131978253 Ustavno Pravo II

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II

http://slidepdf.com/reader/full/131978253-ustavno-pravo-ii 1/23

Pojam organizacije ržavne vlasti Suverena ržavna vlast je najviša vlast koja je o govorna za stanivništvo na o ređenoj teritoriji. Vršenje vlasti po razumijeva obavljanje raznovrsnih poslova u različitim oblastima. Da bi se obavljao tako veliki broj obimnih poslova, neopho na je složena i razgranata ržavnaorganizacija koja se sastoji o velikog broja ržavnih organa i rugih institucija.

Složena ržavna organizacija ima svoju horizontalnu i vertikalnu strukturu, pri čemu mogu postojatirazličiti nivoi horizontalne organizacije.Svi horizontalni oblici organizacije povezani su u vertuikalnoj strukturi, o opdine o institucijacentralne vlasti.Kvalitet vertikalnog povezivanja zavisi o ržavnog uređenje zemlje (unitarna, složena ...) Državne funkcije se o ređuju prema pravnoj priro i materijalnih i pravnih akata koje onose ilipre uzimaju ržavni organi bez obzira o kakvoj se priro i poslova ra i.

Koncepcije o broju ržavnih funkcija: 1. Dualistička koncepcija – naređivačka funkcija i izvršna funkci ja2.Trijalistička koncepcija – zakonodavna funkcija, upravna funkcija i sudska funkcija

3.Kva rijalistička koncepcija – Zakono avna funkcija, su ska, upravna i izvršno -politička funkcija.

Za razlikovanje ržavnih funkcija najvažniji su pravni akti koji su karakteristični za svaku o funkcija. Postoje dvije vrste kriterija za njihovo razlikovanje:-formalni – prema ržavnom organu koji ih je onio i prema postupku po kojem su oneseni -materijalni – prema sa ržini pravnog akta.

Zakonodavna funkcija – ZakonUpravna funkcija – Upravni aktSudska funkcija – presudaIzvršna funkcija – akti šefa ržave i vla e

Skup organa koji obavljaju istu ržavnu funkciji nazivaju segranom je instvene ržavne vlasti. Bu udi a svaka o ovih grana čini zaokruženu i rela tivno samostalnu cjelinu, one se nazivaju posebnim ržavnim vlastima – zakono avnom, izvršnom, upravnom i su skom. O nos između poje inih vlasti pre stavlja je no o najvažnijih političkih i ruštvenih pitanja kojeo ražava karakter svake ržavne i ruštve ne zajednice.

Teorije o o nosu između poje inih vlasti: 1.Teorija podjele vlasti i2.Teorija jedinstva vlasti

Teorija podjele vlasti – Državna vlast -> Zakono avna, izvršna i su ska.

Teorija po jele vlasti sa rži dva bitna demokratska elementa – ograničavanje nosilaca je ne oruge vlasti i zaštitu slobo a i prava poje inaca. U eklaraciji o pravima čovjeka i građanina iz 1789. go ine se ističe: «Društvo u kojem nije osiguranazaštita prava i primjenjeno načelo po jele vlasti nema ustav.»(član 16.).Građanski ustavi, osim rijetkih izuzetaka, prihvataju teoriju po jele vlasti i na njoj gra e organizacijuržavne vlasti, a time i emokratsku strukturu cijelog ruštva. Teorija po jele vlasti u svom čistom obliku zahtjeva a je nu granu vlasti vrši isključivo je an organ. Svaki takav organ mora biti neposre no biran što znači a organ je ne vlasti ne može proizlaziti, nemože biti biran niti imenovan o ruge vlasti. Je na vlast ne može politički o govarati rugoj, niti može imati ustavna ovlaštenja a smijeni iliopozove organe druge vlasti.Čisti mo el po jele vlasti, međutim, nije mogude oslje no provesti u praksi.

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


U savremenoj ustavnosti u kojoj dominira teorija podjele vlasti razvijeni su raznovrsni oblici saradnje,pa i miješanja kompetencija pojedinih vlasti.

Pre sje nički sistem vlasti Ustav SAD iz 1787. go ine uspostavio je prvi sistem ržavne vlasti zasnovan na po jeli na

zakono avnu, izvršnu i su sku vlast. *Američki pre sje nički sistem* -organizaciono i funkcionalno razdvoje ne tri ržavne vlasti, -jednak legitimitet legislative i egzekutive,-obje injenost izvršne vlasti, -o sustvo političke o govornosti i je ne vlasti prema rugoj -sistem „kočnica i ravnoteže“

*Državna vlast* -Zakonodavna (Kongres SAD)-Izvršna (Predsjednik SAD)

-Sudska (Vrhovni sud SAD)Potpuno raz vajanje ove tri vlasti u praksi nije mogude, tako a one međusobno sarađuju i kontrolišu je na rugu tvoredi sistem kočnica i ravnoteže.

*Parlamentarni sistem vlasti*- je nakost zakono avne i izvršne vlasti, -uzajamno djelovanje jedne vlasti na drugu i-njihova međusobna sara nja

* Biračko tijelo-> Parlament -> Vlada

U parlamentarnom sistemu vlada proizlazi iz parlamenta i njemu je odgovorna.Ukoliko vla a ne uživa povjerenje vedine poslanika u parlamentu, ona mora odstupiti.Obrnuto, izvršna vlast ima mogudnost a raspusti parlament, o nosno om kojem je o govorna. U ovome se ogle a međuzavisnost, a time i ravnoteža vlasti. Za razliku o britanskog vostranačkog parlamentarizma, ne evropskom kontinentu se razvio vedinskiparlamentarizam.Parlamentarni sistem vlasti, ma u kojoj varijanti se izražavao, pokazao je svoju najbitniju sposobnost:to je sistem u kojem se uspješno međusobno ograničavaju nosioci poje inih vlasti.

Polupre sje nički (mješoviti) sistem vlasti Ovaj sistem nastaje kombiniranjem elemenata pre sje ničkog i parlamentarnog sistema. Izvršna vlast u polupre sje ničkom sistemu je ualistička.

*Izvršna vlast* -Predsjednik republike-Vlada

Karakteristika ovog sistema je u jakom položaju pre sje dnika republike.*Predsjednik republike* -bira se na neposrednim izborima-imenuje predsjednika vlade i ministre uz potvrdu parlamenta-smjenjuje ministre i predsjednika vlade-saziva i presjedava sjednicama vlade-na prije log vla e raspušta parlament -raspisuje referendum

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


-donosi uredbe sa zakonskom snagom.Tipični pre stavnik ovog sistema je Francuska.

Teorija o jedinstvu vlasti Prema teoriji o je instvu vlasti postoji je an ržavni organ koji je istovremeno nosilac i zakono avne i

izvršne i su ske vlasti.Za razliku od teorije o podjeli vlasti u kojoj su nosioci pojedinih vlasti ravnopravni, u sistemu jedinstvavlasti postoji hijerarhijski o nos između ržavnih organa koji vrše poje ine funkcije vlasti. Teorija o je instvu vlasti se može javiti u dvije varijante: -Demokratska varijanta (skupština obje injuje sve tri vlasti) i-Autokratska varijanta (sve funkcije obje injene u izvršnoj vlasti)

Skupštinski sistem – tipični pre stavnik Švicarska Biračko tijelo-> Savezna skupština -> Savezno vijede

Poremedaji u korist izvršne vlasti

Opšta karakteristika svih sistema vlasti jeste a olazi o poremedaja u o nosima zakono avne,izvšne i su ske vlasti i a se centar modi premiješta na egzekutivu. Po napuštanju liberalne koncepcije uloge ržave intervencija ržave se širi u najrazličitije sfere života. E zekutiva je mnogo operativnija i u stanju je a se prilagođava izmjenjenim uvjetima života uodnosu na glomazni parlament.Jačanjem uloge ržave, posebno ržavne intervencije u privre i, u savremenom p eriodu dolazi dosnažnog jačanja izvršne vlasti što se ogle a u pomjeranju centara političke modi sa parlamenta naizvršnu vlast. Poremečaji u korist izvršne vlasti se mogu sastojati: -u neovlaštenom za iranju u kompetencije zakono avne vlasti -i pravno do pušteno preuzimanje koje može biti:

1. preuzimanje u slučaju nuž e 2. preuzimanje na osnovu ustavnog ovlaštenja 3. zakonodavna delegacija

Ustavno uređenje složenih ržava U teoriji ržave i ustavnom pravu razlikuju se va osnovna oblika ržavnog uređenja: -unitarna ržava, i -federacija.Ova po jela se temelji na o nosu centralnih i nižih organa ržavne vlasti.

*Unitarna ržava * -pre stavlja oblik ržavnog uređenja u kojem centralni organi vlasti raspolažu svim ržavnimna ležnostima i ne ijele ih sa rugim ržavnim organima. Centralni organi, pritom, vlast mogu vršiti: -neposredno, ili-putem etaširanih organa. Detaširani organi su neposre no o govorni centralnoj vlasti pri čemu poslove vlasti obavljaju u imecentralnih organa.U unitarnim ržavama postoji samo jedan ustav.U okviru unitarne ržave različit stepen centralizacije, o nosno ecentralizacije vlasti. Unitarne ržave sa vedim stepenom ecentralizacije približavaju se fe erativno uređenim ržavama. Međutim, postoji kvalitativna razlika između ecentralizovanih i fe erativno uređenih ržava. Primjer unitarne ržave je Francuska. Susjedna Hrvatska je također unitarno uređena ržava

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


*Fe eralna ržava * - je složena ržava koju čine fe eralne je inice i savezna ržava -Osnovni kriteriji razliko vanja fe eralnih ržava o ecentralizovanih unitarnih ržava su slije edi: 1.Po jela na ležnosti između fe eralnih je inica i savezne ržave izvršena je ustavom. U unitarnimržavama na ležnost ecentralizovanih organa uređuje se zakonom kojeg onose cent ralni organi.

Pa samim tim mogu i mjenjati na ležnost ecentralizovanih organa. 2. Federalne jedinice imaju svoj ustav, a oblici decentralizacije nemaju takav akt.3. U fe eracijama centralni organi mogu vršiti samo kontrolu ustavnosti i zakonitosti akata federalnih je inica, a u unitarnoj ržavi centralni organi mogu vršiti i kontrolu cjelisho nosti kao i ustavnosti izakonitosti akata decentralizovanih organa.4. Fe eralne je inice imaju samostalne na ležnosti u okviru kojih vrše ustavotvornu i zakono avnu vlast. Oblici decentralizacije to nemaju.5. Fe eralne je inice imaju zajamčene oblike učešda u vršenju vlasti savezne ržave. Oblicidecentralizacije to nemaju.

Neke o najrazvijenijih evropskih ržava uređene su na fe eralnom principu, npr. Njemačka i

Austrija.

Austrija je savezna republika i ijeli se na evet saveznih ržava (Bundesländer ). To su: 1. Gra išde(Burgenlan ) 2. Koruška(Kärnten) 3. Donja Austrija ((Niederösterreich)4. Gornja Austrija (Oberösterreich)5. Salzburg6. Štajerska 7. Tirol8. Vorarlberg9.Beč

Konfederacija nije ržava ved savez ržava koji nastaje konfe eralnim ugovorom kao međunaro nimugovorom.Države članice konfe eracije za ržavaju svoj suverenitet i međunaro no -pravni subjektivitet.Na njih se primjenjuje međunaro no pravo. Konfederacija u pravilu ima samo jedan organ –konfe eralno vijede u kojem su sve članice je nakozastupljene.Historijski gledano, konfederacije su na jčešde pretho ile nastanku fe eracija kao što je slučaj saNjemačkom, Švajcarskom i SAD.

Personalne i realne unije su anas prevaziđeni oblici povezivanja nezavisnih ržava. U personalnoj uniji vije nezavisne i suverene ržave povezane su samo posre stvom ličnosti šefaržave – monarha.

U realnoj uniji ržave za ržavaju suverenost i vlastitu organizaciju ržavne vlasti, ali u poje inimposlovima nastupaju zaje nički, naročito u oblasti vanjskih poslova, o brane, finansija i sl.

FEDERALIZAM I FEDERACIJASvim fe eracijama su zaje nički slije edi elementi: 1.Fe eraciju čine vije vrste subjekata, građani i fe eralne je inice; 2.Ustav je konstitutivni akt federacije;3.Savezna ržava i fe eralne je inice imaju strukturu ržavnih organa koji ostvaruju o ije ljene imna ležnosti; 4.Dominacija ustava fe eracije na svim ostalim aktima savezne ržave i fe eralnih je inica; 5.Fe eracija je međunaro no -pravni subjekt u punom kapacitetu, i

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Savezne_dr%C5%BEave_Austrije&action=edit




8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


6.Državljanstvo fe eracije

Iz prethodnog proizlaze tri osnovna principa n a kojima počiva svaka fe eracija: 1.Suprematija fe eralne ržave; 2.Autonomija federalnih jedinica, i

3.Participacija fe eralnih je inica u ostvarivanju na ležnosti fe eracije.

Fe eralne ržave mogu nastati integracijom ili devolucijom.Integracija podr azumijeva u ruživanje samostalnih ržava u fe eraciju, što je slučaj sa SAD,Švicarskom, Njemačkom it . Devolucijom unitarno uređene ržave preoblikuju svoje uređenje u fe erativno (BiH, Brazil,Argentina itd.).

Federalne jedinice su konstitutivni elementi federacije.-javljaju se po različitim imenom – kantoni, zemlje, entiteti.-bez obzira na razlike u veličini, ekonomskoj snazi, broju stanovnika it . fe eralne je inice su

ustavno-pravno ravnopravne.-je no o njihovih najvažnijih svojstava jeste pravo na samoorganizovanje koje se ostvaruje krozonošenje vlastitog ustava.

-taj ustav mora biti u skladu sa ustavom federacije.Je no o najosjetljivijih pitanja svake fe erativne ržave je pitanje po jele na ležnosti izmeđusavezne ržave i fe eralnih je i nica.Fe eralni ustavi pri po jeli na ležnosti postupaju na va načina: U prvom slučaju polazi se o pretpostavke na ležnosti u korist fe eralnih je inica, i Pretpostavka na ležnosti u korist fe eracije, u rugom slučaju. Međutim, često puta se u nekoj materiji preklapaju na ležnosti i ta a govorimo o konkurentnojna ležnosti. Za razliku o unitarnih ržava, g je su regionalni i lokalni organi u cijelosti po ređeni centralnojvlasti, u fe eralnim ržavama fe eralne je inice imaju pravo participacije i kooperacije u vršenjuržavne vlasti.

Tako, federalne jedinice:1.učestvuju u ustavotvornoj vlasti fe eracije; 2.jednako su predstavljene u gornjem domu federalnog parlamenta;3.često imaju pravo zakono avne inicijative, i 4.učestvuju u izvršnoj i su skoj vlasti federacije.

ORGANIZACIJA DRŽAVNE VLASTI U BOSNI I HERCEGOVINI Osnovna obilježja ustavnog uređenja BiH Opdim okvirnim sporazumom za mir u BiH, posebno njegovim Aneksom 4(Ustavom BiH) izvršena jeunutrašnja transformacija ustavnog uređenja BiH. Ovim sporazumom napravljeni su kompromisi između suprostavljenih političkih koncepcija, iza kojihsu stajali o govarajudi o nosi političkih i vojnih snaga. Koncepciji emokratske, multietničke zaje nice suprostavljao se koncept nacionalne ržaveekstremist ičkog i nacionalističkog karaktera zbog kojeg se i provo ilo etničko čišdenje.

Etničko čišdenje, sistematski planirano i sprovođeno o institucija Republike Srpske, rezultiralo jeformiranjem etnički homogenih teritorija na prostoru BiH .Na ovakvim kompr omisima nije se mogao gra iti teorijski čist i konzistentan mo el savremeneemokratske ržave i ruštva. U ustavni sistem su ugrađena brojna rješenja koja pre stavljaju bitna o stupanja o emokratskihstandarda.

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


Međutim, ustavno uređenje BiH, izuzimajudi navedene nedostatke, temelji se i na nizu demokratskihvrijednosti i principa.Prvi od pomenutih principa je očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političkeneovisnosti BiH. Ovaj princip je naročito vi ljiv u slije edim rješenjima:

1.Usta v BiH samo za Bosnu i Hercegovinu koristi pojam ržava; 2.Ustav ne koristi pojam ržava ka a je riječ o entitetima; 3.Za liniju razgraničenja između entiteta ne upotrebljava se termin «granica»; 4.Ustavom se utvrđuju o atne na ležnosti za institucije BiH; 5.Posebni paralelni o nosi entiteta sa susje nim ržavama moraju biti u skla u asa suverenitetom iteritorijalnim integritetom BiH itd.

Međunaro no - pravni kontinuitet BiH obuhvata naročito: 1.Neprekinuto postojanje BiH kao ržave po međunaro nom pravu; 2.Očuvanje granica BiH; 3.BiH za ržava članstvo u OUN;

4.U pogle u međunaro nih ugovora, uz o ređena o stupanja, prihvaden je princip kontinuiteta, i 5.Ustav izričito priznaje međunaro no -pravni kontinuitet pristupa BiH međunaro nim konvencijamao ljudskim pravima iz Aneksa I.

*Unutrašnji pravni kontinuitet BiH u biti po razumijeva činjenicu a nova ustavna struktura BiH nijenastala u ruživanjem entiteta, nego su entiteti Ustavom priznati kao ijelovi ržave BiH koja jemo ifikovala svoje unutrašnje uređenje. *Suprematija Ustava BiH i jedinstvo pravnog sistema BiH g je posebno o izražaja olazi ulogaUstavnog suda BiH.*Obaveza primjene emokratskih načela proizlazi iz Ustava BiH i kao takva predstavlja obavezu zasve nosioce vlasti na svim nivoima.*Složeno ržavno uređenje zasnovano na Ustavu BiH koji uspostavlja odnose i institucije kojio govaraju teorijskom mo elu složene ržave, o nosno, fe erativnom uređenju. *Primjena principa podjele vlasti sa čime je napušten sistem je instva vlasti koji je bi o zastupljen uBiH u vrijeme dok je bila sastavnim dijelom SFRJ.

*Po jela na ležnosti između institucija BiH i entiteta g je je osnovno polazište u pretpostavcina ležnosti u korist entiteta. Ov je treba imati u vi u i član III tačka 1 po kojem institucije BiH po siliUstava preuzimaju i slije ede na ležnosti: 1.One koje proizlaze iz Aneksa 5-8. Mirovnog sporazuma;2.One koje su potrebne zaq očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti imeđunaro nog subjektiviteta BiH; 3.One koje entiteti sporazumno prenesu na institucije BiH.

Postojanje sistema institucija na nivou ržave i entiteta, je instven ekonomski sistem, ržavnisimboli i ržavljanstvo BiH također su obilježja koja karakterišu ustavno uređenje BiH.

Ustavni status i osnovna obilježja entieta Država BiH se sastoji o va entiteta Fe eracije BiH i Republike Srpske. Entiteti ustavno-pra vno imaju status fe eralnih je inica u okviru ržave BiH, ali nemaju status ržavačlanica. Pojam «entitet» potide o latinske riječi «ens, entis» što znači koji jest, koji postoji Entiteti imaju svoj ustav i pravo na samoorganizovanje.Oni, kao kreacija unutrašnjeg prava, nemaju status ržave po međunaro nom pravu.Uređenje entiteta mora se zasnivati na emokratskim principima i vla avini prava.

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


Ustav BiH pre viđa pravo entiteta na uspostavljanje posebnih paralelnih odnosa sa susjednimržavama i to na slije ed im principima:

1.Riječ je o pravu, ali ne i obavezi; 2.Pretho no je potrebno uspostaviti «opšte o nose» tj. o nose između BiH i o govarajuče susje neržave;

3.Ovi o nosi imaju karakter paralelnih o nosa, što znači a se mogu uspostaviti sa svakomsusje nom ržavom; 4.Entiteti mogu uspostaviti ove o nose samo u okviru svojih na ležnosti; 5.Ovi odnosi moraju biti u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH, i6.Za zaključivanje ovakvih o nosa potrebna je saglasnost Parlamentarne skupštine BiH.

Ustavno uređenje FbiH Federacija BiH je entitet u sastavu BiH koji se sastoji od deset federalnih jedinica-kantona.Riječ kanton je preuzeta iz ustavne terminologije Švajcarske. Ustav FBiH propisuje a de kantoni imati nazive isključivo prema gra ovima koji su sje ištekantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama.

Dakle, kantoni ne pre stavljaju nacionalne teritorije, pa prema tome riječ je o fe eraciji takvihkantona, a ne federaciji naroda.Glavni gra fe eracije je Sarajevo, a službeni jezici bosanski, hrvatski i srpski.

Ustavno uređenje kantona Kantoni su federalne jedinice FBiH koje posjeduju visok stepen autonomije.Kantoni samostalno onose svoj ustav kojim se izražava znača jan nivo njihovog samoorganizovanja.Ustavi kantona moraju biti u skladu sa Ustavom FBiH i Ustavom BiH.Razgraničenje između kantona izvršeno je fe eralnim zakonom. Postoji deset kantona, i to pet sa bošnjačkom večinom(Unsko-sanski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski,Bosansko- po rinjski i Kanton Sarajevo), tri su kantona sa hrvatskom večinom (Zapa no -hercegovački,Livanjski i Kanton Bosanska Posavina, te va kantona izje načenog nacionalnogsast ava(Hercegovačko-neretvanski i Srednjebosanski kanton).U raspo jeli na ležnosti između fe eracije i kantona primjenjen je princip presumpcije u koristfederalnih jedinica.Skupština kantona je je no omna i može imati o 30 poslanika.

Ustavno uređenje Republike SrpskeRepublika Srpska je je no o kompromisnih rješenja Mirovnog sporazuma za BiH. RS je prvobitno nastala kao ilegalna samoproglašena tvorevina čiji Ustav nije bio u skla u sameđunaro nim emokratskim stan ar ima i sa Ustavom BiH ka a je stup io na snagu.Naročit značaj u smislu eliminisanja elemenata ržavnosti i provođenju principa konstitutivnostinaro a, koji je zajamčen Ustavom BiH, imale su o luke Ustavnog su a BiH na osnovu kojih jeintervencijom Visokog predstavnika nametnuto 108 amandmana na ustav FBiH i 121 amandman naUstav RS.RS je unitarno uređen entitet ržave BiH u kojem se organizacija vlasti zasniva na principu po jelevlasti.Glavni grad RS je Sarajevo.

Odnos institucija BiH i entitetaO nos između institucija BiH i entiteta zasniva se na principima kooperativnog federalizma.Ustav BiH na ređen je ustavima entiteta, zakonima BiH i entiteta i svim rugim propisima. Zakoni BiH provo e se na cijeloj teritoriji BiH i na ređeni su zakonima i rugim propisima entiteta. Ustav BiH os tavlja mogudnost preuzimanja o atnih na ležnosti kao i mogudnost uspostavljanjamehanizama kojima bi se garantovalo izvršavanje zakona i rugih ržavnih propisa.

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


Entiteti imaju ustavnu obavezu a institucijama BiH pruže svaku pomod u ispunjavanjumeđuna rodnih obaveza BiH.Ustav insistira na razvijanju sara nje između entiteta i institucija BiH Ii u vezi sa pitanjima iz njihoveo vojene na ležnosti. Entiteti imaju veoma značajnu ulogu u konstituisanju i funkcioniranju institucija BiH.

Po jela na ležnosti između institucija BiH i entiteta *Ustav BiH slije eda pitanja stavlja u isključivu na ležnost institucija BiH: 1.Vanjska politika;2. Vanjskotrgovinska politika;3. Carinska politika;4. Monetarna politika;5. Finansiranje institucija i međunaro nih oba veza BiH;6. Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila;7. Provođenje međunaro nih i međuentitetskih krivično -pravnih propisa, uključujudi i o nose saInterpolom;

8. Uspostavljanje i funkcionisanje zaje ničkih i međunaro nih komunikacijskih sredstava;9. Regulisanje međuentitetskog transporta, i 10. Kontrola vaz ušnog saobračaja.

Po jela na ležnosti između FBiH i kantona U iskjučivoj su na ležnosti Fe eracije: a) ržavljanstvo Fe eracije, b) utvrđivanje ekonomske politike, uključujudi planiranje i obnovu, te politiku korišdenja zemljišta nafederalnom nivou,c) onošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Fe eracije i fiskalna politika Fe eracije, d)suzbijanje terorizma, međukantonalnog kriminala, neovlašdene trgovine drogom i organiziranogkriminalae) dodjela elektronskih frekvencija za radio, TV i druge svrhe, U skladu sa Ustavom Bosne iHercegovine.f) utvrđivanje energetske politike, uključujudi raspo jelu između kantona, te osiguranje i o ržavanjepotrebne infrastrukture,g) finansiranje djelatnosti federalnih vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivajuoporezivanjem, za uživanjem ili rugim sre stvima.

Kantoni imaju sve na ležnosti koje nisu povjerene fe eralnoj vlasti. Posebno su na ležni za: 1.uspostavljanje i na ziranje policijskih snaga koje de imati je instvene fe eralneuniforme sa kantonalnim oznakama,2.utvrđivanje obrazovne politike, uključujudi onošenje propisa o obrazovanju i osigurava njeobrazovanja;3.utvrđivanje i provođenje kulturne politike; 4.utvrđivanje stambene politike, uključujudi onošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgra njestambenih objekata;5.utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguravanja javnih službi; 6. onošenje propisa o korišdenju lokalnog zemljišta, uključujudi i zoniranje; 7. onošenje propisa o unapređenju lokalnog poslovanja i obrotvornih aktivnosti; 8. onošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvo nju energije i osiguranje njihov edostupnosti;9.utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem ra ija i televizije, uključujudi onošenje propisa oosiguranju njihovog rada i izgradnji;10. provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite; 11.stvaranje i primjenu politike k antonalnog turizma, razvoj turističkih resursa,

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


12. finansiranje jelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, za uživanjem ilidrugim sredstvima.

Fe eralna vlast i kantoni na ležni su za: 1. jamčenje i provođenje lju skih prava;

2.zdravstvo;3.politiku zaštite čovjekove okoline; 4.komunikacijsku i transportnu infrastrukturu, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine;5.socijalnu politiku;6.provođenje zakona i rugih propisa o ržavljanstvu i putnim ispravama ržavljana Bosne iHercegovine sa teritorija Federacije, i o boravku i kretanju stranaca;7.turizam i8.korišdenje priro nih bogastava.

POJAM PREDSTAVNIČKOG TIJELA

Pre stavničko tijelo je najvažnija ustavna i politička institucija u svakoj emokratskoj ržavi. Pre stavničko tijelo je kolegijalni ržavni organ izabran na o ređeno vrijeme prema unaprijeutvrđenom postupku. U ustavno- pravnoj i političkoj teoriji za ovu instituciju se upotrebljavaju opšti pojmovi: pre stavničkotijelo, parlament ili zakonodavno tijelo, a u svakoj zemlji zavisno od tradicije jezika i drugih okolnostiupotrebljavaju se specifični nazivi (skupština, ržavni zbor, sabor, sobranje, kongres, uma, rajhstag...).Kao reprezentativan ržavni organ koji izražava princip naro nog suvereniteta, parlament ra spolažeširokim ovlaštenjima i materijalnim sre stvima za ostvarivanje svoje uloge. On o lučuje o najvažnijim ruštvenim pitanjima prema unaprije strogo utvrđenoj proce uri i to,prvenstveno, onošenjem zakona. Zbog toga se za parlament upotrebljava i pojam zakonodavno tijelo, a u podjeli vlasti parlament jenosilac zakonodavne vlasti.Parlament je vezan ustavom i jeluje u okviru ustava i u skla u sa ustavnim ovlaštenjima. On je pre stavničko tijelo, ali nije nosilac naro nog suvereniteta (on ga samo izražava). Položaj i na ležnost parlamenta, način njegovog izbora, struktura i način o lučivanja parlamentauređuju se ustavom.S ruge strane, parlament, u skla u sa ustavnim o re bama, zakonom uređuje položaj, organizaciju ina ležnosti izvršne i upravne vla sti, a dobrim dijelom i sudske vlasti.Međutim, u perio u poslije Drugog svjetskog rata centar političke modi pomjera se o parlamenta kaizvršnoj vlasti.

STRUKTURA PREDSTAVNIČKIH TIJELA Izborni sistem treba a osigura a pre stavničko tijelo na što reprezentativniji način o razi političkukonfiguraciju i strukturu ukupnog ruštva. Izborom svojih pre stavnika građani povjeravaju parlamentu ostvarivanje i zaštitu ijela svojih prava. Zbog toga su u parlamentu pre stavljeni građani i polazedi o ove kon cepcije parlamenti mogu biti

jednodomni. Međutim, vedina ržava želi a u strukturi parlamenta istakne i u proces o lučivanja uključi i rugeinterese.To posebno važi za složene ržave u kojima se uspostavlja dvodomna struktura parlamenta. Za razliku o onjeg oma u kojem su pre stavljeni građani, u rugom, gornjem omu parlamenta

mogu biti predstavljene federalne jedinice, oblici regionalne i lokalne samouprave, nacionalne grupe isl.U osta rijetkim slučajevima uspostavlja se struktura parlamenta o više omova(npr. Saveznaskupština bivše SFRJ u je nom perio u)

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


USTAVNI POLOŽAJ I OSNOVNA OVLAŠTENJA PRESTAVNIČKIH TIJELA U svakom ustavnom uređenju emokratskih ržava pre stavničko tijelo zauzima najznačajnijemjesto.Pre stavničko tijelo o lučuje o najvažnijim pitanjima u ruštvu i ržavi. U ostvarivanju ove funkcije posebno su značajni o nosi sa šefom ržave i vla om, sa organima

uprave i rugim ržavnim organima. Ti o nosi ostvaruju se ili na principima po jele vlasti, parlamentarizma, pre sje ničk og ilipolupre sje ničkog sistema ili na principu je instva vlasti, o nosno skupštinske vla avine.

Funkcije pre stavničkog tijela su: Zakonodavna funkcija ubraja se u najznačajnije funkcije koje ustav povjerava ovom organu.Premaovoj funkciji pre stavničko tijelo se označava kao zakono avno tijelo, iako ima i ruge funkcije. Postupak onošenja zakona je strogo formalizovan postupak koji se, u osnovi, sastoji iz tri faze:1.zakonodavna inicijativa,2.faza raspravljanja i usvajanja i3.faza stupanja na snagu.

Bu žetska funkcija je je no o najznačajnijih sre stava ostvarivanja modi parlamenta i njegovekontrole na izvršnom vlašdu. Ratifikacija međunaro nih ugovora – šef ržave ili vla a zaključuju međunaro ne ugovore ali onipostaju io omadeg prava tek kad ih ratifikuje parlament. O lučivanje o ratu i miru – parlament kao izraz suvereniteta naro a je je ino ovlašten a o lučuje oovom važnom pitanju. Kontrola rada vlade olazi u obzir samo u onim sistemima u kojima je vla a politički o govornaparlamentu (sistemi parlamentarne i skupštinske vla avine). Izborna funkcija parlamenta a bira, imenuje ili potvrđuje izbor funkcionera u izvršnoj vlasti,pravosuđu i u okviru samog parlamenta. Posebna sudska funkcija – ustavi nekih zemalja povjeravaju parlamentu suđenje šefu ržave i rugimnajvišim funkcionerima izvršne vlasti za najteža jela kao što su veleiz aja, teži prekršaj zakletve,ometanje rada pravosudnih organa i sl.

Amnestija je opšta mjera kojom parlament, u formi zakona, oslobađa o aljeg izvršavanja kazne zao ređena krivična jela, o krivičnog gonjenja, uki a o ređene pravne poslje ice presu e i sl.

IMUNITET I INKOPATIBILNOSTDa bi se postiglo neometano funkcionisanje parlamenta i nemješanje rugih vlasti u njegov rauspostavljeni su instituti imuniteta i inkopatibilnosti .Parlamentarni imunitet ima dva oblika:1.Imunitet neodgovornosti koji omoguduje poslaniku a slobo no ist upa u parlamentu i iznosi svojemišljenje. Poslanik ne može biti pozvan na o govornost za izneseno mišljenje ili ati glas. 2.Imunitet nepovredivosti sastoji se u tome a bez saglasnosti oma čiji je član poslanik ne može bitipritvoren, niti se protiv nje ga može pokrenuti krivični postupak.

Inkopatibilnost je ustavna ili zakonska zabrana istovremenog obavljanja poslaničke i neke rugefunkcije u izvršnoj ili su skoj vlasti.

Parlamentarna skupština izražava principe naro ne suverenosti, ravnopravnosti tr i konstitutivnanaro a i složenu ržavnu strukturu. U strukturi ržavne vlasti Parlamentarna skupština BiH je pre stavničko tijelo i nosilac ustavotvorne izakonodavne vlasti.Skupština je vo omna i čine je: 1.Dom naroda (15 delegata), i2.Pre stavnički dom (42 poslanika )

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


Ovlaštenja i na ležnosti Parlamentarne skupštine BiH: 1.Ustavotvorna na ležnost, 2.Zakono avna na ležnost, 3.Bu žetska na ležnost, 4.Učešde u vođenju vanjske politike,

5.Na zor na ra om Vijeda ministara i organa ržavne uprave, 6.Pre stavnički om Parlamentarne skupštine o obrava imenovanje pre sje avajučeg i članovaVijeda ministara, i 7.Ostale na ležnosti koje proizlaze iz člana III tačka 5. Ustava BiH.

Proces o lučivanja u Parlamentarnoj skupštini BiH ubraja se u re najkompl ikovanijih parlamentarnihpostupaka.U procesu o lučivanja primjenjena su tri različita sistema glasanja: 1.O lučivanje prostom vedinom, 2.O lučivanje kvalifikovanom vedinom koja uključuje tzv. entitetsko glasanje, i 3.O lučivanje o pitanjima o vitalnog nacionalnog interesa.

PARLAMENT FEDERACIJE BIHSvojim položajem, strukturom i načinom izbora Parlament Fe eracije BiH treba a izrazi svu složenostovog entiteta.Prema efiniciji riječ je o fe eraciji kantona iz čega bi se gornji om fe eralnog parlame nta moraosastojati od jednakog broja delegata iz deset kantona.Ipak, u Ustavu BiH i Ustavu F BiH preferirano je predstavljanje nacionalnih interesa u gornjem domu.Parlament Federacije BiH se sastoji od:1. Pre stavničkog oma (98 poslanika), i2.Doma naroda (58 delegata).

*Na ležnosti Parlamenta Fe eracije BiH* 1.Ustavotvorna na ležnost, 2.Zakono avna na ležnost, 3.Bu žetska na ležnost, 4.Ratifikacija međunaro nih sporazuma, 5.Uticaj na izvršnu vlast, 6.Davanje amnestije za krivična jela propisa na federalnim zakonima,7.Izbor i imenovanja funkcionera domova, njihovih radnih tijela i drugih institucija i agencija kojeneposredno odgovaraju Parlamentu, i8.O lučivanje i o rugim pitanjima utvrđenim u Ustavu, poslovnicima omova i zakonima.

*POSTUPAK ODLUČIVANJA U PARLAMENTU FBIH*Najvedi broj odluka domovi Parlamenta donose ravnopravno.Tako se ustavne promjene, zakoni i ruge o luke, ukoliko Ustavom i poslovnicima nije rugačijepropisano, onose u ravnopravnoj na ležnosti oba oma. Domovi s amostalno usvajaju poslovnike o ra u, o lučuju o man atno – imunitetskim pitanjima svojihčlanova, onose zaključke, eklaracije, preporuke i ruge akte o pitanjima iz svoje na ležnosti i svi oviakti, ako Ustavom ili poslovnicima nije rugačije propisano, onose se prostom vedinom o ukupnogbroja članova. Poje ini omovi imaju i specifične na ležnosti koje ostvaruju u samostalnom jelokrugu (takoPre stavnički om bira četvoricu su ija Ustavnog su a BiH, potvrđuje imenovanje vla e it ., Domnaroda imenuje sudije Ustavnog suda F BiH).

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


*PARLAMENTARNA PROCEDURA ZAŠTITE VITALNIH NACIONALNIH INTERESA* Izražavajudi tra icionalni karakter bosanskohercegovačkog ruštva i ržave, Ustav BiH je, kao nosiocesuverene vlasti označio građane Bošnjake, Srbe i Hrvate kao konstitutivne narode, te pripadnikeostalih naroda.Iz toga proizlazi i cjelokupna struktura javne vlasti.

Iz karaktera ustavnog uređenja BiH proizlazi a instrumentima za zaštitu vitalnih nacionalnih interesaraspolažu samo Ustavom o ređeni pre stavnic i triju konstitutivnih naroda, ali ne i predstavnicidrugih naroda.Prema efiniciji vitalnih nacionalnih interesa, koja je i entična u ustavima oba entiteta, proizlazi a seoni svode na tri grupe pitanja: 1.Organizacija i funkcionisanje institucija vlasti ( adekvatna zastupljenost u organima vlasti, ustavniaman mani, organizacija organa javne vlasti, je naka prava u onošenju o luka i teritorijalnaorganizacija),2.Nacionalni identitet (obrazovanje, vjeroispovjest, jezik, kultura, kulturno naslijeđe, tra dicija isistem javnog informisanja), i3.Sva ostala pitanja (ako tako smatra 2/3 članova je nog o klubova elegata konstitutivnih naro a

u Domu naroda).

Nosilac ustavotvorne i zakono avne vlasti u okviru na ležnosti entiteta je Naro na skupština RS. Skupština je je no omna i sačinjavaju je 83 naro na poslanika izabrana na neposre nim izborima. U sastavu Naro ne skupštine moraju biti zastupljena najmanje po četiri poslanika iz re a svakog otri konstitutivna naroda.Uz instituciju Naro ne skupštine intervencijom Visokog pre stavnika uspostavljeno je i Vijede naro a(30 elegata) koje nije ravnopravan om ved ima ulogu intervenišudeg faktora pri o lučivanju opitanjima od vitalnog nacionalnog interesa.

ZAKONODAVNA TIJELA KANTONANosilac ustavotvorne i zakono avne vlasti u okviru na ležnosti kantona je kantonalna skupština. Skupština je je no omna i čine je poslanici koji se biraju na neposre nim izborima na man at očetiri go ine. Skupština kantona ima slije ede na ležnosti: 1.Ustavotvorna na ležnost, 2.Zakono avna na ležnost, 3.Bu žetska na ležnost, i 4.ostale na ležnosti u skla u sa kantonalnim ustavom.

TIJELA IZVRŠNE VLASTI Osnovna obilježja izvršne vlasti Izvršna vlast ili egzekutiva pre stavlja zbir različitih ržavnih organa koji su za uženi i odgovorni zaprovođenje ustava, zakona i rugih propisa i o luka koje onose institucije ustavotvorne,zakonodavne i sudske vlasti.Izvršna vlast ima samostalnu poziciju i o govornost u o nosu na zakono avnu i su sku vlast. O nosi među njima zasnivaju se na ustavnim principima «kočnica i ravoteže». Opšta ten encija u savremenom razvoju ustavnih sistema je jačanje položaja uloge i modi izvršnevlasti.Izvršna vlast je gotovo u cijelosti preuzela političku i zakono avnu inicijativu. Parlamenti sve češde na egzekutivu elegiraju io svojih zakono avnih ovlaštenja, a gotovo re ovno je ovlašduju a onosi izvršne propise. Bogate i raznovrsne funkcije i poslovi izvršne vlasti ostvaruju se preko različitih ržavnih organa. Imajudi u vi u materijalni i organizacioni princip, izvršnu vlast ostvaruju: 1.šef ržave, 2.vlada ili drugi o govarajudi organ, i

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


3. različiti organi ržavne uprave, uključujudi vojsku i policiju.

Šef ržave Historijski gle ano, šef ržave je najstarija institucija ržavne vlasti. Prema karakteru i položaju šefa ržave u teoriji i praksi se karakteriše cjelokupno ustavno uređenje

neke ržave. Parlament i vla a su institucije nastale u pokušaju ograničavanja apsolutne vlasti monarha. S obzirom na karakter ove institucije, ržave se ijele na monarhije i republike. Za razliku od monarha, predsjednik republike svoj legitimitet utemeljuje u neposrednim ili posrednimizborima.Njegov man at je ograničen i po liježe meterijalnoj i krivičnoj, a u nekim zemljama i političkojodgovornosti.

Najvažnija ustavna ovlaštenja šefa ržave su: 1.Pre stavljanje ržave u zemlji i inostranstvu, 2.Vođenje vanjske politike-u ostvarivanju ove funkcije on, u o govarajudoj mjeri, sarađuje sa

parlamentom i vladom,3.Izbori i imenovanja- imenuje pre sje nika vla e, a u pre sje ničkim sistemima i rugenajo govornije funkcionere izvršne vlasti, pre laže kan i ate za su ije najviših su ova, 4.Zapovje anje oružanim snagama, 5.Raspisivanje izbora i u nekim sistemima i referenduma, i6.Učešde u zakono avnoj aktivnosti - potpisuje zakone, u nekim zemljama ima pravo suspenzivnogveta, direktno ili indirektno ostvaruje zakonodavnu inicijativu.

Funkciju šefa ržave može vršiti je no lice ili više njih i u tom slučaju riječ je o kolektivnom šefuržave. Različiti su razlozi za uvođenje kolektivnog šefa ržave. Obično je riječ o složenim i višenacionalnim ržavama, ali to, poneka , proizlazi i iz priro e sistema. U bivšoj SFRJ o 1971. go ine o njenog raspa a Pre sje ništvo je izražavalo ravn opravnostrepublika i pokrajina.U BiH, ka a je bila u sastavu SFRJ i kao u nezavisnoj ržavi, Pre sje ništvo izražava nacionalnuravnopravnost.

Pre sje ništvo Bosne i Hercegovine Pre sje ništvo BiH je kolektivni šef ržave i nosilac izvršne vlasti u okviru na ležnosti institucija BiH. Prema sastavu i načinu o lučivanja Pre sje ništvo, prvenstveno, izražava i osigurava interese trijukonstitutivnih naroda i dvaju entiteta.Ovaj organ čine tri člana, je an Bošnjak i je an Hrvat, neposre no izabrani sa teri torije FBiH, i jedanSrbin, neposredno izabran sa teritorija RS.

Na ležnosti Pre sje ništva BiH 1. Reprezentativna funkcija – pre stavlja ržavu u zemlji i inostranstvu, potvrđuje ržavne simbolekoje utvr i Parlamentarna skupština. 2. Vođenje vanjske po litike – imenovanje ambasa ora i rugih međunaro nih pre stavnika BiH,po nošenje zahtjeva za prijem u međunaro ne organizacije, vođenje pregovora, zaključivanje i uzsaglasnost Parlamentarne skupštine ratifikovanje međunaro nih ugovora. 3. Izvršna funkcija – izvršavanje zakona i rugih o luka Parlamentarne skupštine. 4. Inicijativna funkcija – obuhvata pre laganje bu žeta na preporuku Vijeda ministara, kao ipredlaganje zakona.5. Koman ovanje oružanim snagama .6. Funkcija imenovanja – Pre sje ništvo imenuje pre sje avajudeg Vijeda ministara i ruge visokefunkcionere u skladu sa Ustavom i zakonom.

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


7. Koordinativna funkcija – usklađivanje jelovanja entiteta, međunaro nih i nevla inih organizacija.

Na ležnost Pre sje ništva se može proširivati na više načina. Ono je ovlašteno a preuzme na ležnosti u pitanjima potrebnim za očuvanje suvereniteta,teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti i međunaro nog položaja BiH.

Parlamentarna skupština, kao i entiteti, mogu prenijeti neke funkcije i poslove na Pre sje ništvo. Članovi Pre sje ništva se biraju na man at o četiri go ine. Parlamentarna skupština zakonom utvrđuje način izbora pre sje avajudeg, bilo prema principurotacije ili na d rugi način. Izbornim zakonom je pre viđeno a de se članovi pre sje ništva smjenjivati na funkcijipre sje avajudeg svakih osam mjeseci. Članovi Pre sje ništva o luke onose konsenzusom ka a je riječ o vođenju vanjske politike iizvršavanju zakona. O luka se može onijeti i vedinom glasova u kom slučaju član Pre sje ništva koji je ostao u manjiniima pravo a ospori takvu o luku isticanjem prigovora a je riječ o vitalnom interesu entiteta ukojem je izabran.

Ovaj prigovor se mora eklarisati u roku o tri ana o onošenja o luke preglasavanjem. O prigovoru u roku o eset ana o lučuje Naro na skupština RS, ako je prigovor uložio srpski članPre sje ništva, o nosno klub bošnjačkih ili hrvatskih elegata u Domu naro a Parlamenta Fe eracijeBiH ako je prigovor uložio Bošnjački, o nosno, Hrvatski član Pre sje ništva.

Predsjednik i potpredsjednici Federacije BiHProvođenjem o luke Ustavnog su a BiH institucija pre sje nika Fe eracije BiH oživjela je krupnepromjene.Aman manima na entitetske ustave koje je nametnuo Visoki pre stavnik utvrđene su asimetričnarješenja u pogledu ovih funkcija u Federaciji i RS.Provođenjem o luke o konstitutivnosti sva tri naro a u Fe eraciji uve ena je funkcija još je nogpotpre sje nika Fe eracije, ali je napušten princip je nogo išnje rotacije na funkciji pre sje nikaFederacije BiH.U ostvarivanju vedine na ležnosti pre sje nik i potpre sje nici jeluju kao savojevrsno quazi -pre sje ništvo, bu udi a o luke onose konsenzusom. Pre sje nika i potpre sje nike Fe eracije BiH bira Parlament FBiH na man at o četiri go ine. Prije isteka ovog perio a man at svakog o njih može prestati: ostavkom, smjenom ili trajnomnemogudnošdu obavljanja funkcije. Ustav ne propisuje način postupanja u slučaju privremene spriječenosti za obavljanje funkcije. Ustav izričito ne pre viđa mogudnost ostavke ov ih funkcionera, to se podrazumijeva za svakognosioca javne funkcije.

Na ležnosti pre sje nika Fe eracije BiH: 1.Šef je izvršne fe eralne vlasti. 2. Imenuje i može a smjenjuje Va u FBiH, a ovlašten je i a smjenjuje poje ine ministre. 3.Pre laže Su ije Ustavnog suda FBiH sa liste kandidata koju je, nakon provedenog javnog konkursa,utvr ilo Visoko su sko i tužilačko vijede. 4.O lučuje o raspuštanju je nog ili oba oma Parlamenta Fe eracije BiH. 5.Potpisivanje međunaro nih sporazuma u ime Fe eracije. 6.Da vanje pomilovanja za krivična jela pre viđena fe eralnim zakonom osim za krivična jelage noci a, ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti. 7.Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH.8.Pokretanje postupka pred Ustavni sudom FBiH.

Predsjednik i potpredsjednici Republike SrpskeUstavni položaj pre sje nika RS se razlikuje o položaja pre sje nika Fe eracije BiH.

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


Prema načinu izbora i ovlaštenjima pre sje nik RS se može svrstati u kategoriju «jakih predsjednika». Predsjednika RS biraju neposredno g rađani na man at o četiri go ine. U slučaju rata i neposre ne ratne opasnosti pre sje nik RS može suspen ovati čak i poje ineodredbe ustava.

Na ležnosti pre sje nika RS: 1.Predstavlja RS.2.Pre laže pre sje nika Vla e, pre sje nika Ustavnog su a kao i sudije ovog suda.3.Proglašava zakone. 4.Dodjeljuje odlikovanja.5.Daje pomilovanja.6.Postavlja šefove pre stavništava RS u inostranstvu. 7.Pre laže ambasa ore BiH iz RS. 8.Utvrđuje postojanje vanre nih prilika i nalaže mjere za njihovo otklanjanje. 9.Kada institucije BiH proglase ratno stanje ili neposrednu ratnu opasnost donosi uredbe sa

zakonskom snagom.

Na izborima za predsjednika istovremeno se biraju i potpredsjednici.Potpre sje nici nemaju nikakvu samostalnu na ležnost. Oni samo pomažu pre sje dniku u obavljanju njegovih poslova. I to samo onih koje im povjeripredsjednik.U slučaju privremene spriječenosti pre sje nika a obavlja funkciju, zamjenjuje ga potpre sje nik. Pre sje nik RS imenuje Senat kao savjeto avno tijelo najviših organa RS.

VladaVla a je ržavni kolegijalni organ izvršne vlasti koji čine ministri koji su, po pravilu, na čelu poje inihresora (ministarstava).U pre sje ničkom sistemu vla a formalno i ne postoji. Postoji uža ili šira grupa visokih ržavnih funkcionera koje postavlja predsjednik i sa kojima sekonsultuje pri onošenju o luka. U sistemu je instva vlasti vla a je samo je no o ra nih tijela skupštine. U parlamentarnom sistemu vla a se razvila u značajno tijelo i nosilac je cjelokupne izvršne vlasti. Prema svom sastavu vla a o ražava političku strukturu parlamenta. Ukoliko je na stranka ima natpolovičnu vedinu bit de izabrana je nostranačka vla a. Ukoliko to nije slučaj stvara se koalicija koja mora osigurati vedinu u parlamentu, a time i izglasavanjevlade.U s ituacijama ka a se ne može uspostaviti koaliciona vla a ili u rugim slučajevima parlamentarne ilipolitičke krize, obično se formira nestranačka ili ekspertna vla a. Prema sastavu vlade mogu biti:-poslaničke,-neposlaničke, - i mješovite. Na ležnost vla e načelno se može o re iti kao izvršavanje zakona i rugih akata parlamenta i o lukasudova.U tom okviru vla a ima zakono avnu inicijativu i mogudnost a učestvuje u parlamentarnimraspravama.Ovlaštena je a onosi opšte propise (ure be, o luke i rugo) za izvršavanje zakona, kao ipoje inačne pravne akte. U vanre nim okolnostima vla a obiva veoma široka ovlaštenja za onošenje ure aba sa zakonskomsnagom.

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


U parlamentarnom sistemu parlament vrši kontrolu ra a vla e putem slije edih instrumenata: posla nička pitanja, interpelacija, istražni postupak i postavljanje pitanja povjerenja vladi.

Vijede ministara Bosne i Hercegovine Ustavom BiH uspostavljen je poseban organ izvršne vlasti u okviru na ležnosti institucija BiH.

Kao rezultat kompromisa dat mu je naziv «Vijede ministara» a ne vla a što je uobičajen naziv uzemljama parlamentarne demokratije.U koncipiranju osnovnih rješenja u pogle u položaja Vijeda ministara Ustav je pošao o mo elaparlamentarne vlade.Tako, pre sje avajudeg Vijeda ministara imenuje šef ržave, tj. Pre sje ništvo BiH. Imenovanje po razumijeva postojanje nacionalnog koncenzusa o ličnosti prvog ministra. Ovo imenovanje potvrđuje Pre stavnički om Parlamentarne skupštine BiH. Izabrani pre sje avajudi obiva man at a ministre i zamjenike ministara, što, opet, i e na potvr uPre stavničkom omu. Osnovna na ležnost Vijeda ministara je provođenje politike i izvršavanje o luka svih institucija BiH. Najviše vije tredine ministara može biti imenovano sa teritorije Fe eracije BiH.

Mandat Vijeda traje četiri go ine. Zakon je uveo ograničenje ponovnog izbora za članove Vijeda na još je an uzastopni man at. Zakon o Vijedu ministara uspostavio je rješenja koja o stupaju o uobičajenog konceptaparlamentarne vlade i Ustava BiH.Najprije je us postavljena institucija kopre sje avjudeg Vijeda koju Ustav BiH ne poznaje. Ovu odredbu Zakona ukinuo je Ustavni sud kao neustavnu.Ustavni su je, također, utvr io a je neustavna o re ba Zakona koja pre viđa konsenzus prio lučivanju Vijeda.

Vlada Federacije BiHUstavnu poziciju Vla e Fe eracije BiH karakteriše kombinovanje elemenata iz anglo -američkog ievropskog kontinentalnog prava.Izvršnu vlast u Fe eraciji ijele pre sje nik (i potpre sje nici) i Vla a pri čemu postoje njihoveo vojene na ležnosti, ali i mogudnost uticaja je ne institucije na rugu. Tako, pre sje nik imenuje i može smijeniti Vla u i poje ine ministre, ali i Vla a konsenzusomo lučuje a li su nastupile okolnosti a pre sje nik, o nosno potpre sje nik trajno nije u mogudnostida obavlja svoje ustavne funkcije.Vlada Federacije ima dvostruku odgovornost.Oba oma parlamenta vedinom glasova mogu izglasati nepovjerenje Vla i. Osim toga, pre sje nik u saglasnosti sa potpre sje nicima Fe eracije, može smijeniti cijelu Vla u ilinjene po je ine članove. Propisi koje onosi Vla a po liježu ustavno -su skoj, a poje inačni akti upravno -sudskoj kontroli.

Sastav i izbor Vlade Federacije BiHU skladu sa amandmanima koje je nametnuo Visoki predstavnik Vlade oba entiteta sada mogu imati,osim premijera/presje nika, još 16 ministarstava. U Fe eraciji pre sje nik u saglasnosti sa oba potpre sje nika imenuje Vla u čime je osiguranaravnopravnost sva tri konstitutivna naroda.U republici Srpskoj nije osigurana ravnopravnost predstavnika konstitutivnih naroda u fazipre laganja pre sje nika i članova vla e, jer kan i ata za pre sje nika vla e imenuje pre sje nikRepublike.Formula o nacionalnom sastavu je: 8- Bošnjaka, 5-Hrvata i 3- Srbina, s tim a je no mjesto može bitiustupljeno predstavnicima osta lih a na uštrb kvote najbrojnijeg naro a.

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


*Na ležnost Vla e, premijera, zamjenika premijera i ministara u Vla i Fe eracije BiH *Ustav Fe eracije najznačajnije, uobičajene, na ležnosti Vla e povjerava premijeru, njegovimzamjenicima i ministrima.Premijer ima slije ede isključive na ležnosti: 1. Izvršnu funkciju.

2.Pravo zakonodavne inicijative.3.Pravo pre laganja bu žeta Fe eracije. 4.Predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije.5.Davanje naloga ministrima.6.Pokretanje postupaka pred Ustavnim sudom Federacije BiH.Osim premijera, Vla a ima i va zamjenika premijera koji moraju biti iz različitih konstitutivnihnaroda.

Vlada Republike SrpskeIzvršnu vlast u RS, u okviru na ležnosti entiteta, vrše pre sje nik Republike, Vla a i organi ržavneuprave.

Dok Pre sje nik RS ima veoma široka ovlaštenja i nezavisnu poziciju u o nosu na Vla u i Naro nuskupštinu, Vla a je u zavisnoj poziciji i o je nog i o rugog organa. Pre sje nik RS imenuje pre sje nika Vla e, a on Naro noj skupštini pre laže sastav i program Vla e. Naro na skupština može izglasati nepovjerenje Vla i, a pre sje nik RS može smijeniti pre sje nikaVla e čime pa a cijela Vla a. Pre sje nik Vla e, uz konsultacije sa pre sje nicima Republike i skupštine može smijeniti poje ineministre.Vla a ima uobičajene na ležnosti pre laganja zakona i rugih propisa, izvršava i obezbjeđujeizvršavanje propisa, usklađuje i usmjerava ra ministarstava i rugih organa uprave i vrši na zor nanjihovim ra om, onosi ure be i ruge izvršne propise, imenuje funkcionere u organima uprave i vršii ruge poslove utvrđene Ustavom i Zakonom o Vla i. Ustav RS ozvoljava mogudnost a poslanici bu u i članovi Vla e, ali se moraju uz ržati o glasanjaka a se o lučuje o povjerenju Vla i, izborima i razrješenjima članova Vla e i prilikom izjašnjavanja oizvještaju o ra u Vla e.Prema amandmanim na Ustav RS iz 2002. go ine, Vla a RS, osim pre sje nika, može imati 16ministara, o toga 8 iz re a srpskog naro a, 5 Bošnjaka i 3 Hrvata.

Vlada kantonaRanije je nosilac izvršne vlasti bio pre sje nik kantona koji je tu funkciju ostvarivao zaje no saVladom kantona.Ukidanjem ove funkcije Ustav FBiH je propisao uspostavljanje Vlade kantona kao jedinog nosiocaukupne izvršne vlasti u okviru prava i užnosti kantona .Kan i ata za pre sje nika kantonalne vla e pre laže pre sje nik kantonalne skupštine uzkonsultaciju sa potpredsjednikom.Kan i at za pre sje nika vla e pre laže sastav vla e, a pre sje nik i vla a stupaju na užnost ka aza njih glasa vedina članova kantonalne skupštine. Ustav FBiH posebno propisuje a sastav vla e mora o ražavati nacionalnu strukturu stanovništvakantona.U tom smislu, mora biti osigurana zastupljenost konstitutivnih naroda.Na ležnosti vla e kantona su: provođenje politike i izvršavanje zakona i rugih propisa Fe eracije ikantona, osiguranje izvršavanja o luka su ova, utvrđivanje prije loga bu žeta kantona, osiguravanjesaradnje sa ombudsmenima.

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


Organi ržavne uprave Funkcija ržavne uprave se sastoji u tome a neposre no u praksi na konkretne slučajeve primjeni iosigura primjenu opšte volje koju zakonima utvrđuje zakono avna vlast. Sa formalnog stanovišta, upravna funkcija ima nekoliko karakterističnih obilježja: 1.Prema sastavu organi uprave su, u pravilu, inokosni.

2.Unutar ukupnog sistena ržavne uprave uspostavljeni su hijerarhijski o nosi. 3.Na ra om organa uprave uspostavlja se politička kontrola parlamenta i vla e i su ska kontrolakoju provode sudovi.4.Organi uprave onose različite opšt e provedbene akte (pravilnike naredbe, upustva), kao i brojnepoje inačne akte (rješenja, o luke). 5.Organi uprave se organizuju na resornom principu.6.Organi uprave nastupaju sa autoritetom ržavne vlasti i jače volje. 7.U savremenim sistemima insistira se na političkoj neutralnosti i visokoj stručnosti organa uprave.

U primjeni prava organi ržavne uprave su vezani principom ustavnosti i zakonitosti. Zaštita ovih principa ostvaruje se instancionom kontrolom, po žalbenom postupku, ili putem su ske

kontrole u upravnom sporu.U onošenju poje inačnih akata organ uprave može striktno biti vezan propisom. Zakonom ili rugim propisom može biti ostavljena izvjesna slobo a u pogle u primjene na konkretanslučaj ka a je riječ o iskrecionoj ocjeni.

Sistem ržav ne uprave u BiHNa svim nivoima vlasti, u okviru izvršne funkcije, postoje i organi ržavne uprave. Najrazvijenija struktura ržavne uprave je na nivou entiteta i kantona, a na nivou institucija BiH ilokalnom nivou znatno slabije je razvijena.U nastojanj ima a se i u naš sistem ržavne uprave ugra e savremeni emokratski stan ar iprihvadeno je opre jelenje a se svi organi ržavne uprave popunjavaju na neo ređeno vrijemeprofesionalnim i politički neovisnim ržavnim službenicima. Zbog toga su na ržavnom i entitetskom nivou formirane agencije za ržavnu službu.

Državna služba treba a funkcioniše na slije edim principima: 1.zakonitost,2.transparentnost i javnost,3.odgovornost,4.efikasnost i ekonomičnost, 5.profesionalna nepristrasnost.U okviru Vijeda ministara jeluje eset ministarstava, a u sistemu ržavne uprave nalaze se i brojnedruge institucije, uprave i agencije.

Oružane snage i emokratska kontrola na njima Oružane snage su io sistema ržavne vlasti, ubrajaju se u izvršnu vlast i, u užem smislu, u organeržavne uprave. Oružane snage se sastoje o vojske i policije. Osnovna funkcija vojske je zaštita suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka zemlje. Funkcija policije je zaštita javnog poretka, re a i mira, borba protiv kriminala i neposre na zaštitalične i imovinske sigurnosti i rugih prava građana. U ustavnom uređenju BiH pitanja o brane i sigurnosti rješena su na specifičan način.

Ustav BiH polazi o zatečene realnosti na kraju rata i postojanja vije, u početku i tri, oružaneformacije.Mirovni sporazum otvara proces stvaranja jedinstvene odbrambene i sigurnosne politike i sistema.

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


Zahvaljujudi političkom konsenzusu o uključivanju u program Partnerstvo za mir i NATO u našoj zemlji je provedena reforma o brane u skla u sa najvišim emokratskim stan ar ima. Umjesto tri vojne formacije proizašle iz rata uspostavljene su je instvene oružane snage BiH. Oružane snage BiH su uspostavljene 1.12.2003. go ine, pa se taj an obilježava kao Dan oružanihsnaga BiH.

SudstvoFunkcija i ustavni položaj su ova Pravosuđe je je na o funkcija ržavne vlasti koja autoritetom ržave primjenjuje pravo nakonkretne slučajeve. U sistemu podjele vlasti sudovima se povjerava ostvarivanje sudske vlasti.Prema prirodi svoje funkcije su ovi su bliže izvršnoj vlasti jer neposre no primjenjuju zakone i rugepropise.Međutim, postoje bitne razlike između izvršne i su ske vlasti(su ovi jeluju u slučaju ka a nastanespor, o luke su a ne po liježu kontroli bilo koje ruge vlasti, su ovi9 kontrolišu akte i zakono avne i

izvršne vlasti ...). Prema priro i sporova koje rješavaju, o nosno prema stvarnoj na ležnosti, su ovi se ijele nasu ove opšte na ležnosti i specijalizovane su ove. Su ovi opšte na ležnosti rješavaju imovinsko-prav ne i ruge građanske sporove i presuđuju ukrivičnim sporovima. Specijalizirani sudovi su, npr.: trgovački (privre ni) su ovi -rješavaju sporove između privre nihsubjekata, upravni sudovi -u upravnom sporu vrše su sku kontrolu konačnih poje inačnih akataorg ana ržavne uprave, izborni , vojni , sudovi za maloljetnike itd.

*Demokratska ustavna načela o su ovima *1.Načelo nezavisnosti su a; 2.Načelo stalnosti su ske funkcije; 3.Načelo su ijskog imuniteta; 4.Načelo nespojivosti su ijske sa rugim funkcijama; 5.Načelo javnosti suđenja; 6.Načelo zbornosti suđenja; 7.Načelo učešda građana u suđenju, i 8.Načelo instancionog o lučivanja.

Pravosuđe u Bosni i Hercegovini Reforma pravosudnog sistema Pravosudni sistem BiH, uz sve nedostatke koji su proizlazili iz i eološkog je nopartijskog sistema isocijalističkog uređenja, bio je je instven. U toku agresije ošlo je o estrukcije pravosu nog sistema u BiH. Legalna rekonstrukcija pravosu nog sistema počela je na ijelu BiH zaključivanjem Vašingtonskogsporazuma i stupanjem na snagu Ustava Federacije BiH.Dugo vremena na nivou BiH nisu postojale institucije pravosuđa. Taj eficit, uglavnom intervencijom međunaro ne zaje nice, počinje se na oknađivati uspostavomSu a BiH, Tužilaštva i Pravobranilaštva.

*Pravosu ne institucije na nivou ržave BiH * 1.Sud BiH;2.Tužilaštvo BiH, i 3.Visoko su sko i tužilačko vijede BiH.

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


Po pritiskom međunaro ne zaje nice 2000. go ine uspostavlja se Su BiH. Su BiH ima tri vrste na ležnosti: 1.Krivična na ležnost; 2.Upravna na ležnost, i 3.Apelaciona na ležnost.

Tužilaštvo BiH je na ležno za istrage i gonjenja učinalaca krivičnih jela iz na ležnosti Su a BiH,primanje zahtjeva za međunaro nu pravnu pomod, za slučajeve ekstra icije uključujudi i iručenjaTribunalu u Haagu i rugim međunaro nim su ovima i ržavama. Visoko su sko i tužilačko vijede BiH je samostalan i nezavisan organ koji ima za atak a osiguranezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe na svim nivoima u cijeloj BiH.

Pravosudni sistem Federacije BiH Je instvo su skog sistema Fe eracije BiH temelji se na slije edim načelima: 1.Sudska vlast je samostalna i nezavisna;2.Su ovi su užni osigurati je nak položaj svim stranama u sporu;

3.Javnost sudskih postupaka;4.Su ski postupci su uređeni fe eralnim zakonom, i5.Svi organi vlasti užni su izvršavati presu e i sve ruge o luke su ova u Fe eraciji.

Vrhovni su Fe eracije BiH ima slije ede na ležnosti: 1.Prvostepena na ležnost; 2.Apelaciona jurisdikcija;3.Kasaciona na ležnost; 4.O lučivanje u upr avnim sporovima;5.O lučivanje o sukobu na ležnosti; 6.O lučivanje o prenošenju mjesne na ležnosti; 7.Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom FBiH, i8.Pradenje su ske prakse i pre laganje mjera.

Kantonalni sudovi imaju izvornu prvostepenu na ležnost i u rugom stepenu o lučuju po žalbamana presu e opštinskih su ova, o lučuju u upravnim sporovima protiv konačnih upravnih akatakantonalne i opštinske vlasti. Opštinski su ovi imaju prvostepenu na ležnost u svim krivičnim i građanskim stvarima osim akoustavom i zakonom neke o tih na ležnosti nisu prenesene na ruge su ove.

KONTROLA USTAVNOSTI I ZAKONITOSTIPojam ustavnosti i zakonitosti Načelo ustavnosti zakona u formalnom smislu podrazumijeva da je zakon donijelo ustavompre viđeno zakono avno tijelo prema unaprije propisanom zakono avnom postupku. Načelo ustavnosti zakona u materijalnom smislu znači a je sa ržaj zakona u skla u sa ustavom. Zakonitost u formalnom smislu znači a je akt onio na ležni organ u propisanoj formi i u zakonompropisanom postupku. Zakonitost u materijalnom smislu po razumijeva a je sa ržina o ređenog akta u skla u sazakonom.

Sistemi kontrole ustavnosti i zakonitostiKontrola zakonitosti poje inačnih pravnih akata ostvaruje se putem instancionog nadzora odrugostepenih i, u nekim slučajevima, tredestepenih organa. Kontrola ustavnosti poje inačnih pravnih akata ostvaruje se putem ustavne tužbe. Kontrolu ustavnosti i zakonitosti podzakonskih akata vrše re ovni i ustavni su ovi.

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


Kontrola ustavnosti zakona -dolazi u obzir samo u zemljama koje imaju pisani kruti ustav.

Ustavno sudstvoPojam i značaj U ostvarivanju kontrole ustavnosti zakona sudovi ocjenjuju i formalnu i materijalnu ustavnost.

Kontrola ustavnosti zakona može biti :1.naknadna -ostvaruje se nakon objavljivanja i stupanja na snagu zakona, i2.prethodna -kontrola se ostvaruje u toku usvajanja zakona, ali svakako prije njegovog objavljivanja.

*Na ležnost ustavnih su ova *1.Kontrola ustavnosti zakona i svih drugih opštih pravnih akata; 2.Rješavanje sukoba na ležnosti; 3.Suđenje najvišim ržavnim funkcionerima; 4.Rješavanje izbornih sporova; 5.Apelaciona jurisdikcija;6.Kontrola ustavnosti jelovanja političkih stranaka, i

7.Utvrđivanje nekih činjenica ili okolnosti i avanje mišljenja.

Postupak pred ustavnim sudovimaPostupak ocjene ustavnosti i zakonitosti mogu pokrenuti samo subjekti koji su na to ustavomovlašteni. Ustavi, prema pravilu, to pravo aju najvišim ržavnim funkcionerima, šefu ržave, pre s jednicimaparlamentarnih omova i vla e, kao i najvišim ržavnim organima, su ovima, o nosno, najvišemsu u opšte na ležnosti. Postupak pred ustavnim sudom, po pravilu, odvija se u dvije faze:1.prethodni postupak, i2. faza razmatranja i o lučivanja.

*Djelovanje odluka ustavnih sudova*Ustavni su ovi se često označavaju kao negativni zakonodavci , jer se njihovim o lukama poništavajuili ukidaju cijeli zakoni ili njihove pojedine odredbe.Odluke ustavnih sudova djeluju prema svima( erga omnes ) u zemljama u kojima kontrolu ustavnosti izakonitosti vrše ustavni su ovi. O luka ustavnog su a se objevljuje u službenom glasilu i u glasilu u kojem je objavljen poništeni iliukinuti akt.O luka se sastoji iz ispozitiva i obrazloženja. Odluke ustavnih su ova su konačne, obavezujude i o mah izvršne.

Ustavni sud BiHSastoji se o evet članova. Četiri člana bira Parlament Fe eracije BiH, a va Naro na skupština RS. Preostalu trojicu imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija saPre sje ništvom BiH. - Na ležnost Ustavnog su a BiH: 1. Ocjena ustavnosti entitetskih ustava, zakona i drugih propisa;2. Apelaciona jurisdikcija;3. Rješavanje sporova između ržavnih organa BiH i entiteta; 4. Ocjena ustavnosti odluka entiteta o uspostavljanju posebnih paralelnih odnosa sa susjednimržavama.

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


Ustavni sud Federacije BiHSudije Ustavnog suda Federacije BiH biraju se na osnovu konkursa kojeg raspisuje Visoko sudsko itužilačko vijede. Vijede vrši rangiranje kan i ata, a predsjednik Federacije, u saglasnosti sa oba potpredsjednika,pre laže kan i ate za su ije.

Za imenovanje su ija potrebna je potvr a vedine elegata Doma naro a Parlamenta Fe eracije kojisu prisutni i koji glasaju.

*Na ležnost Ustavnog su a Fe eracije B iH*1.Rješavanje sporova između različitih nivoa vlasti, institucija i unutar institucija vlasti; 2.Zaštita ustavnosti; 3.Zaštita prava na lokalnu samoupravu; 4.O lučivanje o ustavnim pitanjima; 5.O lučivanje o vitalnom nacionalnom interesu na nivou Fe deracije;6.O lučivanje o vitalnom nacionalnom interesu na nivou kantona; 7.O lučivanje o vitalnom nacionalnom interesu u Gra u Mostaru;

8.O lučivanje o smjeni pre sje nika ili potpre sje nika Fe eracije; 9.O lučivanje o imunitetu, i 10. Davanje mišljenja.

Ustavni sud RS - Na ležnost Ustavnog su a RS: 1. Zaštita ustavnosti; 2. Zaštita zakonitosti; 3. Rješava sukob na ležnosti između nosilaca ržavne vlasti i ržavnih organa; 4. Prati pojave koje su od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti;5. O lučuje o saglasnosti programa, statuta i rugih opštih akata političkih organizacija sa ustavom izakonom;6. O lučuje o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naro a, i 7. O lučuje o pitanjima imuniteta.

LOKALNA SAMOUPRAVAPostoje različiti mo eli o nosa između cetralnih i lokalnih organa vlasti:

1. Dekoncentracija -centralni organi prenose o ređena ovlaštenja na lokalne organe koji ih ostvarujupod punom kontrolom i u skladu sa upustvima centralnih organa.2. Decentralizacija -centralna vlast zakonom ili rugim propisom prenosi na niže organe o ređenaovlaštenja. 3. Lokalna samouprava podrazumijeva ustavno pravo i osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicamazakona, regulišu i rukovo e znatnim ijelom javnih poslova, na o snovu vlastite odgovornosti i uinteresu lokalnog stanovništva.

Osnovna obilježja lokalne samouprave: 1.Ustavna utemeljenost;2.Neposre no o lučivanje i o lučivanje preko organa lokalne samouprave; 3.Pravo na samoorganizovanje;4.Finansijska samostalnost;5.Pravo na zaštitu samoupravnih prava, i6.Pravo sara nje i u ruživanja sa rugim lokalnim zaje nicama u zemlji i inostranstvu.

Lokalna samouprava u BiHUstav BiH ne reguliše lokalnu samoupravu.

8/10/2019 131978253 Ustavno Pravo II


Vlada RBiH u oktobru 1994. godine je ratifi kovala Evropsku puvelju o lokalnoj samoupravi, čime jeona postala sastavni dio pravnog sistema BiH.Ustavna i zakonska rješenja u BiH još uvijek nisu usklađena sa ovom poveljom. U Bosni i Hercegovini egzistiraju va različita sistema lokalne samouprave. U Fe eraciji BiH nije prihvaden mo el monotipske opštine.

Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH razrađena su rješenja o lokalnoj samoupravisa ržana u Evropskoj povelji i Ustavu FBiH. Oblici ostvarivanja lokalne samouprave u Fe eraciji su opština i grad.Ustav RS kao je an o elemenata na kojem se temelji ustavno uređenje navo i i lokalnu samoupravu. Je inice lokalne samouprave u RS su opština i gra . Opština i gra nemaju pravo na samoorganizovanje.

Documents

131978253 Ustavno Pravo II