Ustav predvi a mogu nost uspostavljanja dodatnih nadle nosti institucija BiH, kao i ustanovljavanje dodatnih institucija radi izvr avanja tih nadle nosti. U isklju ivu nadle nost institucija BiH spada: Vanjska politika, Vanjskotrgovinska politika, Carinska politika, Monetarna politika, Finansiranje institucija i me unarodnih obaveza BiH, Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila, Provo enje me unarodnih i me uentiteskih krivi nopravnih propisa, uklju uju i i odnose sa Interpolom, h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajedni kih i me unarodnih komunikacijskih sredstava, i) Regulisanje me uentiteskog transporta, j) Kontrola vazdu nog saobra aja. Ustav, me utim, predvi a zna ajne korekcije ovog principa. U politi kim i u stru nim raspravama zanemaruju se ove izri ite odredbe Ustava BiH. Osim izri oto navedenih nadle nosti ( lan III ta ka 1), institucije BiH preuzimaju po sili Ustava i slede e nadle nosti: a) b) c) d) e) f) g)

USTAVNO PRAVO II-skriptaa) U onim pitanjima za koja se entiteti dogovore da ih prenesu u nadle nost institucija BiH. b) Institucije BiH treba, bez odlaganja, da preuzmu nadle nosti u stvarima koje su predvi ene u anexima 5.do 8. Op teg okvirnog sporazuma za mir u BiH. To su veoma zna ajna pitanja koja se ti u ostvarivanja i za tite ljudskih prava(Aneks 6), prava na povratak i druga prava raseljenih lica i izbjeglica(Aneks 7), za tita spomenika kulture(Aneks 8) i arbitra no rje avanje spornih pitanja (Aneks 5). c) Nadle nosti koje su potrebne za o uvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politi ke neovisnosti i me unarodnog subjektiviteta BiH institucije BIH su du ne, po sili Ustava, da preuzmu i ostvaruju. d) Za vr enje ovih nadle nosti Ustav BiH predvi a mogu nost uspostavljanja dodatnih institucija. 17. Sistem institucija BiH i entiteta* Za ostvarivanje Ustavom predvi enih kompetencija na nivou dr ave BiH postoje osnovne, ali ne i sve potrebne institucije. Parlamentarna skup tina BiH je nosilac zakonodavne vlasti na nivou BiH. Predsjedni tvo BiH ostvaruje funkciju kolektivnog efa dr ave i na elu je izvr ne vlasti.vije e ministara BiH je izvr ni organ odgovoran za provo enje politike i odluka institucija BiH. Zakonom o vije u ministara su formirani slede i organi dr avne uprave: Ministarsvo vanjskuh poslova, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo za c ivilna pitanja i komunikacije, te manji broj agencija i slu bi. Intervencijom Visokog predstavnika uspostavljena su i slede a neophodna ministarstva: Ministarstvo odbrane, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstvo pravde, ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo finansija i trezor, I Minisrarstvo prometa i komunikacija. Formirane su i druge institucije kao to su Dr avna grani na slu ba, Uprava za indirektno oporezivanje, Regulatorna agencija za komunikacije i dr.Sudska funkcija na nivou BiH nije konsekventno izvedena. Postoji Ustavni sud BiH, Sud BiH, Tu ila tvo BiH, Pravobranila tvo BiH , te komisija za ljudska prava koja, na privremenoj osnovi, treba da dovr i slu ajeve koje nije zavr io ukinuti Dom za ljudska prava. Centralna banka je samostalna i nezavisna institucija dr ave BiH uspostavljena Ustavom. Ona je jedina ovla tena institucija za tampanje novca i monetarnu politiku na cijeloj teritoriji BiH. Entiteti su uspostavili cjelovitu strukturu dr avne vlasti, po ev i od organa zakonodavne, izvr ne i sudske vlasti do razvijenog sistema dr +avne uprave. Gotovo analogna struktura dr avne vlasti uspostavljena je i u 10 kantona u FBiH. Kada se tome doda org.vlasti u op tinama i gradovima. Mo e se zaklju iti da je, u odnosu na broj stanovnika, stepen ekonomskog razvoja i druge objektivne kriterije, uspostavljena preorganizovana, a time i skupa, struktura dr avne vlasti. 18. Jedinstvo ekonomskog sistema BiH* BiH je ustavnim promjenama iz1990.godine u la u radikalnu reformu ekonomskog ure enja. Napu ten je stari sistem koji se zasnivao na dominantnom dru tvenom, odnosno dr avnom vlasni tvu i u velikoj mjeri dirigovanoj privredi. Ve tada su uspostavljena osnovna rje enja ekonomskog sistema zasnovana na ravnopravnosti svih oblika svojine, slobodnom preduzetni tvu i tr i tu i bitno smanjenoj ulozi dr ave u regulaciji ekonomskih tokova. Ustav BiH iako se ubraja u najkra e ustave u svijetu, zna ajnu pa nju je posvetio ekonomskim odnosima i sistemima. Na nivou ustavnih rje enja dati su slede i elementi jedinstvenog ekonomskog sistema BiH: 1. Kao jedan od osnovnih principa ukupnog ustavnog ure enja, u preambuli Ustava je istaknuto: elji da U postaknu op te blagostanje i ekonomski razvoj kroz za titu privatnog vlasni tva i unapre enje tr i ne privrede..... prioritetan zahtjev u tom pobledu je tranticija dr avnog u privatno vlasni tvo. 2. BiH je jedinstveno ekonomsko podru je. 3. Jedinstven ekonomski prostor i sistem podr ani su i ustavnim rje enjima kojim je utvr ena nadle nost institucija BiH. 4. Centralna banka BiH, kao jedinstvena monetarna institucija, predstavlja zna ajan elemenat jedinstvenog ekonomskog sistema. 5. Prihodi za finansiranje institucija BiH i me .obaveza BiH osiguravaju se na dva na ina:kotizacijom entiteta, pri emu FbiH participira sa 2/3, a RS sa 1/3, i na drubi na in koji utvrdi Parlamentarna skup tina BiH(izvornim prihodima,, PDV,carina,...) 6. Institucije BiH mogu preuzeti i druge funkcije u oblasti ekonomskog s istema ako je to neophodno na o uvanjesuvereniteta zemlje ili ako se entiteti dogovore da na njih prenesu neke kompetencije iz svoje nadle nosti.

6

USTAVNO PRAVO II-skripta19. Dr avni simboli BiH* Kao znak dr avnosti i suvereniteta, svaka dr ava ima svoje simbole kojima se predstavlja u me unarodnim i unutra njim odnosima. To su: dr avna zastava, grb i himna. BiH je u vrijeme svoje srednjovjekovne dr avnosti imala svoju zastavu i grb. Zastavu i grb, ali ne i himnu imala je i kao republika u sastavu biv e Jugoslavije. Ustavom BiH iz 1995 utvr eno je da BiH ima svoje simbole(Parlamentarna skup tina zakonom utvr uje simbole BiH), koje je dobila tek intervencijom Visokog predstavnika. Grb BiH je u obliku tita dijagonalno podijeljenog na polje ute i polje plave boje. Uzdu dijagonale na donjem plavom polju su u nizu uto-zlatne zvijezde. Iste elemente sadr i i zastava koja je pravougaonog oblika proporcija 2:1. Himna BiH je muzi ka kompozicija bez teksta. Osim dr ave BiH, svoje simbole imajku i entiteti i kantoni. Zastave i grgove imaju i op ine i gradovi, ali i brojne asocijacije, dru tvene organizacije, udru enja i druge nevladine org.

7

20. Ustav BiH o dr avljanstvuUstav BiH posve uje posebnu pa nju dr avljansstvu. Postoji dr avljanstvo BiH koje ima prioritet u primjeni, kojeg zakonom ure uje Parlamentarna skup tina BiH. Ustav BiH dozvoljava mogu nost postojanja dvojnost dr avlljanstva. Uslov za to je da postoji bilateralni ugovor sa odgovaraju om dr avom. Tim ugovorom se moraju urediti pitanja ostvarivanja odre enih prava i du nosti lica sa dvojnim dr avljanstvom, kao to su ostvarivanje aktivnog i pasivnog bira kog prava, obaveza slu enja vojnog roka, pla anje poreza i dr. Ustav sadr i izri itu odredbu, da dr avljani koji posjeduju dvojno dr avljanstvo mogu glasati u Bi i u entitetima samo ako imaju H prebivali te na teritoriji BiH. Ustav predvi a i postojenje entitetskog dr avljanstva. Ono nema nikakav zna aj u me .odnosima. svi dr avljani BiH, bez obzira na entitetsko dr avljanstvo, u ivaju ista prava i za titu u cijeloj zemlji u skladu sa Ustavom i drugim propisima BiH. Ustav posebno zabranjuje da do li avanja dr avljanstva do e diskriminacijom po bilo kom osnovu.. dr avljanstvo BiH se stje e: 1.porijeklom, 2.ro enjem na teritoriji BiH, 3.usvajanjem, 4.putem naturalizacije i 5.putem me unarodnog sporazuma. Dr avljanstvo BiH prestaje: 1.po sili zakona, 2.odricanjem, 3.otpustom, 4.oduzimanjem i 5.me unarodnim ugovorom.

21. Dogradnja ustavnog ure enja BiH-sta je sve promjenjeno od dono enja Ustava iz1995; -odluka o konstitutivnosti naroda; -amandmanske promjene; -uspostavljkanje Vije a ministara RS; -na nivou dr ave formiran Sud BiH; -jedinstvene oru ane snage; -pove an broj ministara;... 22. Demokrati nost i efikasnost sistema odlu ivanja u institucijamaBiH* Ustav BiH podrazumjeva i nala e primjenu niza najva nijih demokratskuh na ela koja predstavljaju me unarodne demokratske standarde. Iz toga proizilazi obaveza vlasti na nivou dr ave i u entitetima da se pridr avaju ovih principa u kreiranju institucija i pravnih propisa. Ova na ela se moraju uva avati i u primjeni prava. Odluke sudova, posebno ustavnih, mogu se neposredno temeljiti na ovim Ustavom propisanim na elima. Ustav BiH ve u uvodnom dijelu propisuje najva nija demokratska na ela. Osnovu demokratskih odnosa i e ljudska prava. Ona su n u Ustavu BiH iroko razvijena. Normativno su prihva eni najvi i ma unarodni standardi tih prav. Cjelokupna dr avna vlast svoj legitimitet izvodi iz principa suvereniteta gra ana kombinovanog sa konstitutivno u tri naroda i ravnopravnosti pripadnika ostalih naroda. Ovome treba dodati garancije privatnog vlasni tva, preduzetni tva i tr i ne privrede, kao i politi ki pluralizam, te se s pravom mo e tvrditi da su stvorene osnovne ustavno -pravne pretpostavke demokratskog dru tva i tr ave.

USTAVNO PRAVO II-skripta23. Reforma pravosudnog sistemaReforma pravosu a podrazumjeva cijeli sistem koordiniranih aktivnosti i mjera u svim segmentima dru tva od svih organa vlasti i gra ana. Djelovanje nezavisnih medija i drugih dijelova civilnog dru tva na promociji demoikratskih vrijednorsti i pravne kulture i stvaranje institucionalnih, materijalnih, kadrovskih i drugih pretpostavki samo su neki aspekti uspostavljanja samostalnog i nezavisnog pravosu a. Niz rje enja Mirovnog sporazuma za BiH, posebno Ustava BiH, nije predstavljao dovoljan okvir za ove reforme. Ustav BIH nije uspostavio elementarne pretpostavke za jedinstveni pravosudni sistem za cijelu zemlju. Time se dovoci u pitanje ne samo ostvarivanje jednakih prava gra ana za cijelu zemlju nego i jedinstvenog ekonomskog podru ja i potpune slobode kretanja ljudi, robe, kapitala i informacija. Taj deficit, uglavnom intervencijom me .zajednice, po inje se nadokna ivati uspostavom Suda BiH, Tu ila tva i Pravobranila tva na dr avnom nivou, kao i dono enjem neophodnih materijalnih i procesnih zakona.

8

24. Izvr avanje odluka institucija BiH* Vije e ministara je odgovorno za provo enje politike i odluka institucija BiH. Ono o tome podnosi izvje taj Parlamentarnoj skup tini. Ukoliko mu Skup tina izglasa nepovjerenje, Vije e ministara je du no da podnese ostavku. Prema tome, Vije e ministara ima dvostruku odgovornost, prema parlamentarnoj skup tini i predsjedavaju i Vije a prema Predsjedni tvu.

25. Dogradnja odbrambenog i sigurnosnog sistema BiHUz pomo me .zajednice provedena je obimna i izuzetno zna ajna reforma odbrambenog sistema u skladu sa najvi im demokratskim standardima. Rije je o tome da su, umjesto tri vojne formacije proiza le iz rata, sada uspostavljene jedinstvene oru ane snage BiH i da je uspostavljen jedinstven odgrambeni sist m zemlje. e Uspostavljen je puni kapacitet institucija BiH u civilnoj kontroli i lancu komandovanja Oru anim snagama. Sistem ima funkciju za tite suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politi ke neovisnosti i me .subjektiviteta BiH, kao i funkciju pru anja pomo i civilnim oru anim vlastima. Oru ane snage su depolitizovane i ne mogu se koristiti u politi ke svrhe. Pripadnici oru anih snaga moraju biti neutralni u politi kim pitanjima i nemogu se anga ovati u bilo kojim aktivnostima politi kih stranaka, niti biti izabrani ili imenovani na bilo koju javnu funkciju. BiH osigurava transparantnu demokratsku civilnu kontrolu nad Oru anim snagama.

26. Ustavni status entitetaFBiH i RS ustavno-pravno imaju status federalnih jedinica u okviru dr ave BiH, ali nemaju status dr ava lanica. Ustav BiH i cjelokupni Mirovni sporazum samo za BiH koristi pojam dr ava. Pojam entitet poti e od latinske rije i ens, entis, to zna i-koji jeste, koji postoji. Kao neodvojivi djelovi BiH entiteti su stvoreni Ustavom BiH. Nastali su transformacijom unutra njeg ure enja BiH. FBiH je nastala na legalan ustavni na in-promjenom ustava RbiH i Ustavom FbiH1994. RS je do stupanja na snagu Ustava BIH, postojala kao ilegalna nepriznata tvorevina. Legalitet je stekla Ustavom BiH i to samo u onoj mjeri u kojoj je njen Ustav bio u skladu sa ustavom BiH. Entiteti nemaju status dr ava u me .pravu, mogu sklap at me .ugovore uz saglasnost Pralamentarne skup tine BiH. Entiteti imaju svoj ustav i time pravo na samoorganizovanje. To pravo im je ograni eno obavezom da ustavi i ukupan pravni poredak entiteta mora biti u skladu sa Ustavom BiH. Ure enje entiteta se mora zasnovati na demokratskim principima, mora se osigurati vladavina prava i legitimitet institucija se mora zasnivati na slobodnim, fer i demokratskim izborima. Oba entiteta, kao i BiH, moraju osigurati najvi i nivo Me .priznatih ljudskih sloboda i prava. Entiteti su obavezni da garantuju pravnu sigurnost i punu za titu svi licima pod svojim jurisdikcijom. m Ustav BiH predvi a jedan institut koji nije poznat u komparativnom ustavnom pravu, rije je o pravu entiteta na uspostavljanje posebnih paralelnih odnosa sa susjednim dr avama.

USTAVNO PRAVO II-skripta27. Posebni paralelni odnosi entiteta sa susjednim dr avama* Ustav BiH predvi a jedan institut koji nije poznat u komparativnom ustavnom pravu, rije je o pravu entiteta na uspostavljanje posebnih paralelnih odnosa sa susjednim dr avama. Ovaj institut vu e korjene iz ideje o uspostavljanju konfederalnih odnosa izme u FbiH i RH(Va inktonskim sporazumom izra ena namjera da se uspostave ti odnosi; nije realizovana). Rije je o pravu a ne o obavezi uspostavljane posebnih paralelnih odnosa, Parlament entiteta treba da odlu i dali e se uspostavljati takvi paralelni odnosi i kakav e biti sadr aj takvih odnosa. Potrebno je da se uspostave prvo dobri odnosi izme u dr ave BiH i odgovaraju e susjedne dr ave. Ovi odnosi imaju karakter paralelnih odnosa, to podrazumjeva da se ti odnosi uspostavljaju sa svakom susjednom dr avom. Entiteti mogu uspostaviti ove odnose samo u okviru svojih nadle nosti. Posebni odnosi moraju biti u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH. Za zaklju ivanje ovakvih sporazuma potrebna je saglasnost Parlamentarne skup tine BiH. Ustavni sud BiH je nadle an da utvr uje da li je odluka entiteta da uspostavi par.odn.u skladu sa Ustavom BiH.

9

28. Ustavno ure enje Federacije BiHFbiH je entitet u sastavu BiH, koji ima slo enu strukturu. Sastoji se od deset jedinica-kantona sa jednakim pravima i odgovornostima. Ustav FbiH izri ito propisuje da e kantoni imati nazive isklju vo prema gradovima koji su sjedi te odgovaraju ih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakterima. Raspodjela nadle nost i izme u instituvija BiH i entiteta postavljena je dinami no, polazi se od pretpostavke nadle nosti u korist federalnih jedinica, u na em slu aju u korist entiteta. U nadle nosti institucija BiH spadaju izri oto navedenih nadle nosti ( lan III ta ka 1), te i dodatne nadle nosti tih institucija na koje ukazuje Ustav BiH. Legitimitet dr avnih organa u Federaciji se temelji na suverenitetu gra ana, konstitutivnosti bo nja kog, srpskog i hrvatskog naroda i ravnopravnosti pripadnika oslavih naroda. Teritorija FBiH u prvobitnom tekstu njenog Ustava bila je odre ena kao dio teritorije na kojem Bo njaci i Hrvati ine ve insko stanovni tvo. Ustav FBiH utvr uje da postoji federalno dr avljanstvo koje se ure uje federalnim zakonom. Time se Ustavom propisuje da je svaki dr avljanin Federacije istovremeno i dr avljanin BiH. Ustav FBIH sadr i odredbu o dvojnom dr avljanstvu za koje se mo e re i da nije u skladu sa Ustavom BiH(materija dvojnog dr avljanstva je isklju ivo vezana za dr avljanstvo BiH). Federacija ima svoje simbole:grb, zastavu, himnu i pe at, a mo e imati i druge simbole. Za odlu ivanje o simbolima potrebna je ve ina u oba doma Parlamenta Federacije, uklju uju i i ve inu bo nja kih i hrvatskih delegata u Domu naroda.

29. Ustavno ure enje kantonaJedan od bitnih elemenata Va ingtonskog sporazuma je uspostavljane kantona u okviru FBiH sa visokim stepenom autonomije. Kantoni samostalno donose svoj ustav kojim se izra ava zna ajan nivo njihovog samoorganizovanja, Ustav kantona mora biti u saglasnosti sa UstavomFBiH i sa Ustavom BiH. Razgrani enje kantona izvr eno je Federalnom zakonom. Postoji deset kantona i to pet kantona sa ve inskim bo nja kim stanovni tvom, tri sa ve inskim hrvatskim stanovno tvom i dva kantona izjedna enog nacionalnog sastava. U raspodjeli nadl nosti e izme u Federacije i kantona primijenjen je uobi ajeni metod presumpcije nadle nosti u korist fed.jed. ustav Federacije je utvrdio isklju ive nadle nosti Federacije, kao zajedni ke nadle nosti Federacije i kantona, a samo primjerice je naveo najzna ajnije nadle nosti kantona. Zajedni ke nadle nosti mogu se ostvarivati na tri na ina: zajedno, odvojeno ili tako da te nadle nosti ostvaruju kantoni uz koordinaciju koju ostvaruju federalni organi. Ustav FBiH obavezuje kantone da u ostvarivanju svoje nadle nosti vode ra una o nacionalnoj strukturi stanovni tva u svakoj op ini. Kantoni su obavezni da osiguraju po tivanje svih ljudskih prava zajam enih Ustavom FBiH, uklju uju i ona predvi ena me .konvencijama navedenim u aneksu uz Ustav. Ustav sugerise da se na op ine i gradove mogu prenjeti slede e nadle nosti: ograzovanje, kultura, turizam, lokalno poslovanje, humanitarne aktivnosti i radio i televizija. Kantoni imaju mogu nost da zaklju uju sporazume sa drugim dr avama i me .org.(poterbna je saglasnost kako Parlamentarne skup tine BiH tako i Parlamenta FBiH). Zakonodavnu vlast ostvaruje skup tina kantona, izvr nu vlada kantona(uklju uju i ministarstva i dr.org.uprave), a sudsku kantonalni sud. Skup tina kantona je jednodomna(do 30 poslanika),neposrednim i tajnim glasanjem, mandat 4 god. Skup tina kantona ima slede e nadle nosti:a) dvotre inskom ve inom usvaja kantonalni ustav, b) donosi ostale propise za izvr evenje kantonalnih nadle nosti, c) usvaja bu et, donosi zakone, i dr.propise kojima se osigurava fina nsiranje

USTAVNO PRAVO II-skriptainstitucija kantona. Odluke kan.skup tine donose se vecinom glasova, osim u postupku za tite vitalnog nacionalnog interesa. 30. Ustavno ure enje Republike Srpske* RS je do stupanja na snagu Ustava BIH, postojala kao ilegalna nepriznata tvorevina. Legalitet je stekla Ustavom BiH i to samo u onoj mjeri u kojoj je njen Ustav bio u skladu sa ustavom BiH. Organizacija vlasti zasniva se na principu podjele vlasti. Nosilac zakonodavne vlasti je jednodomna Narodna skup tina pri emu je Vije e naroda RS samo interveni u i, ali ne ravnopravni dom, izvr ne Predsjednik republike i Vlada, a sudske Vrhovni i ostali sudovi. Ustavni sud je odgovoran za za totu ustavnosti i zakonitosti. Ustavom je uspostavljeno unitarno ure enje Republike. Samo su op tine i gradovi ustavne kategorije, i to kao oblici lokalne samouprave. Ne postoje oblici rebionalne samouprave iako je teritorija RS veoma disperzirana. Ustav RS sadr i odredbu koja nije u saglasnosti sa Ustavom BiH, koja glasi: Republici pripadaju sve dr avne funkcije i nadle nosti osim onih koje su Ustavom BiH izri ito prenesene na njene institucije(nadle nosti izvorno pripadaju dr avi BiH, one nisu ni od koga prenesene). Ustav BIH predvi a mogu nost da entiteti uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim dr ava ma, ali ne i posebno sa pojedinim federalnim jedinicama u okviru tih dr ava. Osim entitetskog dr avljanstva, RS ima i svoje simbole-zastavu, grb i himnu koji su utvr eni ustavnim zakonom.

10

31. Odnos izme u institucija BiH i entitetaOdnos izme u institucija BiH i entiteta zasniva se na principu kooperativnog federalizma. Ustav BiH je nadre en ustavima entiteta, zakonima BiH i entiteta i svim drugim propisima. Ustav BiH izri ito ne uspostavlja institucije i mehanizme za izvr avanje zakona i drugih dr avnih propisa, ali ostavlja mogu nost da se preuzimanjem dodatnih nadle nosti ili saglasno u entiteta uspostave takve institucije i mehanizmi. To se odnosi prvenstveno na nadle nosti u vezi sa ostvarivanjem i za titom suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje kao to se: odbrana, obavje tajne slu be, institucije za provo enje zakona, grani na i carinska slu ba,... entiteti imaju ustavnu obavezu da institucijama BiH pru e svaku pomo u ispunjavanju me unarodnih obaveza BiH Entiteti su du ni da, bez . diskriminacije, svim gra anima osiguraju potpunu pravnu sigurnost i za titu, te po tivanje najvi eg nivoa ljudskih sloboda i prava. Ustav insistira na razvijanju saradnje izme u entiteta i institucija BiH i u vezi sa pitanjima iz njihove odvojene saradnje. Tako od Predsjedni tva BiH tra i da preuzme ulogu koordinacije izme u entiteta u pitanjima iz njihove nadle nosti. Entiteti imaju veoma zna ajnu ulogu u konstituisanju i funkcionisanju institucija BiH. Sastav i na in izbora svih Ustavom predvi enih institucija BiH povezani su sa entitetskom pripadno u. Tako se, pri izboru lanova Predsjedni tva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skup tine izbor predstavnika Bo njaka i Hrvata ve e za Federaciju, a izbor predstavnika Srba za RS(zna ajan broj pripadnika sva tri naroda nemo e birati svoje predstavnike u najvi e dr avne org.). sadr aj i dinamika odnosa izme u institucija Bih i entiteta zavise od ukupnog stanja u zemlji, kao i od njenog me unarodnog polo aja, odnosa sa susjednim dr avama i stepena pribli avanja evro-atlanskum integracijama. 32. Raspodjela nadje nosti izme u Federacije BiH i kantona* U raspodjeli nadle nosti izme u Federacije i kantona primijenjen je uobi ajeni metod presumpcije nadle nosti u korist fed.jed. ustav Federacije je utvrdio isklju ive nadle nosti Federacije, kao zajedni ke nadle nosti Federacije i kantona, a samo primjerice je naveo najzna ajnije nadle nosti kantona. Zajedni ke nadle nosti mogu se ostvarivati na tri na ina: zajedno, odvojeno ili tako da te nadle nosti ostvaruju kantoni uz koordinaciju koju ostvaruju federalni organi. Ustav FBiH obavezuje kantone da u ostvarivanju svoje nadle nosti vode ra una o nacionalnoj strukturi stanovni tva u svakoj op ini. Kantoni su obavezni da osiguraju po tivanje svih ljudskih prava zajam enih Ustavom FBiH, uklju uju i ona predvi ena me .konvencijama navedenim u aneksu uz Ustav. Ustav sugerise da se na op ine i gradove mogu prenjeti slede e nadle nosti: ograzovanje, kultura, turizam, lokalno poslovanje, humanitarne aktivnosti i radio i televizija.

USTAVNO PRAVO II-skriptaIsklju iva nadle nost Federacije obuhvata slede a pitanja:a) Dr avnjanstvo Federacije, b) Utvr ivanje ekonomske politike, uklju uju i planiranje i obnovu, politika kori tenja zemlji ta na Federalnom novou, c) Dono enje propisa o finansijama i fin.institucijama Federacije, fiskalna politika Federacije, d) Suzbijanje terorizma, me ukantonalnog kriminala, neovla tene trgovine drogom i organizovanog kriminala, e) Dodjela elektronskih frekfencija za radio, TV i dr.svrhe u skladu sa Ustavom BiH, f) Utvr ivanje elektronske politike, uklju uju i raspodjelu izme u kantina, te osiguranje i odr avanje potrebne infrastrukture i g) Finansiranje djelatnosti federalnih vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, zadu ivanjem ili dr.sredstvima. Zajedni ka nadle nost Federacije i kantona: a) Garantovanje i ostvarivanje ljudskih prava, b) Zdravstvo, c) Politika za tite ovjekove okoline, d) Kominikacija i transportna infrastruktura, u skladu sa Ustavom BiH, e) Socijalna politika, f) Provo enje zakona i drugih propisa o dr avljanstvu i putnim isprav ama dr avljana BiH sa teritosije Federacije i o boravku i kretanju stranaca, g) Turizam, h) Kori tenje prirodnh bogastava.

11

Isklju iva nadle nost kantona obuhvata sva ostala pitanja. Ustav, primjera radi, navodi slede e:a) b) c) d) e) f) g) h) i) j) k) Uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga,.. Politika u propisi u oblasti obrazovanja, Utvr ivanje i provo enje kulturne politike, Politika i propisi u stambenoj oblasti, Reguliranje i osiguranje javnih slu bi, Propisi o kori tenju lokalnog zemlji ta, Lokalno poslovanje i humanitarne aktivnosti, Lokalna proizvodnja energije, Lokalni radio i TV, Provo enje socijalne politike, turizam kantonalnog zna aja, Finansiranje kantonalnih vlasti, oporezivanje i pribavljanje sredstava a na drugi na in finansijskih sredstava za potrebe kantonalnih organa vlasti i slu bi.

U raspodjeli nadle nosti treba voditi ra una i o pravima i du nostima op tina i gradova.

33. Pojam prestavni kog tijelaPredstavni ko tijelo(parlament ili zakonodavno tijelo) je najva nija ustavna i politi ka institucija u svakoj demokratskoj dr avi. Dono enjem ustava, zakona i drugih op tih akata predstavni ko tijelo odlu uje o najzna ajnijim dru tvenim i politi kim pitanjima. Predstavni ko tijeo jekolegijalnidr avni organ izabran na odre eno vrijeme prema unaprijed utvr enom postupku. Kao reprezentativan dr avni organ koji izra ava princip narodnog suvereniteta, parlament raspola e irokim ovla tenjima i materijalnim sredstvima za ostvarivanje svoje uloge. On odlu uje o najva nijim dru tvenim pitanjima prema unaprijed strogo utvr enoj proceduri, dono enjem zakona. Zbog toga se za parlament upotrebljava i pojam zakonodavno tijelo, a u podjeli vlasti parlament je nosilac zakonodavne vlasti. Parlament je vezan ustavom i djeluje u okviru ustava i u skladu sa ustavnim ovla tenjima. On je predstavni ko tijelo, ali nije nosilac suvereniteta. Ustavom se ure uju: polo aj i nadle nosti parlamenta, na in

USTAVNO PRAVO II-skriptanjegovog izbora, struktura i na in odlu ivanja. Parlament zakonom ure uje polo aj, organizaciju i nadle nost izvr ne i upravne vlasti, a dobrim dijelom i sudske vlasti. 34. Struktura prestavni kih tijela* Izborom svojih predstavnika gra ani povjeravaju parlamentu ostvarivanje i za titu dijela svojih prava. Zbog toga su u parlamentu predstavljeni gra ani. Parlamenti mogu biti jednodomni. Ve ina dr ava eli da u strukturi parlamenta istakne i u proces uklju i i druge interese. To posebno va i za slo ene dr ave. U predstavni kim tijelima tih dr ava predstavljeni su i gra ani i federalne jedinice. U takvim slu ajevima se uspostavlja dvodomna struktura parlamenta. Za razliku od donjeg doma, u kome su predstavljeni gra ani prema principu jednakog prava glasa, u drugom, gornjem domu parlamenta mogu biti predstavljene federalne jedinice ili unutr nje administarivnoa teritorijalne jedinice, oblici regionalne ili lokalne samouprave, nacionalne grupe i sli no. U dosta rijetkim slu ajevima uspostavlja se struktura parlamenta od vi e domova. Ostvaruje se potpuna ravnopravnost oba doma parlamenta, u tom slu aju zakon ili druga odluka usvojeni su tek kada su u istovjetnom tekstu usvojeni u oba doma parlamenta. Sve je e a situacija da preovladava utjecaj donjeg doma, onog kojeg gra ani biraju neposredno. U modernom parlamentarizmu ravnote a se uspostavlja izme u predstavni kog doma i izvr ne vlasti, odnosno izme u sna nih politi kih partija i koalicija unutar predstavni kog doma. Od dvodomnosti savremeni parlamentarizam tendira jednodomnosti (od bikameralizma ka monokameralizmu).

12

35. Ustavni polo aj i nadje nosti prestavni kih tijelaU svakom ustavnom ure enju demokratskih dr ava predstavni ko tijelo zauzima najzna ajnije mjesto. Parlament donosi zakone, usvaje bu et, donosi druge propise, vr i izbore i imenovanja, a ima i niz drugih ovla tenja. Predstavni ko tijelo odlu uje o najva nijim pitanjima u dru tvu i dr avi. U ostvarivanju ove uloge posebno su zna ajni odnosi sa efom dr ave i vladom, sa organima dr avne uprave i drugim dr avnim organima. Osnovna ovla tenja predstavni kih tijela su: zakonodavna funkcija-postupak dono enja zakona je strogo formalizovan postupak. Djeli se na tri faze: zakonodavna inicijativa(pravo predlaganja zakona); faza raspravljana i usvajanja; faza stupanja na snagu.; bu etska funkcija-bu et koji se donosi u obliku zakona ima sve planiranje prihode i rashode za naredni period od godinu dana.; ratifikacija me unarodnih ugovora-postaju sastavni dio doma eg prava tek kada ih potvrdi(ratifikuje) parlament.; odlu ivanje o ratu i miru - to pitanje je u uskoj veti sa ostvarivanjem dr avne suverenosti,zbog toga je parlament jedino ovla ten da odlu uje o ovom pitanju.; ontrola k rada vlade-dolazi u obzir samo u onim sistemima u kojima je vlada politi ki odgovorna parlamentu.;interpelacijaje oblik ostvarivanja kontrole rada vlade od parlamenta.;izborna funkcija-parlament bira, imenuje ili potvr uje izbor velikog broja funkcionera u izvr noj vlasti, pravosu u i u okviru samog parlamenta.;posebna sudska funkcija-ustavi nekih zemalja povjeravaju parlamentu su ene efu dr ave i drugim najvi im funkcionerima izvr ne vlasti za najte a djela kao to su veleizdaja, te i prekr aji zakletve...(impeachment u SAD).;amnestija-je op ta mjera kojim parlament, u formi zakona, osloba a do daljeg izvr avanja kazne za odre ena krivi na djela, od krovi nog gonjenja, ukoda odre ene pravne posljedice osude i sl. Osim navedenih parlament ima i druge nadle nosti kao to su: raspisivanje referenduma, dono enje poslovnika o svom radu, provo enje razli itih anketa i istraga i sl.

36. ImunitetImunitet pru a punu pravnu za titu i sigurnost poslaniku, lanu zakonodavnog tijela, kao narodnom predstavniku, u obavljanju njegove funkcije. Imunitet ga titi od svih oblika pritisaka, arbitrarnog postupanja i zloupotrebe od organa izvr ne i sudske vlasti. To nije li na privilegija poslanika, nego za tita ostvarivanja funkcije zakonodavne vlasti. Parlamentarni imunitet ima dva oblika: 1. Imunitet neodgovornosti - omogu uje poslaniku da slobodno istupa u parlamentu i da iznosi svoje mi ljenje. 2. Imunitet nepovredivosti sastoji se u tome da bez saglasnosti parlamentarnog doma iji je lan poslanik ne mo e biti pritvoren, niti se protiv njega mo e pokrenuti krivi ni postupak. Ovaj vid imuniteta titi poslanika izvan parlamenta.

USTAVNO PRAVO II-skripta37. Inkompatibilnost*

Inkompatibilnost ili nespojivost funkcija je ustavna ili zakonska zabrana istovremenog obavljanja poslani ke i neke druge funkcije u izvr noj ili sudskoj vlasti. Ovaj institut je posljedica podjele vlasti. On titi poslanike od pritisaka koji mogu dolaziti iz izvr ne ili sudske vlasti. U sistemima u kojima je vlada odgovorna parlamentu nelogi no je da neko ko vr i funkciju u vladi ili dr avnoj upravi odgovara tijelu iji je tako e lan. Kada postoji zabrana istovremenog obavljana odre enih funkcija, osoba koja je u pitanju mora optirati izme u vi e funkcija i opredjeliti se za jednu. To se mora desiti prije preuzimanja funkcije. 38. Odnos 'ko nice i ravnote e' u sistemu podjele vlastiTeorija podjele vlasti u svom istom obliku zahtijeva da jednu granu vlasti vr i isklju ivo jedan organ. Sve tri vlasri, prema na inu izbora, moraju imati isti legitimitet. To zna i na jedna vlast ne mo e imati ustavna ovla tenja da smijeni ili opozove organe druge vlasti. Samo tako mogu biti tavnopravne i jedna drugoj kako se u ameri koj nauci ka e, biti ko nica i balans. Osim u organizacijonom smislu zakonodavna, izvr na i sudska vlast moraju biti i u funkcionalnom pogledu apsolutno odvojene. Funkcionalna samostalnost zna i da se organi jedne vlasti ne mogu mije ati u nadje nosti organa druge vlasti. Jedna vlast nemo e, naprimjer imati pravo suspenzivnog veta prema aktima druge vlasti, nemo e joj poni tavati ili ukidati njene akte, niti joj mo e davati smjernice ili obavezna upustva. Odnos ko nice i ravnote e se najbolje mo e predstaviti u ustavnom ure enju SDA-a.

13

39. Sudska nadle nost Posebna sudska funkcija je jedna od nadle nosti parlamenta koja se rje e pojavljuje. Ustavi nekih zemalja povjeravaju parlamentu su ene efu dr ave i drugim najvi im funkcionerima izvr ne vlasti za najte a djela kao to su veleizdaja, te i prekr aji zakletve, ometanje rada pravosudnih organa i sl. Ukazali smo na postupakimpeachmenta u SAD. Sli na rje enja se sre u i u drugim zemljama. Ustavi nekih zemalja ovu funkciju povjeravaju ustavnom sudu ili drugim posebnim najvi im sudovima.40. Parlamentarna skup tina BiH* Parlamentarna skup tina je predstavni ko tijelo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti. Svojim ustavnim polo ajem, strukturom i nadle nostima Parlamentarna skup tina odra ava karakter BiH kao slo ene dru tvene i dr avne zajednice. Parlamentarna skup tina izra ava principe narodne suverenosti, ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i slo enu dr avnu strukturu, odnosno injenicu da se BiH sastoji od dva entiteta. Skup tina je dvodomna i ine je: Dom naroda i Predstavni ki dom. U drugom domu Parlamentarne skup tine predstavljeni su konstitutivni narodi, i to posredovano preko entiteta. Dom naroda ima ukupno 15 delegata. Pet delegata Bo njaka i pet delegata Hrvata u ovaj dom biraju delegati Bo njaci i Hrvati iz Doma naroda Parlamenta FBiH, dok pet delegata Srba bira Narodna skup tina RS. U ovom domu uop e nisu predstavljeni interesi pripadnika ostalih naroda. U Predrstavni kom domu Parlamentarne skup tine predstavljeni su interesi gra ana. Ustav BIH izbor poslanika i u ovaj dom ve e za entitetsku pripadnost. Predstavni ki dom ima ukupno 42 poslanika, od kojih se 2/3 biraju na teritoriji FBiH(28) i 1/3 na teritoriji RS(14). Du ina trajanja mandata ure uje se Izbornim zakonom(do 2000 god.poslanici su birani na mandat od dvije godine. Izborni zakon propisuje mandat od etiri godine koji se primjenjuje od izbora odr anih 2002.godine). U okviru nadle nosti institucija BIH utvr enih Ustavom BiH, Parlamentarna skup tina ima tradicionalna ovla tenja i polo aj predstavni kog tijela.

41. Nadle nost i odlu ivanje parlamentarne skup tine BiHU okviru nadle nosti institucija BIH utvr enih Ustavom BiH, Parlamentarna skup tina ima tradicionalna ovla tenja i polo aj predstavni kog tijela. Parlamentarna skup tina ima slede a ovla tenja i nadle nosti: a) Ustavotvorna nadle nost - parlamentarna skup tina mo e mijenjati ili dopunjavati ustav BiH ukoliko predlo ene izmjene budu usvojene u istovjetnom tekstu u oba doma.

USTAVNO PRAVO II-skriptab) Zakonodavna nadle nost donosi zakone koji su potrebni za provo enje odluka Predsjedni tva BiH ili za vr enje funkcija Skup tine u skladu sa Ustavom. c) Bu etska nadle nost usvaja bu et i zavr ni ra un institucija i me unarodnih obaveza BiH. d) U e e u vo enju vanjske politike daje saglasnost na zaklju ivanje me .ugovora. e) Nadzor nad radom Vije a ministara i organa dr avne uprave vije e je obavezno da podnosi izvje taj za provo enje odluka scih institucija BiH najmanje jedanput godi nje. f) Predstavni ki dom Parlamentarne skup tine odobrava imenovanje predsjedavaju ek i lanova Vije a ministara. Osim izri ito navedenih nadle nosti( lan III ta ka 1) odlu uje i o pitanjima koja se ti u dodatnih nadle nosti( lan III ta ka 5). Domovi donose poslovnike o svom radu,biraju predsjedavaju eg i potpresjedavaju eg domova, biraju lanove svojih odbora, komisija i drugih radnih tijela, odlu uju o imunitetu poslanika, odnosno delegata i vr e i druge nadle nosti u skladu sa Ustavom i svojim poslovnikom.

14

42. Parlament Federacije BiHU parlamentu FBiH se ostvaruje narodni suverenitet, dakle vlast gra ana, a zatim i konstitutivnost, odnosno jednakopravnost Bo njaka, Hrvata i Srba, te pripadnika ostalih naroda, odnosno nacionalnih manjina. Poslanike Predstavni kog doma Parlamenta FBiH biraju svi gra ani sa podru ja cijele Federacije, a u Domu naroda su, osim delegata sva tri konstitutivna naroda, zastupljeni i delegati pripadnika ostalih naroda. Predstavni ki dom broji98 poslanika, koji se biraju na teritojiji FBiH neposredno. Dom naroda ima 58 delegata(17+17+17+7), delegira ih kantonalna skup tina na posredan na in. Delegati u Dimu naroda biraju se na prema dva kriterija, kombinacijo kantonalnog i nacionalnog predstavljana. Ustavom entiteta uspostavljena je nespojivost funkcije delegata u Domu naroda sa funkcijom poslanika u Predstavni kom dom, kao i sa funkcijom lana op tinskog vije a. Izborni zakon ure uje sva pitanja u vezi sa izborom delegata u Dom naroda. Nadle nosti Parlamenta FBiH: ustavotvorna, zakonodavna, bu etska, ratifikacija me .sporazuma koje zaklju i FBIH, utjecaj na izvr nu vlast, davanje amnestije, izbor i imenovanje funkcionera dimiva, odlu ivanje i o drugim pitanjima utvr enim u Ustavu,poslovnicima domova i zakonima 43. Narodna skup tina RS* Nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u okviru nadle nosti entiteta je Narodna skup tina RS. Skup tina je jednodomna i sa injavaju je 83 narodna poslanika iz abrana na neposrednim izborima. Skup tina ne odr ava konstitutivnost sva tri naroda, to je izri ita odredba Ustava BiH. Izabranim poslanicima mandat traje etiri godine. Narodna skup tina mo e 2/3 ve inom glasova skratiti ovaj mandat. U slu aju ratnog stanja i stanja neposredne ratne opasnosti mandat se produ ava dok takvo stanje traje. Narodna skup tina ima slede e nadle nosti: 1.odlu uje o promjeni Ustava, 2.donosi zakone i druge propise, 3.donosi bu et i plan, 4.vr i kontrolu rada Vlade, 5.raspisuje izbore za Skup tinu i predsjednika Republike, 6.ratifikuje me .sporazume, 7.vr i izbor i imenovanje i druge poslove u skladu sa Ustavom. Odluke Narodne skup tine donose se ve inom glasova svih narodnih poslanikaako ustav nije druga ije propisao. Narodni poslanici u ivaju iminitet i od odgovornosti i od nepovredivosti. Intervencijom Viskokg predstavnika, uz instituciju Narodne skup tine RS pridodano je i Vije e naroda, broji 30 delegata(8+8+8+6). U Narodnoj skup tini RS od izabranih poslanika se konstitui u nacionalni klubovi, koji biraju po osam delegata za odgovaraju i nacionalni klub u Vije u naroda. U Narodnoj skup tini RS osiguran postupak za tite vitalnig nacionalnog interesa. 44. Zakonodavna tijela kantona* Nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u okviru nadle nosti kantona je kantonalna skup tina. Skup tina je jednodomna. Ustav FBiH ne odre uje broj poslanika kantonalne skup tine, ali zahtijeva da njena struktura odgovara nacionalnoj strukturi stanovni tva kantona. Ustavom kantona utvr uje se broj poslanika. Poslanici se biraju na neposrednim izborima na mandat od etiri godine. Ustavom FBiH odre eni su polo aj, struktura i nadle nost predstavni kih tijela kantona. Skup tina kantona ima slede e nadle nosti ustavotvornu(2/3 ve inom : usvaja ustav kantona i njegove izmjene); zakonodavnu; bu etsku i druge poslove u skladu sa kantonalnim ustavom.

USTAVNO PRAVO II-skriptaUstavi kantona navode i slede e nadle nosti: utvr ivanje politike i dono enje plana razvoja kantona, potvr ivanje imenovanja premijera i lanova Vlade kantona, izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije, odlu ivanje o predosu nadle nosti sa kantona na Federaciju i op tine, odobravanje me .sporazuma koje zaklju uje kanton uz predhodnu saglasnost Parlamenta Federacije i Parlamentarne skup tine BiH, donosi poslovnik o svom radu i vr i izbor funkcionera skup tine i lanova radnih tijela. U kantonalnoj skup tini je osiguran postupak za tite vitalnig nacionalnog interesa(formira se klub delegata pod uslovom da postoji ba jedan delegat odgovaraju eg r konstitutivnog naroda u sastavu kantonalne skup tine). Poslanici kantonalnih skup tina u ivaju imunitet.

15

45. Osnovna obilje ja izvr ne vlastiIzvr na vlast ili egzekutiva predstavlja zbir razli itih dr avnih organa koji su zadu eni i odgovorni za provo enje ustava, zakona, drugih propisa i odluka koje donose institucije ustavotvorne, zakonodavne i sudske vlasti. U razvoju ustavnih sistema op ta tendencija je ja anje polo aja, uloge i mo i izvr ne vlasti. Izvr na vlast je gotov u potpunosti preuzela politi ku i zakonodavnu inicijativu, time bitno utje e na oblikovanje politike i na zakonodavna rje enja. Ona se nezadr ava striktno u okvirima izvr avanja akata predstavni kog tijela. Bogate i raznovrse funkcije i poslovi izvr ne vlasti ostvaruju se preko razli itih dr avnih organa. Izvr nu vlast ostvaruju: 1. ef dr ave, 2.vlada ili drugi odgovaraju i organi (vije e ministara, kaginet, izvr no vije e i sl.) i 3.razli iti organi dr avne upreve (ministarstva, dr evne uprave, agencije, uredi i sl.), uklju iju i vojsku i policiju. U teoriji i praksi preovladava shva anje o trodiobi vlasti. Shvatanje o etverodijobi razdvajaju upravnu vlast od izvr ne vlasti u u em smislu koja bi obuhvatala efa dr ave i vladu.

46. Pojam i oblici efa dr aveef dr ave je jedna od najzna ajnijih institucija svakog ustavnog sistema. Istorijski gledano ovo je najstarija institucija dr evne vlasti. Parlament i vlada su institucije koje su nastale da se ograni i apsolitna vlast monarha. S obzirom na karakter ove institucije, dr ava se dijeli na monarhije i repiblike. Za razliku od minarha, predsjednik republike svoj legitimitet utemeljuje u neposrednim ili posrednim izborima, njegov mandat je ograni en i podlije e materijalnij i krivi noj, a u nekom sistemima i politi koj odgovornosti. Ustavna ovla tenja efa dr ave u razli itim sistemima su veoma razli ita. Ona se kre u od apsolutne i neograni ene vlasti do formalne i ceremonijalne pozicije. Ovla tenja predsjednika republike zavise od sistema vlasti u svakoj zemlji. U istom predsjedni kom sistemu on ima legitimitet jednak parlamentu koji proizilasi iz neposrednih izbora, predstavlja samostalnu i parlamentnu ravnopravnu instituciju i raspola e veoma irokim ovla tenjima. Ne to je slabija uloga predsjednika republik u e polupredsjedni kom sistemu. Izvr nu vlast u zna ajnoj mjeri dijeli sa vladom. U sistemima parlamentarne vladavine, ukoliko se neradi o monarhu, efa dr ave bora parlament. Izvr nu vlast gotov u cjelosti vr i vlada, a predsjednik republike ima mala, uglavnom, formalna ovlartenja. Akti koje donosi ef dr ave odre eni su u svakom sistemu njegovim ovla tenjima. U predsjedni kom i polupredsjedni kom sistemu on ima ovla tenja da donosi pojedine op te akte, posebno uredbe. Ovla tenja za dono enje op tih akata posebno su pro irena za vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti. Funkciju efa dr ave mo e vr iti jedno lice ili vi e njih i u tom slu aju je rije o kolektivnom efu dr ave (svi lanovi se biraju na jednak na in i me usobno su ravnopravni, rotiraju se na mjesu predsjednika, odluke donose bilo vecinom, bilo konsenzualnim dogovorom.).

47. Ustavna ovla tenja efa dr ave1. Predtsavljanje dr ave u zemlji i inozemstvu. ef dr ave potpisuje me .ugovore i druge akte koji obavezuju dr avu, postavlja i opoziva ambasadore i druge najvi e diplomatske predstavnike u inostranstvu, prima akreditivna i opozivna pisma diplomatskih predstavnika drugih dr ava, daje odlikovanje i druga dr avna priznanja i daje pomilovanje. 2. Vo enje vanjske politike je u ve ini sistema u nadle nosti efa dr ave. U ostvarivanju ove funkcije sara uje sa parlamentom i vladom, posebno u pogledu ratifikacije me .ugovora koje sam zaklju uje, kao i u pogledu amgasadora i drugih diplomatskih predstavnika. 3. Izbori i imenovanja. Imenuje predsjednika vlade, a u predsjedni kim sistemima i druge najodgovornije funkcionere izvr ne vlasti, predla e kandidate za sudije najvi ih sudova.

USTAVNO PRAVO II-skripta4. Zapovjedanje oru anim snagama. ef dr ave potpuno samostalno ili u saradnji sa drugim organima obavlja ovu funkciju, imenuje najvi e oficire(u nekim sistemima uz potvrdu parlamenta). 5. Raspisivanje izbora i u nekim sistemima i referenduma. 6. U e e u zakonodavnoj aktivnosti. Potpisuje zakone i u nekim zemljama raspola e pravom suspenzivnog veta. ef drrave direktno ili posredno ostvaruje zakonodavnu vlast.

16

48. Predsjedni tvo BiHPredsjedni tvo BiH je kolrktivni ef dr ave i nosilac izvr ne vlasti u okviru nadle nosti institucija BiH. Prema sastavu i na inu odlu ivanja, Predsjedni tvo, prvenstveno, izra ava i osigurava interese i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i dvaju entiteta. Ovaj organ ine tri lana, tedan Bo njak i jedan Hrvat, neposredno izabrani sa teritorije FBiH, i jedan Srbin, neposredno izabran sa teritorije RS. Svoje predstavnike u institucije efa dr ave nemogu birati Srbi sa teritorije FBiH, kao ni Bo njaci i Hrvati sa teritorije RS. Pripadnici nacionalnih manjina su potpuno isklju eni iz kandidovanja i izbora z lana Predsjedni tva, to je direktno suprotno me unarodnim a konvencijama o ljudskim pravima.

49. Nadle nost i na in odlu ovanja Predsjedni tva BiHPredsjedni tvo ima sve nadle nosti uobi ajene za efa dr ave u sistemu podjele vlasti. To su: 1. Reprezentativna - predtsavljanje dr ave u zemlji i inozemstvu. Predsjedni tvo potvr uje dr avne simbole BiH koje utvrdi Parlamentarna skup tina. 2. Vo enje vanjske politike,imenovanje ambasadora i drugih me .predstavnika BiH, vo enje pregovora, ratifikovanje me .ugovora uz saglasnost Parlamentarne skup tine. 3. Izvr na funkcija koja obuhvata izvr avanje zakona i drugih odluka Parlamentarne skup tine. 4. Inicijativna funkcija obuhvata predlaganje bud eta institucija BiH, na preporuku Vije a ministara, kao i predlaganje zakona. 5. Komandovanje oru anim snagama. Svaki lan Predsjedni tva po slu benoj du nosti vr i funkciju civilnog zapovjedanja oru anim snagama. 6. Funkcija imenovanja Predsjedni tvo imenuje predsjedavaju er Vije a ministara i druge visoke funkcionere u institucijama izvr ne vlasti u skladu sa Ustavom i zakonom. 7. Koordinativna funkcija se odnosi na uskla ivanje djelovanja entiteta, me unarodnih i nevladinih organizacija. Predsjedni tvo radi i odlu uje na sjednicama. Ustavom i Poslovnikom o radu je ure ena su pitanja u vezi sa radom i odlu ivanjem na sjednicama Predjedni tva. Izbornim zakonom je utvr eno da se lanovi Predsjedni tva smjenjuju na du nosti predsjedavaju eg svakih psam mjeseci. Predsjedavaju i saziva sjednice, predla e dnevni red, rukovodi tokom sjednice potpisuje akte i stara se o izvr avanjima odluka Predsjedni tva. U procesu dono enja odluka u predsjedni tvu osigurana je ravnopravnost interesa sva tri konstitutivna naroda. lanovi predsjedni tva treba da ulo e svaki napor da usaglase svoje stavove i da odluke donesu konsezusom. Konsenzus se zahtjeva prilikom odlu ivanja o najva nijim pitanjima iz nadle nosti Predsjedni tva. Ukoliko se dogovor ne postigne konsezusom, odluka se mo e donjeti i ve inom glasova. lan Predsjedni tva koji je ostao u manjini ima pravo da ospori takvu odluku isticanjem da je rije o pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa za entitet u kome je izabran. Prigovor se mora deklarisati u roku od tri dana od dana dono enja odluke preglasavanja. O ulo enom prigovoru se ogavje tavaju ostali lanovi Predsjedni tva i parlament entiteta. 50. Predsjednik i Podpredsjednik Federacije BiH* Presjednika i podpresjedniike dr ave bira Parlament FBiH.biraju se na mandat od etiri godine.prije isteka ovog perioda mandat svakog od njih mo e prestati: ostavkom, smjenom ili trajnom nemogu nosti da obavlja funkciju. Ustav nepropisuje na in postupanja u slu aju privremene sprije enosti za obavljane du nosti. Ustav FBiH izri ito ne predvi a mogu nost ostavke ovih funkcionera. Ta mogi nost se podrazumjeva za sva kog nosioca javne funkcije, te se najkasnije u roku 30 dana, u parlamentu pokre e postupak izbora na tako upra njeno mjesto. Postupak

USTAVNO PRAVO II-skriptasmjenjivanja predsjednika ili podpredsjednika Federacije je slo eniji i te i nego postupak izbora. U postupak odlu ivanja o smjeni uklju eni su Parlament i Ustavni sud Federacije. Parlament pokre e postupak dvotre inskom ve inom oba doma, a Sud donosi kona nu odluku. Time se osigurava po eljna kombinacija kvalifukovane politi ke ocjene i pravne utemeljenosti. Predsjednik Federacije ima znatno reducirane nadle nosti. Njegova ovla tenja su bitno u a u pore enju sa funkcijama predsjednika drugog entiteta. On ima slede e nadle nosti: ef je izvr ne federalne vlasti Imenuje i mo e da smjenjuje Vladu Federacije, a ovla ten je da smjenjuje i pojedine ministre. Predla e sudije Ustavnog suda FBIH Odlu uje o raspu tanju jednog ili oba doma Parlamenta Federacije. Potpisivanje me .sporazuma u ime Federacije. Davanje pomilovanja za kr.djela predvi ena federalnim zakonom osim za ratne zo in zlo ine protiv e, ovje nosti i genocid. 7. Potpisivanje odluka Parlamenta Federacije. 8. Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Federacije. Najzna ajniji dio svojih nadle nosti predsjednik Federacije ostvaruje u saglasnosti sa oba potpredsjednika. Ustav u nekoliko nadle nosti nepropisuje obavezu Predsjednika da se usagla ava sa potpredsjednicima( ,5,6,7,8,.). ukoliko 4 predsjednik bude trajno sprije en da obavlja svoje du nosti jedan od potpredsjednika e ga zamjeniti, ustav ne precizira koji. Nema odgovora na pitanje ko e zamjenjivati jednog ili oba potpredsjednika u slu aju njihove trajne nesposobnosti da obavljaju funkcij. Uop te nije rije eno ni pitanje zamjenjivanja svakog od njih u slu aju privremene sprije enosti. 51. Predsjednik i potpredsjednici RS* Predsjednik RS se mo e svrstati u kategoriju jakih predsjednika, budu i da ga gra ani biraju neposredno kao i poslanike Narodne skup tine, proizilazi da ove dvije institucije imaju jednak legitimitet. Predsjednika RS mogu smjeniti samo gra ani prema istom postipku prema kome je i izabran, a Predsjednik RS mo e raspustiti narodnu skup tinu i raspisati prijevremene izbore. Njegov mandat je etiri godine, a u slu aju rata i neposredne ratne opasnosti predsjednik RS dobiva izuzetno iroka ovla tenja kojima mo e da suspenduje ak i pojedine odredbe Ustava. Najzna ajnije nadle nosti predsjednika RS su: presdjedavanje RS, predlaganje predsjednika Vlade, predsjednika i sudija Ustavnog suda, progla avanje zakona, dodjela odlikovanjai davanje pomilovanja, predstavljanje efova predstavnika RS u inostranstvu, predlaganje ambasadora BiH iz RS, utvr ivanje postojanja vandrednih prilika i nalaganje mjera za njihovo otklanjanje, a u slu aju rata i neposredne ratne opasnosti donosi uredbe sa zakonskom snagom.. Sve ove nadle nosti Predsjednik obavlja samostalno. I u slu aju privremene sprje enosti da obavlja svoju funkciju, predsjednik e sam odrediti koji od potpredsjednika e ga zamjeniti. Na izborima za Predsjednika Rs istovremeno i na istoj listi bira se i potpredsjednik RS, koji nema nikakvu samostalnu nadle nost. Potpredsjednik samo poma e predsjedniku u obavljanju njegovih posjova i to samo onih koje mu povjeri predsjednik. Predsjednik RS imenuje Senat kao savjetodavno tijelo najvi ih organa RS. Senat ima 55 lanova koji se imenuju iz reda nau nih, kulturnih i javnih radnika. Predsjednik, potpredsjednici, lanovi Senata i Vlade u ivaju imunitet kao i poslanici u Skup tini. 1. 2. 3. 4. 5. 6.

17

52. Pojam vladeVlada je dr avni kolegijalni organ izvr ne vlasti koji ine ministri koji su, po pravilu, na elu pojedinih resora (ministarstva). U predsjedni kom sistemu, u kojem je predsjednik nosilac ukupne izvr ne vlasti, vlada formalno i nepostoji. U parlamentarnom sistemu vlada se razvila u zna ajno tijelo i nosioca ukupne izvr ne vlasti. Prilikom sastavljanja vlade dolazi do izra aja i uloga efa dr ave. On obi no predla e kandidate za predsjednika vlade, odnosno premijera. U situacijama kada se ne mo e uspostaviti koaliciona vlada ili u drugim slu ajevima parlamentarne ili politi ke krize, obi no se za prelazni period, formiraju nestrana ke ili ekspertne vlade. Prema sastavu, vlade mogu biti: poslani ke, neposlani ke i mje ovite. U strukturi vlade najzna ajniju ulogu ima

USTAVNO PRAVO II-skriptapredsjednik vlade koji se u pojedinim sistemima naziva i prvi ministar ili premijer. Premijer samostalno donosi odluke, a ostali lanovi vlade imaju samo savjetodavnu funkciju. Predsjednik vlade je na elu kolegijalnog organa u kojem svaki lan ima jednako pravo glasa i u kome se odluke donose natpolovi nom ve inom. Kad predsjed nok vlade podnese ostavku pada cijela vlada. 53. Funkcija vlade* Nadle nost vlade na elno se mo e odrediti kao izvr avanje zakona i drugih akata parlamenta i odluka suda. U tom okviru vlada ima zakonodavnu inicijativu i mogu nost da u estvuje u parlamentarnim raspravama, ovla tena je da donosi op te propise za izvr avanje zakona, kao i pojedina ne pravne akte i da preuzima druge mjere. Parlamenti se sve e e odlu uju da dio svojih zakonodavnih ovla tenja prenesu na vladu ( elegirano zakonodavstvo), u slu aju d rata i neposredne ratne opasnosti , vlada dobiva veoma iroka ovla tenja za dono enje uredaba sa zakonskom snogom (uredbe po nu di). U parlamentarnom sistemu vlasti vlada je politi ki odgovorna parlamentu. Jedna od najzna ajnijih funkcija parlamenta je ostvarivanje kontrole rada vlade. Osnovni instrumenti te kontrole su: poslani ka pitanja, interpelacija, istra ni postupak i postavljanje pitanja povjerenja vlade. 54. Vije e ministara BiH* Ustavom BiH uspostavljen je poseban organ izvr ne vlasti u okviru nadle nosti institucija BiH. Dat mu je naziv Vije e ministara, to je uobi ajen naziv u zemljama parlamentarne demokratije. Predsjedavaju eg Vije a ministara imenuje ef dr ave, Predsejdni tvo BiH. Takvo imenovanje potvr uje Predstavni ki dom Parlamentarne skup tine. Tako izabrani predsjedavaju i dobiva mandat da predlo i ministre i zamjenike ministara, koji zajedno sa njim ine Vije e ministara. Predlo eni sastav odobrava Predstavni ki dom nakon ega Vije e ministara stupa na du nost. Prilikom sastavljanja vije a mora se voditi ra una o entitetskoj zastupljenosti, a pri imenovanju svakog ministra i njegovih zamjenika o nacionalnu izbalansiranost. Vije e ministara mora da u iva povjerenje oba doma Parlamentarne skup tine. Ustav propisuje da Vije e ministara ima najmanje ministara vanjskih poslova i ministara vanjske trgovine, ali ostavlja mogu nost imenovanja i drugih ministara. Prcobitni Zakon o Vije u ministara uspostavio je samo: Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo civilnih poslova i komunikacije i Minist rstvo a vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Osim pomenuta tri, uspostavljena su i slede a ministarstva: odbrane, finansija i trezora, sigurnosti, pravde, ljudskih prava, izbjeglica i azila, te prometa i komunikacija. Osnovna nadle nost vije a ministara je provo enje politike i izvr avanje odluka svih institucija BiH. To obuhvata provo enje ne samo izri ito nabrojanih nadle nosti institucija BiH( lan III ta ka 4.i5.) nego i onih koje proizilaze iz dodatnih nadle nosti koje prema Ustavu preuzimaju institucije BiH, kao i onih koje proizilaze iz koordinacije entiteta koju vr i Predsjedni tvo BiH. Mandat Vije a ministara traje etiri godine, zakon je uveo ograni enje ponovnog uzastopnog izbora. Vije e je odgovorno za izvr avanje odluka svih institucija BiH, pa i zakona i drugih odluka Parlamentarne skup tine. Najmanje jedanput goni nje Vije e ministara podnosi izvje taj Parlamentarnoj skup tini o izvr avanju odluka institucija BiH, uklju uju i i izvje taj o izvr avanju bud eta. Vije e ministara je odgovorno i za izvr avanje odluka Predsjedni tva. 55. Vlada Federacije BiH* Usatvnu poziciju Vlade Federacije BiH karakteri e kombinocanje elementata iz anglo-saksonskog i iz evropskog kontinentalnog prava. Izvr nu vlast FBiH dijele predsjednik (sa potpredsjednicima) i Vlad pri emu postoje a njihove odvojenje nadle nosri, ali i mogu nost utjecaja jednje institucije na drugu. Predsjednik imenuje i mo e smjeniti Vladu ili pojedine njene monistre, ali i Vlada konsenzusom odlu uje o tome da li su nastupile okolnosti da predsjednik, odnosno potpredsjednik, trajno nije u mogu nosti da obavlja svoje ustavne funkcije, ime se otvara postupak izbora na tako upra njeno mjesto. Vlada Federacije ima dvostruku odgovornost. Oba doma Parlamenta ve inom glasova izglasava nepovjerenje Vladi. Propisi koje donosi Vlada podlije u ustavno-sudskoj, a pojedina ni akti upravno-sudskoj kontroli. Sve to opredjeljuje ustavni polo aj Vlade. Premijer i zamjenik premijera, kao i ministar i njegov zamjenik ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Vlade oba entiteta sada mogu imati, osim premijera/predsjednika, jo 16 ministara. Premijer ima slede e isklju ive nadle nosti: izvr nu funkciju, pravo zakonodavne inicijative, pravo predlaganja bud eta Federacije, predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacij , e davanje naloga minstrima, pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Federacije. Osim premijera, Vlada ima i dva

18

USTAVNO PRAVO II-skriptazamjenika premijera. Sva trojica moraju biti iz razli itih konstitutivnih naroda. Zamjenici se biraju iz reda ministara, lanova Vlade. Zamjenici ministara ostaju na funkciji minista koji rukovodi odre enim rezorom. Jedina samostalna nadle nost zamjenika ptemijera je da mo e zatra iti mi ljenje Ustavnog suda Federacije. 56. Vlada RS* Izvr nu vlast u RS vr e predsjednik Republike, Vlada i organi dr avne uprave. Vlada je u zavisnoj poziciji i od predsjednika i od Narodne skup tine. Za izbor vlade potrebna je natpolovi na podr ka svih poslanika. Mandat Vlade je etiri godine ukoliko se skup tina ranije ne raspusti. Narodna skup tina mo e izglasati nepovjerenje Vladi. I Predsjednik RS mo e smjeniti predsjednika Vlade, ime pada i cijela Vlada. Predsjednik Vlade uz konsultacije sa predsjednikom RS i Skup tine mo e smjenjiti pojedine ministre. Vlada ima uobi ajene nadje nosti predlaganja zakona i drugih propisa, izvr ava i obezbje uje izvr avanje propisa, uskla uje i usmjerava rad ministara i drugih organa uprave i vr i nadzor nad njihovim radom, donosi uredbe i druge izvr ne propise, imenuje funkcionere u organima uprave i vr i i druge poslove utvr ene Ustavom i Zakonom o Vladi. Ustav Rs dozvoljava mogu nost da poslanici budu i lanvi Vlade, ali se moraju uzdr ati od glasanja kada se odlu uje o povjerenju Vlade, izborima i razrje enjima lanova Vlade i prilikom izja njavanja o radu Vlade. lanovi Vlade u ivaju imunitet kao i poslanici. Vlada RS osim predsjednika mo e imati 16 ministara, od toga 8 izreda srpskog naroda, 5 Bo njaka i 3 Hrvata. 57. Vlada kantona* Ranije je nosilac izvr ne vlasti bio predsjednik kantona koji je tu funkciju ostvarivao zajedno sa vladom kantona. Kandidata za predsjednika kantonalne vlade predla e predsjednik kantonalne skup tine uz konsultaciju sa potpredsjednikom te skup tine. Kandidat za predsjednika vlade predla e sast v vlade, odnosno kandidate za a pojednine ministre lanove vlade. Predsjednik i potvr ena vlada stupaju na du nost ako za njih glasa ve ina lanova kantonalnr skup tine. Njihov mandat je etiri godine osim ako im ve ina poslanika ne izglasa nepovjerenje ili ako predsjednik vlade ili cijela vlada ne podnese ostavku. Ustav Federacije posebno propisuje da sastav vlade mora odr avati nacionalnu strukturu stanovni tva kantona, mora se osigurati zastupljenost konstitutivnih naroda. Nadle nosto vlade kantona su: provo enje politike i izvr avanje zakona i drugih propisa Federacije i kantona, kao i osiguranje izvr avanja odluka sudova, utvr ivanje prijedloga bud eta kantona, osiguranje saradnje sa ombusmenom. Najve i broj ustava kantona je predvidio posebnu ulogu premijera i definisao ulogu ministara. Neki ustavi uvode i funkciju zamjenika premijera i zamjenika ministara. 58. Organizacija i nadle nost dr avne uprave* Dr avna uprava u organizacionom i funkcionalnom smislu veoma je slo ena i razvijena. Slo enim pitanjima polo aja, uloge, organizacije i postipanja dr avne uprave bavi se posebna pravnanauka i grana pozitivnog prava upravno pravo. U izu avanju i ure ivanju ovih pitanja prepli u se i dopunjuju ustavno i upravo pravo. Ustavno pravo posebnu pa nju posve uje polo aju i funkcijama dr avne uprave u sistemu izvr ne i ukupne dr avne vlasti. Po to organi dr avne uprave neposredno primjenjuju zakonske i druge propise, ustavno pravo posebnu pa nju posve uje ostvarivanju i za titi ustavom zajam enih ljudskuh prava. 59. Sistem dr avne uprave u BiH* Slo ena struktura ukupne dr avne vlasti u BiH dolazi do izra aja u strukturi, nadle nosti i organizaciji dr avne uprave. Na svim nivoima vlasti, u okviru itvr ne funkcije, postoje i organi dr avne uprave. Najrazvijenija struktura dr avne uprave je na nivou entiteta i kantona, a na nivou institucija BiH i na lokalnom nivou znatno slabije je razvijena. Objektivno, pet nivoa dr avne vlasti ( op tinski, gradski, kantonalni, odnosno regionalni, entitetsku i dr avni) nosi opasnost gomilanja administracije sa svim negativnim posljedicama takvog stanja. Sistem dr avne uprave je u transformaciji. Prihva eno je opredjeljenje da od rezultata izbora zavisi samo sastav zakonodavnih tijela i najvi ih organa izvr ne vlasti, a da se svi drugi organ dr avne uprave popunjavaju na neodre eno vrijeme i profesionalnim, stru nim i politi kim neovisnim dr avnim slu benicima. Zbog toga su na dr avnom i entitetskom nivou formirane agebcije za dr avnu slu bu. Dr avna slu ba treba da funkcioni e na slede im principima: 1.zakonitosti, 2.transparentnosti i javnosti, 3.odgovornosti, 4.efikasnosti i ekonomi nosti i 5.profesionalna

19

USTAVNO PRAVO II-skriptanepristrasnost. Ustav BiH nije posvetio ve u pa nju dr avnoj upravi, on je tretira u okviru izvr ne vlasti. Na nivou institucija BiH Ustav izri ito predvi a postojanje Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva vanjske trgovine i prepu ta zakonodavcu da, prema potrebi, formira i druga ministarstva, te, svakako, druge organe dr avne uprave. Zakon o Vije u ministara i ministarstvima BiH, osim pomenuta dva uspostavlja i osam drugih ministarstava. U sistemu dr avne uprave nalaze se i brojne druge institucije, uprave i agencije. Rije je o institucijama kao to su: Dr avna grani na slu ba, Uprava za indirektno oporezivanje, Regulatorna agencija za komunikacije, Javno pravobranila tvo, Agencija za statistiku i dr. 60. Pojam dr avne uprave* Prema preovla uju em svatanju o trodiobi dr avne vlasti na zakonodavnu, izvr nu i sudsku, funkcija dr avne uprave se ubraja u izvr nu vlast sva enu u irem smislu. Upravnu funkciju u najve oj mjeri ostvaruju mnogobrojni i raznovrsni organi dr avne uprave. Sa formalnog stanovi ta, upravna funkcija ima nekojiko karakteristi nih obilje ja. Prema sastavu, organi uprave su inokosni. Unutar ukupnog sistema dr avne uprave, kao i unutar svakog organa uprave uspostavljaju se hijerarhijski organi. Nad radom uprave uspostavlja se politi ka kontrola od parlamenta i vlade i sudska kontrola od redovnih, ustavnih ili posebnih upravnih sudova Organi uprave se . organizuju na rezornom principu, prema karakteru poslova koje obavlja. U svakoj ukupnoj djelatnosti i u dono enju pravnih akata organi uprave nastupaju sa autoretitom dr avne vlasti i ja e volje. U savremenim sistemima dr avne uprave posebno se insiytira na njenoj politi koj neutralnosti i visokoj stru nosti. U primjeni prava organi dr avne uprave su vezani principom ustavnosti i zakonitosti. 61. Pojam oru anih snaga* Oru ane snage su dio sistema dr avne vlasti, ubrajaju se u izvr nu vlast, i u u em smislu, u organe dr avne vlasti. Oru ane snage podrazumjevaju upotrebu sile, odnosno kori tenje najrazli itijih naoru anja radi ostvarivanja njihovih ustavnih funkcija. Oru ane snage se sastoje od vojske i policije. Osnovna funkcija vojske je za tita suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka zemlje. Funkcija policije je za tita javnog poretka, reda i mira, borba protiv kriminala i neposredna za tita li ne i imovinske sigurnosti i drugih prava gra ana. Oru ane snage predstavljaju relativno zaokru en i u profesionalnom smislu samostalan sistem. Op ta tendencija u savremenom svijetu jesu profesionalizacija i depolitizacija oru anih snaga. Depolitizacija oru anih snaga vr i se zabranom djelovanja politi kih stranaka u oru anim snagama, zabranom uklju ivanja vojnih lica u politi ke ptranke i isklju ivanjem vojnih lica iz politi kog odlu ivanja. Oru ane snage slu e op tim ciljevima i za titi interesa svih gra ana i zato ne smiju biti u funkciji bilo koje politi ke opcije, niti u tom smislu smiju biti instrumentalizovane. 62. Civilno zapovjedanje oru anim snagama* Osnovno pitanje koje se u ustavnom pravu postavlja sa stanovi ta mjesta i uloge oru anih snaga je ostvarivanje demokratske civilne kontrole nad njima. Demokratski izabrani organi civilne vlasti vr e kontrolu nad oru anim snagama, prvenstveno, utvr ivanjem dr avne doktrine i planova odbrane i sigurnosti, odlu ivanje o ratu i miru, m odnosno o upotrebi oru anih snaga, utvr ivanjem bud eta oru anih snaga, imenovane i razrje avanje zapovjednog kadra i na drugi na in. Sistem civilne kontrole naj e e se zasnova na podjeli nadle nosti izme u izvr ne i zakonodavne vlasti. ef dr ave je vrhovni zapovjednik oru anih snaga, a parlament putem bu etske vlasti, ratifikacijom sporazuma o vojnoj saradnji i potvr ivanjem imenovanja najvi ih oficira u zna ajnoj mjeri participira u ostvarivanju demokratske kontrole nad oru anim snagama. 63. Oru ane snage u BIH* U ustavnom ure enju BiH pitanja odbrane i sigurnosti rje ena su na specifi an na in. Ustav BiH polazi od zate ene realnosti na kraju rata, postojanja dviju, odnosno u po etku triju oru anih formacija. Ustav BiH propisuje da institucije BiH preuzimaju ovla tenja koja se ti u o uvanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politi ke neovisnosti i me .polo aja BiH. U pogledu polo aja oru anih (entitetskih) snaga Ustav BiH uspostavlja slede e nadle nosti:

20

USTAVNO PRAVO II-skripta1. Sve oru ane snage u BiH e funkcionisati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH; 2. Nijedan entitet ne e prijetiti silom niti upotrebom sile protiv drugog entiteta; 3. Oru ane snage jednog entiteta ni pod kojim okolnostima ne smiju u i niti boraviti na terit riji drugog o entiteta bez saglasnosti ne samo njegove vlade nego i Predsjedni tva BiH; 4. Svaki lan Predsjedni tva, po slu benoj du nosti, vr i funkciju civilnog zapovjednika oru anim snagama; 5. Uspostavlja se Stalni vojni komitet koji je zadu en za koordinaciju oru anih snaga u BiH. lanovi predsjedni tva su lanovi Stalnog vojnog komiteta. Predsjedni tvo BiH utvr uje i ostali sastav ovog komiteta ( lan V 5. Ustava BiH). Parlamentarna skup tina BiH ima izuzetno zna ajnu ulogu u sistemu odbrane. Ona progla ava ratno stanje, zatim, vandredna stanja, vr i demokratsku parlamentarnu kontrolu nad Oru anim snagama, donosi zakone iz oblasti odbrane, potvr uje imenovanje najvi ih funkcionera i generala Oru anih snaga i dr. Oru ane snage BiH su uspostavljene 1.decembra 2003.godine, pa se taj dan obilje ava kao Dan Oru anih snaga BiH.

21

64. Stalni vojni komitetSvaki lan presjedni tva e po slu benoj du nosti vr iti funkciju civilnog zapovjednika oru anih snaga. Nijedan entitet ne e prijetiti silom niti upotrebom sile protiv drugog entiteta i ni pod kojim okolnostima ne smiju u i niti boraviti na teritoriji drugog entiteta bez saglasnosti ne samo njegove vlade nego i Predsjedni tva BiH. Sve oru ane snage u BiH e funkcionisati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH. lanovi Predsjedni tva e izabrati Stalni komitet za vojna pitanja koji e koordinirati aktivnosti oru anih snaga u BiH. lanoci Predsjedni tva ujedno su i lanovi Stalnog komiteta.

65. Pojom, ustavni polo aj i nadle nosti policijeFunkcija policije je za tita javnog poretka, reda i mira, borba protiv kriminala i neposredna za tita li ne i imovinske sigurnosti i drugih prava gra ana. U pogledu ustavnog polo aja policije, Ustav BiH je prihvatio zate eno stanje, ali i otvorio proces uspostavljanja odre enih funkcija u ovoj oblasti na nivou institucija BiH. Policija u entitetima je u sastavu ministarstava unutra njih poslova. U FBiH temeljna policija je u nadle nosti kantona, a suzbijanje terorizma, me ukantonalnog kriminala, neovla tene trgovine drogom i borba protiv organizovanog kriminala su u isklju ivoj nadle nosti Federacije. Iz institucija BiH proizilazi da se i na nivou dr ave moraju organizovati i djelovati policijske institucije za provo enje me unarodnih i me uentitetskih krivi noh propisa, saradnja sa Interpolom,... Evropska unija u procesu pridru ivanja na e zemlje postavila je tri principa na kojima se mora zasnivati reforma policije. Insistira se na tome da se policijska struktura organizuje na dr avnom nivou. Operativno funkcionisanje policije treba da se organizuje na regionalnom nivou pri emu entitetske linije razgrani enja ne bi smjele da budu prepreka za uspostavljanje regionalnih policijskih struktura na bazi profesionalnih kriterija. Reforma predpostavlja saglasnost doma ih politi kih snaga sa ovim zahtjevima, to podrazumjeva zna ajne promjene entitetskih i kantonalnih ustava i niza zakona i drugih propisa.

66. Pojam i ustavni polo aj pravosu aPravosu e je jedna od funkcija dr evne vlasti koja autoritetom dr ave primjenjuje pravo na konkretne slu ajeve, odnosno u konkretnim sporovima kona no utvr uje ta je pravo. Sudovi su najva niji dio pravosudnog sistema, me utim u irem smislu,osim sudova, pravosu e obuhvata i tu ila tvo, advokaturu i sudsku upravu. Ponekad se u pojam pravosu a uklju uju i institucije ombusmena i javnih pravobranila tava. Sudovi djeluju u slu aju kada nastane spor. Njihov zadatak je da kao neutralan arbitar utvrde injeni no stanje u konkretnom slu aju i da odlu e koji