ustavno pravo- sve

7/31/2019 ustavno pravo- sve

1/186

P a g e | 1

Izmjene i dopune skripte karlo by georgee

USTAVNO PRAVO

Kad sam nadopunjavao ovu skriptu, namjera mi je bila obuhvatitinajbitnije stvari u gradivu, dakle, one dijelove koji obuhvaaju ispitnapitanja, ali esto i ire sa svrhom objanjavanja dijelova gradivakako bi ova skripta u potpunosti zamijenila knjigu. Po mojemmiljenju, ona je sasvim dostatna za potpuno spremiti ovaj ispit, timvie to sam u velikom dijelu ove skripte koristio dijelove skripteustav.sve koja je opsegom zadovoljavala, no nije bila na grafikojrazini kao karlova skripta (kojoj je nedostajalo jedno itavo poglavlje

i dosta odgovora s ispitnih pitanja). Manji dio skripte ine mojenadopune. Grafiki je to i dalje karlova skripta, no negdje samkoristio malo vie bolda i kurziva kako bih to bolje naglasio nekedefinicije i time olakao uenje.

Skripta je moda i preopsena (169 stranica), no imajte da na umuda je napravljena da se iz nje ui, a ne da se po njoj ponavlja.

Hvala axlu na ispravljenim grekama. Unaprijed isprike za tipfelere.

georgee

Ustavno pravo

Ustavno pravo ................................................................................................ 1

Austrijski Ustavni sud odreen je Ustavom kao posebno tijelo, izdvojeno iz sudbenevlasti i neovisno o izvrnoj i zakonodavnoj vlasti. Ustrojstvo i postupak podrobnoureuje Ustavni zakon o Ustavnom sudu iz 1953. godine, s brojnim izmjenama idopunama. Unutarnje ustrojstvo ureuje sam sud svojim Poslovnikom.......................70

Njemaki Savezni ustavni sud uspostavljen je Temeljnim zakonom (Ustavom) od08.05.1949. godine. Ustavni zakon o Ustavnom sudu do nesen je 1951. godine, nakonega je poeo djelovati. Tijekom 4 godine uspostavljeni su ustavni sudovi saveznihzemalja (osim Berlina i Schlezwig-Holsteina), a nakon ujedinjenja Njemake 1989.godine, jo 5 sudova za zemlje bive Istone Njemake.............................................. 72

1. O PREDMETU, METODAMA I

ODNOSU USTAVNOG PRAVA I POLITIKIHZNANOSTI


2/186

P a g e | 2

UVODNE NAPOMENE

Ustavno pravo nije samo pravna ve ujedno i politoloka disciplina.Zajedniki im je predmet znanstvenog interesa politike institucije i politiki

sustav to obuhvaa sve politike institucije koje su se razvile i postoje u sklopuodreene drave.Razlika je u tome to ustavno pravo izuava samo one politike institucije koje suureene pravom i samo u mjeri u kojoj su ureene pravom.

O POJMU POLITIKE I VLASTI

Prije definiranja politikih institucija, potrebno je definirati pojam politike.U najirem smislu politika jesvjesna djelatnost kojom se neka drutvena skupinanastoji usmjeriti da bi se ostvarili njeni odreeni ciljevi; ona podrazumijeva

definiranje interesa, definiranje metoda ostvarivanja prihvaenih ciljeva teusklaivanje pojedinanih i posebnih interesa te oblikovanje zajednikih interesa.Unutar svih posebnih politika (obiteljska, crkvena, dravna..) meusobni ljudioblikuju se i ostvaruju primarno kao odnosi vlasti. Za sve oblike vlasti zajedniko jeda netko unutar skupine namee neto nekome i pritom postoje dvije vrstesubjekata oni koji nameu i oni kojima se namee. Zato vlast moemo definiratikao mogunost provedbe volje i unato otporu onoga ili onih prema kome je voljaupuena.

Dva su osnovna razloga zbog kojih odnosi u vlasti u pojedinim drutvenim

skupinama nastaju i odravaju se:a) Ovisnost pripadnika skupine kojima se namee volja o onima koji je

nameu. Ta ovisnost moe biti fizika i psihika, a moe biti i gospodarska iideoloka.

b) Sama priroda politike jer izbor cilja i usmjeravanje drutvene skupineprijeko potrebno trai usklaivanje svih pojedinanih i posebnih interesa, ato je mogue samo kroz podjelu rada na one koji odluuju i one kojiizvravaju odluke.

Potrebno je napomenuti da nijedna od posebnih vlasti, a time ujedno i politika, ne

raspolae apsolutnom mogunou nametanja volje unato otporu onih kojima senamee. Time ne raspolae ni dravna vlast koja ima monopol legitimnog fizikognasilja. Kod svake vlasti postoji makar i u malom stupnju odnos uzajamnostiizmeu onih koji nameu i onih kojima se namee. Gdje nema veih elemenataovisnosti jednih lanova skupine o drugima, odnos uzajamnosti mnogo je izraenijipa takvu vlast moemo nazvati autoritetom.Autoritet je vlast gdje se odreena posebna politika ostvaruje odnosima meuljudima unutar kojih pojedinci prihvaaju odluke pojedinaca dobrovoljno, a ne zbogmoguih sankcija jer su uvjereni da su one u njihovom interesu.

Na jaanje odnosa uzajamnosti utjee prirodna elja svih vlastodraca da im vlastbude djelotvorna. Nijedna vlast ni politika ne moe se dulje vrijeme temeljiti


3/186

P a g e | 3

iskljuivo pa ni preteito na sili pa ju stoga vlastodrci nastoje pokazati kaolegitimnu. To ponajprije vrijedi za dravnu vlasti i politiku ija se mo usuvremenim demokratskim drutvima i zbiljski i ustavnopravno ponajprije izvodi izlegitimiteta to se stjee izbora i legaliteta.Legalitet je sustav pravnih institucija i mehanizama kojim se drava

samoograniava pravom odreujui unaprijed pravila igre za sve formalne(dravna tijela) i zbiljske (politike stranke i osobe) vlastodrce.

Dva su temeljna svojstva svake posebne politike:a) Politika je borba, bitka za vlast i oko vlasti jer vlast omoguuje

pojedincima i skupinama kojima pripada da s pomou nje izvlae za sebegospodarske i druge koristi

b) Politika je ujedno i djelatnost kojom se usklaivanjem pojedinanih iposebnih interesa osigurava oblikovanje zajednikog interesa

No, unutar iste posebne politike postoji odnos borbe i integracije te se mijenja u

vremenu. to su odnosi uzajamnosti izraeniji, to je politika manje vlast, a vieautoritet, to je manje sila, to e biti izraenije njezino drugo svojstvo integracija,to e vie biti odluivanje kompromisom, a ne dominacijom, to e bitidemokratskija.

PREDMET USTAVNOG PRAVA

Za odreenje predmeta ustavnog prava relevantan je samo pojam dravne politike.Pritom taj pojam ne shvaamo usko u smislu skupa institucija koje obuhvaajuustrojstvo i djelovanje dravnih tijela, ve ire: sustav institucija kroz koje seoblikuje i ostvaruje u cjelini i u svim njezinim dijelovima politika vlast u odreenojdravi.Pojam politike kao dravne i politike i pojam politikih institucija kao institucijadravne politike koji ine predmet ustavnog prava obuhvaa:

a) Institucije dravnog ustrojstva (u smislu izbora ili imenovanja nositelja iobnaatelja pojedinih dravnih vlasti, njihova djelokruga, meusobnihodnosa, naina donoenja odluka)

b) Institucije djelovanja graana u odnosu na dravnu vlast (krozostvarivanje njihovih pravom utvrenih osobnih i kolektivnih sloboda, prava idunosti)

c) Cjelovit sustav institucija (koje u meusobnoj povratnoj sprezi odreuju uprvom redu obiljeja i sadraj svih odluka tijela dravne vlasti bez obzira radili se o pravnim propisima ili politikim odlukama)

Te institucije (odnosno drutvene skupine i pojedinci koji kao politiki subjekti inetemeljni sadraj dravne politike kao stalnog politikog procesa) su: nacija i drugeetnike skupine, politike stranke, razliite drutvene skupine koje se okupljaju natemelju gospodarskog interesa te, interesne skupine i vodee politike osobe.

Politike institucije koje ine predmet ustavnog prava su svi oni dravni inedravni politiki subjekti i sloen sustav njihovih povrtanih meusobnih veza

kroz koje se kontinuirano oblikuje i stvara dravna politika kao jedina relevantnapolitika za ustavno pravo jer se njome ostvaruje politika vlast u odreenoj dravi.


4/186

P a g e | 4

Dravna politika od ostalih se razlikuje po tome to raspolae monopolomlegitimne fizike prisile te po tome to je politika globalnog drutva, a ne politike

jedne vie ili manje sloene skupine.

TEMELJNA OBILJEJA ODNOSA PRAVA I POLITIKE

Svako je pravo izraz odreene politike. U tom smislu gotovo svaki pravni propismoemo promatrati kao pravnu transpoziciju odreenog drutvenog interesa sobzirom da se on manje ili vie demokratski odgovarajuim politikim procesomartikulira i integrira u cjelinu politikog sustava odreene drave. Dakle, svakipravni propis je istodobno, ako se razmatra drutveni aspekt njegova donoenja,vie ili manje i politika odluka.

Svaka politika vlast nastoji, da bi bila djelotvorna, ostvariti to iri konsenzus svihpripadnika drutva. Da bi to postigla, mora ostvariti to potpuniji stupanjlegitimiteta, a pravni sustav, kao gotovo sinonim njene legalnosti, jedan je odosnovnih sredstava za tu svrhu.

Kako propisi ive tek svojom primjenom, bilo bi potrebno empririjskimistraivanjem pratiti njihovu primjenu, a pritom bi pitanje trebalo biti tostvarnojest, a ne samo to bi trebalo biti.

ODNOS USTAVNOG PRAVA I POLITIKIH ZNANOSTI

U ustavnom pravu, pravni propisi redovito sadre politika rjeenja, a ne tehnika

kao u nekim drugim pravnim granama. Sam ustav je najvii pravni akt, ali inajznaajniji politiki dokument odreene drave. Kad donosi ustav, ustavotvoractono zna to eli politiki postii odreenim propisima. Ipak, politika rjeenja nesadre samo ustavi, ve i svi ostali zakoni i drugi propisi koji ine izvore ustavnogprava.

Dakle, ustavno pravo se ne moe odvojiti od politike, ono je politiko pravo.Meutim, ustavno pravo ne moe obuhvatiti svu politiku dinamiku, jer izvanustavnih struktura djeluju brojni politiki odnosi i institucije; politike stranke,interesne skupine, javno mnijenje, ideoloki sustavi vrijednosti, a upravo te

izvanustavne strukture prouavaju politike znanosti.

Nadalje, jedno su formalni ustavni propisi, a drugo je stvarnost. Kadikad je ve naprvi pogled oito da formalni propis ne moe odgovarati stvarnom stanju,primjerice, sustav parlamenatrne vlade, ne karakterizira ravnotea parlamenta iizvrnih tijela, kako bi to po ustavu trebalo biti, ve nadmo izvrnih tijela. Upravozato, ustavno pravo se ne bi smjelo ograniiti na prouavanje politikih institucija idjelovanja mehanizama vlasti iskljuivo kroz pravne propise.

METODE USTAVNOG PRAVA

Tri su klasine metode: normativistika, usporedna i povijesna.


5/186

P a g e | 5

a) Normativistika metodaProuavale su se i analizirale ustavne norme, objaanjavale se namjereustavotvorca, ispitivalo se jesu li se mogla nai bolja pravniko-tehnika rjeenja,istraivale su se pravne praznine i neloginosti u ustavnim i zakonskim rjeenjima,tumaile ih pomou jezine i logine analize. Na osnovi toga donosili su se zakljuci

i razvijale se prethodno ili naknadno razne pravne teorije o svrhovitosti ili o potrebinjihove izmjene ili donoenju novih propisa iz odreenog podruja ustavnog prava.Negativnost metode prije svega to nije vodila dovoljno rauna o stvarnosti, stogase njezina primjena svodi samo na prvi korak u istraivanju politike institucije.

b) Usporedna (komparativna) metodaA. Normativistikom varijantom usporedne metode koristila se klasina znanost oustavnom pravu prouavajui propise ustavnog prava koji ureuju iste ili slinedrutvene odnose u razliitim dravama primjerice o izbornom sustavu, odnosuzakonodavne i izvrne vlasti, o nadzoru ustavnosti zakona

B. suvremena znanost ustavnog prava usporednu metodu koristi kako biusporeivala politike institucije od njihovog zaetka, kao politikih ideja prekopravnih propisa pa do ostvarivanja u politikoj zbilji i to ne odvojeno, ve uvijekpovezano u njihovoj ukupnosti politikih sustava.

c) Povijesna metodaA. normativistika varijanta pomou nje se prati samo razvojni put i mijenjanjepravnih propisa u odreenoj politikoj institucijiB. suvremena varijanta u svom totalitetu prati i prouava povijesni razvojodreene politike institucije, od politike ideje, preko pravne formulacije u

propisu, pa do politike zbilje.

Normativistika varijanta ograniena je na ustavno pravo, dok suvremena varijantapovezuje ustavno pravo i politike znanosti (ba poput usporedne).

Budui da te tri klasine metode vie nisu dostatne, razvile su se:d) Specifine politoloke metode mahom iz sociologije i socijalne psihologije,a prouavaju odnose izvan pravno ureenih politikih institucija, primjerice; radpolitikih stranaka, interesnih skupina, oblikovanje javnog mnijenja, stvaranje

politikih odluka kroz politiki procesRadi se uglavnom o kvantitativnim i empirijskim metodama: posredno ineposredno promatranje, promatranje i sudjelovanje, eksperimentalna metoda.

e) Pomone metode matematike i grafike metode

Ustavno pravo kao znanstvena disciplina mora u prvom redu nastojati odgovoritina pitanje kakav je odnos izmeu onoga to bi prema ustavnim propisima trebalobiti i onoga to stvarno jest, dok politologiju zanima to u politikoj zbilji jest.Navedene metode dokaz su ambivalentnosti ustavnog prava; ono je dakle,

istodobno pravna, ali i politoloka znanost, pa e se primjerice znanstvenici


6/186

P a g e | 6

ustavnog prava, ponajprije koristiti rezultatima politolokih istraivanja, to je jojedan dokaz njihove uske povezanosti.


7/186

P a g e | 7

2. USTAVNO PRAVO KAO GRANA PRAVA I NJEGOVIIZVORI

SADRAJ USTAVNOG PRAVA

Postavlja se pitanje koje pravne norme odreuju ustavno pravo kao granu prava. Utom smislu kaemo da ustavno pravo obuhvaa sve pravne norme, bez obzira ukojim se opim aktima nalaze (ustavu, zakonu, podzakonskim opim aktima), akojima se ureuju politike institucije.

Tako odreene norme dijelimo u tri skupine, dvije temeljne i dopunsku;1. norme kojima se ureuju slobode, prava i dunosti ovjeka i graanina

Ovo je temeljna skupina, jer odraava samu ideju ustavnosti ogranienje drave injene vlasti vladavinom prava (ono omekavanje koje vlastodrac mora vriti).Ova skupina odreuje okvir cjelokupnog pravnog poretka, te daje i sadrajni temeljdrugim granama prava.to se razvoja skupine tie govorimo o tzv. generacijama prava

2. norme kojima se ureuje ustrojstvo dravne vlastiDakle, rije je o normama kojima se utvruju temeljna naela dravne vlasti, adalje i:

a) koja su to temeljna dravna tijela

b) izbor, odnosno postupak imenovanja, a eventualno i odgovornostisvakog od temeljnh dravnih tijelac) djelokrug (nadlenost) temeljnih dravnih tijelad) meusobni vertikalni i horizontalni odnosi temeljnih dravnih tijela

- horizontalni odnosi razliitih dravnih tijela na istoj raziniobavljanja dravne vlasti

- vertikalni odnosi dravnih tijela na razliitimteritorijalnim/podrunim razinama obnaanja dravne vlasti upravilu odnosi sredinjih i lokalnih tijela

e) ureuje nain rada i odluivanja, tj. donoenja odluka od stranetemeljnih dravnih tijela

3. norme kojima se ureuju odnosi izmeu nedravnih politikihsubjekata i draveUreuje odnose nedravnih politikih subjekata (poput politikih stranaka,interesnih skupina i sl.) i drave. Ipak, te odnose pravo ureuje samo segmentarno

jer vei dio tih odnosa zbiljski je izvan pravne regulacije. Unato slaboj pravnojregulativi, one su od velike vanosti jer se upravo kroz takve subjekte ostvarujepolitiki proces oblikovanja i djelovanja dravne vlasti (a to je prepoznao i UstavRH iz 2000.).


8/186

P a g e | 8

ODNOS USTAVNOG PRAVA I DRUGIH GRANA PRAVNOGSUSTAVA

Norme ustavnog prava odreuju okvir cjeline pravnog sustava odreene drave

i osnovicu njegova sadraja. Velika veina normi ustavnog prava norme su i drugihgrana prava. Razlika je u tome to je u ustavnom pravu takva norma i poetna izavrna jer se u pravilu poblie ne razrauje, dok je ona u nekoj drugoj grani pravaosnova i poetna norma iz koje se razradom izvodi i oblikuje niz posebnih normi to

je uvjet njezine primjene.

a) Kazneno pravoNaelo nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege ujedno je i ustavnanorma, no detaljno se ne razrauje kao u kaznenom pravu.

b) Upravno pravo

Ustav nareuje da akti upravnih organa budu u skladu sa zakonima ipodvrgava ih provjeri sudskih tijela. To je ustavna norma, no ujedno i normaupravnog prava u kojem se ona detaljno razrauje, posebno po pitanjusudske provjere akata upravnih organa upravnog spora.

c) Meunarodno pravoOdnos meunarodnog i ustavnog prava osebujan je i razliit od odnosaustavnog prava s drugim granama. Danas predvladava (kako u svijetu, takoi u nas) monistiko shvaanje odnosa meunarodnog i unutarnjeg dravnogprava koje polazi od povezanosti pa i jedinstvenosti ovih pravnih poredakapri emu primat ima meunarodno pravo.l. 140 Ustava RH: Propisuje neposrednu primjenu meunarodnih ugovorakoji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni te koji su nasnazi. Oni su dio unutarnjeg pravnog poretka RH, a po pravnoj su snaziiznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete ina nain koji su njima utvreni ili suglasno s opim pravilima meunarodnog

prava.Tako ustavno pravo predstavlja formalnu poveznicu izmeu meunarodnog idrugih grana unutarnjeg dravnog prava. Potrebno je spomenuti da odsredine prolog stoljea irenje meunarodne zatite ljudskih prava dovodi ido sadrajne povezanosti ustavnog i meunarodnog prava (tako Europskakonvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te mehanizamnjihove zatite putem odluka Europskog suda za ljudska prava predstavljaizvor ustavnog prava RH).

Preteit broj normi ustavnog prava je i prema pravnoj snazi iznad drugih granaprava. Ipak, postoji manji broj normi ustavnog prava koje su samo normeustavnog prava. To su ponajprije norme iz druge skupine, primjerice one kojimase ureuje nain izbora. U hrvatskom ustavnom pracu to se norme o izboruzastupnika u Hrvatski sabor, o djelokrugu Sabora, predsjednika Republike injegovim ovlastima, odnosima Sabora i Vlade te predsjednika Republike i Vlade primjerice odredbe lanka 71. Ustava RH prema kojoj Hrvatski sabor ima najmanje

100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju ope i jednakog birakog prava,biraju neposredno tajnim glasovanjem.


9/186

P a g e | 9

IZVORI USTAVNOG PRAVA

Norme ustavnog prava mogu se nalaziti u raznim pravnim oblicima pravni propisiu kojima se donose pravne norme ustavnog prava nazivaju se izvori ustavnogprava.

Cjelinom svojih normi izvori ustavnog prava su:A. pisani ustav

U veini (demokratskih) drava temeljni izvor ustavnog prava je pisaniustav, kao najvii pravni akt (kruti ustav) u kojem se nalazi preteit brojnormi ustavnog pravaNaravno da se norme ustavnog prava ne mogu propisivati iskljuivo uustavu (neovisno o njegovoj opirnosti), ve uvijek i u odreenoj mjeri izakonima, pa i podzakonskim opim aktima. to je ustav saetiji, to e sevei broj normi ustavnog prava ureivati zakonima.Hrvatski Ustav po broju lanaka (147) i prema ukupnoj koliini teksta, spadameu krae suvremene demokratske ustave.

B. organski zakoniU nekim se dravama (npr. FRA i SPA) temeljne ustavne norme o pravima islobodama ovjeka i graanina te o ustrojstvu dravne vlasti (dakle, I. & II.skupina) tradicionalno razrauju u zasebnoj vrsti zakona, koji se nazivajuorganski zakoni a koji se prema pravnoj snazi nalaze ispod ustava, a iznadzakona. Ta vea pravna snaga organskih zakona izvire iz stroe, kvalificiraneveine kojom se oni donose (za razliku od drugih zakona koji se donosenatpolovinom veinom nazonih zastupnika)Prema Ustavu RH organski zakoni su:a) zakoni kojima se ureuju nacionalna prava, a koje Hrvatski sabor

donosi 2/3 veinom glasova svih zastupnika, teb) zakoni kojima se razrauje Ustavom utvrena ljudska prava i

slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain radadravnih tijela, te ustrojstvo lokalne i podrune (regionalne)samouprave, a koje Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih

zastupnika.

C. ustavni zakoniUstavni zakon u punom smislu rijei je samo onaj koji je kao takav definiransamim Ustavom, te je, osim to nosi naziv ustavni zakon, donesen popostupku predvienom za donoenje i promjenu odredbi samog Ustava RH.

Takvi su Ustavni zakoni: Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH Ustavni zakon za provedbu Ustava RH izmjene i dopune navedenih zakona


10/186

P a g e | 10

Ustavnim zakonom su izvrene izmjene i dopune Ustava RH 1997., 2000. i2001. Godine.Pored navedenih koji su Ustavni zakoni u punom smislu, postoji cijeli nizustavnih zakona koji zapravo predstavljaju organske zakone, a kojima je izpolitikih razloga, odnosno vanosti materije koju ureuju dan naziv ustavni

zakon.Primjerice: Ustavni zakon o pravima nacionalnh manjina iz 2002. u njemuse ureuju nacionalna prava i razrauju Ustavom utvrena ljudska prava islobode, to je nedvojbeno prema l. 82. Ustava kategorija organskihzakona.Ovakva falsa nominatio ne mijenja pravnu prirodu zakona, ne ini ih pravnodrukijim od onog to oni po Ustavu i po svom sadraju jesu, a Ustavni sudih ne ocjenjuje po njihovom imenu, nego po njihovoj pravnoj prirodi.

D. zakoni

U dravama koje ne prihvaaju kategoriju organskih zakona, sve se normekoje se inae odnose na organske zakone (izborni sustav, ustrojstvo dravnevlasti, odnosi sredinjih i podrunih dravnih tijela) razrauju zakonom. Svisu ti zakoni u takvim dravama izvori ustavnog prava.Budui da Ustav RH prihvaa kategoriju organskih zakona i to vrlo iroko, aosim toga previa i kategoriju Ustavnih zakona, ostali se zakoni praktiki nemogu javiti kao izvori ustavnog prava.

E. podzakonski propisiOd podzakonskih propisa izvorima ustavnog prava smatraju se:

a) poslovnici temeljnih dravnih tijela.Poslovnicima se razrauju ustavne odredbe o nainu rada, a naposeodluivanja dravnih tijela. U RH primjerice: Poslovnik Hrvatskog Sabora,Poslovnik Ustavnog suda RH, Poslovnik Vlade RH.

Od podzakonskih opih akata, kao izvori ustavnog prava mogu se pojaviti ib) uredbe opi pravni akt, koji u skladu s Ustavom i zakonom donose izvrna

tijelaOd dvih vrsta uredbi kao samostalni izvor prava pojavljuju se uredbe iznude one se donose kada je onemogueno redovito djelovanje tijela

dravne vlasti; u ratnom stanju ili uvjetima neposredne ugroenosti dravneneovisnosti, a kojima se ovlauje izvrna vlast da ureuje one odnose kojeizvan stanja nude ureuje zakonima predstavniko tijelo.Ako bi se izvrnim tijelima dalo Ustavom da mogu obustavljati primjenu iliak mijenjati odredbe ustava, tada su takve uredbe samostalni izvorustavnog prava (one su praktiki ustavni akti) i imaju ustavnopravnu snaguPrema Ustavu RH, Predsjednik donosi uredbe iz nude sa zakonskomsnagom za vrijeme trajanja ratnog stanja, u okviru ovlasti koje je dobio odHrvatskog sabora.Ako Predsjednik temeljem gore navedenog donese uredbu koja pripada

sadrajno organskim zakonima te su uredbe tada izvor ustavnog prava.


11/186

P a g e | 11

F. ustavni obiajPisani izvori ustavnog prava su: ustav, organski zakoni, zakoni, poslovnici ipodzakonski opi akti, te zaista obuhvaaju gotovo sve norme ustavnog prava.Upravo su stoga, ustavni obiaj u ustavnom pravu jo vie nego u drugimgranama prava minorizirani (iznimka V.B.).

U RH se ustavni obiaj moe se razviti u dva sluaja:1. kad pisani izvori ustavnog prava ne ureuju odreeni politiki odnos ili

instituciju2. kad pisani izvor pol.odnos ili instituciju ne ureuje u dovoljnoj mjeriU oba sluaja dugotrajnim istovrsnim injenjem ili neinjenjem odreenih radnji(longa consuetudo) stvara se svijest o nunosti (opinio necessitatis) takvogponaanja dravnog tijela ili drugog politikog subjekta. Tako nastaje ustavniobiaj kao nepisana dopuna ustava.

U RH primjer devedesetih ministri birani iz reda saborskih zastupnika. Taj je

obiaj vrijedio do donoenja Zakona o izborima zastupnika u Sabor RH iz 1992.koji je propisao da zastupnik ne moe istodobno biti predsjednik,

potpredsjednik, ministar i drugi lan Vlade RH.

Ustavnim obiajem se ne mogu mijenjati norme ureene pisanim izvoromustavnog prava. Ustavni obiaji mogu samo nadopunjavati pravne praznine.

Ustavni obiaji se mogu mijenjati na dva naina:1. odjednom bilo kojim pisanim izvorom ustavnog prava (od ustava pa

do podzakonskog opeg akta)2. postupno oblikovanjem novog, sadrajno suprotnog ustavnog obiaja

3. USTAV KAO TEMELJNI IZVOR USTAVNOG PRAVA

POJAM USTAVA; MATERIJALNI I FORMALNI USTAV

Ustav je temeljni pravni izvor ustavnog prava jer se u njemu nalazi preteit brojnormi koje sadrajno odreuju ustavno pravo kao granu prava. O pojmu ustava

mnogo se raspravljalo i pisalo u sklopu tradicionalne ustavnopravne znanostitijekom 19. Stoljea u Francuskoj i Njemakoj. Dva su temeljna pristupa pojmuustava:

A) Ustav u materijalnom smisluUstav obuhvaa sve pravne izvore ustavnog prava u dravi, bez obzira je li rijeo pisanom ustavu, organskom zakonu, zakonu, podzakonskom opem aktu iliustavnom obiaju. (u V.B. npr. povelje, paktovi itd.)Svaka drava ima ustav u materijalnom smislu jer su uvijek, neovisno opravnom obliku, postojala pravila kojima se ureivalo ustrojstvo dravne vlasti.

Osim oblika ureivanja, kroz povijest se uvelike mijenja i sadraj ustava umaterijalnom smislu. Sve do graanskih revolucija, sva dravna vlast bila je u


12/186

P a g e | 12

rukama monarha, a ta je vlast ujedno bila i nasljedna. Priznavala su se iodreena prava prema stalekoj pripadnosti stanovnika neke drave. Razvojemprirodnopravne kole (15./16.st.) i teorije o drutvenom ugovoru (17.st.) nastojise ograniiti dravna vlast i to dvostruko: priznavanjem i pravnim oblikovanjemu pisanom propisu koji bi po pravnoj snazi bio iznad svih ostalih pravnih akata

te propisivanjem unaprijed prava i dunosti za sva pa i najvia dravna tijela i totakoer u pisano pravnom propisu najvie pravne snage kako bi bio obvezan iza sve subjekte dravne vlasti.

B)Ustav u formalnom smisluTo jepisani opi pravni akt koji nosi naziv ustav - rije je o jedinstvenom aktu ukojem su skupljene sve temeljne, ali i najvei broj drugih pravnih normi kojeureuju ustavnu materiju.Upravo zato se esto naziva i kodificiranim ustavom, te se, s obzirom naobiljeja normi koje obuhvaa, smatra ne samo pravnim, nego i politikim

aktom.Neki teoretiari izjednaavaju ga s krutim ustavom u smislu pisanog opegpravnog akta koji ima veu pravnu snagu od zakona i ostalih opih pravnihakata u nekoj dravi. Ipak, u povijesti su donoeni i meki ustavi (francuski iz1830.). Dakle, i meki ustav je ustav u formalnom smislu jer je rije o

jedinstvenom opem pravnom aktu koji nosi naziv ustav, a obuhvaa najveibroj normi ustavnog prava, a pritom pitanje pravne snage nije primarno zaodreenje pojma ustava.

PISANI I NEPISANI USTAV

Odnos pisani/nepisani, formalni/materijalni ustav, moe se lijepo objasniti naprimjeru Velike Britanije. Naime, esto se navodi kako V.B. nema pisani ustav, imese zapravo eli kazati kako V.B. nema ustav u formalnom smislu, odnosno da nemaopi pravni akt koji nosi naziv Ustav. Dakle, u V.B. ne postoji formalni ustav, ali tone znai da ne postoji pisani ustav (dakako, ustav u materijalnom smislu), odnosno,niz normi kojima se ureuju ustavna pitanja, npr. brojne povelje, pakti, zakoni..

Dakle,A)pisani ustav predstavljaju razliite vrste pravnih akata (od formalnog ustava

pa do podzakonskih opih akata) u kojima se nalaze norme ustavnog prava.B) Nepisani ustav je sinonim za sustav ustavnih obiaja to postoje u odreenojdravi. Naziva se i realni ustav, u smislu to pokazuje zbilju, a ne ono to ustavidealizira.

DIOBA USTAVA U FORMALNOM SMISLU


13/186

P a g e | 13

PREMA NAINU DONOENJA

Ovaje dioba danas izgubila ustavnopravni smisao zajedno sa normativistikommetodom.

Ustave je dijelila na:A. ustavna povelja ili oktroirani ustav formalno ustavnopravnojednostrani akt vladara kojim on dijeli vlast izmeu sebe i predstavnikogtijela odnosno naroda

Takav je, primjerice, Ustav Kraljevine Jugoslavije kojeg je 1931. oktroiraokralj Aleksandar.

B. ustavni pakt formalno ustavnopravno dvostrani akt monarha i narodakoji u njegovu donoenju sudjeluje preko predstavnikog tijelaMeutim, ve od poetka 20. st., u europskim parlamentarnimdemokracijama s monarhistikim oblikom vladavine (npr. vedska,Norveka, Danska, Belgija, Nizozemska i druge), monarh je zbiljski samosimbolian.

C. narodni ustav formalno ustavnopravno jednostrani akt naroda, u svimdravama s republikanskim oblikom vladavine, a koji se donosi vie ilimanje na demokratski nain. Donosi ga i mijenja ili narod neposredno naustavotvornom referendumu ili to ini predstavniko tijelo naroda.

KRUTI I MEKI USTAV

A) Kruti ustavi ustavi koji se mogu revidirati samo na nain koji se razlikuje

od naina donoenja ili mijenjanja zakonaIz toga proizlazi da pravne norme krutog ustava imaju nadzakonsku snagu,odnosno da svi pravni propisi u dravi moraju biti u skladu s normamakrutog ustava.

B) Meki ustavi ustavi koji se mogu mijenjati na isti nain kao i zakoni,drugim rijeima, svaki zakon moe mijenjati bilo koju normu formalnogmekog ustava

Primjerice u Velikoj Britaniji, koja nema ustav u formalnom, ve samo

materijalnom smislu, zakon je najvii izvor ustavnog prava te se njime mogumijenati bilo koje norme ustava u materijalnom smislu, pa u tom smislu kaemoda Velika Britanija ima meko ustavno ureenje.Danas je gotovo svaki formalni ustav ujedno i kruti ustav. Meki ustav je iznimka,gotovo se na prste mogu nabrojati.

RAZLOZI KRUTOSTI USTAVA

Dva su temeljna razloga:1. zahtijev za stvaranjem akta koji bi na jednom mjestu naveo sva temeljna

prava, a koji s obzirom na svoju vanost mora biti iznad zakona i svih drugihpropisa u dravi


14/186

P a g e | 14

2. drugi razlog proizlazi iz ideje ograniavanja najviih dravnih tijela, a prekonjih sustav dravne vlasti u cijelosti te iz ideje usmjeravanja zakonodavcaputem (krutog) Ustava

Ipak, valja biti realan pa biti svjestan da je krutost ustava samo formalnost,

uostalom: ideal: kruti ustav osigurava trajnost i rjee mijenjanje zbilja: npr. francuski

ustav iz 1791. mijenjan ve 2 godine kasnije, a ak je sadravao zabranumijenjanja na 4 godine

ako ustav ne odgovara vladajuoj politikoj skupini moe biti:o nasilno sruen (politika revolucija ili dravni udar)o jo jednostavnije moe krenuti u suprotnom smjeru kroz realni ustav,

odnosno sustav ustavnih obiajao moe se mijenjati previenim postupkom kad god i koliko god puta se

poeli

Ipak, treba istaknuti da krutost ustava ima vrlo vanu pravnu posljedicu: njegovuviu pravnu snagu od zakona, iz ega slijedi zahtjev ustavnosti zakona, ime se irii jaa vladavina prava i pravno ograniava dravna vlast.

STUPNJEVANJE KRUTOSTI USTAVA

Razlikujemo stupnjeve krutosti ustava:

1. Zabrana svake promjeneNajvii teorijski stupanj krutosti ustava bio kad bi ustav sadravao opuzabranu da ga se mijenja, takav ustav bio bi vjean. Ipak, unato zahtjevimakole prirodnog prava, ova je opcija ostala samo u sferi teorije.

2. Privremena zabrana promjenePrivremena zabrana promjene. Ustav zabranjuje njegovo mijenjanje ucijelosti, ali samo na odreeno vrijeme. Primjerice; prvi francuski Ustav iz1791. zabranjivao mijenjanje na 4 godine.

3. Trajna zabrana promjene pojedinih odredbi

Sluaj kada ustav trajno zabranjuje mijenjanje, ali samo nekih tono

odreenih normi. Uglavnom se odnosi na zabranu ustavom propisanogoblika vladavine.

l.141. st. 2. Ustava RHzabranjuje udruivanje RH u saveze koji bi moglidovesti do obnove jugoslavenske drave ili kakve druge balkanske dravnesveze.

to se tie pitanja pravne snage tih zabrana ako se steknu politiki uvjeti,ta zabrana e (bez problema) biti prekrena.

4. Ustavna revizija u posebnom postupku


15/186

P a g e | 15

Najmanji stupanj krutosti ustava. Ovakav Ustav doputa svoje mijenjanje ucijelosti, ali samo na nain predvien ustavom, a koji se razlikuje od nainamijenjanja zakona. Dakako, fraza nain predvien Ustavom se razlikuje pase ovaj stupanj moe unutar sebe stupnjevati.

NAIN MIJENJANJA (REVIZIJSKI SUSTAVI) KRUTOG USTAVA

Revizijske sustave dijelimo u dvije velike skupine, ije se razlikovanje vri sobzirom mijenja li se ustav neposrednim sudjelovanjem birakog tijela naroda ili opromjenama odluujepredstavniko tijelo.

1. Ustavotvorni referendumRevizija Ustava u ovom sluaju se vri neposrednim sudjelovanjem birakog tijela

naroda.Razlikujemo;

a) apsolutno obvezan ako se za svaku promjenu ustava referendummora raspisati

b) relativno obvezatan ako se raspisuje za mijenjanje samo unaprijedodreenih normi

c) fakultativni referendum kod kojeg se referendum moe raspisati zasvaku izmjenu ustava, ali ne mora niti za jednuO raspisivanju u pravilu, odluuje predstavniko tijelo. Ovaj tipreferenduma propisuju ustavi gotovo svih modernih demokracija, kao

i Ustav RH.

2. Promjena odlukom predstavnikog tijelaPri emu predstavniko tijelo moe biti:

A. ustavotvorna skuptina posebno predstavniko tijelo koje se bira samou svrhu donoenja ili izmjene ustava, a nakon obavljene zadae prstajemu mandat*prikriveni referendum sada birai mogu, poznavajui stavovekandidata za skuptinu, odnosno njihove ustavne prijedloge, u velikojmjeri posredno utjecati na ustavne izmjene

B. redovito zakonodavno tijelo ei sluajU ovom sluaju o ustavnoj izmjeni odluuje isto tijelo koje donosi i zakone,ali uz razliit postupak. Uglavnom se svodi na oteavanje pa primjerice unajveem broju sluajeva potreban je (katkad) dvotreinski kvorum, a uvijekdvotreinska ili neka druga kvalificirana veina. Neki ustavi propisuju da seredovito predstaviko tijelo rasputa te da konanu odluku donosinovoizabrano predstavniko tijelo ili da se prije konane odluke eka naistek mandata predstavnikog tijela. Dakle, oteavanje moe biti u faziinicijative, u propisivanju posebne faze naelne odluke te u traenjukvalificiranog kvoruma i kvalificirane veine pri donoenju konane odluke omijenjanju ustava. U sluaju federacije, mogua je potreba za suglasnouodreenog broja drava lanica federacije (SAD, Njemaka).


16/186

P a g e | 16

Tehnike promjene ustavaDvije su osnovne tehnike mijenjanja ustava:A) tehnika ustavnog zakona ustav se mijenja tako da se ukida onaj lanak kojise eli promijeniti i zamijenjuje se novim. Isto je i sa dopunama one se ubacuju

u cjelinu.Prikladnija za vei broj izmjena i ee izmjene. Primjerice, Ustav RH 1990.B) tehnika ustavnih amandmana (dodataka, dopuna) sada prvobitni tekstostaje nepromijenjen, pa se pri svakoj promjeni ili dopuni na isti, temeljni ustavnitekst samo dodaju odredbe u obliku amandmana.Prikladnija kada se ustav samo dopunjuje (npr. SAD)

PROMJENA (REVIZIJA) USTAVA RH

Ustav RH za reviziju koristi sustav redovitog predstavnikog tijela uz fakultativniustavotvorni referendum.

a) Promjena Ustava odlukom Hrvatskog sabora

ustavotvornu inicijativu ima 1/5 zastupnika, predsjednik Republike iVlada RH (l. 142.)

nakon to je promjena ustava predloena, slijedi naelno odluivanjeSabora hoe li se pristupiti promjeni ustava ili ne, veinom glasova svih

zastupnika

u sluaju izglasavanja, oblikovat e se nacrt promjene ustava koji Sabor

utvruje veinom glasova svih zastupnika (l. 143.) konanu odluku o promjeni Ustava RH, Sabor e donijeti 2/3 veinom svih

zastupnika

promjenu e proglasiti Sabor (l. 144. i 145.)

Promjena ustava ustavotvornim referendumom o raspisivanju odluuje Sabor (veina glasova, natpolovini kvorum), ali i

predsjednik Republike (na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade). o reviziji se odluuje voljom veine biraa, uz uvjet da je referendumu

pristupila veina od ukupnog broja biraa

ovako donesena odluka je obvezatna

STRUKTURA I TEMELJNA OBILJEJA SADRAJA USTAVA

Struktura ustava:a) proslov ili preambula na poetku ustava, u tom se dijelu naznauje tko

donosi ustav i u ije se ime ustav prihvaa, izlau se povijesni temelji ustavai drave za koju se donosi, navode se temeljna naela koja se u ustavurazrauju, naelno ne sadri nikakve norme, pisan je sveanim stilom, a

sadraj je opisan, odnosno deklarativan


17/186

P a g e | 17

b) aneksi posebni dodaci na koje se upuuje u normativnom dijelu, ima ihmanji broj ustava

c) amandmani dodaci uz osnovni prvobitni tekst, samo u dravama u kojimase ustav mijenja tehnikom ustavnog amandmana

d) normativni dio sadrajno obuhvaa sve temeljne norme ustavnog prava;

ponajprije obuhvaa odredbe o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, azatim odredbe o dravnom ustrojstvu; esto se na poetku nalaze temeljneodredbe koje se odnose jednako i na slobode i prava ovjeka i graanina i naustrojstvo vlasti, a njihovim posebnim izdvajanjem istie se njihova vanostza odreeni ustavni poredak; na kraju ustava najee se nalaza prijelazne izavrne odrebe kojima se ponajprije rjeava sloeno pravno i faktiko pitanjeusklaivanja prije donoenja ustava vaeih pravnih normi s njime.

STRUKURA I TEMELJNA OBILJEJA SADRAJA HRVATSKOGUSTAVA

Ustav RH donesen 22.prosinca 1990.Vane izmjene 1997., 2000., 2001.

U izvornom obliku obuhvaao je 9 dijelova (odjeljaka) sa 142 lanka, a danasobuhvaa 9 odjeljaka sa 147 lanaka.Dijelovi ustava nose naslove:

I. Izvorine osnoveII. Temeljne odredbeIII. Temeljne slobode i prava ovjeka i graaninaIV. Ustrojstvo dravne vlasti

V. Ustavni sud Republike HrvatskeVI. Mjesna, lokalna i podruna (regionalna) samoupravaVII.Meunarodni odnosiVIII. Promjena UstavaIX. Zavrne odredbe

Izvorine osnove (proslov ili preambula) u Ustavu RH:e) vie od uobiajenog ustavnog proslova, iako imaju deklaratorni izriaj, one

imaju ustavnopravnu vanost kao i svi drugi dijelovif) uspostava Republike Hrvatske kao nacionalne drave hrvatskog naroda i

drave pripadnika autohtonih nacionalnih manjina izvodi se iz tisuljetnenacionalne samobitnosti, te dravnopravne misli i zbilje drave hrvatskog

naroda od 7.st. do danas, u slijedu temeljnih povijesnih injenica koje o tomesvjedoe

g) RH je nacionalna drava hrvatskog naroda i autohtonih nacionalnih manjina(Srbi, esi, Slovaci, Talijani, Madari, idovi, Nijemci, Ukrajinci, Rusini i drugi)kojima se jami ravnopravnost i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu sdemokratskim normama OUN i zemalja slobodnog svijeta

h) na kraju se navodi cilj donoenja i temeljna obiljeja Ustava kojim se RHoblikuje kako bi se razvijala kao suverena i demokratska drava u kojoj se

jame i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava ovjeka i graanina tepromie njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje

Temeljne odredbe:


18/186

P a g e | 18

RH kao jedinstvena, demokratska, socijalna drava, dakle, unitarna, a nefederativna (preventiva za federalizaciju, ali to nije prepreka za oblikovanjesustava iroke i djelotvorne lokalne samouprave) te socijalna drava usmislu da se cjelovit gospodarski sustav slobodnog trinog poduzetnitvatreba ostvarivati u ravnotei s naelom socijalne pravde (jedna od najviih

vrednota hrvatskog ustavnog poretka) utvruje se naelo narodnog suvereniteta i podrobno odreuje sadraj

dravnog suvereniteta RH (l. 1. st. 1. i 2. te l. 2) navoenje najviih vrednota ustavnog poretka (suvremen nain Njemaka

i panjolska tk. ih navode) u l. 3.:a) slobodab) jednakostc) nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolovad) mirotvorstvoe) socijalna pravdaf) potivanje prava ovjekag) nepovredivost vlasnitvah) ouvanje prirode i ovjekova okoliai) vladavina prava i demokratski viestranaki sustav

naelo diobe vlasti uz ogranienje Ustavom zajamenim pravom na lokalnu ipodrunu samoupravu; po ustavnim izmjenama iz 2000. naelo diobe vlastiukljuuje i oblike meusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti,propisane ustavom i zakonom (l. 4.)

to vrijedi i za utvrivanje naela ustavnosti i zakonitosti (l. 5.) te zapropisivanje potovanja slobodnog osnivanja i djelovanja politikih stranaka,odreivanjem temeljnog naela po kojem stranke moraju biti ustrojenesukladno temeljnim ustavnim demokratskim naelima, kao i propisivanjerazloga za njihovo zabranjivanje od Ustavnog suda RH (l. 6.)

oruane snage RH tite njezin suverenitet i brane njezinu teritorijalnucjelovitost, a obrambeno ustrojstvo drave ureuje se zakonom; oruanesnage RH mogu prijei njene granice ili djelovati preko njenih granica samona temelju prethodne odluke Hrvatskog sabora, uz iznimkju vjebi u okvirumeunarodnih obrambenih organizacija (l. 7.)

granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora (l. 8.) ureenje hrvatskog dravljanstva: hrvatski dravljanin ne moe biti prognan

niti mu se moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugojdravi (l. 9.)

zatita prava i interesa svojih dravljana koji ive ili borave u inozemstvu, adijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami osobitu skrb i zatitu

(l. 10.) nain i zatita grba, zastave i himne RH, uz naznaku da se poblie ureuju

zakonom (l. 11.) u uporabi je hrvatski jezik i latinino pismo, a u pojedinim lokalnim

jedinicama, pod uvjetima propisanim zakonom, mogue je uvesti u uporabu idrugi je zik te irilino ili koje drugo pismo (l. 12.)

glavni grad RH je Zagreb, a njegovo se ustrojstvo ureuje zakonom (l. 13.)

TEMELJNA OBILJEJA USTAVNOG ZAKONA O IZMJENAMA I

DOPUNAMA USTAVA RH OD 18.12.1997.


19/186

P a g e | 19

Hrvatski dravni sabor je donio Ustavni zakon o izmjenama i dopunama UstavaRH 18.12.1997. godine kojim je ukinuo ili promijenio samo one ustavne odredbe(lanak 140., 141. i 142.) koje su bile uvjetovane time to je u trenutkuproglaenja Ustava 22.12.1990. godine Hrvatska jo formalno pravno bila usastavu bive SFRJ.

U lanku 140. je bilo propisano da RH ostaje u sastavu SFRJ do novogsporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor ne odlui drukije. Te suodredbe nakon izlaska RH iz SFRJ izgubile smisao i prestale vaiti. Temeljem toglanka i sukladno referendumu o samooredenju hrvatskog naroda, Hrvatskidravni sabor je 25.06.1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti,a 08.10.1991. Ustavnu odluku o raskidu svih dravnopravnih sveza RH sa SFRJ.

lanci 141. i 142. su takoer ukinuti jer su ispunili svoju zadau.

Iz Ustava su promijenjene ili brisane sve odredbe koje su u pravno formalnom,

vrijednosnom ili jezinom smislu bile ostaci biveg sustava. Ustav je strunopravno poboljan tako to su pomnije odreeni svi pojmovi za koje se u ustavnojprimjeni pokazalo da pruaju mogunost razliitog tumaenja.

Ustavnopravno i ustavno politiki najvanije je dopuna l. 135. Ustava novimstavkom 2. kojim sezabranjuje pokretanje postupka udruivanja RH u saveze sdrugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja

jugoslavenskog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojemobliku.

Izvorine osnove su dopunjene povijesnim, politikih i pravnim injenicamakoje su dovele do uspostave i obrane nezavisne demokratske hrvatske drave,unesen je i Ustav iz 1990. i pobjeda u Domovinskom ratu od 1991-1995.

Promijenjen je naziv Sabora RH u Hrvatski dravni sabor (a 2000. godineponovno u Hrvatski sabor).

USTAVNE PROMJENE OD 9. STUDENOG 2000. GODINE

Nakon izbora iz 1999. godine odlueno je da se slabosti u funkcioniranju politikogsustava otklone ustavnom revizijom (koalicija est stranaka koja je uspostavilaprvu koalicijsku Vladu predsjednika Ivice Raana).

Nakon predsjednikih izbora, predsjednik Republike Stjepan Mesi je imenovaostrunu radnu skupinu koju su inili istaknuti ustavni strunjaci (Veljko Mratovi,Branko Smerdel, Arsen Bai, Jadranko Crni, Nikola Filipovi i Zvonimir Lauc), iji

je prijedlog prihvatila saborska komisija. Prijedlog je znaajno izmijenjen, ali je ipakposluio kao temeljni struni okvir ustavnih promjena.

Postojale su (i postoje) odreene slabosti i u Ustavu. To je bila pretjerana

koncentracija ovlasti predsjednika RH u odnosu na Vladu, to je osiguravao tzv.polupredsjedniki sustav, te doputanje predsjedniku da zadri stranaku funkciju.


20/186

P a g e | 20

Ustavnim promjenama u studenom 2000. godine reformiran je sustav ustrojstvavlasti RH. Rezultat je inaica parlamentarnog sustava s neposredno izabranim

predsjednikom i detaljnom regulacijom institucija kojima se ustavno razraujenaelo diobe vlasti te nekim elementima skuptinske vlade (racionaliziranog

parlamentarizma).

Cilj ustavnih promjena bio je uspostaviti sustav odgovorne i djelotvorne izvrnevlasti.

Relativno djelotvorno sredstvo za postizanje tog cilja bila je ustavna razradanaela diobe vlasti, koja postavlja prepreke (provjere i ravnotee, checks andbalances) svakom nositelju dravnih funkcija koji tezi proirenju svoje vlasti prekododijeljenih ovlasti.

Ponovno je promijenjen naziv Sabora u Hrvatski Sabor.

Uvedena je jedinstvena prohibitivna klauzula od 5%, a uvedena je i mogunostnarodne inicijative.

USTAVNE PROMJENE OD 28. OUJKA 2001. GODINE

Ustavnim promjenama iz oujka 2001. godine dovren je proces velike ustavnereforme zapoet na proljee 2000. godine. Dvije velike ustavne reforme, ustrojstvavlasti i naputanje dvodomnog sustava, obavljene su naknadnim promjenama ukratkom roku.

Promjenama je naputen dvodomni sustav Hrvatskog sabora koji je prestao sdjelovanjem stupanjem na snagu ustavnih promjena. Radna skupina predsjednikaRepublike je predloila ukidanje upanijskog doma, ali da promjene stupe na snaguistekom mandata zastupnika.

Obrazloenje Radne skupine za naputanje dvodomnog sustava:

1. glavni razlog za ukidanje upanijskog doma je jaanje poloaja HrvatskogDravnog Sabora. Slabljenje uloge predsjednika Republike u donoenju politikihodluka zahtijeva jaanje Vlade i Hrvatskog Dravnog Sabora

2. nije opravdan niti jedan od tradicionalnih teorijskih argumenata u prilog drugogdoma u Hrvatskom Dravnom saboru

Kao ostali razlozi primjene dvodomnog sustava navode se u teoriji: federalizam kaooblik dravnog ureenja, veliina i broj stanovnika, izraavanje regionalnih

posebnosti, tepovijesni i tradicionalni razlozi. Hrvatska je mala zemlja s relativno

malim brojem stanovnika, tako da otpada razlog veliine, kao temelj dvodomnog


21/186

P a g e | 21

sustava. Hrvatska parlamentarna tradicija suprotna je postojanju drugog doma.Nikada u povijesti Hrvatski Sabor nije bio dvodoman.

3. uvoenje upanijskog doma je bilo u suprotnosti sa koncepcijom Ustava istajalitima rasprave o Nacrtu ustava 1990. godine.

Ideja o uvoenju dvodomnog sustava prvi put je uvedena od strane Potkomisije zastrunu pripremu prijedloga Komisije za ustavna pitanja Sabora 09.12.1990.godine, po zavretku javne rasprave o Nacrtu ustava. To je uinjeno na inzistiranjepredsjednika Republike, a nasuprot miljenju veine lanova. Predsjednik Tuman

je na ideju doao prilikom neformalnog razgovora s amerikim politiarom RudijemPerpichem. Prijedlog je na brzinu razraen, unesen u tekst Prijedloga ustava iusvojen. Rezultat je bio slabi drugi dom, nejasnih kompetencija, koji nije potvrdiooekivanja predlagaa.

4. Djelovanje upanijskog doma ne opravdava njegovo ouvanje u sustavu

ustrojstva vlasti da nadzire i poboljava kvalitetu zakonodavne djelatnostiZastupnikog doma.

Nakon izbora od 2000. godine zakljueno je da upanijski dom, niti u uvjetima kadaoporba u njemu ima veinu, ne moe znaajnije pridonijeti kvaliteti odluivanjaZastupnikog doma, ali ga moe bitno oslabiti u odnosu prema tijelima izvrnevlasti.

5.upanijski dom prestao je postojati istekom mandata u veljai 2001. godine.

Ustavnim promjenama obavljeno je i daljnjejezinoienje ustavnog teksta, u

cilju preciziranja znaenja brojnih ustavnih odredbi i jasnog razgranienja pojmovakao to su "graanin" i "dravljanin", te preciznog odreivanja smisla niza odredbio zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

******1.USTAV I USTAVNA VLADAVINA

Ustav i ustavna vladavina uzajamno su povezani, a ipak razliiti pojmovi. Podrijetlopojma je u latinskoj rijei constitutio, koja je u rimskom pravu oznaavalaznaajnije propise to su ih donosili vladari glede dravnog ustrojstva i ovlastipojedinih dravnih dunosnika.

DEMOKRATSKI USTAV

Ustav je najvii i temeljni zakon u dravi. To je akt kojim se uspostavlja politiki i

pravni poredak, pa s njime moraju biti usuglaeni svi akti i postupanja javne vlasti igraana. Njegova nadzakonska pravna snaga zasniva se na posebnom postupku


22/186

P a g e | 22

donoenja i mijenjanja, te se razlikuje od postupka donoenja zakona i onda kadisto tijelo donosi oba akta. On je zbog toga politiki, programski, a tek potom i

pravni dokument. Bit ozbiljenja ustavne vladavine je da ustav postane pravnidokument, ije krenje je sankcionirano pravom.

Ustav i zakoni moraju omoguiti uspostavljanje djelotvorne javne vlasti, ali jeistodobno moraju ograniiti kako bi se sprijeile zlouporabe.

Bit ustava je u ograniavanju vlasti. Rije "ustav" u hrvatskom jeziku znai branu iliprepreku. Ograniavanje mora biti takve prirode da omogui nuno potrebanstupanj djelotvornosti vlasti, ali istodobno sprijei njezina presizanja u zatienopodruje graanskih sloboda i prava.

Naziv ustava zasluuje samo demokratski ustav jer je cilj i svrha donoenja ustavauspostavljanje demokratskog ustavnog poretka.

USTAVNA VLADAVINA

Ustavna vladavina (constitutional governance) oznaava oblik ureenja politikezajednice u kojoj je vlast ograniena ustavom i pravom. Ideja ustavne vladavineodraava stari demokratski ideal po kojem se graani ne pokoravaju drugimljudima, ve zakonima: non sub homine sed sub lege. Ona je obuhvaena i umodernoj teoriji vladavine koja nastoji utvrditi zbiljske putove donoenja politikihodluka i koritenja politikog utjecaja u politikoj zajednici koji prelaze, a esto su

skriveni u odredbama i institucijama formalnog ustavnog poretka.Koncept ustavne vladavine utemeljen je na idejama vladavine prava ikonstitucionalizma.

VLADAVINA PRAVA (RULE OF LAW)

Pojam oznaava sustavpolitike vlasti utemeljen na potivanju ustava, zakona idrugih propisa, kako od graanstva (adresata), tako i od nositelja vlasti

(adresanata).

Svi zakoni, drugi propisi kao i postupci nositelja vlasti moraju biti utemeljeni nazakonu, odnosno na zakonu utemeljenom propisu. To izraava ustavno naeloustavnosti izakonitosti.

Vladavina prava zahtijeva i da ustav i zakoni imaju odreen sadraj, tako da sluezatiti ljudskih prava i sloboda u odnosima graana i tijela javne vlasti, u okvirudemokratskog politikog sustava. Jedino demokratski ustav moe osiguratiozbiljenje naela vladavine prava. Potivanje i provedba nedemokratskog ustava izakona kojima se povreuju ljudska prava, suprotno je konceptu vladavine prava.


23/186

P a g e | 23

Naelo vladavine prava izraeno je u l. 5. Ustava RH, kao jedno od temeljnihvrednota, te je prije svega usmjereno na:

naelo ustavnosti i zakonitosti tenju da pravo bude u slubi zatite ljudskih prava i sloboda

Vladavini prava srodan koncept pravne drave, razvijen u njemakoj doktrini 19.stoljea, stavljao je vei naglasak na hijerarhiju i potivanje pravnih propisa, negona njihov sadraj.

KONSTITUCIONALIZAM

Pojam konstitucionalizma obuhvaa:a) skup politikih teorija kojima je zajedniko to zahtijevaju da javna vlast u

obnaanju svojih funkcija mora potivati ogranienja i pravne postupke toih ureuje ustav i zakon te djelovati u interesu pojedinaca lanova politikezajednice

b) sustav ustavnih institucija usmjerenih na ozbiljenje ustavne vladavine,putem ograniavanja i uzajamnog nadzora svih nositelja vlasti u dravi, teustavnim jamstvima zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda

c) zbiljski demokratski politiki sustav koji djeluje u skladu s navedenimnaelima i na njima temeljenim institucionalnim rjeenjima; graani imajuustavno pravo i mogunost na opim izborima mirnim putem smijenitinositelje vlasti, a to je minimalni uvjet da bi se neka drava mogla odrediti

kao demokratska

Zakoni su podvrgnuti nadzoru ustavnosti. Krenja ustava od strane najviihnositelja vlasti spreavaju se uzajamnim nadzorom i mogunou djelovanja jednihna druge. Jamstva ljudskih prava poduprta su djelotvornim sustavom pravne

zatite i sankcija za njihovo krenje (ubi jus ibi remedium).

Dravna tijela izraavaju dravni suverenitet prema drugim dravama imeunarodnim organizacijama, obnaaju odreene funkcije u interesu politikezajednice, na nain predvien ustavom i zakonima, te na temelju mandatasteenog od naroda putem izbora. Suverenitet pripada narodu kao ukupnosti svihdravljana (narodni ili puki suverenitet). Svako dravno tijelo ogranieno je udjelovanju pravom: zakonodavno tijelo mora se pridravati ustava, a izvrna isudbena vlast ustava i zakona.

PROVEDBA USTAVNIH NORMI

Postojanje ustava nuno je za ozbiljenje ustavne vladavine. U veini drava to je

pisani ustav, donesen u sveanom obliku, kao najvii akt drave. No, pisani ustavnuno ne dovodi do ustavne vladavine, dok suprotno, ona moe biti utemeljena i


24/186

P a g e | 24

na nepisanim pravilima ustavne snage (tako Velika Britanija nema pisani ustav,dok je u mnogim zemljama s pisanim ustavom teko govoriti o ustavnoj vladavini

jer je ustav neostvaren ili takav da svojim odredbama kri naela takve vladavine).

Donoenjem ustava zapoinjeproces njegove provedbe, kojim se rijei zapisane u

sveani dokument imaju realizirati u svakodnevnom ivotu. U provedbi ustavasudjeluju dravna tijela, dunosnici i graani svojim tumaenjem (interpretacijom)ustavnih normi u konkretnim ivotnim situacijama.

Ustavne se norme tumae i prilagoavaju ivotnim potrebama na svakoj od raziniimplementacije:

a) tijekom razrade u zakonodavstvub) krozpravorijek i nadzor ustavnosudbene vlasti u cjelinic) kroz postupanje najviih dravnih tijela te lanova i dunosnika zakonodavne

i izvrne vlasti te kroz postupanje tijela lokalne samouprave i stabiliziranje

njihovih meusobnih odnosad) u pravorijecima sudbene vlasti u sporovima medu graanima i pravnim

osobama te u primjeni kaznenog zakonodavstvae) krozpostupanje upravnih tijela koja donose propise i neposredno odluuju o

pravima i obvezama graanaf) putem utjecaja meunarodne zajednice, meunarodnopravnih instrumenata

zatite ljudskih sloboda i pravag) krozpostupke graana i njihovih udruga, koji dre ustav potenim okvirom

zatite svojih sloboda i prava i promicanja svojih interesa u odnosima sdrugim graanima i s dravnom vlasti

PRIRODNO PRAVO I USPOSTAVLJANJE USTAVNOG PORETKA

Ideja o prirodnom pravu prirodno pravo, kao skupina prava koja se stjeeroenjem i koje je nadreno dravnom pravu, budui da proizlazi iz samogprirodnog poretka stvari; temeljem ove teorije graani imaju pravo sruiti vlastkoja kri njihova prava; Hugo Grotius je utemeljitelj

Teorija drutvenog ugovora smatraju (Thomas Hobbes) kako su ljudi isprvaivjeli u ratu svih protiv svih, a da bi mogli ivjeti u miru uspostavili su dravu, te

na nju prenijeli svoja suverena prava

Ideje o apsolutnoj vlasti najprisutnije u povijesti; smatraju da vlast mora bitiiznad zakona; to predstavlja teorijsko opravdanje diktatura

Za razvitak ustavnosti posebno vane teorije koje su smatrale da vjera u moralnostvladara nije dovoljno, te da su nune papirnate prepreke. U tom smislu posebnoistiemo: Locke, Montesquieu dioba vlasti izmeu vie njezinih grana.

KAKO JE MOGUE OGRANIITI VLAST


25/186

P a g e | 25

Kad je nekome povjerena vlast tada nadzor postaje problem: previe ogranienjamoe vlast uiniti nedjelotvornom i onemoguiti joj obavljanje zadaa zbog kojih jeuspostavljena, a odsutnost ogranienja omoguuje nositeljima vlasti da je koriste usvom interesu nasuprot interesa graana i politike zajednice u cijelosti.

Neki su pisci smatrali da nije mogue nadzirati vlast. Thomas Hobbes je tvrdio daje jedini nain za uspostavljanje zajednike vlasti da narod svu svoju mo prenesena jednog ovjeka ili skupinu ljudi, koji e djelovati u njegovo ime, a ta se osobanaziva suverenom i kae se da ima suverenu vlast i svatko drugi je njegov podanik.Pridravanje zakona ovisi o volji suverena, a ustavno pravo je vie skup moralnihpravila. Hobbes je govorio o boanskim zakonima kojih bi se vladar morao drati,makar ga na to nitko ne moe prisiliti.

Za razvitak ustavnosti su vani oni mislioci koji su razmatrali institucionalnemehanizme kojima bi se prepreke to ih vladarima nameu ustavi mogle uinitidjelotvornim. Meu njima se istiu John Locke i Montesquie. Njihovim su se

idejama inspirirali utemeljitelji amerikog Ustava. Sredstvo ograniavanja onih kojiimaju vlast je dioba vlasti izmeu zakonodavstva, izvrne vlasti i sudstva. Ako susve tri objedinjene u jednoj osobi ili tijelu, rezultat je tiranija. Odvajanje vlastirezultira time to e svaka od njih, u svome interesu, paziti i nastojati sprijeitizadiranja druge vlasti u njezino podruje.Jedino vlast moe nadzirati i zaustavljatidrugu vlast.

Dioba vlasti je potrebna za uspostavu ustavne vladavine. Suprotna teorija, tzv.demokratskog jedinstva vlasti, pokazala se neuspjenom i neostvarivom, anajee je koritena da se prikriju odnosi dominacije u politikom sustavu. To suistaknuli francuski revolucionari krajem 18. stoljea u francuskoj Deklaraciji prava

iz 1789. godine koja u lanku 16. kae da drutvo gdje nije provedena dioba vlasti izajamena prava ovjeka nema ustava.

RAZLIKOVANJE USTAVA PREMA STUPNJU OZBILJENJA

Ameriki autor Carl Lowenstein uveo je podjelu ustava glede njihova odnosa premaustavnoj vladavini. Tako razlikuje:

1. normativni ustav onaj koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine idoista je ozbiljen u ivotu, te usmjerava demokratski politiki proces u zemlji(ideal tip)

2. nominalni ustav zadovoljava normativne zahtjeve ustavne vladavine, eliga se provesti, ali iz odreenih razloga nije u cijelosti ozbiljen u ivotu

3. semantiki ustav ustav po znaenju rijei, bez obzira na svojenormativne znaajke nije uope primijenjen u ivotu glede bitnih pitanjaustavne vladavine, te slui iskljuivo prikrivanju zbiljskih odnosa i procesa upolitikoj vlasti

USTAVNA VLADAVINA I "DOBRA VLADAVINA"


26/186

P a g e | 26

Antiki filozof Aristotel razmatrao je pitanje to je to dobra vladavina. Dananjipolitiki teoretiari skloniji su govoriti o pristojnoj vladavini (decent governance).

Pristojna vlada kontrolira, suzbija i prikriva primitivne nagone u drutvu i postupasukladno pravilima modernog civiliziranog drutva.

Europska komisija je 2001. godine u dokumentu pod naslovom "Bijela knjiga ovladavinskom sustavu (European Governance. A White Paper") formulirala iusvojila naela dobre vladavine:

1. Otvorenost (transparentnost) vladavinskih institucija zajedno sdravama lanicama, one moraju aktivno raspravljati o onom to EUini i odlukama koje donosi

2. Sudjelovanje (participacija) kvaliteta, znaaj i djelotvornostpolitika EU zavisi od sudjelovanja u cijelom politikom procesu - odformuliranja politika do provedbe

3. Odgovornost svaka institucija mora preuzeti odgovornost za ono

to ini4. Djelotvornost politike moraju biti djelotvorne i pravovremene,

utemeljene na jasnim ciljevima, procjeni buduih uinaka i ranijimiskustvima razini

5. Usklaenost (koherentnost) politike i djelovanja moraju bitiusklaene i lako razumljive

6. Razmjernost (proporcionalnost) ogranienja sloboda i prava ograniavanja slobode koritenja ustavom zajamenim pravima,mora biti propisano ustavom i zakonom i ogranieno na potrebnumjeru; u sudskoj praksi (jurisprudenciji) meunarodnih sudova ieuropskih zemalja formulirano je naelo proporcionainosti ili

razmjernosti, koje zahtjeva da ogranienja sloboda i prava budu usvakom pojedinom sluaju razmjerna naravi potreba zaogranienjem

7. Supsidijarnost odreuje se kao naelo donoenja politikih odlukana razini najpogodnijoj sa stajalita racionalnosti i djelotvornostiodluivanja; naelo vai za sve federativne sustave, a sadrano je iu Ustavu SAD, gdje se odreuje kako sve ovlasti koje Ustavom nisupovjerene saveznim vlastima, ostaju pridrane dravama lanicama(10. amandman)

2. RAZVITAK USTAVNOSTI U SVIJETU

PRVI PISANI USTAVI

Prvi pisani ustavi: Ustav SAD-a 1787., francuski Ustav iz 1791., poljski Ustav iz1791. rezultat su revolucija i izraz su nastojanja da se ideje zbog kojih jepodignuta revolucija i promjene koje su postignute, utvrde i uine temeljem novogporetka u politikoj zajednici.Tri mogunosti uspostave ustavnog poretka:

1. sluajnost posebne zemljopisne, povijesne, kulturne i druge okolnosti kojesu odredile ustavnost neke zemlje (npr. Velika Britanija)


27/186

P a g e | 27

2. nasilje unutarnji revolucionarni dogaaji, ili vanjski napadaj, kojima jenametnut odreeni ustav (npr. Francuska)

3. ustavni izbor svjesno stvaranje i ureenje sustava institucija ustavnevladavine (npr. SAD)

Prvim pisanim se ustavima nastoji uspostaviti dravno ustrojstvo utemeljeno nashvaanju o uzajamnim pravima i dunostima nositelja vlasti i onih kojima se vlada.Zbog toga su utemeljeni na naelima koja izraavaju tadanje shvaanjedemokracije kao vladavine naroda: narodni suverenitet, jednakost graana predzakonom, jednaka jamstva i zatita sloboda i prava, dioba vlasti, predstavnitvokao izvor mandata za obnaanje svih dravnih funkcija, izborno pravo, potivanjelokalnih sloboda, itd.

Dokument koji ne vodi rauna o ograniavanju vlasti, makar se nazivaoustavom, u svojoj biti to nije jer povjerava obnaanje vlasti pojedincu ili skupiniljudi bez ogranienja.

ZAPADNE DEMOKRACIJE

USPOSTAVLJANJE USTAVNOG PORETKA: PROCES USTAVNOG

IZBORA

Ustavni izbor (constitutional choice)je proces kolektivnog odluivanja na najviojrazini putem kojeg graani u politikim zajednicama odluuju o svojim temeljnim

politikim opredjeljenjima i o sustavu institucija kojima e upravljati zajednikimposlovima. Kao cilj ustavnog izbora pretpostavlja uspostavljanje demokratskevladavine utemeljene na naelu vladavine prava.

Zapadni pisci zakljuuju kako postoje tri mogunosti uspostave ustavnog poretka:sluajnost, nasilje i ustavni izbor.

Sluajnostznai posebne zemljopisne, povijesne, kulturne i druge okolnosti koje suodredile ustavni razvitak neke zemlje (Velika Britanija).

Nasilje znai unutarnje revolucionarne dogaaje ili vanjski napad, kojima je

nametnut odreeni ustav (Francuska).Ustavni izbor znai svjesno stvaranje i ureenje sustava institucija koji eusmjeravati politiki razvitak u smjeru ustavne vladavine (SAD).

USTAV SAD-a

Povijesni redoslijed:a) Nastanak amerikog Ustava iz 1787

13 amerikih kolonija na istonoj obali Sjeverne Amerike izborilo je

nezavisnost od Velike Britanije revolucijom za nezavisnost od 1775-1783.godine. Sazvale su II. Kontinentalni kongres koji je 04.07.1776. godine


28/186


29/186

P a g e | 29

U Ustavu je provedena dioba vlasti izmeu zakonodavne (Kongres), izvrne(predsjednik), te sudbene (sudovi, Vrhovni sud SAD). Provedena je i upojedinim funkcijama vlasti, u kojima sudjeluju razliita tijela koja se nadzirui koe.

e) Jedinstvo uz samostalnost dijelova: federalizam

U raspravama na Konvenciji sukobljavali su se federalisti (Virginia Plan),pristae jaanja sredinje vlasti i antifederalisti (New Jersey Plan), koji su sezalagali za uvanje prava drava. Postignut je Veliki kompromis naprijedlog drave Connecticut, iji je rezultat dvodomna strukturazakonodavnog tijela:

a) Zastupniki dom, u koji graani neposredno biraju zastupnike usvojim izbornim okruzima, pa su vee drave jae zastupljene,

b) Senat u koji zakonodavno tijelo svake drave lanice upuuje po 2senatora.

Time je nastao klasini ustavni model federativne drave. Pomireni suinteresi velikih i malih drava, iako je pitanje odnosa meu dravama dovelodo graanskog rata 1861.-1865. godine.

f) Trajnost ustava

Najtrajniji ustav na svijetu je kratak, ima 7 duih lanaka (odjeljaka), te do27 ustavnih amandmana, koji sadre 85 odredbi ili pravila. To omoguujeprilagodbe drutvenim prilikama, to ini Vrhovni sud SAD svojim

tumaenjima pri obavljanju nadzora ustavnosti zakona, pa ga neki zbog toganazivaju i permanentnom ustavnom konvencijom.

BRITANSKI USTAV

1. Nastanak nepisanog ustava

Velika Britanija nema ustav kao jedinstven, sveano donesen dokument

nadzakonske pravne snage. U Engleskoj se jo u 12. stoljeu smatralo da se vladarmora pokoravati Bogu i zakonima koje je sam donosio. Ta je vladareva obvezapotvrena Velikom poveljom sloboda (Magna Carta Libertatum) iz 1215. godine,koja utvruje vladareve obveze prema baronima, te im priznaje pravo na pobunuako bi preuzete obveze bile prekrene.

1295. godine sazvan je Ogledni parlament (Model Parliament), u kojem uzplemie i crkvene dostojanstvenike sudjeluju i graani, pa zbog toga imadvodomnu strukturu: Dom lordova i Donji dom (House of Commons). Svrhasazivanja Parlamenta bila je da se ne mogu uvoditi porezi ili druga davanja bezpristanka obveznika danog preko njihovih predstavnika.


30/186

P a g e | 30

U razdoblju revolucionarnih sukoba izmeu Kralja i Parlamenta polovicom 17.stoljea pod Oliverom Cromwellom je uinjen pokuaj donoenja ustava(Instrument of Government), koji nikad nije proveden. 1688. godinerevolucionarni ratovi su zavreni restauracijom, koju Britanci nazivaju slavnomrevolucijom.

Tijekom 18. stoljea uspostavljena je ravnotea izmeu monarhijske vlasti iParlamenta, nestaje vladarevo pravo zakonodavne sankcije, pojavljuje se Kabinetkao skup vladarevih pomonika ministara, te prvi oblici preuzimanja politikeodgovornosti Kabineta i Prvog ministra pred Parlamentom za odluke koje donose uime vladara. Postupno se uspostavlja i jaa nezavisnost sudbene vlasti. Diopromjena utvren je zakonima koje je donio Parlament, a vei dio oblikovan je kaoustavni obiaji - konvencije ili kroz pravorijeke sudova. Tijekom 19. stoljeapostupno je uspostavljen sustav predstavnike vlade, a izvrna vlast (i danas urukama vladara), prelazi na izabrani i odgovorni Kabinet.

Britanija nema pisani ustav u formalnom smislu, ali ima zbiljski ustav koji utvrujesustav vlasti i dravnih tijela, te ureuje odnose izmeu razliitih dravnih vlasti,meusobno i prema obinim graanima.

2. Izvori britanskog ustavnog prava

Britanski ustav kao sustav pravila izvodi se iz etiri izvora:

1. zakoni Parlamenta (Statute Law)2. jurisprudencija sudova3. parlamentarni obiaji i pravila (Common Law)4. ustavni obiaji (konvencije) i tumaenja znanstvenih autoriteta na

podruju ustavnog prava

Zakonsko pravo (Statute law) obuhvaa akte Parlamenta koji u cijelosti ilidjelomino ureuju podruje ustavnog prava.

Akti koji utvruju sustav dravnih tijela i njihove meusobne odnose su:

1. Bill of Rights iz 1689. godine,2. The Act of Settlement iz 1701. godine,3. Zakon o uniji sa kotskom iz 1706.4. Zakon o Parlamentu 1911. i 1949.,5. Zakon o privremenom ureenju Sjeverne Irske iz 1972., te

6. Zakon o Europskoj zajednici iz 1972.

Svi su izjednaeni s obinim zakonima. 1995. godine Parlament je donioamandman na Bill of Rights iz 1689. godine kojim je omoguio zastupnicima da,odriui se svoje parlamentarne povlastice, podnose tube protiv medija zbogobjavljivanja odreenih informacija.

Zakoni koji ureuju odnose dravnih tijela i graana jesu:

1. Bill of Rights iz 1689.2. The Habeas Corpus Act iz 1679.3. Zakon o javnom redu iz 1936. te4. Zakon o pravosuu iz 1960.


31/186

P a g e | 31

Velika Britanija nema zakon koji sadri popis ustavnih jamstava sloboda i pravagraana, iako se godinama raspravlja i zahtijeva njegovo donoenje.

Obiajno pravo (Common Law) ureuje sve manji dio ustavne materije, jer se

zamjenjuje zakonima. Neka najvanija naela britanskog ustava ureena suiskljuivo pravnim obiajima (suverenitet Parlamenta, monarha, politikaodgovornost ministara, nezavisnost sudbene vlasti, formalni pojam zakona). Pravilao postupanju domova Parlamenta, pravima i dunostima i imunitetu zastupnikasmatraju se dijelom Common Law, dok su dijelom obuhvaeni kasnijim zakonima ilisudskim odlukama.

Ustavne konvencije su osobitost britanskog ustavnog prava. Odreuju se kaopravila ponaanja utvrena dugotrajnim postupanjem, pa se smatraju obvezatnim,

ali ne uivaju sudsku zatitu ni zatitu dunosnika u domovima Parlamenta iako ihoni mogu uzimati u obzir. To su pravila ije se potivanje temelji na shvaanju onjihovoj obvezatnosti od strane onih na koja se ta pravila i odnose, ali nemasudbene niti druge pravne sankcije. Sankcija za krenje konvencije koja dolazi uobzir je politike prirode.

USTAVNOST U FRANCUSKOJ

Ustavnost u Francuskoj:a) francuski ustavi: Ustav ograniene monarhije 1791., Montagnardski ustav

1793., direktorijalni ustav 1795., Ustav iz 1815., Ustav parlamentarne

(orleanske) monarhije 1830., Ustav Tree Republike 1875., De Gaulleovustav 1958.

b) Ustav Pete Republike iz 1958. uklonio dotadanju supremaciju legislative ufrancuskom parlamentarnom sustavu, kohabitacija (predsjednitvo dri

pripadnik druge politike stranke od vlade)c) dva razdoblja ustavnog razvitka Francuske (Maurice Duvergera):

1. razdoblje revolucionarnog udara 1789.-1799., u kojem se ubrzanonastoje pronai i uspostaviti nove institucije koje bi trebale znaitipotpun prekid sa starim reimom

2. razdoblje traenja kompromisa 1799.-1958., u kojem se gradi novistabilizirani ustavnopravni sustav, konaan kompromis je Ustav iz

1958. koji je uspjeno pomirio zahtjeve za demokratskim nadzoromvlasti s potrebom ouvanja stabilnosti ustavnog poretka

******1. USTAVNOST U SOCIJALISTIKIM ZEMLJAMA

USTAVNOST U NOVIM DEMOKRACIJAMA


32/186

P a g e | 32

Nakon sloma komunizma dolazi do intenziviranja ustavnih aktivnosti ustavnarevolucija.

Tri sloena zadatka;1. prijelaz iz kontrolirane planske u trinu ekonomiju2. prijelaz iz jednopartijske vladavine u viestranaku demokraciju

3. prijelaz iz sustava arbitrarne i neograniene vlasti prema ustavnojvladavini i pravnoj dravi

Tijekom 1991 97. veina je donijela ustave, svaki ima svoje specifinosti sobzirom na nepostojanjetradicije konstitucionalizma, ali i brojne slinosti, uprvom redu zbog tendencije postsocijalistikih zemalja da oponaaju zapadnedemokracije.

pa npr. politiko ureenje uglavnom isto prevladavaju parlamentarnisustavi u polupredsjednikoj inaici

TEMELJNA FEDERALISTIKA RJEENJA

USTAVA SFRJ IZ 1974. GODINE

Nakon sukoba u vrhu vlasti, razrijeenim na tzv. Brijunskom plenumu 1966. godine,uslijedio je niz ustavnih promjena izvrenih ustavnim amandmanima iz 1967.,1968, i 1971. godine. Federalistiki demokratski pokreti koji su se razvili uHrvatskoj i Sloveniji, zaustavljeni su represijom tijekom 1972. i kasnijih godina.Rezultat je bio novi Ustav iz 1974. godine, koji je posebnu pozornost posvetiofederalnom sustavu.

Ustav je odredio socijalistike republike (BiH, HR, SRB, SLO, MAK, CG) i dvijeautonomne pokrajine (Vojvodina i Kosovo).Odlueno;

savezni ustav se mijenja suglasnou skuptina republika i auto. pokrajina republike imaju pravo na odcjepljenje i samoodreenje

svi poslovi koji Ustavom nisu propisani kao savezni, ostaju u nadlenosti

republika i autonomnih pokrajina Vijee republika i pokrajina je prvi dom Savezne skuptine, te je najvanije

zakonodavno tijelopredsjednitvo je kolegijalni dravni poglavar u koji ulazi po jedanpredstavnik svake republike i pokrajine, te predsjednik Centralnog komitetavladajue partije, Saveza komunista; Predsjednik Predsjednitva bira se nagodinu dana, po unaprijed utvrenom redoslijedu republika i pokrajina;Predsjednitvo je kolegijalni zapovjednik oruanih snaga, koje se sastoje od

JNA, kao zajednike oruane sile i teritorijalne obrane republika i pokrajina

sva kolektivna tijela federacije su bila utemeljena na ravnopravnojzastupljenosti republika i autonomnih pokrajina


33/186

P a g e | 33

Na temelju ustava iz 1974. omogueno je jaanje dravnosti i i izgradnjarepublikih institucija, pa primjerice, SRH (Socijalistika republika Hrvatska) imala

je; Sabor, Izvrno vijee, Vrhovni sud, Ustavni sud

Funkciju dravnog poglavara obavlja Predsjednitvo, koje ima osam lanovaizabranih od Sabora, a u njegov sastav ulazi i predsjednik Centralnog komitetaSaveza komunista Hrvatske. Predsjednik Predsjednitva bira se iz reda lanova na

jednu godinu. Preko delegacija u saveznim tijelima, on sudjeluje u odluivanju narazini federacije.

USPOSTAVA DEMOKRATSKE VLASTI U HRVATSKOJ

Tijekom 1989. godine u Hrvatskoj se osnivaju prve politike udruge, te poinjudjelovati zahtijevajui obranu suvereniteta, putanje politikih zatvorenika,uvoenje viestranakog sustava te prijevremene slobodne i demokratskeviestranake izbore.

Odluka o odravanju slobodnih viestranakih izbora donesena je krajem prosinca1989. godine, uz masovne javne demonstracije i manifestacije. U Europi se lananorue komunistiki sustavi u nizu zemalja (Rumunjska).

Nakon donoenja odluke o uspostavi suverene RH, trebalo je izraditi i usvojitipromjene Ustava, prijedlog izbornog zakonodavstva i niz drugih zakona, npr. zakono politikom udruivanju i sredstvima javnog priopavanja.

IZBORNI ZAKON OD 15. VELJAE 1990. GODINE

Nakon sastavljanja nacrta, Sabor je hitnim postupkom 15. veljae 1990. usvojioizborni zakon Zakon o izboru odbornika i zastupnika. S obzirom na urnostdonoenja, zakon je ocijenjen kao zakon za jednokratnu uporabu, ija je svrhabila omoguiti potene, viestranake izbore.

Njegova temeljna rjeenja glede;

1. kandidiranja isticanje kandidata obavljeno je prikupljanjem potpisa graanakoji imaju prebivalite na podruju izborne jedinice za koju se kandidat istie;kandidat, osim opeg birakog prava, mora imati prebivalite na podruju politikezajednice za iju se skuptinu natjee

2. zatita izbornog prava osigurana podnoenjem prigovora izbornimpovjerenstvima, iji su predsjednici diplomirani pravnici, u pravilu suci; te pravompriziva Vrhovnom sudu RH

Osnovan je i Republiki odbor za nadzor izbora pod predsjedanjem predsjednika

Ustavnog suda RH, a inilo ga je 7 istaknutih javnih osoba, koje nisu smjele bitilanovima vodstva politikih stranaka akcent stavljen na predizbornu kampanju.


34/186

P a g e | 34

3. utvrivanje izbornih rezultata primjenjen sustav apsolutne veine u malimizbornim jedinicama, s izborima koji se provode u dva kruga:

u prvom krugu izabire se kandidat koji je dobio natpolovinu veinu glasovasvih biraa koji su glasovali u izobrnoj jedinici, pod uvjetom da broj glasova

koji je dobio nije manji od 1/3 biraa upisanih u biraki popis u toj izbornojjedinici

ako niti jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, nakon 14 dana odravase drugi krug izbora, u kojem se natjeu samo oni kandidati koji su uprvom krugu dobili najmanje 7% glasova biraa koji su pristupili izborima

u drugom krugu, prema pravilima relativne veine, pobjeuje onaj kandidatkoji dobije najvie glasova. Ako bi dva, ili vie kandidata dobili isti brojglasova, izbori se u toj izbornoj jedinici ponavljaju.

Prvo izborno zakonodavstvo RH ispunilo je svoju svrhu izbori su proli mirno i u

redu, a jednako je tako i prenesena vlast na pobjedniku stranku HDZ.Ipak, izborni zakon je pokazao potrebu za doradom nadzastupljenost pobjednikestranke u odnosu na birako tijelo koje se za nju odluilo.

DONOENJE USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

OD 22. PROSINCA 1990.

Nakon to je obavljen prijenos vlasti Sabor je ve u srpnju donio amandmane naUstav SRH iz 1974. Tim je amandmanima;

izbaen naziv socijalistika iz naziva republike Hrvatske promijenjen grb i zastava predsjednik predsjednitva postao je predsjednik republike, a lanovi

predsjednitva potpredsjednicima

Vladi je omogueno poduzimanje mjera u cilju ostvarenja jedinstvenostipravnog poretka

Predsjednik Republike dr. Franjo Tuman je 25. srpnja 1990. podnio Saboruformalnu inicijativu da se pristupi radu na donoenju novog Ustava RH. Sabor jeprihvatio inicijativu i dokument pod naslovom Politika i metodologijskapolazita te politiko-pravna naela za izradu Ustava Republike Hrvatske,kao temeljni naputak o naelima koja se imaju potivati pri donoenju Ustava.

Ta temeljna naela su bila odreena na slijedei nain:

1. Ustav RH mora slijediti pozitivnu hrvatsku dravno-pravnu tradiciju


35/186

P a g e | 35

2. Ustav mora osigurati povratak europskoj, uz oslonac na sjevernoamerikuustavnu tradiciju3. Ustav treba biti po mjeri obinog ovjeka4. Ustav treba biti trajnije vrijednosti

Komisija za ustavna pitanja Sabora je u srpnju imenovala radnu skupinu strunjakasa zadaom da pripremi nacrt ustavnog teksta (u sastavu: Vladimir eks, SmiljkoSokol, Krunislav Oluji i tajnik Ljubomir Valkovi), koja je prvi nacrt podnijelaSaboru 15.08. (Krki nacrt).

U meuvremenu, Predsjednitvo RH je donijelo odluku o osnivanju Ustavotvornekomisije u koju je imenovalo vie od dvjesto lanova razliitih struka i zanimanja tenacionalne i vjerske pripadnosti i politike orijentacije.

Na prvoj sjednici prihvatila je prijedlog Predsjednika Republike o osnivanjuUrednikog vijea, u iji su sastav uli lanovi vodstava politikih stranaka,

istaknuti dravni dunosnici i strunjaci. Ustavotvorna komisija je imenovala svojuradnu skupinu, u sastavu Veljko Mratovi, Nikola Filipovi, Smiijko Sokol i BrankoSmerdel, te kao tajnik Darko Beki. S obzirom da je prva radna skupina podnijelaprvi nacrt ustavnog teksta, radne skupine su zajedniki nastavile rad. Nakon istekaroka javne rasprave, redakciju Prijedloga Ustava obavila je Redakcijska skupina usastavu Smiljko Sokol, Zdravko Tomac i Vladimir eks. Franjo Tuman, kaopredsjednik Ustavotvorne komisije, izravno je utjecao na neka ustavna rjeenja, apisac je Izvorinih osnova (preambule ili proslova).

Prvi nacrt podnesen je Urednikom vijeu polovicom rujna i putem televizije inovinstva, predstavljen javnosti. U javnoj raspravi podneseni su brojni, esto

kontradiktorni prijedlozi i primjedbe od kojih su mnoge uvaene.

2. USPOSTAVA SAMOSTALNOSTI I SUVERENOSTIRH

POLITIKI RAZVITAK TIJEKOM 1991. GODINE

SRBIJA RUI SAVEZNI USTAVU rujnu 1989. Srbija donosi novi Ustav kojim rui autonomiju Kosova i Vojvodine, au travnju 1991 srpski blok odbija da u Predsjednitvu SFRJ bude izabran hrvatskipredstavnik Stipe Mesi za predsjednika Predsjednitva SFRJ na rok od 1 godine.

HRVATSKA NUDI MIRAN RASPLETZbog navedenih kriza odlueno je da Ustav treba prilagoditi prijelaznom razdoblju,pa je u njega unesen l. 140 RH ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma

jugoslavenskih republika ili dok Sabor ne odlui drugaije


36/186


37/186

P a g e | 37

tijela SFRJ. Postupak preuzimanja uredit e se ustavnim zakonom,5. Dravne granice RH su meunarodno priznate granice dosadanje SFRJ u

dijelu u kojem se odnose na RH te granice izmeu RH i R. Slovenije,Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore u okviru dosadanje SFRJ

6. Prihvaajui naela Parike povelje, RH jami svojim dravljanimanacionalna i druga temeljna prava i slobode ovjeka i graanina,demokratski poredak, vladavinu prava i sve ostale najvie vrednotesvoga ustavnog i meunarodnog pravnog poretka

7. Ova ustavna odluka stupa na snagu kada ju proglasi Sabor RH

Posredovanjem misije, koju je uputila Komisija EZ za provedbu tih odluka, tzv.Brijunskom deklaracijom 08.07.1991. godine prihvaen je moratorij, odgodadaljnjih postupaka i akata u roku od 3 mjeseca. Hrvatska je odgodu prihvatilanadajui se da e Srbija i Crna Gora pristati na mirno razdruivanje SFRJ.Zapovjednitvo JNA je pokazalo sklonost silom podrati srbijansku politiku.

Zbog toga je tijekom roka moratorija jaala ratna agresija na RH. Rat je bioagresija sa ciljem zauzimanja to vie teritorija za novu Veliku Srbiju,protjerivanjem pripadnika hrvatske, maarske i drugih narodnosti s osvojenogteritorija.

ODLUKA SABORA OD 08.10.1991.

Istekom roka moratorija Sabor RH je 08.10.1991. na sjednici u Zagrebu usvojioOdluku o raskidanju svih dravnopravnih veza na temelju kojih je zajedno s ostalimrepublikama i pokrajinama tvorila dotadanja SFRJ. RH odrie legitimitet i legalitet

svim tijelima SFRJ niti priznaje valjanim bilo koji pravni akt tih tijela. RH priznajesamostalnost i suverenost ostalih republika.

Odlukom od 08.10.1991 Sabor je potvrdio Ustavnu odluku o suverenosti isamostalnosti i ostale dokumente od 25.06.1991. godine. Zbog toga se danomstjecanja suverenosti i neovisnosti RH smatra se 25.06.1991. godine.

ME UNARODNO PRIZNANJE REPUBLIKE HRVATSKE

Meunarodno priznanje RH uslijedilo je 15.01.1992. godine temeljem odlukezemalja lanica EZ, koju su slijedile druge drave.

U rujnu 1991. godine u Den Haagu poela je s radom Konferencija o Jugoslaviji.Imenovala jeArbitrano povjerenstvo, pod predsjedanjem Roberta Badintera, koje

je konstatiralo:

1. da je SFRJ u procesu raspadanja2. da republike trebaju rijeiti probleme dravne sukcesije koji mogu proizii

iz tog procesa, u skladu s naelima i pravilima meunarodnog prava3. da republike koje ele mogu zajedniki djelovati na stvaranju nove

asocijacije, koja bi imala demokratske institucije po njihovu izboru.


38/186


39/186


40/186

P a g e | 40

Opa deklaracija o ljudskim pravima, 1949.Opa skuptina OUN usvojila je 10.12.1949. godine Opu deklaraciju o ljudskimpravima i taj se dan slavi kao Meunarodni dan prava ovjeka.

Na temelju naela Deklaracije, 1966. usvojena (stupili na snagu 1976.) su dva

vana dokumenta:1. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima2. Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim

pravima

Ovi dokumentu predvidjeli su gradnju sustava zatite temeljnih sloboda i prava(npr. osnovan Odbor za ljudska prava OUN).

Postoje jo dva vana dokumenta zatite ljudskih prava, ali nisu obvezatni ugovorimeunarodnog prava: Dokumenti iz Kopenhagena (1990.) i Moskve (1991.). Tusu i dokumenti Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi o tzv. humanojdimenziji te politiki dokumenti beke Konferencije elnika drava i vlada odraneu prosincu 1993. godine i Prve Europske ministarske konferencije o ljudskimpravima, odrane u Beu 1995. godine.

Kasnije nastaju i brojne konvencije OUN o pravima ovjeka i temeljnim slobodama,o:

- ukidanju rasne diskriminacije- sprjeavanju i kanjavanju genocida- pravima djeteta

- politikim pravima ena

ZNAENJE TEMELJNIH ME UNARODNIH DOKUMENATA

Kada je donesena, Opa deklaracija o ljudskim pravima, imala je znaenje sredstvakoje je sluilo kako bi unijelo nadu i potakla politiko djelovanje, ali sa stajalitaprava i pravnika ona je bila skup idealistikih i utopijskih zahtjeva.

Navode se dvije kole;1. kola realista dominirala u periodu hladnog rata, te je isticala da takvimeunarodni dokumenti o ljudskim pravima imaju samo svrhu politikog pritiska,

jo jedno od hladnoratovskih oruja, ali koja ne treba uzimati suvie ozbiljno.

2. kola idealista je pak, borbu za ljudska prava shvaala vrlo ozbiljno, tenastojala mobilizirati javnost, ali se svodilo uglavnom na propovijedi.

Nakon gotovo 40tak godina pomak se ostvario, meutim kao Opcijski protokol, akojeg je prihvatio samo mali broj drava. Oslikan kao; razraeni postupak koji

zavrava bacanjem pritubi u smee.

Naelo dravnog suvereniteta sprjeavalo je gotovo svaku meunarodnuintervenciju.


41/186

P a g e | 41

Danas je ipak drugaije, te su mehanizmi i dalje nesavreni, ali oni postoje:- dunost izvjeivanja posebnih tijela za provedbu konvencija- njihove preporuke vladama drava lanica- posebni izvjestitelji koji prate stanje u pojedinoj zemlji

- prituba drave protiv druge drave lanice neke konvecije

EUROPSKE KONVENCIJE

1. Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,1950.

2. Europska socijalna povelja, 1961.3. Europska konvencija o sprjeavanju muenja, neovjenog ili

poniavajueg postupanja ili kanjavanja, 1957.4. Europska okvirna konvencija o zatiti nacionalnh manjina5. Europska povelja o lokalnoj samoupravi

Navedene konvencije obvezuju sve lanice Vijea Europe, organizacije osnovane1949. sa zadatkom da vodi brigu o napretku ljudskih prava i demokracije.

Najvanija je svakako, Europska konvencija o ljudskim pravima koja jenadopunjena s trinaest dopunskh meunarodnih ugovora (protokola), kojima jereformiran sustav zatite zajamenih sloboda i prava. Najvaniji, 11. Protokolstupio je na snagu 1998. godine i time je uspostavljen stalni Europski sud zaljudska prava.

Konvencija je stupila na snagu i u RH (1997.) to znai da su je sudovi i drugadravna tijela duna izravno primjenjivati, neovisno o eventualno suprotnimunutarnjim zakonskim odredbama.

EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA U STRASSBOURGU

Europski sud za ljudska prava je stalni sud utemeljen 11. Protokolom od01.11.1998. Time je zamijenjen raniji dvostupni sustav u kojem je zahtjeve zazatitu prvenstveno razmatrala Komisija za ljudska prava, a tek najozbiljnijisluajevi su dolazili pred Sud, nakon neuspjelog postupka postizanja prijateljskogsporazuma.Sud ine suci imenovani na est godina (uz mogunost ponovnog izbora), iz redauglednih pravnih strunjaka koji ispunjavaju uvjete za suce i visokog moralnogugleda ili ugledni pravni strunjaci. Broj sudaca jednak je broju drava lanicaVijeca Europe (45).


42/186

P a g e | 42

Nadlenost Suda obuhvaa sve predmete tumaenja i primjene Konvencije,ukljuujui pojedinane zahtjeve, meudravne pritube i savjetodavna miljenjana zahtjev Vijea ministara.Sud djeluje putem odbora od tri suca, vijea od sedam sudaca, te u velikom vijeuod sedamnaest sudaca.

Pojedinac, dravljanin ili stranac, koji boravi u nekoj od drava lanica VijeaEurope ili pravna osoba, te nevladina udruga ili skupina pojedinca, nakon to jeiscrpio sva domaa pravna sredstva, moe podnijeti individualan zahtjev za

zatitu Konvencijom (i dodatnim protokolima) zatienih prava, Europskom sudu zaljudska prava. Pojedinac ima izravan pristup pred Sudom.Ako zahtjev ocjeni doputenim, Sud e najprije zahtijevati izjanjenje vlade draveprotiv koje je zahtjev podnesen i nastojati postii nagodbu medu strankama,prijateljsku nagodbu (friendly settlement). Ali ako pitanje ne bude rijeeno,Europski sud za ljudska prava nastavlja postupak pred nadlenim vijeem. Nastrani alitelja moe sudjelovati pravni zastupnik i nevladina organizacija. Ako Sud

utvrdi da postoji povreda Konvencije i dodatnih protokola, odluuje o pravednojnaknadi povrijeenoj stranci.Odluke suda su obvezatne i o njihovoj provedbi vodi rauna Vijee ministaravanjskih poslova Vijea Europe.Odredbe Ustava RH su sukladne s jamstvima sadranim u Europskoj konvenciji oljudskim pravima.

2. LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE U

HRVATSKOM USTAVU

STRUKTURA USTAVNOG TEKSTA

Ustav RH naglaava vanost ustavnih jamstava prava i sloboda (ak 1/3 ustavnogteksta, 55 od 147 lanaka)).Popis jamstava podijeljen je u tri odjeljka:1. zajednike odredbe

2. osobne i politike slobode i prava3. gospodarska, socijalna i kulturna pravaZakoni kojima se navedena podruja razrauju spadaju u organske zakone idonose se kvalificiranom veinom.

1. Zajednike odredbe o slobodama i pravima

NAJVIE VREDNOTE USTAVNOG PORETKA l. 3.ZABRANA DISKRIMINACIJE U KORITENJU PRAVIMA I SLOBODAMA

NACIONALNA PRAVA I ZATITA NACIONALNIH MANJINARAVNOPRAVNOST SPOLOVA


43/186

P a g e | 43

GRANICE KORITENJA SLOBODAMA I PRAVIMAOGRANIENJA SLOBODE I PRAVA U SITRUACIJAMA NUDEUSTAV RH I STANJA NUDEOSOBNA ODGOVORNOST ZA POVREDE SLOBODA I PRAVAPRAVO ALBE I KONTROLA ZAKONITOSTI

najvie vrednote ustavnog poretka

Najvie vrednote ustavnog poretka, l.3. (l.3.je temelj ostalih ustavnihodredaba) navodi:

1. slobodu, kao temeljno pravo pojedinca u demokratskompolitikom poretku

2. jednakost, kao jednakost svih ljudi pred zakon

Documents

ustavno pravo- sve