Ustavno pravo - 1. dio.docx

8/17/2019 Ustavno pravo - 1. dio.docx

http://slidepdf.com/reader/full/ustavno-pravo-1-diodocx 1/74

Ustav kao pravni i politički akt

Ustav je temeljini i najviši pravni akt države. On ima najveću, nadzakonsku pravnu snagu izbog toga s njime moraju biti usklađeni svi pravni propisi u okviru pravnog sustava, kao i

postupci svih državnih tijela i tijela koja obavljaju javne ovlasti.

Ustava se imaju pridržavati državni dužnosnici u svojim odnosima s građanima, kao i umeđunarodnim odnosima. Ustava se imaju pridržavati i građani u svojim međusobnimodnosima, posebno kada nastanu sporovi oko prava pojedinaca ili pravnih osoba.

Ustav je istodobno je najvažniji strateški politički akt , koji utvrđuje načela razvitka političkog, gospodarskog i pravnog sustava. Premda teži stabilnosti, moderni ustav imaunkciju usmjeravanja dinamike održivog razvoja dru!tva i zato predviđa način za svojuizmjenu i prilagodbu zahtjevima koje razvoj donosi. Usprkos promjenama unkcije ustava injihova svrha ostaju stabilne i nepromjenjene"

- ograničavanje vlasti

- promicanje i zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda

- izgradnja i jačanje demokratskih ustavnopravnih institucija

- ostvarivanje ustavnog načela ( i ideala ) vladavine prava

#$ Ustav utvrđuje osnove odnosa građana s tijelima državne vlasti i svima onima kojiobavljaju javne ovlasti% u tu svrhu Ustav jamči ljudska prava i temeljne slobode i predviđa

pravna sredstva njihove za!tite. Ustav zabranjuje određena postupanja državnih tijela& negativna prava $, ali im istodobno i nalaže određena postupanja & socijalna, kulturna i druga

prava $. Ustav jamči posebnu za!titu pripadnicima različitih manjina te nizu kategorija pravnih subjekata kojima je takva za!tita potrebna zbog određenih svojstava koja ih stavlja uslabiji položaj od ostalih pojedinaca.

'$ (vrha je Ustava ustrojiti ( konstrituirati ) državu i njezin pravni sustav i ustavljati sve pokušaje onih koji bi državne institucije željeli podvrći svojim interesima. Ustav smjeraograničavanju i uzajamnom nadzoru nositelja javnih ovlasti. )roz sustav ustrojstva, Ustav

primjenom načela diobe vlasti omogućava uzajamni nadzor najvi!ih nositelja vlasti. )roz jamstva neovisnosti sudbene vlasti osigurava se provedba načela vladavine prava.

*$ Kao strateški politički akt države i naroda kao nositelja suvereniteta, Ustav utvrđujetemeljna načela političke zajednice kao demokracije utemeljene na po!tivanju ljudskih prava isloboda i vladavini prava. +abrajanjem temeljnih vrednota ustavnog poretka postavljena jeustavnopravna osnova za interpretaciju Ustava, a posebno za svako moguće uređivanje iograničenje zajamčenih sloboda i prava.

$ Kao akt legitimirana demokratske države pred međunarodnom zajednicom i premacijelom građanstvu, Ustav objavljuje urbi et orbi ( gradu i svijetu ) temeljne vrijednosti iciljeve dru!tvenog razvoja, izražava volju i namjeru po!tivanja dostignuća moderne pravnecivilizacije, te na taj način uspostavlja okvir za demokratsko usklađivanje i izražavanje

interesa putem zakonodavstva. Ustav istovremeno utvrđuje granice ustavnog indentitetadržave, gdje ne može biti prijenosa ovlasti na međunarodna tijela.

1



-$ Ustav je instrument narodne volje, kojim se želi nadzirati i usmjeriti nositelje državnemoći, kako bi sredstva državne vlasti, koja im je narod dao na raspolaganje, koristili uinteresu naroda. Ustav demokratske države ograničava i same nositelje vlasti u državi. Premasamoj biti ideje demokratske ustavnosti, nastale u liberalnoj političkoj misli #. stoljeća, ustavdonosi narod i uslijed toga on ima jaču pravnu snagu nego zakoni koje donose predstavničkatijela. /bog toga se najvažnije odluke ustavnog značaja, kao !to je to odluka o udruživanju irazdruživanju, trebaju donositi glasovima većine državljana na reerndumu.

0$ Ustav je najviši pravni akt koji se izravno primjenjuje i svatko se ima pravo pozvati naustavno zajamčene slobode i prava i koristiti zajamčene slobode i prava i koristiti zajamčenasredstva i putove za!tite tih prava. (vatko ima pravo upozoravati i pozivati na red one,

posebno državne i javne službenike i dužnosnike, koji se ne drže ustavnih odredbi. Ustav jesredstvo mnogobrojnih građana protiv samovolje malobrojnih i moćnih nositelja ne samodržavne vlasti, nego i dru!tvene moći općenito.

1$ )ao temeljni pravni akt države članice Europske unije Ustav je, svojim odredbama o prijenosu dijela suvereniteta na tijela 2uropske unije, istodobno odredio granice te delegacijeovlasti, odnos hrvatskih i međunarodnih pravnih izvora, kao i sredstva nadzora nadostvarivanjem pridržanih ovlasti. Ustav je odredio obvezu svih državnih tijela da izravno

primjenjuju pravne propise 2uropske unije, kao i način sudjelovanja hrvatskih građana idržavnij tijela u dono!enju odluka na razini 2uropske unije.

Temeljni koncept odnosa demokracije i ustavne vladavine

Predstavnička demokracija jest sustav u kojem vladu ormiraju predstavnici većine, izraženena slobodnim i kompetitivnim izborima, dok samo iznimno, pojedine odluke donose biračiizravno na reerendumu, odnosno primjenom drugih oblika neposredne demokracije. Političkademokracija jest vladavina većine, ali pod uvjetom za!tite prava manjine. +ajvažnija jeunkcija ustava ograničiti moć vladajućih i svesti je u granice prava. Ustav i demokracijauzajamno su povezani, a ipak različiti pojmovi. Podrijetlo pojma je u latinskoj riječiconstitutio, koja je u rimskom pravu označavala značajnije propise !to su ih donosili vladariglede državnog ustrojstva i ovlasti pojedinih državnih dužnosnika. 3iječ ustav u hrvatskom

jeziku znači branu ili prepreku.

emokratski ustav

Ustav je najvi!i i temeljni zakon u državi. 4o je akt kojim se uspostavlja politički i pravni poredak, pa s njime moraju biti usugla!eni svi akti i postupanja javne vlasti i građana. +jegova nadzakonska pravna snaga zasniva se na posebnom postupku dono!enja i mijenjanja,te se razlikuje od postupka dono!enja zakona i onda kad isto tijelo donosi oba akta. On je

zbog toga politički! programski! a tek potom i pravni dokument . 5it ostvarenja ustavnevladavine je da ustav postane pravni dokument, čije kr!enje je sankcionirano pravom.

2



Ustav i zakoni moraju omogućiti uspostavljanje djelotvorne javne vlasti , ali je istodobnomoraju ograničiti kako bi se spriječile zlouporabe.

5it ustava je u ograničavanju vlasti. 3iječ ustav u hrvatskom jeziku znači branu ili prepreku.Ograničavanje mora biti takve prirode da omogući nužno potreban stupanj djelotvornosti

vlasti, ali istodobno spriječi njezina presizanja u za!tićeno područje građanskih sloboda i prava.

+aziv ustava zaslužuje samo demokratski ustav jer je cilj i svrha dono!enja ustavauspostavljanje demokratskog ustavnog poretka.

Ustavna vladavina

Ustavna vladavina &constitutional governance$ označava oblik uređenja političke zajednice ukojoj je vlast ograničena ustavom i pravom. 6deja ustavne vladavine odražava staridemokratski ideal po kojem se građani ne pokoravaju drugim ljudima, već zakonima" non subhomine sed sub lege. Ona je obuhvaćena i u modernoj teoriji vladavine koja nastoji utvrditizbiljske putove dono!enja političkih odluka i kori!tenja političkog utjecaja u političkojzajednici koji prelaze, a često su skriveni u odredbama i institucijama ormalnog ustavnog

poretka. )oncept ustavne vladavine utemeljen je na idejama vladavine prava ikonstitucionalizma.

"redstavnička vladavina

Predstavnička vladavina u kojoj birači periodički biraju one koje će ih zastupati na način da biraju i nadziru nositelje vlasti, dominira već zbog toga !to je izravno odlučivanje velikog broja ljudi bitno ograničeno.

#ladavina prava ( rule o$ la% ) i pravna država

Pojam označava sustav političke vlasti utemeljen na po!tivanju ustava, zakona i drugih propisa, kako od građanstva &adresata$, tako i od nositelja vlasti &adresanata$.

(vi zakoni, drugi propisi kao i postupci nositelja vlasti moraju biti utemeljeni na zakonu,odnosno na zakonu utemeljenom propisu. 4o izražava ustavno načelo ustavnosti i zakonitosti.

7ladavina prava zahtijeva i da ustav i zakoni imaju određen sadržaj, tako da služe za!titiljudskih prava i sloboda u odnosima građana i tijela javne vlasti, u okviru demokratskog

političkog sustava. 8edino demokratski ustav može osigurati ozbiljenje načela vladavine prava. Po!tivanje i provedba nedemokratskog ustava i zakona kojima se povređuju ljudska prava, suprotno je konceptu vladavine prava.

+ačelo vladavine prava izraženo je u čl. -. Ustava 39, kao jedno od temeljnih vrednota, te je

prije svega usmjereno na": načelo ustavnosti i zakonitosti

3



: težnju da pravo bude u službi za!tite ljudskih prava i sloboda

7ladavini prava srodan koncept pravne države, razvijen u njemačkoj doktrini #;. stoljeća,stavljao je veći naglasak na hijerarhiju i po!tivanje pravnih propisa, nego na njihov sadržaj.

KonstitucionalizamPojam konstitucionalizma obuhvaća"a$ skup politički& i pravni& teorija kojima je zajedničko !to zahtijevaju da javna vlast uobna!anju svojih unkcija mora po!tivati ograničenja i pravne postupke !to ih uređuje ustav izakon te djelovati u interesu pojedinaca članova političke zajednice

b$ sustav ustavni& institucija usmjerenih na ostvarivanje ustavne vladavine, putemograničavanja i uzajamnog nadzora svih nositelja vlasti u državi, te ustavnim jamstvimaza!tite ljudskih prava i temeljnih slobodac$ zbiljski demokratski politički sustav koji djeluje u skladu s navedenim načelima i nanjima temeljenim institucionalnim rje!enjima%

'bilježja ustavne vladavine<rađani imaju ustavno pravo i mogućnost na općim izborima mirnim putem smijenitinositelje vlasti, a to je minimalni uvjet da bi se neka država mogla odrediti kao demokratska/akoni su podvrgnuti nadzoru ustavnosti. )r!enja ustava od strane najvi!ih nositelja vlastisprečavaju se uzajamnim nadzorom i mogućno!ću djelovanja jednih na druge. 8amstvaljudskih prava poduprta su djelotvornim sustavom pravne za!tite i sankcija za njihovo kr!enje&ubi jus ibi remedium$.=ržavna tijela izražavaju državni suverenitet prema drugim državama i međunarodnimorganizacijama, obna!aju određene unkcije u interesu političke zajednice, na način predviđenustavom i zakonima, te na temelju mandata stečenog od naroda putem izbora. (uverenitet

pripada narodu kao ukupnosti svih državljana &narodni ili pučki suverenitet$. (vako državnotijelo ograničeno je u djelovanju pravom" zakonodavno tijelo mora se pridržavati ustava, aizvr!na i sudbena vlast ustava i zakona..

azvoj teorija ustavne vladavine deja o prirodnom pravu > prirodno pravo, kao skupina prava koja se stječe rođenjem i koje je nadređeno državnom pravu, budući da proizlazi iz samog prirodnog poretka stvari%temeljem ove teorije građani imaju pravo sru!iti vlast koja kr!i njihova prava% 9ugo <rotius jeutemeljitelj.Teorija društvenog ugovora > smatraju &4homas 9obbes$ kako su ljudi isprva živjeli u ratusvih protiv svih, a da bi mogli živjeti u miru uspostavili su državu, te na nju prenijeli svojasuverena prava.

deje o apsolutnoj vlasti > najprisutnije u povijesti% smatraju da vlast mora biti iznad zakona%to predstavlja teorijsko opravdanje diktatura./a razvitak ustavnosti posebno važne teorije koje su smatrale da vjera u moralnost vladara

nije dovoljno, te da su nužne ?papirnate prepreke@. U tom smislu posebno ističemo" Aocke,BontesCuieu > dioba vlasti između vi!e njezinih grana.

4



Teorija djelotvorne i odgovorne vlasti )ad je nekome povjerena vlast tada nadzor postaje problem" previ!e ograničenja može vlastučiniti nedjelotvornom i onemogućiti joj obavljanje zadaća zbog kojih je uspostavljena, a

odsutnost ograničenja omogućuje nositeljima vlasti da je koriste u svom interesu nasuprotinteresa građana i političke zajednice u cijelosti.

+eki su pisci smatrali da nije moguće nadzirati vlast. Thomas Hobbes je tvrdio da je jedininačin za uspostavljanje zajedničke vlasti da narod svu svoju moć prenese na jednog čovjekaili skupinu ljudi, koji će djelovati u njegovo ime, a ta se osoba naziva suverenom i kaže se daima suverenu vlast i svatko drugi je njegov podanik. Pridržavanje zakona ovisi o voljisuverena, a ustavno pravo je vi!e skup moralnih pravila. 9obbes je govorio o DbožanskimzakonimaE kojih bi se vladar morao držati, makar ga na to nitko ne može prisiliti./a razvitak ustavnosti su važni oni mislioci koji su razmatrali institucionalne mehanizmekojima bi se prepreke !to ih vladarima nameću ustavi mogle učiniti djelotvornim. Beđu njimase ističu John Locke i Montesquieù. +jihovim su se idejama inspirirali utemeljiteljiameričkog Ustava. (redstvo ograničavanja onih koji imaju vlast je dioba vlasti između

zakonodavstva, izvršne vlasti i sudstva. Fko su sve tri objedinjene u jednoj osobi ili tijelu,rezultat je tiranija. Odvajanje vlasti rezultira time !to će svaka od njih, u svome interesu,

paziti i nastojati spriječiti zadiranja druge vlasti u njezino područje. Jedino vlast može

nadzirati i zaustavljati drugu vlast .=ioba vlasti je potrebna za uspostavu ustavne vladavine. (uprotna teorija, tzv. demokratskog

jedinstva vlasti, pokazala se neuspje!nom i neostvarivom, a najče!će je kori!tena da se prikriju odnosi dominacije u političkom sustavu. 4o su istaknuli rancuski revolucionari

krajem #. stoljeća u rancuskoj =eklaraciji prava iz #1;. godine koja u članku #0. kaže dadru!tvo gdje nije provedena dioba vlasti i zajamčena prava čovjeka nema ustava.

azlikovanje ustava prema stupnju ostvarenjaFmerički autor Garl AoHenstein uveo je podjelu ustava glede njihova odnosa prema ustavnojvladavini. On razlikuje"

#. normativni ustav > onaj koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista je primjenjen i po!tovan u svakodnevnom životu, te usmjerava demokratski politički proces u zemlji &ideal tip$

'. nominalni ustav > utemeljen je na idealu vladavine prava. /adovoljava normativnezahtjeve ustavne vladavine, želi ga se provesti, ali iz određenih razloga nije u cijelostirealiziran u životu. Pretežit broj ustaca u suvremenom svijetu spada u ovu kategoriju.

*. semantički ustav > ustav po značenju riječi, bez obzira na svoje normativne značajkenije uopće primijenjen u životu glede bitnih pitanja ustavne vladavine, te služiisključivo prikrivanju zbiljskih odnosa i procesa u političkoj vlasti. U odnosimagrađana i državnih službenika neuputno se, pa čak i opasno pozivati na ustavna

jamstva, i to je svima dobro poznato. +adzor ustavnosti ne postoji ili služi samo potvrđivanju odluka izvr!ne vlasti.

azvitak ustavnosti u svijetu

5



Prvi dokumenti ustavnog značenja nastaju kao ormalno jednostrani akti vladara, kojima oni jamče određena prava svojim podanicima. 4akav dokument je *agna +&arta ,ibertatum iz -.-/0 godine kojom )ralj nabraja i preuzima niz obveza prema svojima barunima, te im

priznaje pravo da odbiju poslu!ate njegove zapovijedi u kr!enju tih obećanja. 4u nalazimokorijene kasnije tradicije dono!enja tkz. oktroirani& ustava! kojima suveren ormalno

jednostrano i dobrovoljno dodjeljuje privilegije. U revolucionarno doba, u 2ngleskoj krajem#1. stoljeća, a u Irancuskoj krajem #.stoljeća ustavi dobijaju ormalni oblik sporazumaizmeđu kralja i narodnog predstavni!tva. to su takozvani ustavni paktovi kojima suuspostavljene europske ustavne ili ograničene ustavne monarhije. /a razliku od toga ukolonijama (jeverne Fmerike u drugoj polovini #. stoljeća done!eni su ustavni dokumentikoji su negirali suverenitet engleskog )ralja. Ustav (F=Ja iz #11. donesen je i potvrđenvoljom naroda u državama članicama. 4ako je nastala tradicija ustava kao akata naroda tj.narodni& ustava0Prvi pisani ustavi ( Ustav (F=Ja #11., rancuski Ustav iz #1;#. i poljski Ustav iz #1;#.$

rezultat su revolucija i izraz nastojanja da se ideje zbog kojih je podignuta revolucija i promjene koje su postignute, utvrde i učine temeljem novog poretka u političkoj zajednici.Prvim pisanim se ustavima nastoji uspostaviti državno ustrojstvo utemeljeno na shvaćanju ouzajamnim pravima i dužnostima nositelja vlasti i onih kojima se vlada. /bog toga suutemeljeni na načelima koja izražavaju tada!nje shvaćanje demokracije kao vladavine naroda"narodni suverenitet, jednakost građana pred zakonom, jednaka jamstva i za!tita sloboda i

prava, dioba vlasti, predstavni!tvo kao izvor mandata za obna!anje svih državnih unkcija,izborno pravo, po!tivanje lokalnih sloboda, itd.=okument koji ne vodi računa o ograničavanju vlasti, makar se nazivao ustavom, u svojoj biti

to nije jer povjerava obnašanje vlasti pojedincu ili skupini ljudi bez ograničenja.

Ustavni izbor &constitutional choice$ je proces kolektivnog odlučivanja na najvišoj razini

putem kojeg građani u političkim zajednicama odlučuju o svojim temeljnim političkim

opredjeljenjima i o sustavu institucija kojima e upravljati zajedničkim poslovima. )ao ciljustavnog izbora pretpostavlja uspostavljanje demokratske vladavine utemeljene na načelu

vladavine prava.

!ri su mogunosti uspostave ustavnog poretka"

#. slučajnost > posebne zemljopisne, povijesne, kulturne i druge okolnosti koje suodredile ustavnost neke zemlje &npr. 7elika 5ritanija$

'. nasilje > unutarnji revolucionarni događaji, ili vanjski napadaj, kojima je nametnutodređeni ustav &npr. Irancuska$

*. ustavni izbor > svjesno stvaranje i uređenje sustava institucija ustavne vladavine &npr.(F=$

U1T2# 13E43E45 2*E6K5 72#2

Povijesni redoslijed"• Nastanak američkog Ustava iz !"!#

6



#* američkih kolonija na istočnoj obali (jeverne Fmerike izborilo je nezavisnost od7elike 5ritanije revolucijom za nezavisnost od #11-J#1*. godine. (azvale su 66.)ontinentalni kongres koji je K.K1.#110. godine usvojio $eklaraciju nezavisnosti.=eklaracija se temelji na Aockeovu shvaćanju prirodnog prava, kao temeljnog pravana pobunu protiv vlasti, te odvajanje od države koja kr!i prirodna prava. Futor deklaracije nezavisnosti je 4homas 8eerson. U '1 paragraa navode se nepravde ikr!enja sloboda i prava koja je počinio britanski kralj i njegovi ministri.

• %rijelazno razdoblje& 'on(ederacija

)ongres je zatim pristupio izradi nacrta temeljnog akta konederacije, usvojen tijekomrata, u studenom #111. godine, te je zatražena ratiLkacija od država. )lanci okon(ederaciji stupili su na snagu #1#. godine, kao međudržavni ugovor o

prijateljskom savezu suverenih država. /ajedničko tijelo saveza je #ongres u kojisvaka država !alje delegaciju i svaka ima po jedan glas bez obzira na veličinu i broj

stanovnika. =elegacije su vezane imperativnim mandatom, odlučuju isključivo premanaputcima svoje države.

)ongres bira Odbor država kojeg čini po # zastupnik iz svake države. Odbor obavlja poslove kad )ongres nije u zasjedanju. O najvažnijim pitanjima, )ongres je odlučivao'M*Jinskom većinom glasova svih država. Odluke obvezuju države, ali ne i njihovegrađane. 6 savez i države imaju pravo istupati u međunarodnim odnosima. Nlanci okonederaciji usvojeni su i mogli su se mijenjati samo jednoglasnom odlukom državačlanica. =ržave imaju pravo istupiti iz konederacije.

• Ustavna konvencija u %hiladel*hiji

Poslije rata vođe revolucije, posebice iz industrijski i trgovački orijentiranih sjevernihdržava, smatrali su da bi osnivanjem čvr!će DunijeE, bio omogućen brži gospodarskirazvitak i prosperitet. U svibnju #11. godine ustavna konvencija u %hiladl*hiji jezasjedala četiri mjeseca, da bi u rujnu usvojila ustavni tekst i poslala ga na potvrduustavnim konventima država članica konederacije. /a stupanje Ustava na snaguzahtijevala se potvrda 'M* država članica &; od #*$. 3atiikacija je zavr!ena u roku #Kmjeseci, Ustav je stupio na snagu #1;.

)onvenciju je činilo -- zastupnika &* pravnika$. 4homas 8eerson i 8ohn Fdams

nisu nazočili konvenciji, a neki su je napustili jer su se protivili koncepciji ustava.)onačan tekst +acrta potpisalo je *1 sudionika. +ajistaknutiji autori, Badison,9amilton i 8ohn 8a, obrazložili su ciljeve i koncepciju Ustava u 1 članakaobjavljenih prvo u novinama, a kasnije u zbirci pod nazivom E4he IederalistD.

=va su pitanja dominirala )onvencijom" nadzora političke vlasti te uređenje odnosa

među državama. Ustavom je razrađena dioba vlasti, sudbeni nadzor nadzakonodavnom i izvr!nom vlasti, ederalizam i lokalna samouprava.

• Ne*ovjerenje *rema nositeljima vlasti& *rovjere i ravnote+e ,checks andbalances-

7



Utemeljitelji su smatrali kako svaka Dvlast povjerena da bi se unaprijedila javnadobrobit može biti kori!tena na pogre!an način ili izravno zloupotrebljenaE. (matralisu da ni sebi ne mogu vjerovati kad se radi o odlučivanju o svojim interesima nasuprotinteresima drugih.

U Ustavu je provedena dioba vlasti između zakonodavne &)ongres$, izvr!ne&predsjednik$, te sudbene &sudovi, 7rhovni sud (F=$. Provedena je i u pojedinimunkcijama vlasti, u kojima sudjeluju različita tijela koja se nadziru i koče.

• Jedinstvo uz samostalnost dijelova& (ederalizam

U raspravama na )onvenciji sukobljavali su se ederalisti &7irginia Plan$, prista!e jačanja sredi!nje vlasti i antiederalisti &+eH 8erse Plan$, koji su se zalagali začuvanje prava država. Postignut je E7eliki kompromisD na prijedlog državeGonnecticut, čiji je rezultat dvodomna struktura zakonodavnog tijela J 'ongresa"

o .astu*nički dom, u koji građani neposredno biraju zastupnike usvojim izbornim okruzima, pa su veće države jače zastupljene,o /enat u koji zakonodavno tijelo svake države članice upućuje po '

senatora.

4ime je nastao klasični ustavni model ederativne države. Pomireni su interesi velikihi malih država, iako je pitanje odnosa među državama dovelo do građanskog rata#0#.J#0-. godine.

• Trajnost ustava

+ajtrajniji ustav na svijetu je kratak, ima 1 dužih članaka &odjeljaka$, te do '1 ustavnihamandmana, koji sadrže - odredbi ili pravila. 4o omogućuje prilagodbe dru!tvenim prilikama, !to čini 7rhovni sud (F= svojim tumačenjima pri obavljanju nadzoraustavnosti zakona, pa ga neki zbog toga nazivaju i D permanentnom ustavnom

konvencijomE.

8T241K U1T2#

# Nastanak ne*isanog ustava

7elika 5ritanija nema ustav kao jedinstven, svečano donesen dokument nadzakonske pravnesnage. U 2ngleskoj se jo! u #'. stoljeću smatralo da se vladar mora pokoravati 5ogu izakonima koje je sam donosio. 4a je vladareva obveza potvrđena 7elikom poveljom sloboda&Magna 0arta Libertatum$ iz #'#-. godine, koja utvrđuje vladareve obveze prema

baronima, te im priznaje pravo na pobunu ako bi preuzete obveze bile prekr!ene.

#';-. godine sazvan je 1gledni *arlament &Bodel Parliament$, u kojem uz plemiće icrkvene dostojanstvenike sudjeluju i građani, pa zbog toga ima dvodomnu strukturu" =omlordova i =onji dom &9ouse o Gommons$. (vrha sazivanja Parlamenta bila je da se ne moguuvoditi porezi ili druga davanja bez pristanka obveznika danog preko njihovih predstavnika.

8



U razdoblju revolucionarnih sukoba između )ralja i Parlamenta polovicom #1. stoljeća podOliverom GromHellom je učinjen poku!aj dono!enja ustava &2nstrument o( 3overnment$,koji nikad nije proveden. #0. godine revolucionarni ratovi su zavr!eni restauracijom, koju5ritanci nazivaju Dslavnom revolucijomE.

4ijekom #. stoljeća uspostavljena je ravnote+a izme4u monarhijske vlasti i %arlamenta,nestaje vladarevo pravo zakonodavne sankcije, pojavljuje se )abinet kao skup vladarevih

pomoćnika > ministara, te prvi oblici preuzimanja političke odgovornosti )abineta i Prvogministra pred Parlamentom za odluke koje donose u ime vladara. Postupno se uspostavlja i

jača nezavisnost sudbene vlasti. =io promjena utvrđen je zakonima koje je donio Parlament, aveći dio oblikovan je kao ustavni običaji J konvencije ili kroz pravorijeke sudova. 4ijekom #;.stoljeća postupno je uspostavljen sustav *redstavničke vlade, a izvr!na vlast &i danas urukama vladara$, prelazi na izabrani i odgovorni )abinet.

5ritanija nema pisani ustav u ormalnom smislu, ali ima zbiljski ustav koji utvrđuje sustav

vlasti i državnih tijela, te uređuje odnose između različitih državnih vlasti, međusobno i premaobičnim građanima.

5# 2zvori britanskog ustavnog *rava

5ritanski ustav kao sustav pravila izvodi se iz četiri izvora"

#. zakoni Parlamenta &/tatute La6$5# juris*rudencija sudova*. parlamentarni običaji i pravila &0ommon La6$. ustavni običaji &konvencije$ i tumačenja znanstvenih autoriteta na području

ustavnog prava

.akonsko *ravo &(tatute laH$ obuhvaća akte $arlamenta koji u cijelosti ili djelomično

uređuju područje ustavnog prava%

Fkti koji utvrđuju sustav državnih tijela i njihove međusobne odnose su"

#. 7ill o( 8ights iz #0;. godine,'. The 9ct o( /ettlement iz #1K#. godine,*. .akon o uniji sa :kotskom iz #1K0.. .akon o %arlamentu #;##. i #;;.,-. .akon o *rivremenom ure4enju /jeverne 2rske iz #;1'., te

0. .akon o ;uro*skoj zajednici iz #;1'.

(vi su izjednačeni s običnim zakonima. #;;-. godine Parlament je donio amandman na 5ill o 3ights iz #0;. godine kojim je omogućio zastupnicima da, odričući se svoje parlamentarne

povlastice, podnose tužbe protiv medija zbog objavljivanja određenih inormacija.

/akoni koji uređuju odnose državnih tijela i građana jesu"

#. 7ill o( 8ights iz #0;.'. The Habeas 0or*us 9ct iz #01;.*. .akon o javnom redu iz #;*0. te. .akon o *ravosu4u iz #;0K.

9



1 7 9 1 • U s t a v o g r a n i č e n e m o n a r h i j e

1 7 9 3 • M o n t a g n a r d s k i u s t a v

1 7 9 5 • D i r e k t o r i j a n i u s t a v

1 8 1 5 • U s t a v i ! 1 8 1 5 "

1 8 3 # • U s t a v $ a r a m e n t a r n e m o n a r h i j e % o r e a n s k i &

1 8 7 5 • U s t a v ' r e ( e ) e $ u * i k e

1 9 5 8 • U s t a v + e t e ) e $ u * i k e % D e , a u e o v &

7elika 5ritanija nema zakon koji sadrži popis ustavnih jamstava sloboda i prava građana, iakose godinama raspravlja i zahtijeva njegovo dono!enje.

1bičajno *ravo &Gommon AaH$ uređuje sve manji dio ustavne materije, jer se zamjenjuje

zakonima. +eka najvažnija načela britanskog ustava uređena su isključivo pravnim običajima& suverenitet $arlamenta, monarha, politička odgovornost ministara, nezavisnost sudbene

vlasti, &ormalni pojam zakona$. Pravila o postupanju domova Parlamenta, pravima idužnostima i imunitetu zastupnika smatraju se dijelom Gommon AaH, dok su dijelomobuhvaćeni kasnijim zakonima ili sudskim odlukama.

Ustavne konvencije su osobitost britanskog ustavnog prava. Određuju se kao pravila pona!anja utvrđena dugotrajnim postupanjem, pa se smatraju obvezatnim, ali ne uživajusudsku za!titu ni za!titu dužnosnika u domovima Parlamenta iako ih oni mogu uzimati uobzir. 4o su pravila čije se poštivanje temelji na shvaanju o njihovoj obvezatnosti od strane

onih na koja se ta pravila i odnose, ali nema sudbene niti druge pravne sankcije% 'ankcija za

kršenje konvencije koja dolazi u obzir je političke prirode%

U1T2#4'1T U 924+U1K'3

Ustavnost u Irancuskoj&

Ustav Pete 3epublike iz #;-. Uklonio je dotada!nju supremaciju legislative urancuskom parlamentarnom sustavu,kohabitacija & predsjedništvo drži

pripadnik druge političke stranke od

vlade$

=va su razdoblja ustavnog razvitkaIrancuske po Bauriceu =uvergeru"

#. razdoblje revolucionarnog udara#1;.J#1;;., u kojem se

ubrzano nastoje pronaći iuspostaviti nove institucije koje bi trebale značiti potpun prekidsa starim režimom

'. razdoblje traženja kompromisa#1;;.J#;-., u kojem se gradinovi stabilizirani ustavnopravnisustav, konačan kompromis jeUstav iz #;-. koji je uspje!no

pomirio zahtjeve zademokratskim nadzorom vlasti s

potrebom očuvanja stabilnostiustavnog poretka

1#



*. razdoblje racionalozacije ustavnog sustava i njegove prilagodbe unkcioniraju uokvirima pro!irene 2uropske unije, ustavnim promjenama iz 'KK'., 'KK. i 'K#K.

"olupredsjednički sustav: vlada je politički odgovorna pred zakonodavcem i pred državnim poglavarom

: državni poglavar raspolaže bitnim ovlastima, od kojih su posebno značajneJ mogućnost raspu!tanja zakonodavnog tijela

> ovlast stavljanja pitanja na reerendum > smjenjivanje predsjednika 7lade kada ovaj podnese ostavku > ovlasti u slučaju izvanrednog stanja

1 43E*26K2

oprinos temeljnog zakona4emeljni zakon je

J unio nova institucionalna rje!enja,J istaknuo nove pravne koncepcije

J pravno J političke teorije, J bitno utjecao i na hrvatskog ustavotvorca.

nstitucionalno teži ostvariti " > demokraciju, > vladavinu prava, > socijalnu državu , > pravnu državu, > ederalizam.

: u pogledu ustroja središnje vlasti uvodi se racionalizirani parlamentarizam > ?konstruktivnoizglasavanje nepovjerenja saveznom kancelaru: u pogledu ustroja odnosa središnje vlasti i država & AQnder $, uveden je kooperativniederalizam: posebno je važan doprinos uspostava snažnog Ustavnog suda koji promiče objektivni

poredak vrijednosti, razvija pravnu državu i vodi njenom susretu s vladavinom prava.

Teorijski osnovni je doprinos promatranje ustava kao sredstva integracije i objektivni poredak vrijednosti koji od ustava čini vi!e nego puki tekst > on se napaja određenim objektivnimvrijednostima, u srži kojih je ljudsko dostojanstvo, te se upravo u njihovom duhu trebatumačiti.

;načajan utjecaj na &rvatskog ustavotvorca i praksu

#. određenje 3epublike kao demokratske i socijalne države

'. uno!enje odredbe čl. 0, o demokratskom ustrojstvu stranaka i javnosti polaganja računa oinancijskom poslovanju

*. uno!enje načela razmjernosti > prvo u praksi Ustavnog suda, a zatim i revizijom Ustava iz'KKK. godine

11



'sim toga! njemačko nam je iskustvo bitno i zato što<

J pokazuje kako je utvrđivanje ustavnog poretka proces, a ne čin koji počinje i zavr!avadono!enjem ustava

J pokazuje da dobro napisani tekst može biti vodilja uspostavljanja demokratske države

ograničene vladavinom prava & konstitucionalizam $J ističe ustav kao kulturu > ona za svoj uspjeh traži potporu javnosti, a ne samo idealne

pravne mehanizme koji ostaju slovo na papiru

T24;+32 K2' K'4T4U24 ;2;'#

: ustavnost se na europskom tlu razvijala tranzicijom država prema njoj, radi se o procesukojega dijele sve europske države i koji nipo!to nije nepovratan: možemo razlikovati tri vala demokratizacije#. neposredno nakon pada velikih diktatura i =rugog svjetskog rata > primjeri" njemački ustaviz #;;., talijanski iz #;1., Fustrija koja je obnovila svoj ustav iz #;'K. &#;--. nadopunjen=ržavnim ugovorom, poduprijet s vi!e stotina povijesnih zakona$ > sustav je unkcioniraousprkos raspr!enosti'. započinje ?revolucijom karanila > primjeri" stabilizacija predstavničke vladavine nakondono!enja ustava u Portugalu &Ustav donesen #;10.$ i u Rpanjolskoj & Ustav donesen #;1.$

Tranzicija iz socijalizma000: ustavi su bili semantički, donosili su se radi prikrivanja stvarnih odnosa moći, odnosno

diktature vođe ili partije: ustavi su smatrani samo političkim deklaracijama podložnima volji vođa: neka problematična obilježja"

> načelo diobe vlasti zamijenjeno je jedinstvom vlasti koje se izvrtalo u nevlast > narodna suverenost je zamijenjena deklaracijom vrhovni!tva jedne, radničke klase > vi!estranački je sustav potisnut u korist jednostranačja i ormalnog izja!njavanja za

kandidata kojeg ističe ta jedna jedina stranka > ona ostvaruje potpunu dominaciju > deklaracije sloboda i prava vrijede samo na papiru, jer nema niti nezavisne sudbene

vlasti niti vi!estranačja koji bi ta jamstva !titili

zazovi #. prelazak iz planske u trži!nu ekonomiju'. zamjena jednostranačja vi!estranačkom demokracijom*.prelazak iz sustava arbitrarne i neograničene vlasti u ustavnu vladavinu i pravnu državu: javlja se niz kompleksnih pitanja, od uspostave vi!estranačja tamo gdje uopće nemademokratske tradicije pa do restitucije oduzetog vlasni!tva i pravične naknade tamo gdje tonije moguće, privatizacija državnihMdru!tvenih poduzeća, raspodjela dru!tvene imovine uuvjetima velike nezaposlenosti i socijalnoj ugroženosti te eikasne za!tite ljudskih pravauopće

12



: svi novi ustavi poku!avaju odgovoriti na ova pitanja, pomiriti tradiciju pretkomunističkihrazdoblja s izazovima koji su pred njima > to rezultira pretkomunističkih nizom osobitosti,kao !to je odnos prema nacionalnim i etničkim manjinama, oporbi, ustrojstvu vlasti i dr.: usprkos razlikama, postoje i bitne sličnosti, ne samo zato !to se države suočavaju sa sličnim

problemima, već i stoga !to se rje!enja prenose iz razvijenih i zrelih demokracija, !to dodatno potencira sudjelovanje europskih i američkih stručnjaka u izradi ustava

U1T2#42 #,22#42 ='82 #,22#42=

Fntički ilozo Fristotel razmatrao je pitanje !to je to dobra vladavina. =ana!nji političkiteoretičari skloniji su govoriti o *ristojnoj vladavini &decent governance$.

Pristojna vlada kontrolira, suzbija i prikriva primitivne nagone u društvu i postupa sukladno

pravilima modernog civiliziranog društva.

2uropska komisija je 'KK#. godine u dokumentu pod naslovom S ijela knjiga o vladavinskom

sustavu@ & European >overnance0 2 ?&ite "aper $ ormulirala i usvojila načela dobrevladavine"

#. 'tvorenost ,trans*arentnost- vladavinskih institucija > zajedno sdržavama članicama, one moraju aktivno raspravljati o onom !to 2U čini iodlukama koje donosi

'. 1udjelovanje ,*artici*acija- > kvaliteta, značaj i djelotvornost politika 2U

zavisi od sudjelovanja u cijelom političkom procesu J od ormuliranja politika do provedbe*. 'dgovornost > svaka institucija mora preuzeti odgovornost za ono !to čini. jelotvornost politike moraju biti djelotvorne i pravovremene, utemeljene

na jasnim ciljevima, procjeni budućih učinaka i ranijim iskustvima razini-. Usklađenost (ko&erentnost- > politike i djelovanja moraju biti usklađene i

lako razumljive0. azmjernost ,*ro*orcionalnost- ograničenja sloboda i *rava >

ograničavanja slobode kori!tenja ustavom zajamčenim pravima, mora biti propisano ustavom i zakonom i ograničeno na potrebnu mjeru% u sudskoj praksi &jurisprudenciji$ međunarodnih sudova i europskih zemalja

ormulirano je načelo proporcionainosti ili razmjernosti, koje zahtjeva daograničenja sloboda i prava budu u svakom pojedinom slučaju razmjernanaravi potreba za ograničenjem

1. 1upsidijarnost > određuje se kao načelo dono!enja političkih odluka narazini najpogodnijoj sa stajali!ta racionalnosti i djelotvornosti odlučivanja%načelo važi za sve ederativne sustave, a sadržano je i u Ustavu (F=, gdje seodređuje kako sve ovlasti koje Ustavom nisu povjerene saveznim vlastima,ostaju pridržane državama članicama &#K. amandman$

13



Ustavno pravo kao grana i njegovi izvori

12723 U1T2#4'> "2#2

Postavlja se pitanje koje pravne norme određuju ustavno pravo kao granu prava. U tom smislukažemo da ustavno pravo obuhvaća sve pravne norme, bez obzira u kojim se općim aktimanalaze &ustavu, zakonu, podzakonskim općim aktima$, a kojima se uređuju političkeinstitucije.

4ako određene norme dijelimo u tri skupine, dvije temeljne i dopunsku"

# norme kojima se ure4uju slobode< *rava i du+nosti čovjeka i gra4aninaOvo je temeljna skupina, jer odražava samu ideju ustavnosti > ograničenje države i njenevlasti vladavinom prava &ono ?omek!avanje@ koje vlastodržac mora vr!iti$. Ova skupinaodređuje okvir cjelokupnog pravnog poretka, te daje i sadržajni temelj drugim granama prava.Rto se razvoja skupine tiče govorimo o tzv. generacijama prava

5# norme kojima se ure4uje ustrojstvo dr+avne vlasti=akle, riječ je o normama kojima se utvrđuju temeljna načela državne vlasti, a dalje i"

a$ koja su to temeljna državna tijela b$ izbor, odnosno postupak imenovanja, a eventualno i odgovornosti svakog odtemeljnh državnih tijela

c$ djelokrug &nadležnost$ temeljnih državnih tijelad$ međusobni vertikalni i horizontalni odnosi temeljnih državnih tijela

- horizontalni > odnosi različitih državnih tijela na istoj razini obavljanjadržavne vlasti

- vertikalni > odnosi državnih tijela na različitim teritorijalnimMpodručnimrazinama obna!anja državne vlasti > u pravilu odnosi sredi!njih i lokalnihtijela

e$ uređuje način rada i odlučivanja, tj. dono!enja odluka od strane temeljnihdržavnih tijela

=# norme kojima se ure4uju odnosi izme4u nedr+avnih *olitičkih subjekata i dr+aveUređuje odnose nedržavnih političkih subjekata &poput političkih stranaka, interesnih skupinai sl.$ i države. 6pak, te odnose pravo uređuje samosegmentarno jer veći dio tih odnosa zbiljski je izvan

pravne regulacije. Unatoč ?slaboj@ pravnojregulativi, one su od velike važnosti jer se upravokroz takve subjekte ostvaruje politički proces

oblikovanja i djelovanja državne vlasti &a !to je prepoznao i Ustav 39 iz 'KKK.$.

14

Every great success is anaccumulation of thousands ofordinary eorts that no one else



'4'1 U1T2#4'> "2#2 U>5 >242 "2#4'> 1U1T2#2

+orme ustavnog prava određuju okvir cjeline *ravnog sustava određene države i osnovicunjegova sadržaja. 7elika većina normi ustavnog prava norme su i drugih grana prava. 3azlika

je u tome !to je u ustavnom pravu takva norma i početna i zavr!na jer se u pravilu pobliže nerazrađuje, dok je ona u nekoj drugoj grani prava osnova i početna norma iz koje se razradomizvodi i oblikuje niz posebnih normi !to je uvjet njezine primjene.

a$ 'azneno *ravo

+ačelo nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege ujedno je i ustavna norma, nodetaljno se ne razrađuje kao u kaznenom pravu.

b$ U*ravno *ravoUstav naređuje da akti upravnih organa budu u skladu sa zakonima i podvrgava ih

provjeri sudskih tijela. 4o je ustavna norma, no ujedno i norma upravnog prava ukojem se ona detaljno razrađuje, posebno po pitanju sudske provjere akata upravnihorgana > upravnog spora.

c$ Me4unarodno *ravoOdnos međunarodnog i ustavnog prava osebujan je i različit od odnosa ustavnog prava

s drugim granama. =anas predvladava &kako u svijetu, tako i u nas$ monističkoshvaćanje odnosa međunarodnog i unutarnjeg državnog prava koje polazi od

povezanosti pa i jedinstvenosti ovih pravnih poredaka pri čemu primat imameđunarodno pravo.)l# >?# Ustava 8H propisuje primjenu međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i

potvrđeni u skladu s *stavom i objavljeni te koji su na snazi% +ni su dio unutarnjeg

pravnog poretka , a po pravnoj su snazi iznad zakona% .jihove se odredbe mogu

mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su njima utvrđeni ili suglasno s

opim pravilima međunarodnog prava%

4ako ustavno pravo predstavlja ormalnu poveznicu između međunarodnog i drugihgrana unutarnjeg državnog prava. Potrebno je spomenuti da od sredine pro!logstoljeća !irenje međunarodne za!tite ljudskih prava dovodi i do sadržajne povezanostiustavnog i međunarodnog prava &tako 2uropska konvencija za za!titu ljudskih prava itemeljnih sloboda te mehanizam njihove za!tite putem odluka 2uropskog suda zaljudska prava predstavlja izvor ustavnog prava 39$.

Pretežit broj normi ustavnog prava je i prema pravnoj snazi iznad drugih grana prava. 6pak, postoji manji broj normi ustavnog prava koje su samo norme ustavnog *rava. 4o su ponajprije norme iz druge skupine, primjerice one kojima se uređuje način izbora. U

hrvatskom ustavnom pracu to se norme o izboru zastupnika u 9rvatski sabor, o djelokrugu(abora, predsjednika 3epublike i njegovim ovlastima, odnosima (abora i 7lade te

15



• U . ' / 0

• U . ' / 0 2 / 4 2

• ) , / . 4 2 / 4 2

• / 4 2

• + D / 4 . 4 2 + ) + 2 . 2

• U . ' / 0 2 6 2 / 2

predsjednika 3epublike i 7lade > primjerice odredbe članka 1'. Ustava 39 prema kojoj rvatski sabor ima najmanje /00, a najviše /10 zastupnika koji se, na temelju ope i

jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem%

;#' U1T2#4'> "2#2

6zvori ustavnog prava jesu svi propisi koji sadrže norme kojima se uređuju" ustrojstvo državnevlasti, ljudska prava i temeljne slobode, kao i druga pitanja i djelovanja političkih institucija.4i propisi su hijerarhijski postavljeni te niži propisi imaju biti u skladu s vi!im propisima, i tou ormalnom kao i materijalnom pogledu. Pravna snaga različitih propisa proizlazi iz

položajadonositelja tih propisa u pravnom poretku države te iz različitih postupaka po kojimse ti propisi donose i mijenjaju. 9ijerarhija pravnih propisa utemeljena je na ormalnim, a ne

na sadržajnim kriterijima.Gjelinom svojih normi izvori ustavnog prava su"

9# *isani ustavU većini &demokratskih$ država temeljni izvor ustavnog prava je pisani ustav, kao najvi!i pravni akt&kruti ustav$ u kojem se nalazi pretežit broj normiustavnog prava

+aravno da se norme ustavnog prava ne mogu propisivati isključivo u ustavu &neovisno o njegovoj

op!irnosti$, već uvijek i u određenoj mjeri i zakonima, pa i podzakonskim općim aktima. Rto je ustav sažetiji,to će se veći broj normi ustavnog prava uređivatizakonima.9rvatski Ustav po broju članaka &#-'$ i prema ukupnojkoličini teksta, spada među kraće suvremenedemokratske ustave.

7# organski zakoniU nekim se državama &npr. I3F i (PF$ temeljne ustavne norme o pravima i

slobodama čovjeka i građanina te o ustrojstvu državne vlasti &dakle, 6. T 66. skupina$tradicionalno razrađuju u zasebnoj vrsti zakona, koji se nazivaju organski zakoni > akoji se prema pravnoj snazi nalaze ispod ustava, a iznad zakona. 4a veća pravna snagaorganskih zakona izvire iz strože, kvaliicirane većine kojom se oni donose &za razlikuod drugih zakona koji se donose natpolovičnom većinom nazočnih zastupnika$Prema Ustavu 39 organski zakoni su"a$ zakoni kojima se uređuju nacionalna *rava, a koje 9rvatski sabor donosi 5@=

veAinom glasova svih zastu*nika, te b$ zakoni kojima se razrađuju Ustavom utvr4ena ljudska *rava i slobode< izborni

sustav< ustrojstvo< djelokrug i način rada dr+avnih tijela< te ustrojstvo lokalne

i *odručne ,regionalne- samou*rave, a koje 9rvatski sabor donosi veAinomglasova svih zastu*nika.

16



0# ustavni zakoniUstavni zakon u punom smislu riječi je samo onaj koji je kao takav deiniran samim

Ustavom, te je, osim !to nosi naziv ?ustavni zakon@, donesen po postupku predviđenom za dono!enje i promjenu odredbi samog Ustava 39.4akvi su Ustavni zakoni" Ustavni zakon o Ustavnom sudu 39 Ustavni zakon za provedbu Ustava 39 izmjene i dopune navedenih zakona

Ustavnim zakonom su izvr!ene izmjene i dopune Ustava 39 #;;1., 'KKK., 'KK#. i'K#K. godine.

Pored navedenih koji su Ustavni zakoni u punom smislu, postoji cijeli niz ustavnihzakona koji zapravo predstavljaju organske zakone, a kojima je iz političkih razloga,odnosno važnosti materije koju uređuju dan naziv ?ustavni [email protected]" *stavni zakon o pravima nacionalnh manjina iz 2002. > u njemu seuređuju nacionalna prava i razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i slobode, !to jenedvojbeno prema čl. *. Ustava kategorija organskih zakona.Ovakva &alsa nominatio ne mijenja pravnu prirodu zakona, ne čini ih pravno drukčijimod onog !to oni po Ustavu i po svom sadržaju jesu, a Ustavni sud ih ne ocjenjuje ponjihovom imenu, nego po njihovoj pravnoj prirodi.

$# zakoniU državama koje ne prihvaćaju kategoriju organskih zakona, sve se norme koje seinače odnose na organske zakone &izborni sustav, ustrojstvo državne vlasti, odnosisredi!njih i područnih državnih tijela$ razrađuju zakonom. (vi su ti zakoni u takvimdržavama izvori ustavnog prava.5udući da Ustav 39 prihvaća kategoriju organskih zakona i to vrlo !iroko, a osimtoga previđa i kategoriju Ustavnih zakona, ostali se zakoni praktički ne mogu javitikao izvori ustavnog prava.

;# *odzakonski *ro*isi Od podzakonskih propisa izvorima ustavnog prava smatraju se"a$ *oslovnici temeljnih dr+avnih tijela.

Poslovnicima se razrađuju ustavne odredbe o načinu rada< a na*ose odlučivanjadr+avnih tijela# U 39 primjerice" Poslovnik 9rvatskog (abora, Poslovnik Ustavnogsuda 39, Poslovnik 7lade 39.

Od podzakonskih općih akata, kao izvori ustavnog prava mogu se pojaviti i b$ uredbe su opi pravni akti, koje u skladu s *stavom i zakonom donose izvršna tijela

Od dvih vrsta uredbi kao samostalni izvor prava pojavljuju se uredbe iz nu+de > one

se donose kada je onemogućeno redovito djelovanje tijela državne vlasti% u ratnomstanju ili uvjetima neposredne ugroženosti državne neovisnosti, a kojima se ovla!ćuje

17



izvr!na vlast da uređuje one odnose koje izvan stanja nužde uređuje zakonima predstavničko tijelo.Fko bi se izvr!nim tijelima dalo Ustavom da mogu obustavljati primjenu ili čak mijenjati odredbe ustava, tada su takve uredbe samostalni izvor ustavnog prava &onesu praktički ustavni akti$ i imaju ustavnopravnu snaguPrema Ustavu 39, $redsjednik donosi uredbe iz nužde sa zakonskom snagom za

vrijeme trajanja ratnog stanja, u okviru ovlasti koje je dobio od rvatskog sabora.Fko Predsjednik temeljem gore navedenog donese uredbu koja pripada sadržajnoorganskim zakonima te su uredbe tada izvor ustavnog prava.

B# ustavni običajPisani izvori ustavnog prava su" ustav, organski zakoni, zakoni, poslovnici i podzakonskiopći akti, te zaista obuhvaćaju gotovo sve norme ustavnog prava. Upravo su stoga, ustavniobičaj u ustavnom pravu jo! vi!e nego u drugim granama prava minorizirani &iznimka

7.5.$.

U 39 se ustavni običaj može se razviti u dva slučaja"#. kad pisani izvori ustavnog prava ne uređuju određeni politički odnos ili instituciju'. kad pisani izvor pol.odnos ili instituciju ne uređuje u dovoljnoj mjeriU oba slučaja dugotrajnim istovrsnim činjenjem ili nečinjenjem određenih radnji &longa

consuetudo$ stvara se svijest o nužnosti &opinio necessitatis$ takvog pona!anja državnogtijela ili drugog političkog subjekta. 4ako nastaje ustavni običaj kao nepisana dopunaustava.

U 39 devedesetih godina pro!log stoljeća ministri su bili birani iz reda saborskihzastupnika. 4aj je običaj vrijedio do dono!enja /akona o izborima zastupnika u (abor 39iz #;;'. koji je propisao da zastupnik ne može istodobno biti predsjednik, potpredsjednik,

ministar i drugi član 3lade .

Ustavnim običajem se ne mogu mijenjati norme uređene pisanim izvorom ustavnog prava.Ustavni običaji mogu samo nado*unjavati *ravne *raznine#

Ustavni običaji se mogu mijenjati na dva načina"#. odjednom bilo kojim pisanim izvorom ustavnog prava &od ustava pa do

podzakonskog općeg akta$'. postupno oblikovanjem novog, sadržajno suprotnog ustavnog običaja

U1T2# K2' TE*E,34 ;#' U1T2#4'> "2#2 "'32* U1T2#2@ *2TE32,4 9'*2,4 U1T2#

. : Ustav mora poslužiti kao orijentir zakonodavstvu i institucijama pružiti pravila potrebna zanjihovo unkcioniranje: istodobno, on bi kao osnovni izvor ustavnog prava trebao biti sažet i razumljiv svima > zato

se njegove norme razrađuju podustavnim normama

18



: sistematizacija promjena > proči!ćeni tekstovi pojedinih propisa izrađuju se kao tehnička pomagala, ali oni nisu zamjena za izvorne propise, posebno kada ih ne donosi tijelo koje jeusvojilo izvornik &redakcijski proči!ćeni tekstovi$

> tijelo koje je donijelo izvornik jedino je ovla!teno donijeti i službeni proči!ćeni tekst va su temeljna pristupa pojmu ustava<

9- Ustav u materijalnom smislu *stav obuhvaa sve pravne izvore ustavnog prava u državi, bez obzira je li riječ o

pisanom ustavu, organskom zakonu, zakonu, podzakonskom opem aktu ili ustavnom

običaju% (u 3%% npr% povelje, paktovi itd%)

(vaka država ima ustav u materijalnom smislu jer su uvijek, neovisno o pravnom obliku, postojala pravila kojima se uređivalo ustrojstvo državne vlasti.Osim oblika uređivanja, kroz povijest se uvelike mijenja i sadržaj ustava u materijalnomsmislu. (ve do građanskih revolucija, sva državna vlast bila je u rukama monarha, a ta je

vlast ujedno bila i nasljedna. Priznavala su se i određena prava prema stale!koj pripadnostistanovnika neke države. 3azvojem prirodnopravne !kole &#-.M#0.st.$ i teorije odru!tvenom ugovoru &#1.st.$ nastoji se ograničiti državna vlast i to dvostruko"

priznavanjem i pravnim oblikovanjem u pisanom propisu koji bi po pravnoj snazi bioiznad svih ostalih pravnih akata te propisivanjem unaprijed prava i dužnosti za sva pa inajvi!a državna tijela i to također u pisano pravnom propisu najvi!e pravne snage kako bi

bio obvezan i za sve subjekte državne vlasti.

7- Ustav u (ormalnom smislu4o je pisani opi pravni akt koji nosi naziv ustav - riječ je o jedinstvenom aktu u kojem su

skupljene sve temeljne, ali i najvei broj drugih pravnih normi koje uređuju ustavnu

materiju.Upravo zato se često naziva i kodi(iciranim ustavom, te se, s obzirom na obilježja normikoje obuhvaća, smatra ne samo pravnim, nego i političkim aktom.

+eki teoretičari izjednačavaju ga s krutim ustavom u smislu pisanog općeg pravnog aktakoji ima veću pravnu snagu od zakona i ostalih općih pravnih akata u nekoj državi. 6pak, u

povijesti su dono!eni i meki ustavi &rancuski iz #*K.$. =akle, i meki ustav je ustav uormalnom smislu jer je riječ o jedinstvenom općem pravnom aktu koji nosi naziv ustav, aobuhvaća najveći broj normi ustavnog prava, a pritom pitanje pravne snage nije primarno

za određenje pojma ustava.

"124 4E"124 U1T2#

Odnos pisaniMnepisani, ormalniMmaterijalni ustav, može se lijepo objasniti na primjeru 7elike5ritanije. +aime, često se navodi kako 7.5. nema pisani ustav, čime se zapravo želi kazatikako 7.5. nema ustav u ormalnom smislu, odnosno da nema opći pravni akt koji nosi naziv?Ustav@. =akle, u 7.5. ne postoji ormalni ustav, ali to ne znači da ne postoji pisani ustav&dakako, ustav u materijalnom smislu$, odnosno, niz normi kojima se uređuju ustavna pitanja,

npr. brojne povelje, pakti, zakoni...

19



=akle,9- *isani ustav predstavljaju različite vrste pravnih akata (od &ormalnog ustava pa do

podzakonskih opih akata) u kojima se nalaze norme ustavnog prava.7- Ne*isani ustav je sinonim za sustav ustavnih običaja što postoje u određenoj državi.

+aziva se i realni ustav, u smislu !to pokazuje zbilju, a ne ono !to ustav idealizira.

#anjski izvori ustavnog prava: primat prava 2uropske unije > ono je izravno primjenjivo i ima interpretativan učinak : položaj međunarodnog prava > u 39 je usvojeno monističko shvaćanje > ustavno pravo jeormalna poveznica nacionalnog i međunarodnog prava > sadržajno, međunarodno pravouređuje mnoga pitanja vezana za ljudska prava i slobode > zbog toga dolazi i do sadržajneveze s ustavnim pravom: primjer" 2uropska konvencija za za!titu ljudskih prava i temeljnih sloboda

'82 U1T2#2 U 9'*2,4'* 1*1,U "E*2 4264U '4'AE432

Ova dioba je danas izgubila ustavnopravni smisao zajedno sa normativističkom metodom.Ustave je dijelila na"

F. ustavna *ovelja ili oktroirani ustav > &ormalno ustavnopravno jednostrani akt

vladara kojim on dijeli vlast između sebe i predstavničkog tijela odnosno naroda

4akav je, primjerice, Ustav )raljevine 8ugoslavije kojeg je #;*#. oktroirao kraljFleksandar.

5. ustavni *akt > &ormalno ustavnopravno dvostrani akt monarha i naroda koji u

njegovu donošenju sudjeluje preko predstavničkog tijela

Beđutim, već od početka 'K. st., u europskim parlamentarnim demokracijama smonarhističkim oblikom vladavine &npr. Rvedska, +orve!ka, =anska, 5elgija,

+izozemska i druge$, monarh je zbiljski samo simboličan.G. narodni ustav > &ormalno ustavnopravno jednostrani akt naroda, u svim državama s

republikanskim oblikom vladavine, a koji se donosi više ili manje na demokratski

način. =onosi ga i mijenja ili narod neposredno na ustavotvornom reerendumu ili točini predstavničko tijelo naroda.

KUT *EK U1T2#

9- 'ruti ustavi > ustavi koji se mogu revidirati samo na način koji se razlikuje od

načina donošenja ili mijenjanja zakona

6z toga proizlazi da pravne norme krutog ustava imaju nadzakonsku snagu, odnosno dasvi pravni propisi u državi moraju biti u skladu s normama krutog ustava.

7- Meki ustavi > ustavi koji se mogu mijenjati na isti način kao i zakoni, drugim

riječima, svaki zakon može mijenjati bilo koju normu &ormalnog mekog ustava

2#



Primjerice > u 7elikoj 5ritaniji, koja nema ustav u ormalnom, već samo materijalnom smislu,zakon je najvi!i izvor ustavnog prava te se njime mogu mijenati bilo koje norme ustava umaterijalnom smislu, pa u tom ?smislu@ kažemo da 7elika 5ritanija ima meko ustavnouređenje.=anas je gotovo svaki ormalni ustav ujedno i kruti ustav. Beki ustav je iznimka, gotovo sena prste mogu nabrojati.

2;,'; KUT'1T U1T2#2

=va su temeljna razloga"#. zahtijev za stvaranjem akta koji bi na jednom mjestu naveo sva temeljna prava, a koji

s obzirom na svoju važnost mora biti iznad zakona i svih drugih propisa u državi'. drugi razlog proizlazi iz ideje ograničavanja najvi!ih državnih tijela, a preko njih

sustav državne vlasti u cijelosti te iz ideje usmjeravanja zakonodavca putem &krutog$

Ustava

6pak, valja biti realan pa biti svjestan da je krutost ustava samo ormalnost, uostalom"

• ideal" kruti ustav osigurava trajnost i rjeđe mijenjanje > zbilja" npr. rancuski ustav iz

#1;#. mijenjan već ' godine kasnije, a čak je sadržavao zabranu mijenjanja na godine

• ako ustav ne odgovara vladajućoj političkoj skupini može biti"o nasilno sru!en &politička revolucija ili državni udar$o jo! jednostavnije može krenuti u suprotnom smjeru kroz realni ustav, odnosno

sustav ustavnih običajao može se mijenjati previđenim postupkom kad god i koliko god puta se poželi

6pak, treba istaknuti da krutost ustava ima vrlo važnu pravnu posljedicu" njegovu vi!u pravnusnagu od zakona, iz čega slijedi zahtjev ustavnosti zakona, čime se !iri i jača vladavina prava i

pravno ograničava državna vlast.

;ašto je ustav redovito najviši pravni aktB

-) "ravni razlog(postupak).) "olitički razlog (stabilnost)C) Teoretski razlog (donositelj)

1TU"43E#243E KUT'1T U1T2#2

3azlikujemo četiri stupnja krutosti ustava"#. .abrana svake *romjene

8ednom doneseni ustav vi!e se nikada ne bi smio mijenjati.

21



4akav se odgovor pokazuje nerealnim, primjer poku!aja utopijske i trajne promjenedru!tva za socijalizma to zorno pokazuje

+ajvi!i teorijski stupanj krutosti ustava bio kad bi ustav sadržavao opću zabranu da gase mijenja, takav ustav bio bi vječan. 6pak, unatoč zahtjevima !kole prirodnog prava,ova je opcija ostala samo u seri teorije.,

'. %rivremena zabrana *romjene=a, ali samo ukoliko se zabrana ograniči na pojedine ustavne odredbe.3ealniji odgovor koji je djelatan i u praksi. Primjeri" zabrana promjene temeljneustavne jezgre u njemačkom 4emeljnom zakonu&#.J'K. članka$, zabrana promjene republikanskog oblika vladavine u Irancuskoj.)akvi su pravni, a kakvi politički učinciPrivremena zabrana promjene. Ustav zabranjuje njegovo mijenjanje u cijelosti, alisamo na određeno vrijeme. Primjerice% prvi rancuski Ustav iz #1;#. zabranjivaomijenjanje na godine.

*. Trajna zabrana *romjene *ojedinih odredbiBoguće zabraniti njegovu potpunu ili djelomičnu izmjenu na određeno vrijeme.

+pr. 2lementi prvog članka Ustava (F=Ja nisu se smjeli mijenjati prije #K.%rancuski Ustav iz #1;#. &nema promjene u godine$, poljski iz #;;1. &nema

promjene u ' godine$. ( ovakvim zabranama treba biti oprezan, rok treba razboritoutvrditi.(lučaj kada ustav trajno zabranjuje mijenjanje, ali samo nekih točno određenih normi.Uglavnom se odnosi na zabranu ustavom propisanog oblika vladavine.Nl.#'. st. '. Ustava 39 zabranjuje udruživanje u saveze koji bi mogli dovesti do

obnove jugoslavenske države ili kakve druge balkanske državne sveze.

Rto se tiče pitanja pravne snage tih zabrana > ako se steknu politički uvjeti, ta zabranaće &bez problema$ biti prekr!ena.

># Ustavna revizija u *osebnom *ostu*kuUstav se uvijek može mijenjati, u svakom pogledu. (vaka generacija zaslužuje imativlastiti ustav, ne može ranija generacija svojom voljom vezati onu koja tek treba doći.& 8eerson$

+ajmanji stupanj krutosti ustava. Ovakav Ustav dopu!ta svoje mijenjanje u cijelosti,ali samo na način predviđen ustavom, a koji se razlikuje od načina mijenjanja zakona.=akako, raza način predviđen *stavom se razlikuje pa se ovaj stupanj može unutar sebe stupnjevati.

4264 *3E432432 (E#;31K 1U1T2#) KUT'> U1T2#2

3evizijske sustave dijelimo u dvije velike skupine, čije se razlikovanje vr!i s obzirom mijenjali se ustav neposrednim sudjelovanjem biračkog tijela naroda ili o promjenama odlučuje

predstavničko tijelo.

# Ustavotvorni re(erendum3evizija Ustava u ovom slučaju se vr!i neposrednim sudjelovanjem biračkog tijela naroda.

3azlikujemo%

22



a$ apsolutno obvezan ako se za svaku promjenu ustava reerendum mora raspisati& Rvicarska $

b$ relativno obvezatan ako se raspisuje za mijenjanje samo unaprijed određenihnormi & 6sland $

c$ &akultativni re&erendum kod kojeg se reerendum može raspisati za svaku

izmjenu ustava, ali ne mora niti za jednu & 9rvatska $O raspisivanju u pravilu, odlučuje predstavničko tijelo. Ovaj tip reerenduma

propisuju ustavi gotovo svih modernih demokracija, kao i Ustav 39.

5# %romjena odlukom *redstavničkog tijelaPri čemu predstavničko tijelo može biti"

4% ustavotvorna skupština > posebno predstavničko tijelo koje se bira samo u svrhudono!enja ili izmjene ustava, a nakon obavljene zadaće prstaje mu mandatV prikriveni re&erendum > sada birači mogu, poznavajući stavove kandidata za

skup!tinu, odnosno njihove ustavne prijedloge, u velikoj mjeri posredno utjecati naustavne izmjene % redovito zakonodavno tijelo > če!ći slučajU ovom slučaju o ustavnoj izmjeni odlučuje isto tijelo koje donosi i zakone, ali uzrazličit postupak. Uglavnom se svodi na otežavanje pa primjerice u najvećem brojuslučajeva potreban je &katkad$ dvotrećinski kvorum, a uvijek dvotrećinska ili nekadruga kvaliicirana većina. +eki ustavi propisuju da se redovito predstavičko tijeloraspu!ta te da konačnu odluku donosi novoizabrano predstavničko tijelo ili da se prijekonačne odluke čeka na istek mandata predstavničkog tijela. =akle, otežavanje može

biti u azi inicijative, u propisivanju posebne aze načelne odluke te u traženju

kvaliiciranog kvoruma i kvaliicirane većine pri dono!enju konačne odluke omijenjanju ustava. U slučaju ederacije, moguća je potreba za suglasno!ću određenog

broja država članica ederacije &(F=, +jemačka$.

Tehnike *romjene ustava=vije su osnovne tehnike mijenjanja ustava"9- tehnika ustavnog zakona > ustav se mijenja tako da se ukida onaj članak koji se želi

promijeniti i zamijenjuje se novim. 6sto je i sa dopunama > one se ?ubacuju@ u cjelinu.Prikladnija za veći broj izmjena i če!će izmjene. Primjerice, Ustav 39 #;;K.

7- tehnika ustavnih amandmana ,dodataka< do*una- > sada prvobitni tekst ostajenepromijenjen, pa se pri svakoj promjeni ili dopuni na isti, temeljni ustavni tekst samo dodajuodredbe u obliku amandmana.Prikladnija kada se ustav samo dopunjuje &npr. (F=$

"osebnosti revizijskog sustava složene državeDdržavne zajednice:u složenim državama, kao !to je ederacija, jedinice od kojih se sastoji redovito igraju uloguu promjeni ustava

>npr. u (F=Ju je potrebna i W većina svih država, a za promjenu sastava i položaja (enata

suglasnost svih članica &promjena ključne postavke ederalnog uređenja$ > bitno otežava promjenu

23



>ponegdje,kao u +jemačkoj, ederalno uređenje uopće se ne smije mijenjati.:kod konederacija, kao !to je bila ona američka, za promjenu se traži suglasnost svih državačlanica, iako se u pojedinim sustavima taj zahtjev mije!a s ederalnim elementima &npr.Rvicarska$:2U kao zajednica država sui generis u temeljnim ugovorima predviđa"#.redovni postupak > konvencija nacionalnih parlamenata ili vlada država članica'.redovni postupak bez konvencije parlamenata, odlučuju vlade*.pojednostavljeni postupak, o pojedinim pitanjima promjenu može izvr!iti 2uropsko vijeće

>nužna ratiikacija svih država članica.

"'*3E42 (E#;32) U1T2#2 5

Ustav 39 za reviziju koristi sustav redovitog predstavničkog tijela uz akultativniustavotvorni reerendum.

a$ %romjena Ustava odlukom Hrvatskog sabora

• ustavotvornu inicijativu ima #M- zastupnika, predsjednik 3epublike i 7lada 39 &čl.

#1.$• nakon !to je promjena ustava predložena, slijedi načelno odlučivanje (abora hoće li

se pristupiti promjeni ustava ili ne, veinom glasova svih zastupnika

• u slučaju izglasavanja, oblikovat će se nacrt *romjene ustava koji (abor utvrđuje

veinom glasova svih zastupnika &čl. #.$

• konačnu odluku o promjeni Ustava 39, (abor će donijeti 256 veinom svih zastupnika &čl. #;.$

• promjenu će proglasiti (abor &čl. #-K.$

"romjena ustava ustavotvornim re$erendumom• o raspisivanju odlučuje (abor &većina glasova, natpolovični kvorum$, ali i predsjednik

3epublike &na prijedlog 7lade i uz supotpis predsjednika 7lade$.

• (abor ga je dužan raspisati na inicijativu građana &zahtjev podnosi #KX birača$

• Predsjednik 3epublike ga može raspisati na prijedlog i uz supotpis predsjednika 7lade

• nema izričitih ograničenja u pogledu materije

• o reviziji se odlučuje voljom veine birača koji su pristupili reerendumu• ovako donesena odluka je obvezatna

"osebnosti postupka o udruživanjuDrazdruživanju nicijativa:#M* zastupnika 9rvatskog sabora, predsjednik 39, 7ladaodlučivanje u (aboru'dlučivanje u 1aboru

:'M* većina svih zastupnika:ako bude prihvaćen, prijedlog se obvezno stavlja na reerendum e$erendum

24



:birači odluku donose većinom birača koji su pristupili glasovanju/apamti" čl. #'&'$ zabrana @obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedni!tva iliuspostave neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku.

1TUKTU2 TE*E,342 '8,3E732 127232 U1T2#2

'truktura ustava"

• *roslov ili *reambula > na početku ustava, u tom se dijelu naznačuje tko donosi ustavi u čije se ime ustav prihvaća, izlažu se povijesni temelji ustava i države za koju sedonosi, navode se temeljna načela koja se u ustavu razrađuju, načelno ne sadržinikakve norme, pisan je svečanim stilom, a sadržaj je opisan, odnosno deklarativan

• aneksi > posebni dodaci na koje se upućuje u normativnom dijelu, ima ih manji brojustava

• amandmani > dodaci uz osnovni prvobitni tekst, samo u državama u kojima se ustavmijenja tehnikom ustavnog amandmana

• normativni dio > sadržajno obuhvaća sve temeljne norme ustavnog prava% ponajprijeobuhvaća odredbe o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, a zatim odredbe održavnom ustrojstvu% često se na početku nalaze temeljne odredbe koje se odnose

jednako i na slobode i prava čovjeka i građanina i na ustrojstvo vlasti, a njihovim posebnim izdvajanjem ističe se njihova važnost za određeni ustavni poredak% na krajuustava najče!će se nalaza prijelazne i zavr!ne odrebe kojima se ponajprije rje!avasloženo pravno i aktičko pitanje usklađivanja prije dono!enja ustava važećih pravnihnormi s njime.

TE*E,342 '8,3E732 U1T2#4'> ;2K'42 ' ;*3E42*2 '"U42*2U1T2#2 5 ' -0-.0-FFG0

9rvatski državni sabor je donio Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustava 39#.#'.#;;1. godine kojim je ukinuo ili promijenio samo one ustavne odredbe &članak #K.,##. i #'.$ koje su bile uvjetovane time !to je u trenutku progla!enja Ustava ''.#'.#;;K.godine 9rvatska jo! ormalno pravno bila u sastavu biv!e (I38.

U članku >?# je bilo propisano da 39 ostaje u sastavu (I38 do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok (abor ne odluči drukčije. 4e su odredbe nakon izlaska 39

iz (I38 izgubile smisao i prestale važiti. 4emeljem tog članka i sukladno reerendumu osamoođredenju hrvatskog naroda, 9rvatski državni sabor je '-.K0.#;;#. donio Ustavnuodluku o suverenosti i samostalnosti, a K.#K.#;;#. Ustavnu odluku o raskidu svihdržavnopravnih sveza 39 sa (I38.

U1T2#4E "'*3E4E ' F0 1TUE4'> .HHH0 >'4E

+akon izbora iz #;;;. godine odlučeno je da se slabosti u unkcioniranju političkog sustava

otklone ustavnom revizijom &koalicija !est stranaka koja je uspostavila prvu koalicijsku7ladu predsjednika 6vice 3ačana$.

25



Postojale su &i postoje$ određene slabosti i u Ustavu. 4o je bila pretjerana koncentracija

ovlasti predsjednika u odnosu na 3ladu, što je osiguravao tzv% polupredsjednički sustav, te

dopuštanje predsjedniku da zadrži stranačku &unkciju.

Ustavnim promjenama u studenom 'KKK. godine reormiran je sustav ustrojstva vlasti 8H.

3ezultat je inačica parlamentarnog sustava s neposredno izabranim predsjednikom i

detaljnom regulacijom institucija kojima se ustavno razrađuje načelo diobe vlasti te nekim

elementima skupštinske vlade (racionaliziranog parlamentarizma)%

7ilj ustavnih promjena bio je uspostaviti sustav odgovorne i djelotvorne izvršne vlasti%

3elativno djelotvorno sredstvo za postizanje tog cilja bila je ustavna razrada načela diobe

vlasti, koja postavlja prepreke (provjere i ravnoteže, checks and balances) svakom nositelju

državnih &unkcija koji tezi proširenju svoje vlasti preko dodijeljenih ovlasti%

Ponovno je promijenjen naziv (abora u Hrvatski /abor.Uvedena je jedinstvena *rohibitivna klauzula od -X, a uvedena je i mogućnost narodneinicijative.

U1T2#4E "'*3E4E ' .0 '7U3K2 .HH-0 >'4E

Ustavnim promjenama iz ožujka 'KK#. godine dovr!en je proces velike ustavne reormezapočet na proljeće 'KKK. godine. =vije velike ustavne reorme, ustrojstva vlasti i napu!tanjedvodomnog sustava, obavljene su naknadnim promjenama u kratkom roku.

Promjenama je na*uCten dvodomni sustav 9rvatskog sabora koji je prestao s djelovanjemstupanjem na snagu ustavnih promjena. 3adna skupina predsjednika 3epublike je predložilaukidanje Yupanijskog doma, ali da promjene stupe na snagu istekom mandata zastupnika.

U1T2#4E "'*3E4E ' -I0 ,"432 .H-H0 >'4E

Ustavnim promjenama iz lipnja 'K#K. godine izmijenjene su odredbe vezane uz dono!enjeodluke na reerendumu, !to je bilo važno za predstojeći reerendum o ulasku 3epublike9rvatske u 2uropsku uniju, unesen je *oseban odjeljak *od naslovom Europska unija, adonesene su i mnoge druge izmjene.

/a dono!enje odluke na reerendumu potrebna je veAina birača koji su *ristu*ilire(erendumu, čime je kod reerendum a za udruživanje u državne saveze izmjenjenadotada!nja odredba kojom je bila potrebna većina od ukupnog broja birača. 4akođer je ukinut

i -KXJtni cenzus za sve oblike reerenduma.

26



4akođer, izmjenama je uvedeno glasačko *ravo dr+avljana članica ;U na lokalnimizborima, puna neovisnost 9rvatske narodne banke i =ržavnog ureda za reviziju, u izvori!neosnove uvr!tena je ormulacija o pobjedi hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom i

oslobodilačkom 8omovinskom ratu, uvr!tene su sve sve 55 nacionalne manjine, a također jeonemoguAena zastara kaznenih djela ratnog proiterstva te pretvorbenog i privatizacijskogkriminala.

*ET'E TE'3E U1T2#4'> TU*26E432

TU*26E43E > racionalna djelatnost kojom utvrđujemo značenje pravnih propisa: niti jedan propis ne može izbjeći nužnost tumačenja, jer

>nema savr!eno precizne norme, >čak i da postoji, za njenu je primjenu potrebno povezati je sa stvarno!ću, !to opet tražielementarno tumačenje.

Tumačenje i ustavni tekst :za ustavni je tekst tumačenje nužnost, jer u suprotnome ostaju neprimjenjive uslijed svojeopćenitosti:shvaćanje nužnosti tumačenja ustava u bitnome je vezano za poimanju ustava tumačenjedokumenta koji se shvaća neobvezujućim političkim pamletom razlikovat će se od tumačenjaustava koji je ozbiljno shvaćen

' važnosti tumačenja ustava:sudac Barshall u predmetu BcGulloch v. Barland >ustav po svojoj naravi ne može biti iscrpan poput zakona, njegova je zadaća odrediti okvire, pojedine predmete uređenja, a detalje tih objekata treba izvesti iz prirode samih predmeta kojisu ustavom skicirani:dakle, tumačenje, nije i ne može biti samo recitacija pisane riječi propisa, ponajmanje ako seradi o ustavu

>nužno je poznavati pravnu logiku, ali je potrebno i određeno etičko usmjerenje&pravdoljublje$

a- 3ramatička metoda ili tekstualno tumačenje sastoji se u utvrđivanju teksta i njegovaznačenja. Ono !to propis ne spominje , ne postoji. /bog toga često utvrđujemo postojanje

pravnih praznina

b) Sistematska metoda ii o*jektivno tumačenje sastoji se u traenju smisa$ro$isa u :jeini $ravnog sustava" +ravne $ra!nine mogu se $o$uniti $rimjenomogičkog !akjučivanja"c) Povijesna metoda o*ično se s$ominje kao traenje smisa $ro$isa una:ionanoj $ovijesti" Me;utim ona ima i skromniju tehničku varijantu< $riikom

27



tumačenja u!imaju se u o*!ir na:rti $ro$isa i ras$rave $riikom njegovadono=enja"

d) Teleoološka metoda ii tumačenje $ro$isa na temeju njihove svrhe iinten:ije donositeja u $ostoje(im okonostima> veoma je vaan !a ustavnu

inter$reta:iju" ajvanije je utvrditit $ravu svrhu $ro$isa> koji se moe ra!ikovatiod one su*eno $roga=ene"d) Komparativna ili poredbena metoda ? trai smisao $ro$isa u us$ored*irje=enja drugih drava u okviru odre;enog $ravnog kruga i moe se smatrativanom $omo(nom metodom" a mae tran!i:ijske drave ona je od najve(eg!načenja" ,o*ai!a:ija je me;utim donijea $romjene u najutje:ajnije $ravnesustave> tako da $osjednjih desetje(a naa!imo $rimjere $o!ivanja nakom$arativno $ravo> čak i u $raksi američkog 0rhovnog suda"

1ukob ustavne izvornosti i sudskog aktivizma:posebno značajno pitanje ustavnog tumačenja, pogotovo u (F=Ju:dvije suprotstavljene struje misli"

>originalisti > smisao ustava treba se ograničiti na izvorno značenje njegovih odredbi >sudski aktivisti > tekst uskladiti s aktualnim stanjem, u obzir se ne uzima samo izvornanamjera te tekst i njegova struktura, već i raniji presedani, posljedice&socijalneMgospodarskeMpolitičke$ i prirodno pravo:neki primjeri sličnih sukoba"

>3eerendum o braku &(u(J#M'K#*$ >2Gt93" Aautsi protiv 6talije &*K#MK0$

"roblem pretjeranog oslanjanja na gramatičko tumačenje:dominacija gramatičke metode dovodi do prebrojnih praznina i potencira nered u pravnomsustavu:primjer odlučivanja o žurnosti ocjene ustavnosti zakona na zahtjev predsjednika 3epublike:primjer nositelja liste na izborima,:uslijed znatnog usložavanja hrvatskog pravnog sustava, potrebno je okrenuti se vi!eteleolo!koj metodi, dopuniti je drugim metodama i uzeti u obzir izvore međunarodnog prava

Uloga so$t la%a i strane prakse u tumačenju

:sot laH > npr. )odeksi dobre prakse 7enecijanske komisije > predstavljaju stručna mi!ljenja,ali nisu obvezujuća J u najboljem slučaju smije biti argument u tumačenju, ali ne i jedinanjegova osnova:strana sudska praksa > primjena poredbene metode u praktičnom ustavnom sudovanju

>trnovito pitanje u pojedinim sustavima &(F=$, redovita praksa u drugima &8F3$ >može imati jednaki utjecaj kao i sot laH, ali treba biti pažljiv i ne smatrati je obvezujućom

azlika između pisanog akta i prakse:pravila ustavnog značaja ne moraju biti pisana da bi bila eektivna &U)$ > ustav u

materijalnom smislu

28



:norma se ne mora provoditi samo zato !to je pisana &ustav u ormalnom smislu$ ili se nemora ispravno provoditi:ipak, ključno je upravo osigurati provedbu ustava, zbiljski, odnosno ustav u materijalnomsmislu:u tome pisana orma može pomoći, jer razvoj ustava u životima građana i djelovanju vlastitraži njegovu stabilnost

"roblem provedbe ustava:treba uvijek imati na umu da se provedba ustava ne izvodi dedukcijom iz vi!ih normi, radi seo kreativnom procesu > uvjetuje ga vlast i politika:provedba se vr!i na vi!e ravni" zakonodavstvoJustavno sudovanjeJdjelovanje najvi!ihdržavnih tijelaJpravorijeci sudbene vlastiJpostupanje upravnih tijelaJprimjenameđunarodnopravnih instrumenataM2)A8PMprava 2UJpostupci građanaMudruga

#ažnost za&vaJanja stvarnosti u tumačenju ustava:izričaj pravne norme je važan i treba ga uzeti u obzir > on bi trebao biti

>jasan, >usklađen s drugim normama, >mora biti stabilan, jer inače ga je teže poznavati i na njega se pozvati, >odredbe trebaju biti dobro razrađene i međusobno usklađene.:međutim, za dublji, znanstveni nam je uvid važno poznavati praksu sudova, ali i pravo stanjestvari

"*3E42 U1T2#45 'E8

Postojanje ustava nužno je za ostvarenje ustavne vladavine. U većini država to je pisani ustav,donesen u svečanom obliku, kao najvi!i akt države. +o, pisani ustav nužno ne dovodi doustavne vladavine, dok suprotno, ona može biti utemeljena i na nepisanim pravilima ustavnesnage &tako 7elika 5ritanija nema pisani ustav, dok je u mnogim zemljama s pisanim ustavomte!ko govoriti o ustavnoj vladavini jer je ustav neostvaren ili takav da svojim odredbama kr!inačela takve vladavine$.

=ono!enjem ustava započinje proces njegove provedbe, kojim se riječi zapisane u svečanidokument imaju realizirati u svakodnevnom životu. U provedbi ustava sudjeluju državnatijela, dužnosnici i građani svojim tumačenjem &interpretacijom$ ustavnih normi u konkretnimživotnim situacijama.

Ustavne se norme tumače i prilagođavaju životnim potrebama na svakoj od raziniimplementacije"

a$ tijekom razrade u zakonodavstvu

b$ kroz pravorijek i nadzor ustavnosudbene vlasti u cjelini

29



c$ kroz postupanje najviših državnih tijela te članova i dužnosnika zakonodavne i izvr!nevlasti te kroz postupanje tijela lokalne samouprave i stabiliziranje njihovihmeđusobnih odnosa

d$ u pravorijecima sudbene vlasti u sporovima medu građanima i pravnim osobama te u primjeni kaznenog zakonodavstva

e$ kroz postupanje upravnih tijela koja donose propise i neposredno odlučuju o pravima iobvezama građana

$ putem utjecaja međunarodne zajednice, međunarodnopravnih instrumenata za!titeljudskih sloboda i prava

g$ kroz postupke građana i njihovih udruga, koji drže ustav po!tenim okvirom za!titesvojih sloboda i prava i promicanja svojih interesa u odnosima s drugim građanima i sdržavnom vlasti

32*1T#2 1,'8'2 "2#2< TE*E,3 E*'K2T1KE 72#E

Ljudska *rava čine skup temeljnih ovlasti pojedinaca da zahtijevaju određene postupke javne vlasti, bilo da se radi o"

#. suzdržavanju od presizanja u za!tićenu seru pojedinca > kod osobnih i političkih prava i sloboda

'. aktivnom djelovanju na ozbiljenju određenih jamstava sloboda i prava > kao kod socijalnih, kulturnih i gospodarskih prava

Ona su većim djelom sadržana u novijim ustavima demokratskih zemalja.: obično sadržana u tekstu ustava &5ill o 3ights$, tamo gdje nema pisanog ustava bitna je sudska

praksa >U) > utjecaj /akona o ljudskim pravima

"# 422AT23< K,21642 "2#2 6'#3EK2

>22442

Prava 6. generacije uvode ih već deklaracije s kraja #. i početka #;. st. Prije svega to su"osobne slobode i prava &pravo na život, zabrana zlostavljanja, zabrana prisilnog rada,..$,

političke slobode i prava &biračko pravo, sloboda tiska, okupljanja, udruživanja, pravo pritužbe..$, pravo vlasništva.

7ezane uz pojavu prvih dokumenata kojima se jamče prava i slobode. 9agna 7harta :ibertatum, ill o& ights, abeas 7orpus 4ct, 4merička deklaracija

nezavisnosti, ;rancuska deklaracija o pravima čovjeka i građanina

3#



=akle, dominiraju tzv. negativna *rava, odn. prava koja su usmjerena na zaštitu privatne

s&ere pojedinca od djelovanja državnih vlasti% (<sloboda vjerovanja <sloboda izražavanja )

U> 422AT23@ >'1"'21K2! 1'+32,42 KU,TU42 "2#2

Prava 66. generacije obuhvaćaju gospodarska, socijalna, kulturna prava, a pojavljuju seustavima nakon 6. (vjetskog rata &npr. Zeimarski ustav +jemačke republike #;#;.$, ističu se%

pravo na rad, pravo na dostojnu zaradu, pravo zaposelnih i članova obitelji na socijalno

osiguranje, pravo na štrajk,%%

<od države se očekuje da svojim djelovanjem osigura određenu sigurnost ili standard pod

uvjetima jednakima za sve

<pozitivna prava za razliku od negativnih prava, druga generacija prava u pravilu nijeutuživa

<njihova provedba ovisi o dostupnim resursima i političkoj volji, što ne sprječava njihovo

normiranje u svjetskim ustavima

*stav , glava ===(6)

Uz negativna, sada se unose i tzv. *ozitivna *rava, koja znače dužnost države da

pojedincima osigura određenu sigurnost J ta su prava temelj koncepcije intervencijske,socijalne države > koja jamči svojim građanima minimum socijalne sigurnosti, a osobito

skupinama slabijih i hendikepiranih članova. &:sloboda od straha :sloboda od oskudice $

Ova jamstva najče!će ostaju samo deklaracija, ne postoji pravna sankcija niti tijelo koje bi pružilo za!titu građaninu koji se na takvo pravo poziva. Ona su uvijek le[ imperecta,nepotpuni pravni propis.

azvoj socijalni& prava

:(F= > +eH =eal i @Gourt Packing plan >neoliberalizam\:uno!enje socijalnih prava u ustave

>Beksiko, #;#1. > ograničenje radnog vremena, jednakost spolova u pogledu plaća za jednak

rad, minimalne plaće i pravo na !trajk >Zeimarski ustav, #;#;. > pravo na rad i slobodu rada >Ustav (((3Ja, #;11. > pravo na rad, odmor, zdravstvenu za!titu, uzdržavanje u starosti >Ustav (I38 iz #;1. > pravo na samoupravljanje

Airoka jamstva L papir ili stvarnostB:(aj] > odnos vjerojatnosti ostvarenja socijalnih prava i njihove prisutnosti u ustavu:u stvarnosti, &socijalna$ prava uvelike ovise o raspoloživim sredstvima > predstavljaju

poželjne ciljeve

:npr. pravo na stan iz 2uropske socijalne povelje >pristup odgovarajućem i dostupnom stanovanju,

31



>smanjenje beskućni!tva >politiku stanovanja usmjeriti prema svim potrebitim kategorijama >postupci za ograničenje deložacija >jednak pristup socijalnim stanovima i stambenim povlasticama za nedržavljane >izgradnja stanova i stambene povlastice sukladno potrebama obitelji:slično tomu, pravo na rad > dužnost države da vodi brigu o pravima zaposlenih i da stvarauvjete za zapo!ljavanje

Ato znači jamstvo socijalne državeB:čl. # Ustava > @3epublika 9rvatska jedinstveni je i nedjeljiva demokratska i socijalnadržava.:socijalna država jamči određeni stupanj socijalne sigurnosti i osiguranja, te niz gospodarskih,socijalnih i kulturnih prava:zahtijeva intervenciju države na nizu područja, ali treba biti realističan pri normiranju:izazovi" kriza iz koje se izlaz traži ?rezanjem socijalnih prava

3esu li socijalna prava zaista pravaB:uobičajeno shvaćanje" le[ imperecta, ali:sve značajnije uključivanje ustavnih sudova u deiniranju obveza države po pitanju socijalnih

prava, npr. >)olumbija > pravo na vodu znači -K litara vode dnevno za građane glavnog grada >smjernice niza sudova kojima se zakonodavcu ukazuje na potrebne radnje da bi se ostvarilasocijalna prava:2uropski sud za ljudska prava > iako )onvencija ne jamči socijalna prava, njihovo grubokr!enje može prekr!iti čl. * &zabrana nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja$

8ruštveno-ekonomska prava unose se i u ustave građanskih država nakon 66. (vjetskog rata&6talija, +jemačka, Rpanjolska$.

TEM 422AT23@ EK','AK2 U>2 "2#2

Prava 666. generacije javljaju se početkom 0Ktih 'K. st., u prvom redu to su pravo na zdrav

život čovjeka i cijeli sklop ekoloških prava. Pravima trećeg nara!taja smatraju se prava na

zaštitu čovjekovog prirodnog okoliša, prava nerođenih i prava drugih živih bia, osim

čovjeka, tj% životinja i biljnih vrsta na zaštitu od ugrožavanja njihova opstanka.

Pravo čovjeka na zaštitu pr>vatne s&ere obuhvaa i jamstva zaštite u sklopu razvijenihračunalnih sustava, pohranjivanja i kori!tenja inormacija. 4ome se dodaju nova prava, čiji jesadržaj dosta neodređen" pravo na mir, na razvitak, na zajedničko nasljeđe, na humanitarnu

pomo i druga J četvrti nara!taj prava čovjeka.

;načaj međunarodnog prava u zaštiti ljudski& prava

32



:niz akata > međunarodnih ugovora, konvencija i deklaracija > uspostavljaju međunarodnestandarde prava čovjeka

:u 39 > monističko načelo J međunarodnopravni dokumenti dio su unutarnjeg pravnog poretka s nadzakonskom snagom ^ služili kao polazi!ta u izradi Ustava

:neki dokumenti od posebne važnosti" 2uropska konvencija za za!titu ljudskih prava itemeljnih sloboda &#;-K.$, 2uropska socijalna povelja &#;0#., revidirana #;;0.$, Povelja otemeljnim pravima 2U &'KKK.% Ugovor iz Aisabona, 'KK;.$

:ljudska prava ostvaruju se u određenom dru!tvenom kontekstu, razvoj nije jednosmjeran nitinepovratan > domaći su uvjeti od prvenstvene važnosti

*EU42'4 1T242 "2#2 6'#3EK2Me4unarodni dokumentiFmerički predsjednik Iranklin =elano 3oosevelt, u govoru nakon američkog stupanja u 66.svjetski rat & ;our ;reedoms 4dress$ naznačio je kao ciljeve naprednog čovječanstvaostvarenje četiri temeljne slobode, iz kojih se mogu izvesti sve ostale. One uključuju dvanegativna i dva pozitivna prava" sloboda govora, sloboda vjerovanja, sloboda od straha i

sloboda od oskudice.4rend ljudskih prava razvija se sredinom pro!log stoljeća, a usporedno s njim i ideja da za!titaljudskih prava nije isključivo unutarnja stvar države, već međunardna problematika, a !to jeizraženo u %ovelji 1rganizacije ujedinjenih naroda iz D>E< pa tako u poslijeratnomrazdoblju nastaje golem corpus juris na tom području.

1*Aa deklaracija o ljudskim *ravima< D>D#Opća skup!tina OU+ usvojila je #K.#'.#;;. godine Opću deklaraciju o ljudskim pravima itaj se dan slavi kao Beđunarodni dan prava čovjeka.

+a temelju načela =eklaracije, #;00. usvojena &stupili na snagu #;10.$ su dva važnadokumenta"

# Me4unarodni *akt o gra4anskim i *olitičkim *ravima5# Me4unarodni *akt o gos*odarskim< socijalnim i kulturnim *ravimaOvi dokumentu predvidjeli su gradnju sustava za!tite temeljnih sloboda i prava &npr. osnovan1dbor za ljudska *rava 1UN$.

Postoje jo! dva važna dokumenta za!tite ljudskih prava, ali nisu obvezatni ugovorimeđunarodnog prava" $okumenti iz 'o*enhagena &#;;K.$ i Moskve &#;;#.$. 4u su idokumenti )onerencije o sigurnosti i suradnji u 2uropi o tzv. Dhumanoj dimenzijiE te

politički dokumenti bečke )onerencije čelnika država i vlada održane u prosincu #;;*.godine i Prve 2uropske ministarske konerencije o ljudskim pravima, održane u 5eču #;;-.

godine.

33



)asnije nastaju i brojne konvencije OU+ o pravima čovjeka i temeljnim slobodama, o"- ukidanju rasne diskriminacije- sprječavanju i kažnjavanju genocida- pravima djeteta- političkim pravima žena

;426E43E TE*E,345 *EU42'45 'KU*E42T2

)ada je donesena, +pa deklaracija o ljudskim pravima, imala je značenje sredstva koje jeslužilo kako bi unijelo nadu i potakla političko djelovanje, ali sa stajali!ta prava i pravnikaona je bila skup idealističkih i utopijskih zahtjeva.

+avode se dvije !kole%

#. škola realista > dominirala u periodu ?hladnog rata@, te je isticala da takvi međunarodnidokumenti o ljudskim pravima imaju samo svrhu političkog pritiska, jo! jedno od?hladnoratovskih@ oružja, ali koja ne treba uzimati suvi!e ozbiljno.

'. škola idealista > je pak, borbu za ljudska prava shvaćala vrlo ozbiljno, te nastojalamobilizirati javnost, ali se svodilo uglavnom na propovijedi.

+akon gotovo Ktak godina pomak se ostvario, međutim kao 1*cijski *rotokol, a kojeg je prihvatio samo mali broj država, a oslikan je kao razrađeni postupak koji završava bacanjem

pritužbi u smee% +ačelo državnog suvereniteta sprječavalo je gotovo svaku međunarodnu intervenciju.

=anas je ipak drugačije, te su mehanizmi i dalje nesavr!eni, ali oni postoje"- dužnost izvje!ćivanja posebnih tijela za provedbu konvencija- njihove preporuke vladama država članica- posebni izvjestitelji koji prate stanje u pojedinoj zemlji- pritužba države protiv druge države članice neke konvecije

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih

sloboda•usvojena 195#"> stu$ia na snagu 1953"•njene su stranke sve drave-čani:e 0ije(a @uro$e> organi!a:ije euro$skihdrava utemejene 1959"•sadri 14 do$unskih $rotokoa> $ose*no vani 11" %na sna!i od 1998"& i14" %stu$io na snagu 2#1#"&?*itan i!vor nije samo tekst onven:ije> ve( i $raksa @uro$skog suda !ajudska $rava•u Arvatskoj je na sna!i od 1997" ? sudovi je mogu i!ravno $rimijeniti i

$ojedin:i svoja $rava mogu *raniti $red @uro$skim sudom !a judska $rava

34



EU'"1K 1U ;2 ,3U1K2 "2#2 U 1T2118'U>U 2uropski sud za ljudska prava je stalni sud utemeljen ##. Protokolom od K#.##.#;;. 4ime jezamijenjen raniji dvostupni sustav u kojem je zahtjeve za za!titu prvenstveno razmatrala)omisija za ljudska prava, a tek najozbiljniji slučajevi su dolazili pred (ud, nakon neuspjelog

postupka postizanja prijateljskog sporazuma.(ud čine suci imenovani na !est godina &uz mogućnost ponovnog izbora$, iz reda uglednih pravnih stručnjaka koji ispunjavaju uvjete za suce i visokog moralnog ugleda ili ugledni pravni stručnjaci. 5roj sudaca jednak je broju država članica 7ijeca 2urope &-$. +adležnost (uda obuhvaća sve predmete tumačenja i primjene )onvencije, uključujući pojedinačne zahtjeve, međudržavne pritužbe i savjetodavna mi!ljenja na zahtjev 7ijećaministara.(ud djeluje putem odbora od tri suca, vijeća od sedam sudaca, te u velikom vijeću odsedamnaest sudaca.Pojedinac, državljanin ili stranac, koji boravi u nekoj od država članica 7ijeća 2urope ili

pravna osoba, te nevladina udruga ili skupina pojedinca, nakon !to je iscrpio sva domaća pravna sredstva, može podnijeti individualan zahtjev za za!titu )onvencijom &i dodatnim protokolima$ za!tićenih prava, 2uropskom sudu za ljudska prava. Pojedinac ima izravan pristup pred (udom.Fko zahtjev ocjeni dopu!tenim, (ud će najprije zahtijevati izja!njenje vlade države protivkoje je zahtjev podnesen i nastojati postići nagodbu medu strankama, prijateljsku nagodbu&riendl settlement$. Fli ako pitanje ne bude rije!eno, 2uropski sud za ljudska prava nastavlja

postupak pred nadležnim vijećem. +a strani žalitelja može sudjelovati pravni zastupnik inevladina organizacija. Fko (ud utvrdi da postoji povreda )onvencije i dodatnih protokola,

odlučuje o pravednoj naknadi povrijeđenoj stranci.Odluke suda su obvezatne i o njihovoj provedbi vodi računa 7ijeće ministara vanjskih

poslova 7ijeća 2urope.Odredbe Ustava 39 su sukladne s jamstvima sadržanim u 2uropskoj konvenciji o ljudskim

pravima.

1ud europske unije (,uNembourg) L uspostavljen -F/..

'pJi sud :sastoji se od ' sudaca > jedan po članici > hrvatska je sutkinja pro. dr. sc. 7esna

4omljenović:postupak pokreću izičke i pravne osobe, protiv pojedinačnih akata ili čina tijela 2U, kao i protiv regulatornih propisa Unije 1ud pravde:' sudaca &jedan po članici > hrvatski je sudac pro. dr. sc. (ini!a 3odin$ i ; sudskihodvjetnika &od 'K#-. ##$:suci djeluju neovisno od vlada država članica:postupak pokreće )omisija ukoliko posredovanjem ne rije!i spor između članica

granice korištenja slobodama i pravima

35



)ad se pojedinci ili skupine ljudi koriste svojim zajamčenim pravima, njihovo djelovanje imasvoje granice. <ranice treba urediti i zbog toga !to pojedina prava proturječe međusobno izbog toga !to se prava pojedinca ne smiju zloupotrebljavati na !tetu drugih niti na način kojim

bi razorno djelovala na pojedinca.U biti, svako pravno uređivanje znači sužavanje apstraktno zami!ljene apsolutne slobode

pojedinca. 4o je nužno jer pravom se ne uređuje pravo samo jednog pojedinca, već interesicijele dru!tveMpolitičke zajednice, pa upravo zato moraju biti i ograničena.

'riteriji ograničavanja *o Ustavu 8HUstav 39 propisuje slučajeve u kojima se mogu ograničiti ustavna prava i slobode"

#$ za!tita sloboda i prava drugih ljudi'$ za!tita pravnog poretka*$ za!tita javnog morala$ za!tita zdravlja

=odatni kriteriji za zakonsko ograničavanje poduzetničke slobode i vlasničkih prava"

-$ za!tita interesa i sigurnosti 390$ za!tita prirode i okoli!a1$ za!tita zdravlja ljudi

ograničenja slobode i prava u sitruacijama nužde

%ravo dr+avne nu+de i izvanredne mjere

Određene državne situacije mogu zahtijevati iznimna ograničenja ustavom zajamčenih sloboda i prava. +užnost obrane od vanjskog neprijatelja, pobuna, terorizam ili neredi, velike prirodnekatastroe, potresi i poplave, onemogućuju građanima kori!tenje slobodama i pravima i nalažu

poduzimanje akcija u cilju suprotstavljanja opasnostima i očuvanja političke zajednice.

U takvim prilikama dijelovi ustava nadomje!taju se odredbama o pravu nužde, po starom rimskomnačelu po kojem u pogibelji najvi!i zakon mora biti spas domovine &(alus rei publicae suprema le[esto$. (uspendiraju se jamstva sloboda i prava, te mijenja način donošenja političkih odluka u državi

povjeravanjem važnih ovlasti izvršnoj vlasti, a sve se to čini neodređeno vrijeme, dok pogibelj ne bude

uklonjena. Poduzimanje izvanrednih mjera se opravdava akcijom u cilju očuvanja demokracije i

jačanja zaštite ljudskih prava%

.rele demokracije< ustav krize i antiterorističko zakonodavstvo

(uvremeni ustavi nastoje predvidjeti posebne okolnosti i rat, ali i osigurati vraćanje sustava nanormalno djelovanje kad opasnosti prođu. U (F= Ustav predviđa samo iznimnu mogućnost ukidanja

povlastice habeas corpus kad to u slučaju pobune ili napada zahtijeva javna sigurnost. U 7elikoj5ritaniji su iznimna stanja i ovlasti uređena zakonima. Irancuska je tijekom pobuna u gradovima ustudenom 'KK-. godine uvela izvanredno stanje na temelju starog zakona iz #;--. godine. +jemačka i6talija uvele su stroge antiterorističke zakone nakon terorističkih akata prokomunističkih grupacija 1KJih godina 'K. stoljeća. Ustavi drugih europskih zemalja sadrže odredbe o stanjima nužde.

36



7elike demokracije nisu sklone su progla!avanju izvanrednih mjera. (vaka demokratska zemlja uznormalni ustav, u pričuvi drži Dustav krizeE, koji joj treba omogućiti preživljavanje i očuvanjedemokracije i u najtežim prilikama.

Pitanje očuvanja demokratskih sloboda zao!treno je u uvjetima Srata protiv terorizmaS i dono!enjem

antiterorističkog zakonodavstva u svim demokratskim zemljama, nakon terorističkog napada na +eH _ork i Zashington ##.K;.'KK#. godine te napada na Badrid 'KK., Aondon i niz gradova tijekom'KK-. godine. /akonodavstvo dopu!ta izuzetne mjere kao nadzor komuniciranja, praenje,

preventivno uhienje, pretjerano duge rokove policijskog zadržavanja bez podizanja optužnice i

omoguavanja korištenja međunarodno i ustavno zajamčenim pravima.

U 7elikoj 5ritaniji je antiterorističkim zakonom uvedena institucija nalog o nadzoru, koji izdaje policija, a kojom se može zabraniti pojedincu pristup =nternetu ili tele&onu i napuštanje vlastitog

doma, a dopušteno je držanje sumnjive osobe u pritvoru bez podizanja optužnice tijekom 2? dana .4akav administrativni nalog uveden je #;;. godine, kao mjera sprječavanja Santisocijalnog

pona!anjaS, te se primjenjuje protiv nogometnih huligana.

1uverenitetO 8ržavni .acionalni .arodni

4arodni suverenitet Nlanak '. Ustava:?7last proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnihdržavljana.

1uverenitet se vršiO

:predstavničkom demokracijom > vlast obna!aju zastupnici izabrani od strane zastupnika, aliuz korekciju`:neposredne demokracije > narod donosi odluke neposredno, oblici

>reerendum >narodna inicijativa >narodna zakonodavna inicijativa >opoziv

2zbori su postupak kojim narod povjerava obavljanje političke vlasti predstavničkom tijelu ili

predsjedniku republike, koji predstavljaju njegovu suverenu volju. Oni su izvor i temelj

legitimiteta i legaliteta cjelovitog sustava državne vlasti%

(lobodni i po!teni izbori podrazumijevaju da državna vlast u izborno-političkom procesu

poštuje sva, a napose politička temeljna prava i slobode građana%

2zborni sustav je pravnim propisima uređen skup društvenih odnosa koji nastaju pri izboru

predstavničkih tijela i predsjednika republ>ke.6zborni sustav sadrži":za demokratski legitimitet oni moraju biti slobodni, vi!estranački &kompetitivni$ i po!teni:elementi izbornog sustava"

>aktivnoMpasivno pravo glasa, >popisi birača,

37



>izborne jediniceMokruge, >kandidiranje, >utvrđivanje rezultata >nadzor nad izbornim procesom sklop institucija kojima se može utjecati na izborne rezultate&izborni inžinjering$ > nisu sve jednako važne#ažnost izbora:osiguravaju stabilnost institucija uz smjenu vladajućih elita &zamjena revolucionarnih

prevrata$:svaka vlast nagriza moral, zbog čega je važno osigurati mirnu smjenu:temeljni uvjeti"#.jamstvo povratne karte'.suglasje o institucionalnom sustavu*.suzdržanost pri obavljanju vlasti

Ključno pitanje< izbor sustava za utvrđivanje rezultata P alternative "ostoje dvije varijante<#eJinski sustav:pobjednik uzima sve &relativna većina u malim izbornim jedinicama$:potrebno je dobiti natpolovičnu većinu glasova &apsolutna većina u malim izbornim

jedinicama$ > stroža &većina svih birača$ i blaža varijanta &većina glasača$ > problem broja birača i uloge malog broja glasova, regionalno jake skupine:u 39 se primjenjuje u predsjedničkim izborima i u lokalnim izborima za općinskognačelnikaMgradonačelnikaMžupana

(vakome njegov dio azmjerno predstavništvo:cilj je osigurati zastupljenost svake političke opcije sukladno broju glasova koje je dobila > na izbore se izlazi s listama:primjenjiv je samo u ?velikim izbornim jedinicama &bira se vi!e od jednog zastupnika$:najči!ći oblik > cijela država jedna izborna jedinica, stranke ističu liste za sva mjesta > nokoliko je to zaista demokratično:prava primjena u 5elgiji, naknadno u nizu europskih država &osim U) i Irancuske$ kojenakon =rugog svjetskog rata vr!e korekcije sustava

:u 39 se primjenjuje na parlamentarnim izborima, lokalnim izborima za predstavnička tijelate izborima za 2uropski parlament

>lavni problemi razmjernog sustava#. Iavorizira male stranke > potiče nestabilnost vlasti:rje!enje" uvođenje izbornog praga &u 39 -X$'. <rađanimaMbiračima nije jasno kako se glasovi pretvaraju u mandate:sustav izbornog količnika i =9ondtov sustav

zborni količnik

38



:u trećoj izbornoj jedinici 3epublike Primjerije stranke su osvojile sljedeći broj glasova" >(tranka zelenih demokrata" K.KKK glasova >(tranka žutih revolucionara" -K.KKK glasova >(tranka konzervativnih namjera" 1K.KKK glasova >(avez za bezizlaznu državu" #0K.KKK glasova:iz ove se izborne jedinice bira - zastupnika:ukupno *'K.KKK glasačaM- 0.KKK &izborni količnik$:problemi"

>ostaci glasova > moguće izgubiti velik broj danih glasova% >postoji mogućnost da se ne mogu raspodijeliti sva mjesta &ovdje eventualno pokrivamo trimjesta$

Q5ondtov sustav#. korak > utvrđivanje mase glasova po listama:u trećoj izbornoj jedinici 3epublike Primjerije stranke su osvojile sljedeći broj glasova"

>(tranka zelenih demokrata" K.KKK glasova >(tranka žutih revolucionara" -K.KKK glasova >(avez za bezizlaznu državu" 'K.KKK glasova

'. korak > dijelimo glasove svake stranke s brojem mandata:iz treće izborne jedinice treba izabrati - zastupnika

1tranka zeleni&demokrataK.KKK " # K.KKKK.KKK " ' 'K.KKKK.KKK " * #*.KKKK.KKK " #K.KKKK.KKK " - .KKK

1tranka žuti&revolucionara-K.KKK " # -K.KKK-K.KKK " ' '-.KKK-K.KKK " * #1.KKK-K.KKK " #'.-KK-K.KKK " - #K.KKK

1avez za bezizlaznudržavu'K.KKK " # 'K.KKK'K.KKK " ' #K.KKK'K.KKK " * 1.KKK'K.KKK " -.KKK'K.KKK " - .KKK

39



:(/= osvaja dva mandata, (Y3 isto tako, a (5= jedan:napomena" problem može biti ostatak glasova, ovdje su brojevi zaokruženi za svrhu primjera

"re$erencijalno glasovanje: sustav nevezanih lista &birači mogu odrediti kojega kandidata na listi preeriraju$

> kod nas se primjenjuje u izborima za 2P > sustav slobodnih lista > birači mogu sami unositi kandidate > iznimno rijetka primjena zbog te!koća u provedbi i kontroli

: u izborima za 2P preerencijalni glasovi uvažavaju se ukoliko čine barem #KX glasova koje je dobila čitava lista

"roblem izborni& jedinica(tvarna nejednakost biračkog prava može se postići posredno, ako izborne jedinice srazličitim brojem birača biraju jednak broj zastupnika.(uvremeniji način utjecaja na politički sastav predstavničkog tijela je tzv. krojenje izbornih

jedinica. Fko na određenom području postoje dvije izborne jedinice" u jednoj je izborimaK.KKK birača glasovalo za stranku F, a *-.KKK za stranku 5, a u drugoj 0K.KKK za stranku F, a#-.KKK za stranku 5, moguće je, poznavajući izbornu geograLju prethodnih izbora, tako

prekrojiti područja da desetak tisuća birača stranke 5 druge izborne jedinice prijeđe u prvu, ada to ne bude praćeno većim brojem birača stranke F, te se tako osigura pobjeda stranke 5

barem u jednoj od te dvije izborne jedinice. )rojenje izbornih jedinica je prvi je primijenioguverner američke ederalne države Bassachusetts <er #;#' . godine po kome je dobio iime EgerrmanderD sustav. +jegova primjena se može lako uočiti na karti izbornih jedinica

jer takve umjetne izborne jedinice imaju najčudnije oblike.

"roblem popisa biračaObavljanje aktivnog biračkog prava je vezano uz prebivali!te ili boravi!te u određenojizbornoj jedinici. <rađani ne mogu glasovati u vi!e izbornih jedinica. U tu svrhu se

primjenjuje sustav stalnih biračkih popisa kao oblik evidencije birača. U svakom mjestu postoje birački popisi koji su stalni i jedinstveni. (talni jer se u te popise unose sve osobe kojeimaju aktivno biračko pravo &bri!u se umrle ili koje su izgubile biračko pravo, a upisuju onekoje su to pravo stekle$, a jedinstveni jer vrijede za sve izbore.5irački popisi služe dokazivanju biračkog prava i kao evidencija birača. Upis u birački popis

je dokaz da netko ima biračko pravo !to se na biračkom mjestu u trenutku izbora u pravilu neispituje. (vi koji se nalaze u biračkom popisu imaju biračko pravo, a svi oni koji se ne nalazenemaju to pravo.

: problemi< > neurednost pri vođenju > neumjereno dodjeljivanje dvostrukog državljanstva

> zlouporabe radi kori!tenja socijalnih davanja i političkih ciljeva: 'K#'. donesen je /akon o registru birača &++ ##M#'$



> smanjen je broj birača koji je na izborima 'K##. nadilazio broj živućih stanovnika: prijedlog aktivne registracije

4E"'1E42 E*'K2+32< E9EE4U*

e$erendum je oblik neposrednog odlučivanja kojim se građani neposredno tajnimglasovanjem izja!njavaju o nekom pitanju koje je najče!će oblikovano tako da se na njegamože odgovoriti sa za ili protiv, odnosno sa da ili ne.Predmet reerenduma je odlučivanje o prihvaćanju ili odbacivanju prijedloga nekog općeg

propisa, ali može biti i neke političke odluke.

Nesto se mije!a sa neposrednim izborima. +eposredni izbori su element predstavničkevladavine, a reerendum je osnovni oblik neposredne demokracije.

"ostoji više vrsta re$erenduma0 "rema širini političke zajednice razlikuje se<#. reerendum na razini države kao cjeline &u ederativnoj državi na razini ederacije i

ederativnih jedinica$, koji obuhvaća neposredno odlučivanje svih građana, biračaunutar određene države, i

'. reerendum na razini lokalne političkoJteritorijalne jedinice &npr. općine ili grada$ ilitzv. lokalni reerendum.

'dlučuje li se re$erendumom o donošenju ili izmjeni ustava ili zakona ili nekog drugog

opJeg akta razlikuje se<#. ustavotvorni'. zakonodavni reerendum.

/asebna je vrsta reerendum kojim se ostvaruje pravo naroda na samoodređenje tako da segrađani neposredno tajnim glasovanjem izja!njavaju u kojoj i kakvoj će državi ili državnojzajednici živjeti. 4akvim reerendumom ostvaruje se odcjepljenje ili razdruživanje unutar neke države ili državne zajednice ili se odlučuje o udruživanju ili priključenju u određenudržavu ili zajednicu država. 4a vrsta reerenduma se naziva plebiscit0

+ovija rancuska ustavna teorija reerendumom smatra neposredno odlučivanje građana onekoj ustavnoj ili zakonodavnoj izmjeni koja nije povezana s pružanjem političkog povjerenja

određenom državnom vođi. Plebiscitom smatra neposredno odlučivanje građana o nekom pitanju &ustavnom ili zakonskom$ iza kojeg se krije odlučivanje o pružanju ili nepružanju političkog povjerenja političkom vođi, u pravilu državnom poglavaru. )od reerenduma seglasuje samo o tekstu, zakonodavnom ili ustavnom, a kod plebiscita i o tekstu i o osobi.3eerendum je prikladan oblik odlučivanja naroda o jednostavnim pitanjima ili o samo

jednom pitanju gdje su biraču jasne alternative o kojima se može opredijeliti glasujućizaMprotiv ili daMne. /ato je reerendum u primjeni ograničen i pruža mogućnost manipulacije

biračkim tijelom, ovisno o tome kako se oblikuje pitanje i tko ga u kakvom konteksturaspisuje.

U1T2#'T#'4 E9EE4U*



Ustavotvorni referendum je svaki oblik mijenjanja ili revizije ustavaneposredno od biračkog tijela naroda.

. o*!irom na to mora i se ras$isati ii se moe ras$isati i odnosi i se na svaku iisamo na odre;enu djeomičnu revi!iju ustava> ra!ikuje se<

1" a$soutno o*ve!ni ustavotvorni reBerendum>2" reativno o*ve!ni ustavotvorni reBerendum> i3" Bakutativni ustavotvorni reBerendum"

Apsolutno obvezni ustavotvorni referendum se $rimjenjuje kad se o svakojizmjeni ustava mora odlučivati referendumom, bez obzira da li čitavog ili samoneke odredbe" 'akav se $rimjenjuje u Cvi:arskoj $rema Ustavu i! 1874" godine>$rema kojem se svaka i!mjena Ustava mora staviti na reBerendum> a da *i *ia$rihva(ena> mora se !a nju i!jasniti ve(ina *irača koji su $ristu$ii reBerendumu>u! uvjet da je reBerendumu $ristu$ia najmanje $oovi:a svih u$isanih *irača"

+rimjenjuje se i na ra!ini kantona odnosno Bederativnih jedini:a Cvi:arske"Relativno obvezni ustavotvorni referendum se $rimjenjuje kad se moraraspisati samo za izmjenu određenih članaka, odsjeka ili dijelova, koji su u ustavuizričito naznačeni" +rimjenjuje se u nekim Bederativnim jedini:ama ./D"

Fakultativni ustavotvorni referendum ovisi o volji ustavom ovlaštenih tijela"e mora *iti $rimijenjen ni u jednom> ai moe *iti $rimijenjen u svakom sučajurevi!ije ustava" U načeu to ovisi o predstavničkom tijelu ili predsjednikurepublike" +redvi;aju ga mnogi ustavi %taije> ran:uske> C$anjoske> Arvatske&"

Prikriveni ustavotvorni referendum $ostoji kada građani odlučuju o izmjeniustava na prikriven način" od njega se bira posebna ustavotvorna skupština> čija je iskjučiva dunost dono=enje ustava ii kad revi!iju ustava o*na=a redovita!akonodavna sku$=tina koja se prije donošenja konačne odluke mora raspustiti

pa konačnu odluku donosi novoizabrano predstavničko tijelo " +ostoji i kod revizijeustava gdje se prije donošenja konačne odluke čeka na istek mandata

predstavničkog tijela koje je $očeo revi!ijski $ostu$ak" ,ra;ani daju svojegasove onim kandidatima ili strankama koji zastupaju stavove što odgovarajunjihovim mišljenjima" ,ra;ani> *iraju(i odre;ene kandidate> $rikriveno na$osredan način odučuju o tome kakav (e sadraj imati novi ustav odnosnoustavna i!mjena"

od svih $odvrsta ustavotvornog referenduma birači neposredno odlučuju,otvoreno ili prikriveno o donošenju novog ili izmjeni postojeeg ustava, pa se

zbog toga nazivaju odlučujuim ustavotvornim referendumom.

ad gra;ani samo izra!avaju mišljenje, a konačnu odluku donosi predstavničkotijelo onda se radi o savjetodavnom ustavotvornom referendumu i oduka neo*ve!uje $redstavničko tijeo $ravno> ve( samo politički"

;2K'4'2#4 E9EE4U*



Ustavotvorni i !akonodavni reBerendum imaju iste $odvrste" )a!ikuju se<

1" apsolutno obvezni zakonodavni referendum> $ri čijoj se$rimjeni svi !akoni donose iskjučivo reBerendumom

2" relativno obvezni zakonodavni referendum> $ri čijoj se$rimjeni samo odre;ene ustavom $ro$isane vrste !akona donosereBerendumom

3" fakultativni zakonodavni referendum> $ri čijoj se $rimjenireBerendum ras$isuje na ini:ijativu ustavom utvr;enih tijea" emora se ras$isati ni !a jedan !akon> ai se moe uvijek ras$isati osvakom !akonu"

ao $odvrste !akonodavnog reBerenduma ra!ikuju se<

1" prikriveni !akonodavni reBerendum2" savjetodavni !akonodavni reBerendum

ad se !akon donosi reBerendumom neki ustavi predviđaju da je zakonodavno predstavničko tijelo ovlašteno mijenjati sve zakone bez obzira na koji su načindoneseni" eki ustavi trae da prođe određeno vrijeme od referenduma domijenjanja zakona od $redstavničkog tijea" /ko nije drugačije ustavom odre;eno>

predstavničko tijelo je ovlašteno u svakom trenutku mijenjati zakon donesenreferendumom, jer kao opi pravni akt ima istu pravnu snagu bez obzira na tokoje ga je tijelo i po kojem ustavom utvrđenom postupku donijelo"

akonodavni reBerendum se ra!ikuje od narodno zakonodavno veta" ododlučujueg zakonodavnog referenduma "ne savjetodavnog#, zakon dobiva

pravnu snagu samim činom referenduma" od narodnog !akonodavnog veta zakon donosi predstavničko tijelo i on dobiva pravnu snagu izglasavanjem u predstavničkom tijelu pa se nakon objavljivanja mo!e primjenjivati, a biračkotijelo neposrednim glasovanjem odlučuje da li e zakon i ostati na snazi ili ne%Ustav taije i! 1948&"

'graničenja re$erendumskog odlučivanja#. mora se provesti sukladno ustavu i zakonu'. ne može se o svemu odlučivati na reerendumu*. temeljne ustavne i civilizacijske vrednote ne smiju se negirati ni neposrednim

odlučivanjem: mogućnost iskrivljavanja ustavnog okvira & npr . reerendum državnog poglavara > de<aulle$



*odeli ustrojstva vlasti i njenaodgovornost

Ustrojstvo vlasti razumijeva ustavno utvrđene ili zbiljske odnose između zakonodavnih,izvr!nih i sudskih tijela na razini države i na razini lokalnih jedinica. 3adi se o horizontalnomodnosu državnih tijela na istoj razini obavljanja državnih unkcija odnosno vlasti.

4a temelju nji&ove razrade oblikovani su različiti ustavni modeli ustrojstva vlasti<: sustav predsjedničke vlade: sustav parlamentarne vlade, u inačicama"

J čiste parlamentarne vladeJ polupredsjedničke vlade

: sustav skup!tinske vlade

'pJi problemi ustrojstva vlasti #. =ominacija izvr!ne vlasti i stvarna uloga parlamenata > nužnost brzog i eikasnog dono!enja odluka

> nerealno viđenje @skup!tina koje vladaju > parlament kao provedbeno tijelo'. +emoć klasične teorije parlamentarne odgovornosti

(U(4F7 P32=(82=+6N)2 7AF=2 U (F=

Uspostavljen Ustavom (F= iz #11., kao prvi oblik ustavne republikanske vlade u svijetu, akoju obilježava zbiljski djelotvorna primjena načela diobe vlasti.

Bodel su preuzele i mnoge zemlje 4rećeg svijeta, a u kojima je često doveo do prezidencijalističkih sustava, koji su se uglavnom morali ru!iti državnim udarima.

42B2A8+2 U(4F7+2 /+FNF8)2

#. neposredan izbor predsjednika od građana &premda ormalno posredan$'. jedinstvena izvr!na vlast &državni poglavar ujedno i predsjednik 7lade$*. odsutnost političke odgovornosti jedne vlasti prema drugoj. dioba vlasti > različita tijela, različite unkcije

4emeljna politička značajka djelovanja američkog modela jest djelotvoran mehanizamDkočnica i ravnotežaE &checks and balances$, kao oblika međusobnog utjecajazakonodavne, izvr!ne i sudbene vlasti.

+ajvi!a ederalna tijela, predsjednik, )ongres i 7rhovni sud načelno su ustavom

stavljeni u ravnopravan položaj, svaki sa svojim područjem djelokruga, ali i s predviđenim mehanizmima utjecaja jednih na druge.



6/5O3 6 U(4F7+6 POAOYF8 4368U 7AF(46#. )ongres

)ongres se sastoji od dva doma" %redstavničkog doma &9ouse o 3epresentatives$ i /enata.Predstavnički dom je predstavništvo građana država članica američke &ederacije, a (enat

predstavništvo država, u kojem je svaka zastupljena sa ' senatora.

)andidat za senatora mora imati najmanje 60 godina života, biti državljanin '48 najmanje @

godina, te biti građanin države koju će zastupati u (enatu. )andidat za zastupnika mora imatinajmanje 2A godina, biti državljanin (F= najmanje B i biti građanin države koju će zastupatiu )ongresu. Običaj zahtijeva i da bude nastanjen u izbornom okrugu u kojem se bira.

/astupnici se biraju na ', a senatori na 0 godina. (vake ' godine održavaju se izbori za jednu#M* mjesta u (enatu &tzv. *arcijalno obnavljanje$.

.eposredni izbori za (enat uvedeni su #1. ustavnim amandmanom #;#*. godine. =o tada susenatore delegirala zakonodavna tijela država članica.

Predstavnici se biraju na neposrednim izborima u izbornim okruzima po # u svakom okrugu.Okruzi trebaju biti podjednake veličine, a utvrđivanje okruga i njihovih granica u djelokrugu

je zakonodavstva država članica.

Pojava krojenja izbornih okruga na način da se njihove granice odrede tako da se povežudijelovi pučanstva skloni određenoj stranci koja ima većinu u državnom zakonodavnom tijelu,

a razbiju cjeline sklone protivničkoj stranci, naziva se gerrCmandering .

=rugi je problem podjednaka veličina izbornih okruga. Ustavni amandman '0. iz #;1#.godine utvrdio je da se aktivno biračko pravo stječe sa # godina &umjesto '#$. )andidati zazastupnike utvrđuju se na primarnim izborima, na kojima kandidat, da bi dospio na glasačkilistić, treba skupiti određeni broj glasova birača. (enatori se biraju prema propisima državačlanica ederacije.

Dakone i državni proračun domovi donose ravnopravno, na način da istovjetan tekst budeizglasan u plenumu oba doma. U slučaju nesuglasnosti, odnosno amandmana na podneseni

prijedlog, tekstovi se usklađuju u zajedničkom odboru oba doma. Ostale odluke &rezolucije$domovi donose zajednički i odvojeno. 6nicijativa pripada isključivo zastupnicima, a ostvarujese preko pojedinih odbora domova.

=omovi su ravnopravni, ali /astupnički dom kao predstavni!tvo građana ima prednost uLnancijskim pitanjima. (enat ima prednost u pitanjima vanjske politike i imenovanja saveznihdužnosnika.



/astupničkom domu predsjeda speaker, koji je vođa većinske stranke u =omu, i bira se zasvako zasjedanje )ongresa. (peaker nadzire po!tivanje pravila postupka, organizira sjednice,odlučuje o davanju riječi, usklađuje djelatnost odbora =oma, itd.

Predsjednik (enata je potpredsjednik (F=. /biljski mu predsjeda privremeni predsjednik

&chairman pro tempore$ zbog spriječenosti potpredsjednika.

U predsjedajućim odborima =oma se odvija najveći dio zakonodavnih, nadzornih i drugihdjelatnosti zastupnika. Oni se biraju prema načelu senioriteta, prema duljini vremena koje su

proveli u )ongresu, gdje stariji po stažu ima prednost pred mlađima.

'. Predsjednik i potredsjednik

2zbor

/a predsjednika (F= može biti izabrana osoba rođena kao državljanin (F= koja je navr!ilaživotnu dob od najmanje 6A godina, te boravila najmanje /E godina u (F=. Predsjednik se

bira na rok od godine i može najviše dva puta obna!ati dužnost.

Pravilo o ' mandata je uspostavio prvi predsjednik Feorge Gashington, odbijajući da se treći put kandidira, a u Ustav je uneseno amandmanom ''. iz #;-#. godine, nakon !to je I. =.3ooseHelt, koji je prvi prekr!io taj ustavni običaj, bio izabran čak puta, a služio je tri punamandata% =sti su uvjeti za izbor potpredsjednika%

Predsjednika biraju drugostupanjski izbornici, elektori, izabrani neposredno od birača u

državama američke ederacije. (vaka država bira najmanje tri elektora, koji se okupljaju uglavnom gradu svoje države i glasuju za predsjedničkog kandidata koji je dobio većinu unjihovoj državi. /a izbor predsjednika se zahtijeva apsolutna veina glasova svih elektora.

)andidate za predsjednika i potpredsjednika utvrđuju na svojim nacionalnim konvencijamadvije najveće stranke, republikanci i demokrati, tako da se građani, pri izboru elektora,opredjeljuju za jednog od njih. 2lektori uvijek daju svoje glasove u skladu s odlukom birača, au nekima su to i obvezni učiniti. (lučajevi nepo!tivanja tog pravila su rijetki. 4ime suormalno posredni izbori, postali neposrednim.

Ustavni *olo+ajPredsjedniku je ustavom povjerena izvršna vlast, vrhovno zapovjedništvo oružanih snaga,

položaj državnog poglavara, te vođenje vanjske politike . U većini poslova sudjeluju i domovi)ongresa.

Potpredsjednik (F= obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik (F=. U slučaju smrti,ostavke ili uklanjanja predsjednika s položaja, potpredsjednik postaje predsjednikom. Fko seuprazni mjesto potpredsjednika, predsjednik imenuje novoga, koji preuzima dužnost nakon

potvrde veinom glasova u oba doma #ongresa%



U slučaju privremene ili trajne nesposobnosti predsjednika dužnost preuzima potpredsjedn>k .Protiv volje predsjednika, nesposobnost bi mogao utvrditi #ongres, dvotreinskom veinom

glasova u oba 8oma%

Predsjednik nije politički odgovoran, ali *stav predviđa posebnu kaznenu odgovornost za

Hizdaju, podmiivanie i druga teška kaznena djelaI koja se ostvaruje u postupku

im*eachmenta , u kojem Dastupnički dom podiže optužbu, a 'enat sudi% $osljedica osude je

uklanjanje predsjednika s položaja.

Predsjednikovu sam imenuje niz savjetodavnih tijela, dok administraciju vode specijaliziraniuredi" 6zvr!ni ured predsjednika, Ured 5ijele kuće, 7ijeće za nacionalnu sigurnost, 7ijećegospodarskih savjetnika, Ured za upravljanje i državni proračun i drugi.

*. 7rhovni sud

7rhovni sud je najvi!i ederalni sud, uz njega djeluje cijeli sustav ederalne sudbene vlasti.Ustrojstvo, nadležnost i sastav uređuje )ongres zakonom.

Iederalne suce imenuje predsjednik (F=, uz suglasnost /enata, bez ograničenja u trajanjumandata > ?dok su dobrog pono!anja@. 8edino sredstvo je impeachment.

7rhovni sud ima @ članova. U pravilu se biraju iz reda ederalnih sudaca, sveučili!nih proesora prava ili drugih istaknutih pravnika.

7rhovni sud ima nadležnost%F$ prvog stupnja u sporovima koji se odnose na"

• ambasadore, diplomatske predstavnike i konzule• te u sporovima u kojima je stranka neka od država &ederalna ili strana$

5$ prizivni sud > u svim drugim slučajevima djeluje kao prizivni sud u"

• sporovima koje su odlučili ederalni sudovi, kao i sudovi država članica (F=

+ačela sudbenog postupanja 7rhovnog suda" +ačela sudbenog postupanja 7rhovnog suda su"

#. samoograničavanje suda &8udicial (el 3estraint$. +ad 7rhovnim sudomnema i ne može biti nikakvog nadzornog tijela, pa je sud dužan strogo voditiračuna da ne prelazi granice sudske unkcije,

'. obveza suda je da se ne upu!ta u pitanja političke prirode. On odlučuje o pravu,

*. mora postojati suprotnost interesa. (lučaj gdje je nema, već se odluka7rhovnog suda zahtijeva iz političkih razloga sud odbija razmatrati,

. zahtjev mora biti određen od stranke. (ud odlučuje o zahtjevu, a nikada

preko ni mimo njega,-. za!titu ne može tražiti osoba koja je stekla koristi određenim postupanjem,



0. sud odlučuje pravna, a ne činjenična pitanja. 6pak, traži izja!njavanjestranaka o činjeničnom i pravnom stanju i saslu!ava njihove pravnezastupnike,

1. nije vezan precedentima, ranije donesenim sudskim odlukama. Premanačelu stare decidis, 7rhovni sud se drži svoje ranije odluke u određenom

pitanju, dok je svojim načelnim stajali!tem ne izmijeni,. prije nego odluči razmotriti slučaj, moraju biti iscrpljena sva druga pravnasredstva koja stoje na raspolaganju stranci. +o ni tada nije dužan razmotritislučaj, već o tome sam odlučuje,

;. teret dokaza snosi tužitelj,#K. zakon se ogla!ava neustavnim na najužoj mogućoj osnovi,##. sudi se o ustavnosti, a ne o razboritosti zakona,#'. suci odlučuju većinom glasova. (vaki ima pravo iznijeti svoje različito

mi!ljenje &dissenting opinion$ i ono se obrazloženo prilaže odluci. (udacima pravo iznijeti i obrazložiti i svoje konkurirajuće mi!ljenje &concurringopinion$, to jest ono u kojem se slaže s odlukom većine sudaca, ali uz

različito obrazloženje od onog koje je dala većina.

. Iederalni sudovi

Ustrojstvo ederalnog pravosuđa uređeno je 'udbenim zakonikom &8udical Gode$ iz #;.godine te Dakonom o poboljšanju &ederalnih sudova iz #;'. godine.

Prvostupanjski ederalni sudovi su okru+ni sudovi (F=, nadležni za pojedina teritorijalnasudbena područja. )ao sudovi drugog stupnja djeluje ## regionalnih +albenih sudova&Gourts o Fppeals$ s kasatornim djelokruzima. Oni su nadležni i za pravnu za!titu protivodluka saveznih upravnih agencija. +e mogu odbiti djelokrug.

U djelatnosti okružnih sudova sudjeluje porota, kao skup laika koji će donijeti odluku okrivnji u kaznenim slučajevima ili odgovornosti u slučajevima i građanskog prava.

Poseban djelokrug imaju određeni (ederalni sudovi, kao (ud za pritužbe &Gourt o Glaims$,(ud za međunarodnu trgovinu, Yalbeni sud za carine i patente, te vojni žalbeni sud (F=.

=82AO7F+82 E(U(4F7F P3O7823F 6 3F7+O42YFD

.akonodavna djelatnost

Predsjednik (F= nema pravo zakonodavne inicijative, jer prijedlozi zakona moraju poteći iz)ongresa. On zakonodavnu inicijativu ostvaruje preko Dsvojih zastupnika, senatora i timeutječe na zakonodavnu djelatnost )ongresa. U $oruci o stanju *nije kojom se u siječnjusvake godine obraća )ongresu i građanima, predsjednik izlaže svoj zakonodavni program.

+ajznačajnije sredstvo predsjednikova sudjelovanja u zakonodavstvu jest *ravosus*enzivnog veta. (vaki prijedlog zakona koji bude izglasan u zastupničkom domu i (enatu,



podnosi se na potpis predsjedniku. Predsjednik je dužan u roku od /0 dana potpisati zakon

čime on dobiva pravnu snagu ili ga vratiti domovima sa svojim primjedbama u kojima

obrazlaže zbog čega ga nee potpisati &*oruka o vetu$. +e vrati li predsjednik u roku od #Kdana izglasani tekst, on postaje zakonom. Fko )ongres u međuvremenu prekine zasjedanjetada prijedlog neće postati zakonom.

Predsjednik može vetirati samo zakon u cijelosti. U tom slučaju, prijedlog će i protiv zabrane predsjednika postati zakon ako ga ponovno usvoje oba doma, ali dvotrećinskom većinomglasova.

Fko prođe #K dana bez izričite odluke predsjednika, a kongresno zasjedanje u međuvremenuzavr!i, zakon ostaje pri predsjedniku &u njegovu džepu J *ocket veto$ i cijeli zakonodavni

postupak bi trebao početi iznova kada se ponovno sastane.

Osim zakonom, domovi pojedinačno ili zajednički izražavaju svoje političke stavove i

rezolucijama, čije je značenje političko, a ne pravno obvezno.

$r+avni *roračun

)ongresni odbori odobravaju globalni državni proračun i odlučuju o kori!tenju sredstava uzasebne svrhe, te mogu ograničavanjem, uskratom ili određivanjem sredstava utjecati naobavljanje političkih ciljeva administracije.

D3last novčanikaD )ongres je uvijek koristio kao sredstvo utjecaja na politiku izvr!ne vlasti.

2menovanja i razrjeCenja

Predsjednik imenuje savezne tajnike i čelnike drugih tijela savezne uprave i ederalne suce uzsuglasnost (enata. 4o pravo predsjednika je neograničeno i ne treba mu mi!ljenje (enata.

Fmerička savezna uprava obuhvaća dvije vrste organizacija"

#. dr+avni resori savezne u*rave, koju nadzire predsjednik, a Lnancira)ongres,

'. neovisne komisije ili regulatorne agencije, koje ustrojava )ongres sazadaćom da reguliraju određena područja, provode propise, te izriču kazneza prekr!aje, uz jamstvo sudske za!tite. 3avnatelje imenuje predsjednik, a

članove ili dio njih i kongresni odbori. 3adi se o djelomice zakonodavnim, pravosudnim, a dijelom sudbenim tijelima. Predsjednik članove irukovoditelje može smjenjivati samo uz suglasnost )ongresa.

$elegirano zakonodavstvo

(ve zakonodavne ovlasti pripadaju )ongresu. )ongres ima Ustavom povjerenu vlast te budući da se delegirane ovlasti ne mogu dalje delegirati & potestas delegata delegari non

potest $, mora obavljati sve zakonodavne djelatnosti.

+o, unatoč tome pretežiti dio propisa kojima se uređuju svakodnevne djelatnosti građana injihovih organizacija donose upravna tijela, posebice neovisne regulatorne agencije.



+adzor nad delegiranim zakonodavstvom )ongres je nastojao očuvati pridržavanjem u pojedinim zakonima prava =oma ili pojedinih odbora da svojom odlukom poni!te propis iliobustave djelovanje administrativne agencije. +a tom je temelju uspostavljena institucija tzv.kongresnog veta na djelovanje administracije, kao protuteže predsjedničkom vetu nazakonodavstvo.

Fanjska *olitika

Predsjednik (F= uz suglasnost i savjet (enata vodi vanjsku politiku i imenuje ambasadore idruge diplomatske i konzularne zastupnike.

/a odobrenje &ratiikaciju$ međunarodnih ugovora potrebna je suglasnost dvije treine

nazočnih senatora% Predsjednici su praksom razvili instituciju izvr!nog sporazuma &eGecutiveagreement$ za koji su tumačenjem izveli da se ne radi o međunarodnom ugovoru za koji bi

bila potrebna ratiLkacija )ongresa. )ongres je zakonom nastojao ograničiti slobodu

djelovanja predsjednika, precizirajući u kojim područjima nije moguće zaključivati izvr!nesporazume sa stranim državama, obvezujući predsjednika da o zaključenju takvog ugovoraodmah izvijesti )ongres &Ghase Fct, #;1'.$.

)ongres objavljuje rat, oprema vojsku i odlučuje o sredstvima za njezino korištenje.Predsjednik, kao vrhovni zapovjednik, naređuje neposredno angažiranje vojske.

Fko se postrojbe nalaze u borbenim situacijama koje onemogućavaju njihovo trenutačno povlačenje, predsjednik ima na raspolaganju dodatnih 60 dana za ratne operacije, aliisključivo sa ciljem sigurnog povlačenja vojske. U svako doba, rezolucijom obaju domova

koja ne podliježe predsjedničkom vetu, #ongres može narediti prekid neprijateljstava i povlačenje vojske.

2m*eachment

6mpeachment je *stavom predviđen postupak ostvarivanja posebne kaznene odgovornosti

predsjednika '48, potpredsjednika '48 i drugih civilnih dužnosnika koji se provodi zbog

izdaje, podmiivanja i drugih teških zločina i prijestupa, s ciljem da se dužnosnik ukloni sa

svojeg položaja i time učini dostupnim redovitom sudu. Optužbu podiže Dastupnički dom, a sudi 'enat .

Prijedlog za podizanje optužbe mogu podnijeti zastupnici u =omu, zakonodavno tijelo jedneod država članica ederacije, velika porota i sam predsjednik (F=. (lučaj razmatraju odbori,imenuju se posebni istražitelji, a /astupnički dom na temelju izvješa odlučuje može li se

podii optužba.

Fko plenum /astupničkog doma podigne optužbu (enat se konstituira kao sud i svi senatori polažu sudačku prisegu. Fko je optužen predsjednik (F= tada predsjedanje 'enatom

preuzima predsjednik 3rhovnog suda. Provodi se sudbeni postupak, pozivaju svjedoci i izvodedokazi. /a osudu je potrebna dvotreinska veina glasova svih senatora. (ankcija je

uklanjanje osuđenog dužnosnika s položaja.'ongresni nadzor nad administracijom



)ongres je razvio neposredan nadzor nad administrativnim agencijama koji obavljaju odboridomova.

)ongres ima niz vlastitih specijaliziranih službi i ureda. 4akve su službe" Ured za primjenutehnologije, )ongresni ured za državni proračun i )ongresna istraživačka služba.

)ongres službe da prate rad izvršnih agencija, što mu omoguuje da na vrijeme bude

obaviješten te da može intervenirati i prije nego administracija donese odluku ili poduzme

akciju.

'ongresne istrage su značajan oblik političkog utjecaja na administraciju% =strage provode

kongresni odbori i posebni ad hoc odbori sa zadaom da istraže određeno pitanje, djelovanje

agencije ili stanje na određenom području%

Odbori imaju pravo pozivati svjedoke, a neodazivanje ili odbijanje suradnje znači Duvredu)ongresaE koja je sudski kažnjiva. (udovi čak toleriraju kr!enja jamstava prava svjedoka ili

okrivljenika u postupku pred kongresnim odborima kad se radi o državnim dužnosnicima. Onismatraju da ta jamstva !tite obične građane, dok državni dužnosnici moraju izdržati sveistražne radnje kongresnih odbora.

$jelovanje Frhovnog suda

Odluke 7rhovnog suda izvr!ava izvr!na vlast, odnosno predsjednik 7rhovni sud (F= svojimodlukama o ustavnosti zakona utječe na odnose među najvi!im državnim tijelima.

#;;0. godine je uspostavio novi precedent kad je odlučio da položaj ne !titi predsjednika oddužnosti odazivanja na poziv redovitog suda &subpoena$.

7rhovni sud je naglasio da je njegova briga o ustavnosti pravno pitanje, bez obzira na političke posljedice%

/a nadzor 7rhovnog suda ustav predviđa imepachment. +o glavno sredstvo nadzora je*ro(esionalna javnost# Odbor za pravosuđe Fmeričke odvjetničke komore ocjenjuje

proesionalne kvaliikacije kandidata. Bi!ljenja odbora &#- sudaca$ nisu obvezatna, ali imajuveliku stručnu važnost i redovito se uzimaju u obzir.

(U(4F7 PF3AFB2+4F3+2 7AF=2

42B2A8+F O56A82Y8F

Parlamentarnu vladu, od njezinih početaka kao ograničene monarhije, pa do dana!njihrazvijenih oblika karakterizira kolikoJtoliko djelotvoran stupanj ograničenja i nadzora

političke vlasti.F !to se održalo prije svega zahvaljujući prilagodljivosti tog ustavnog modela gospodarskim i

političkim promjenama.

7ećina teoretičara ustavnog prava &=uguit, Prelot, )rbek, (teanović,..$ određuju

parlamentarizam kao sustav dualiteta vlasti &zakonodavne i izvr!ne$, a kojeg obilježavaju triosnovna načela"



#. jednakost zakonodavne i izvr!ne vlasti'. suradnja između njih*. uzajamna mogućnost djelovanja jedne vlasti na drugu

Pri tom je sam dualitet vlasti određen sa temeljna ustavna obilježja"

a$ vlada proizlazi iz parlamenta i politički mu je odgovorna &može izglasati nepovjerenjevladi$

b$ državni poglavar, na prijedlog vlade, može raspustiti parlament &odlučuje biračkotijelo$

c$ državni poglavar je politički neodgovorand$ nijedan akt državnog poglavara nema snage bez supotpisa 7lade

Netiri aspekta političke odgovornosti-) 'dgovornost ministra000

: za osobne gre!ke &političke i druge$,: vođenje povjerenog mu resora..) 'dgovornost vlade u cjelini : ako vlada ostane u manjini &prvo viđenje > =ice $,: solidarnost ministara & ?one out > all out $.

4eprimjenjivanje klasični& viđenja: politička odgovornost rijetko zadobiva praktične posljedice, nikada sukladno klasicima

> npr. utjecaj rasprave u parlamentu je minoriziran, problemi se rje!avaju u stranci

: 9erbert Iiner > ostavka ministra ovisi o#. samom ministru,'. prvom ministru,*.ministrovoj političkoj stranci.: kontrolni mehanizmi podvrgnuti su stranačkoj volji i gube značaj u ključnim pitanjima &npr.obrana$: U) > izvje!ća o javnim poduzećima i lokalnoj samoupravi

'bilježja polupredsjedničkog sustava su<#. vlada proizlazi iz parlamentarne većine i odgovorna je parlamentu,'. na njezin prijedlog, u slučaju kad joj parlament ili dom izglasa nepovjerenje, državni

poglavar može raspustiti parlament odnosno dom,*. državni poglavar politički je neodgovoran,. institut supotpisa je samo iznimka.



U polupredsjedničkom sustavu državni poglavar i vlada imaju pravno i zbiljski ustavneovlasti, a pritom su ovlasti predsjednika veće i odlučujuće od vlade.

POAUP32=(82=+6N)6 (U(4F7 U I3F+GU()O8 7.32PU5A6G6

Predsjednik 3epublike se u Irancuskoj od #;0'. godine bira po sustavu neposrednih

veinskih izbora u dva kruga%

Nije mu potreban supotpis predsjednika 3lade ili ovlaštenog ministra. 3aspolaže pravom

raspuštanja nacionalne skupštine, iznošenja na re&erendum prijedloga zakona koji se odnosi

na ustrojstvo javnih vlasti ili kojima se potvrđuju međunarodni ugovori koji mogu utjecati naunkcioniranje institucija 3epublike, te poduzimanje mjera u izvanrednim okolnostima

odnosno dono!enje uredaba iz nužde.

Predsjednik 3epublike imenuje predsjednika 7lade koji u +acionalnoj skup!tini mora imativećinu. Predsjednik vlade izabire kandidate za ministre i državne sekretare, koje uz njegovu

suglasnost imenuje predsjednik epublike% 7lada mora predsjedniku 3epublike podnijetiostavku ako izgubi povjerenje u +acionalnoj skup!tini. +i predsjednik 7lade, ni ministri, ni7lada u nisu politički odgovorni predsjedniku epublike% Predsjednik 3epublike supotpisuje

odluke 9inistarskog vijea, pa su mu predsjednik 7lade i ministri zbiljski politički odgovorni.

Predsjednik 7lade, ministri i državni tajnici čine kabinet. Ministarsko vijeAe je najvažnijekolektivno tijelo 7lade, koje čini kabinet okupljen na sjednici kojoj je nazočan i kojom

predsjeda predsjednik 3epublike.

=a bi predsjednik republike bio samostalan, nadređen vladi i politički od nje moćniji trebaimati neposrednim izborom od naroda izvorni legitimitet i biti predstavnik narodnogsuvereniteta. Uz to je potrebno trostruko političko suglasje"

#. između vlade i većine u parlamentu,

'. između predsjednika republike i vlade, jer je vlada odgovorna i predsjednikurepublike i parlamentu,*. između predsjednika i većine u parlamentu ili domu parlamenta kojem je vlada

odgovorna. Fko predsjednik republike nema podr!ku stranke ili stranaka kojeimaju većinu u parlamentu, tada se polupredsjednički sustav mora preobraziti učisti parlamentarni sustav.

Od #;0. do #;. i od #;;*. i od #;;1. pa do danas predsjednici su se samoograničavali &torazdoblje se naziva koabitacijom$, a obavljanje izvr!ne vlasti prepu!tali vladi.



'KKK. godine je proveden reerendum na kojem je prihvaćena odluka o smanjenju trajanja predsjedničkog mandata sa sedam na pet godina. =onesen je i organski zakon da se izbori za

nacionalnu skupštinu održavaju odmah nakon predsjedničkih izbora.

)/E UD// +EU+)@D.@D,.U.'/0/)/E +)M@@ +EU+)@D.@D,.U.'/0/ 199#"

+ou$redsjednički sustav $rihva(en je Ustavom i! 199#" godine kao temejnoo*ijeje ustrojstva vasti )A !*og toga =to se smatrao $omiruje dva osnovna

!ahtjeva us$je=nog Bunk:ioniranja ustrojstva vasti suvremene drave<

1" vro visok stu$anj $oitičke demokra:ije odnosno demokratičnostisustava

2" osiguranje djeotvornosti i sta*inosti $oitičkog sustava u :ijeosti" 'o je $oka!aa njegova $rimjena u ran:uskoj od 1958" $a do danas"

+ou$redsjednički o*ik ustrojstva dravne vasti *io $risutan u hrvatskoj tradi:iji"d 1848" godine kad je *an osi$ eači( je imenovao *ansko vije(e> $rvu hrvatskuvadu> Arvatska je do 1918" godine imaa ustrojstvo vasti koje je imaosvojevrstan $ou$redsjednički sustav" io je to oreanski $aramentari!am $rema

u!oru na ustrojstvo vasti .r$anjske Monarhije u ran:uskoj 183#"-1848" godine"

.uvremeni $aramentari!am Bunk:ionira kao $aramentari!am $oreme(eneravnotee u korist i!vr=ne vasti $a je i!gedao $rimjereniji nego čisti$aramentari!am i čisti $redsjednički sustav" +rimjena čistog $aramentarnogsustava dovea *i ii do $ot$une kon:entra:ije vasti i mo(i unutar vade %u sučajudvostranačkog ii ve(inskog $aramentari!ma& ii do mije=anja vasti =to *i gotovo!načio nedjeotvornost dravne vasti %u sučaju !astu$jenosti veikog *rojareativno $odjednako jakih $oitičkih stranaka koje *i morae koairati u .a*oru&"

)/E +)M@@ +EU+)@D.@D, U+/)E/M@'/) .U.'/0 2###"

d 1991" do kraja 1999" godine do=o je $oste$eno do sve vee koncentracijeodlučivanja o svim pitanjima političke vlasti i moi na razini predsjednika$epublike" 'o je onemoguilo ostvarivanje ustavnog načea dio*e vasti> aistodo*no je djeovaa na štetu demokratičnosti hrvatskog političkog sustava idruštva u cjelini.

+re!iden:ijai!a:ija $ou$redsjedničkog sustava je svoj vrhuna: dostignua 1994" i1995" godine i *ia je uvjetovana ratnim $riikama> u! istodo*nu tran!i:iju



$rethodnog dru=tvenog i dravnog $oretka so:ijaističkog samou$ravjanja udru=tvo i dravu so*odnog tri=nog $odu!etni=tva utemejenog na $rivatnomvasni=tvu"

ro! čitavo ra!do*je od 199#" do kraja 1999" godine $redsjednik )e$u*ike je *io

istodobno politički voda stranačke veine u %aboru i nositelj izvršne vlasti kojem je politički bila odgovorna i podređena &lada.

*og toga je $romijenjen u sustav $aramentarne vade"

U.+.'/0E/@ .U.'/0/ D@ 0E/.' 2###",D@

Smisao na!ela diobe vlasti nije organi!a:ijsko i Bunk:ionano odvajanje trijutemejnih grana vasti> nego u tome da organizacijski omogui uzajamnu provjerui ravnote!u između nositelja najviših dr!avnih funkcija. +ored "orizontalne

dimenzije> gdje se ure;uju odnosi i!me;u nositeja !akonodavne> i!vr=ne isud*ene grane vasti> dio*a o*uhva(a i vertikalnu dimenziju> odnose izmeđusredišnje vlasti i lokalne samouprave utemeljene na ustavnoj razdiobi ovlasti>sukadno načeu ustavno !ajamčenog $rava na okanu samou$ravu"

U sustavu ustrojenom na načeu dio*e vasti nema supremacije %Fvrhovni=tva'# jednog od triju vrhovnih dr!avnih tijela, ve ona djeluju ravnopravno> svako uokviru svojih ograničenih ovasti> a sva su podređena (stavu" U demokratskimdravama ona se u ra!ičitim inači:ama $rimjenjuje u okviru svih modelaustrojstva vlasti) parlamentarnom, polupredsjedničkom i predsjedničkom.

Ustav )A odre;uje da načeo dio*e vasti ukjučuje o*ike me;uso*ne suradnje iu!ajamne $rovjere nositeja vasti $ro$isane Ustavom i !akonom" Dio*a vasti>osim horizontalne, obuhvaa i vertikalnu dimenziju, te je središnja vlast ograničena (stavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu samoupravu.

astu$nički imunitet

.astu*nički imunitet je jamstvo pravne sigurnosti i neovisnosti djelovanja zastupnika u

obnašanju dužnosti kao člana predstavničkog tijela%

6nstitucija zastupničkog imuniteta razvila se u 7elikoj 5ritaniji tijekom borbe izmeđuParlamenta i kralja. )ralj je zastupnike koji bi u Parlamentu napadali njegove postupke ili

postupke njegovih savjetnika, li!avao slobode. 4ako nisu mogli slobodno politički djelovati, a

Parlament se nije mogao suprotstavljati odlukama izvr!ne vlasti. (toga se Parlament nastojaoizboriti za to da zastupnici ne mogu uope kazneno odgovarati za izraženo mišljenje, stav i



glas, a u slučaju da počine kazneno djelo van $arlamenta, ne mogu biti lišeni slobode bez

njegova pristanka%

4ako su se razvila dva oblika zastupničkog imuniteta"

# imunitet neodgovornosti5# imunitet ne*ovredivostikoje priznaju, iako ne uvijek u istom obujmu, gotovo svi suvremeni ustavi.

/astupnički imunitet neodgovornosti znači da se zastupnik ne može pozvati na kaznenu

odgovornost za izraženo mišljenje, stav ili glas dan u predstavničkom tijelu . /astupnik može u

govoru počiniti kazneno djelo, vrijeđajui druge zastupnike ili građane ili pozivajui na

kazneno djelo, ali on za to nee moi biti prozvan na kaznenu odgovornost% Fko bi zastupnik to isto počinio izvan predstavničkog tijela, odgovarao bi kao i svaki drugi građanin. Od

kaznene odgovornosti za djela koja počini unutar predstavničkog tijela zastupnik je zaštienvremenski apsolutno, imunitet neodgovornosti ga štiti i nakon što mu prestane mandat%

/astupnički imunitet ne*ovredivosti znači da zastupnik bez odobrenja predstavničkog tijela

ne može biti lišen slobode niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak . 6munitetnepovredivosti odnosi se na kaznena djela koja zastupnik počini izvan predstavničkog tijela.Rtiti zastupnika dok mu traje mandat . )ad i nije propisano , smatra se da se za vrijeme

trajanja mandata prekida zastara, pa je naknadno uvijek mogue pokrenuti kazneni postupak

protiv bivšeg zastupnika koji je za vrijeme trajanja mandata počinio neko kazneno djelo%

Ustav 39 određuje da zastupnici u 9rvatskom saboru imaju imunitet, kao i pučki pravobranitelj i ostali opunomoćenici (abora za promicanje i za!titu ljudskih prava i temeljnihsloboda.

/astupnik može biti pritvoren bez odobrenja doma 'abora samo ako je zatečen u činjenju

kažnjivog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od A godina. O takvom seslučaju izvje!ćuje predsjednika 'abora. Fko (abor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik

liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet

odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time što njegovu odluku mora naknadno

potvrditi 'abor%



4adzor ustavnosti i zakonitosti 0adavina $rava jedna je od najvi=ih vrednota na=eg ustavnog $oretka"

#ladavina prava u politi!kom smislu o*jedinjava u se*i niz načela ustavnevladavine, prema kojima su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ograničenjimakoja su uspostavljena pravnim poretkom u dr!avi, pod političkim nadzorom

predstavničkih tijela, na temelju mandata dobivenog od naroda, a što osigurava pru!anjem zaštite nezavisno sudstvo, u zakonito propisanom postupku"*ikovana je u engeskoj ustavnoj doktrini 19" st"

#ladavina prava u pravnom smislu !ahtijeva strogo pridr!avanje ustava i zakona od strane svih dr!avnih tijela i du!nosnika, kao i od samih građana"

/i> da *i Gvadavina $ravaH do*ia svoju $unu svrhu> Bormano $ridravanjeustava i !akona nije dovojno> drugim riječima ustav i !akoni moraju imatiodre;eni sadraj koji ukjučuje $rije svega<

•

dio*u vasti• jamstva judska $rava i so*oda te sustav !a=tite tih $rava $red

nositejima vasti i dravnim tijeima

.ična je i koncepcija pravne dr$ave> nastaa u njemačkoj $ravnoj teoriji 19" st" 'eorija je *ia manje !aoku$jena $oitičkim eementima i tei=te stavja na nad-!akonsku snagu ustavno$ravnih normi i hijerarhiju i!vora koja i! nje sijedi" +ravnisustav shva(a kao stu$njevito i!vedenu :jeinu> u kojoj se $ravne norme i!vodededuk:ijom i! vi=ih> a :ijei je sustav uska;en o*ve!om $ridravanja ustavnihnačea"

no =to je zajedničko tim kon:e$:ijama jest zabrana svake arbitrarnosti u$ostu$anju dravnih tijea> koja mogu intervenirati u odnose me;u judima jedino$utem !akona> odn" !akonom do*ivenih ovasti"

/@E U.'/0.'

ačeo ustavnosti u uem $ravno-tehničkom smisu !ahtijeva<1 da se !akoni donose u skadu sa razdiobom vlasti utvr;enom krutim

ustavom2 da !akonodava: $ri dono=enju !akona strogo $o=tuje !a to ustavom

$redvi;en postupak



3 da !akoni i drugi $ro$isi sadr!ajno *udu u skadu sa odred*ama ustava4 da ustav us$ostavi djelotvoran sustav nad!ora nad $o=tivanjem ovih

!ahtjeva %ustavni sud i redovno $ravosu;e&

%adzakonska snaa ustavni" propisa> $osjedi:a je Bormano-$ravnih

$ret$ostavki> a odre;uju jeI1 polo$aj donositelja ustavno$ravnih normi2 !načajke posebno postupka dono=enja i i!mjene> koji je soeniji od

istih $ostu$ka !a o*ične !akoneUstav )A načeo ustavnosti navodi u č" 5"< ( $* zakoni moraju biti u skladu s(stavom, a ostali propisi i s (stavom i sa zakonom.%vatko je du!an dr!ati se (stava i prava i poštivati pravni poredak $epublike*rvatske"

• gra;aninu je> načeno> do$u=teno činiti sve =to nije !a*ranjeno Ustavnom

ii na Ustavu temejenom $ro$isu• dravnim tijeima> je o*rnutoI ta se tijea mogu kretati jedino u okvirim koji

su !akonom do$u=teni

/@E /'.'

akon je> $osije ustava> najvaniji $ravni akt" graničenja $rava gra;ana inametanje tereta do$u=teno je samo na temeju !akona" .vaki akt javne vastimora *iti utemejen na !akonu i $rovoditi se u skadu s odred*ama !akona"akonom se ra!ra;uju odred*e ustava> a često i način kori=tenja Ustavom

!ajamčenih so*odama i $ravima na temeju i!ričite ovasti !akonodav:u koje dajeustav %enoncijacija zakonitosti&"

Me;utim> sve $ravne norme nisu sadrane u !akonima ? odnosno tu supodzakonski pravni propisi koji ih podrobnije razrađuju> $a se načeo!akonitosti odnosi i na ope pravne akte i na pojedinačne pravne akte %sud*eneoduke> u$ravna rje=enja i oduke tijea javne vasti&"U tom smisu i vr=imo $odjeu<

1 gede op&i" 'podzakonski") pravni" akata načeo !akonitosti!ahtijeva da $ro$isi *udu u skadu s o$(im $ravnim aktima ve( $ravne

snage> te da su u skadu sa !akonom 'aj se !ahtjev odnosi na sugasnost u<a) formalnom smislu ? djelokrug i ovlast !a dono=enje> te oblik ukojem se donoseb) materijalnom smislu ? da se sadr!ajno temeje na $ro$isima ve(e$ravne snage

$ak i tu su neke ra!ike u $ro$isivanju> $a n$r"<uredbe> a i svi drugi $od!akonski akti> moraju se sadrajno temejiti na!akonu> dok $ro$isi koje donose tijea okane samou$rave u $odručjuokanih $osova %samo& ne smiju *iti u su$rotnosti sa !akonom ? sa*iji

o*ik $ravne $ove!anosti



2 gede pojedini!ani" 'podzakonski") pravni" akata načeo!akonitosti !ahtijeva da se oni donose na temeju i u sko$u !akonskihovlasti i nadle!nosti> kao i da sadr!ajno *udu utemejeni na !akonu ?dake> trae strogo $o=tivanje materijanih i $ro:esnih $ravia

i$o=to nije dovojno ustavom $ro$isati o*ve!u $ridravanja ustava i !akona" Da*i o*ve!a $ridravanja ustava i !akona *ia djeotvorna $otre*an je sustavinstitu:ija !a=tite ustavnosti i !akonitosti> jer gdjegod se !ajamčuje neko $ravo>mora $ostojati $ravno sredstvo !a njegovu !a=titu" .tari $ravni di:tum koji gasiubi jus ibi remedium moe se čitati i o*ratno" ,dje nema djeotvornihsredstava !a=tite> !ajamčeno $ravo ostaje mrtvim sovom na $a$iru"

)M/E/ M/'@)/E/ @U.'/0.'//

Formalna neustavnost zakona javja se kad zakonodavac ne poštuje ustavom predviđen postupak donošenja zakona, ili pak kad bi prekršio odredbe o obliku ukojem se zakon donosi"rojni sučajevi $ovreda<

• naj!načajnija - kada *i akt $od na!ivom !akon donijeo nenadle$no tijelo

? takav *i se !akon smatrao ni=tavanJni=tetanmanje $ovrede<

• $ostu$anje !akonodavnog tijea na temeju prijedloa neovlašteno

podnositelja ? ova=teni $odnositeji su< !astu$ni:i> ku*ovi !astu$nika>

sad*orska radna tijea> 0ada )A• ne$o=tivanje odred*i o kvorumu> tj" *roju !astu$nika koji moraju

$risustvovati sjedni:i• ne$o=tivanje odred*i o ve&ini kao i o posebnoj ve&ini> $otre*noj !a

usvajanje !akona> n$r" kada je organski !akon usvojen ve(inom na!očnih> ane ve(inom svih !astu$nika

• $roved*a "itno ii skra&eno postupka> kada !a to nisu is$unjeni uvjeti• ne$o=tivanje odre*i o prolašavanju zakona

• ne$o=tivanje odred*i o objavljivanju zakona

(aterijalna neustavnost zakona $ostoji kad zakon svojim odredbamasadr!ajno proturječi odredbama ustava.

1" Me;u materijanim odred*ama najvanije mjesto !au!ima $ovratno djeovanjeii retroaktivnost zakona ? načeno se smatra samo iznimno do$ustivom> a unekim $odručjima !a*ranjuje se u :jeosti %n$r" !akoni koji $ro$isuju o*ikeka!nenih djea&"

U tom smisu !animjivo je $itanje stu$anja !akona na snagu ? $a je $rimjeri:estvarno neustavna praksa $o kojoj se !akoni koji su Bormano stu$ii na snagu>

$rimjenjuju tek $rotekom odre;enih duih rokova %n$r" +ravinik o unosu hrane u



)A& ? takva situa:ija !nači da se> dok se novi !akon ne $očne $rimjenivati>$rimjenjuje !akon koji vi=e nema $ravnu snagu

2" Drugi o*i:i materijane neustavnosti odnose se na sadr$ajnu neusklaenost

zakona i ustava> $ri čemu ra!ikujemoI

• contra constitutionem ? ne$osredna su$rotnost %s Ustavom&• praeter constitutionem ? ure;ivanje odnosa su$rotno smisu ustava

Do takvog neskada moe do(i !*og ne$o!navanja ii $ogre=nog tumačenjaustava> ai i u svjesnoj namjeri da se $ostu$i su$rotno njegovim odred*ama" adtakve $ovrede $očine najvi=a tijea> djeotvornost sank:ije ni$o=to nije !ajamčena"it $ro*ema je u ra!ini $ravne svijesti ? opinio iuris %ope usvojena,internalizirana društvena norma prema kojoj se vlast mora pokoravati ustavu i

zakonu& i stupnju razvitka :jeoku$nog $oitičkog sustava $ojedine $oitičke!ajedni:e" *og toga> ustavne norme koje ure;uju sustav nad!ora nad ustavnosti

i !akonitosti tre*a uvijek $rosu;ivati s o*!irom na njihovo !*ijsko !načenje u$ro:esu ostvarivanja $rava"

.''UK@ / /D) U.'/0.' /'.'

.ustav nad!ora ustavnosti i !akonitosti o*uhva(aI* nadzor ustavnosti i zakonitosti zakona i drui" propisa

a nadzor ustavnosti zakona• sudska Bunk:ija> jer se sastoji u us$ored*i sadraja $ravnih

$ro$isa ra!ičite $ravne snage i i!ri:anju sank:ije u sučajuutvr;ene nesugasnosti me;u njima

• $ret$ostavka nad!ora ustavnosti !akona jest $ostojanje krutogustava

• $rimjeri<o u ./D to je $ravo svih sudova> a $od nad!orom 0rhovnog

sudao u Cvi:arskoj 0rhovni sud> ai samo !a !akone donesene u

kantonimao so:ijaističke !emje ? $oitička tijea !*og načea

demokratskog jedinstva vastio ve(ina euro$skih !emaja ? Ustavni sud kao !ase*no tijeo

sui generis> visoke $ravne stručnosti te moranog i$oitičkog autoriteta

b nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa• $ovjerava se tako;er sudovima> a tamo gdje $ostoje> ustavnim

sudovima• u !emjama angoameričke $ravne tradi:ije nad!or o*avjaju

redoviti sudovi u sko$u o$(eg sud*enog nad!ora•

no> i u euro$skoj $ravnoj tradi:iji $ravo je sudova da $rirje=avanju s$orova is$ituju !akonitost $oda!akonskih akata> te



ako ih smatraju ne!akonitima> i!u!mu od $rimjene ? t!v" i!nimkane!akonitosti> odnosno ekscepcija ilealnosti

• ustavnost i !akonitost $od!akonskih $ro$isa osigurava se i t!v"instancijskim nadzorom ? nad!orom vi=ih dravnih tijea uodnosu na $ro$ise koje donose nia tijea> n$r" 0ada nad!ira akte

tijea dravne u$rave+ nadzor zakonitosti pojedina!ni" pravni" akata %sudska $resuda ii

rje=enje u$ravnog tijea& osigurava se u $albenom postupku pred

višim sudom i u upravnom sporu pred Upravnim sudovima i#išim upravnim sudom R,

- ustavnosudski nadzor ustavnosti pojedina!ni" pravni" akata u

povodu ustavne tu$be• nakon =to su is:r$jena sva druga redovna i i!vanredna $ravna

sredstva %o*ijeje mnogih> $a tako i hrvatskog ustava&

.''UK@ / /D) U.'/0.' /'.'

.ustav nad!ora ustavnosti i !akonitosti o*uhva(aI. nadzor ustavnosti i zakonitosti zakona i drui" propisa

a nadzor ustavnosti zakona• sudska Bunk:ija> jer se sastoji u us$ored*i sadraja $ravnih

$ro$isa ra!ičite $ravne snage i i!ri:anju sank:ije u sučajuutvr;ene nesugasnosti me;u njima

• $ret$ostavka nad!ora ustavnosti !akona jest $ostojanje krutogustava

• $rimjeri<o u ./D to je $ravo svih sudova> a $od nad!orom 0rhovnog

sudao u Cvi:arskoj 0rhovni sud> ai samo !a !akone donesene u

kantonimao so:ijaističke !emje ? $oitička tijea !*og načea

demokratskog jedinstva vastio ve(ina euro$skih !emaja ? Ustavni sud kao !ase*no tijeo

sui generis> visoke $ravne stručnosti te moranog i$oitičkog autoriteta

b nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa• $ovjerava se tako;er sudovima> a tamo gdje $ostoje> ustavnim

sudovima• u !emjama angoameričke $ravne tradi:ije nad!or o*avjaju

redoviti sudovi u sko$u o$(eg sud*enog nad!ora• no> i u euro$skoj $ravnoj tradi:iji $ravo je sudova da $ri

rje=avanju s$orova is$ituju !akonitost $oda!akonskih akata> te



ako ih smatraju ne!akonitima> i!u!mu od $rimjene ? t!v" i!nimkane!akonitosti> odnosno ekscepcija ilealnosti

• ustavnost i !akonitost $od!akonskih $ro$isa osigurava se i t!v"instancijskim nadzorom ? nad!orom vi=ih dravnih tijea uodnosu na $ro$ise koje donose nia tijea> n$r" 0ada nad!ira akte

tijea dravne u$rave/ nadzor zakonitosti pojedina!ni" pravni" akata %sudska $resuda ii

rje=enje u$ravnog tijea& osigurava se u $albenom postupku pred

višim sudom i u upravnom sporu pred Upravnim sudovima i#išim upravnim sudom R,

0 ustavnosudski nadzor ustavnosti pojedina!ni" pravni" akata u

povodu ustavne tu$be• nakon =to su is:r$jena sva druga redovna i i!vanredna $ravna

sredstva %o*ijeje mnogih> $a tako i hrvatskog ustava&

.EL@@ D)L/0@ D)L/0@ /@DK@

+)@,E@D +0@., )/0'/ - E/.

/M@) MD@E @,0 U'@K/ U .0@'U 'emejne ustavne karakteristike Bederativne drave $rema tom modeu jesu<

1" dvodomno !akonodavno tijeo save!ne drave> u kojem<a" jedan dom $redstavja drave čani:e Bedera:ije*" a drugi gra;ane $ojedinih drava

2" dvostrukost temejnih ustavnih Bunk:ija %!akonodavstva> i!vr=ne vasti i$ravosu;a&> koje $ostoje na ra!ini Bedera:ije i na ra!ini drava čani:a

3" ra!dio*a nadenosti i!me;u save!ne drave i drava čani:a<a" u! načeo nadenosti drava čani:a ? =to nije i!rijekom $renijeto u

iskjučivu nadenost Bedera:ije> ostaje dravama čani:ama ? t!v"re!iduane ovasti

*" $ostoji i $araena nadenost ? u odre;enim Bunk:ijama nadenostse dijei i!me;u Bedera:ije i drava

4" save!na tijea se Bormiraju i djeuju u! sudjeovanje drava čani:a

'eorijski temej takvog ustavnog modea jest teorija o podijeljenom

suverenitetu> $o kojoj suverenitet u :ijeosti ne $ri$ada niti save!noj dravi nitidravama čani:ama"

)a!vitak centralizirano federalizma> !ahvajuju(i ne$ostojanju dravnih

tradi:ija u američkim dravama" %akjučujemo da se Bederai!am $oka!ao



us$j=enim ugavnom u na:ionano homogenim dravama> dok je drugdje dovodiodo suko*a"&

+)/0 )/E0/@ @D@)/K@ @D@)/K@

U $ravnoj teoriji ra!iko*vanje se temeji na tri kriterija<1& $ravni temej !ajedni:e %$ravni akt kojim je utemejena dravna !ajedni:a&

• od konBedera:ije je to ugovor me;unarodnog $rava" od Bedera:ije>$ak> ustav Bedera:ije"

• U$ravo je stoga> konBedera:ija save! drava koje !adravajusuverenitet> dok je Bedera:ija jedinstvena save!na drava"

• me;unarodni ugovor %kao $ravni temej konBedera:ije& moe semijenjati samo $ristankom svih čani:a> ai svaka drava ima $ravoistu$iti i! konBedera:ije" Dok> kod Bedera:ije ? Bederativni ustavi semijenjaju odukom tijea Bedera:ije

• i$ak> najvanije je ? da su konstitutivni dijeovi konBedera:ijeiskjučivo drave čani:e> dok su to u Bedera:iji i drave i gra;ani

• Bederativni ustavi se mijenjaju odukom tijea Bedera:ije> ai se često!ahtijeva odo*renje %ratika:ija& odre;enog *roja čani:a Bedera:ije>a u $ojedinim $itanjima i sugasnost svih čani:a

• odučivanje na temeju sugasnosti drava čani:a !načajka je

konBedera:ije> ai se naa!i i u Bedera:ijama• +ravo na ot:ije$jenje drava čani:a !načajka je konBedera:ija> ai ga

jamče i ustavi nekih Bedera:ija %Ustavi .ovjetskog .ave!a i! 1977" i.) i! 1974" godine&

2& $ravni odnos tijea !ajedni:e $rema gra;anima

• konBedera:ija nema i!vr=na tijea> a oduke konBederativnih tijea neo*ve!uju gra;ane sve dok se ne unesu u !akonodavstvo drava čani:aIdake> gra;ani se naa!e u $ravnom odnosu samo s tijeima svojedrave kod Bedera:ije> je drugačije ? sastavni dijeovi Bedera:ije su i

drave čani:e i gra;aniI tijea Bedera:ije $ravno reguiraju odnose temogu ne$osredno i!vr=avati !akone i druge oduke %takve odnosi naa!ese u nekim konBedera:ijama> a $ose*i:e u gos$odarskim !ajedni:amasui generis> kao =to je @uro$ska ekonomska !ajedni:a u kojoj tijeaajedni:e i!ravno $rovode $ro$ise !ajedni:e te mogu $odu!imatisank:ije $rema $ravnim i !ičkim oso*ama&

3& status udruenih drava u me;unarodnom $ravu

• konBedera:ija nije su*jekt me;unarodnog $rava> te u me;unarodnimodnosima samostano istu$aju drave čani:e

• Bedera:ija je> $ak> su*jekt me;unarodnog $rava i istu$a kao :jeina

• dakako> da drave čani:e mogu na konBedera:iju $renijeti ra!ičiteovasti> $a tako i me;unarodno !astu$anje> a jednako i Bedera:ije mogu



$ri!nati $ojedinim čani:ama $ravo na sudjeovanje u me;unarodnimodnosima %n$r" ...) gede Ukrajine&

U$ravo ta *rojnost i!nimaka od $ravia oteava ra!ikovanje" 'ako;er> $ostoji

ra!ika u ustavnim strukturama i !*iji> $a i to oteava"

D)U, EK .EL@A D)L/0/ D)L/0A/@DK/

/& U@)a!ikujemo<

1& personalna unija ? !ajedni:a dviju ii vi=e drava koje imaju

!ajedničkog monarha" !van toga> one su me;uso*no odvojene i djeujusamostano u me;unarodnim odnosima> te ure;uju svoje unutarnje odnose"

'emej $ersonane unije su ustavi drava $ove!anih u uniju> $rema kojimaista oso*a $ostaje vadarom ra!ičitih drava" +rimjer< @ngeska i Aanover%1714"-1838"&> i!o!emska i EuNem*urg %1815"-189#"&"

2& realna unija ? čvr=(i o*ik $ove!ivanja drava> utemejen na ugovoru"Djeuje kao jedinstven su*jekt u me;unarodnim odnosima" esto se svodina !ajedničkog monarha i vojsku" eke !ajedničke Bunk:ije mogu *itiugovorom $renesene na uniju %!ajednička vojska> !ajednički monarh&" n$r"

/ustro Ugarska"

1akonodavna unija ? $ose*an o*ik dravne !ajedni:e u kojemdominiraju *rojne !ajedničke institu:ije" n$r" Ujedinjeno rajevstvo ?@ngeska> Ckotska> Oaes> Uster> anaski oto:i"

2ecentralizirana unitarna dr$ava ? soena dravna !ajedni:a> u kojojsastavni dijeovi imaju !ajedničke> a ne $ose*ne institu:ijeI $okrajine imajuvisok stu$anj autonomije> ai ne odstu$aju od unitarnog dravnogustrojstva> n$r" i!o!emska i egija do 1983"

3& asimetri!ne zajednice dr$ava ? o*ično su to !ajedni:e i!me;u nekemanje i ve(e drave> koje manjoj $ruaju !a=titu" )a!ikujemo<

• pridru!ene dr!ave ? ugovorom o uasku u !ajedni:u utvr;eno da jedna ii duga strana ima $ravo raskinuti odnos> n$r" Ei:htenstein i.Pit!erand

• asimetrični savezi ? gdje jedna strana uiva $ose*an statusautonomije koji ukjučuje !akonodavnu> sud*enu i i!vr=nu vast> asvaka i!mjena u odnosu mora se temejiti na sugasnosti" n$r" +uerto)i:o i U./



+.@/ E .EL@@ D)L/0@< ./ A@)K@,0/

/& /.'// U.'/0/Ustav edera:ije iA i! 1994"> nastao na temeju Oashingtonskih s$ora!uma"+oku=aj da se $rimjenom Bederativnih načea rije=e suko*i"

DaQtonski mirovni s$ora!um i! 1995" %$ot$isan u +ari!u& sadri i tekst ustava iA"ajvanije jeI

• ustav $otvrdio načeo jedinstvenosti drave iA• konstitutivnost tri naroda na :ijeom $odručju te GunitarneH drave• ukinuo $oku=aje $roga=enje samostanosti nekih entiteta> $ogotovo

)e$u*ike .r$ske

& D)L/0 U)@R@@0jerojatno najsoeniji o*ik $rimjene Bederanog načea do danas $o!nat usvijetu"

• Drava iA se sastoji od dva entitetaI edera:ije iA i ).• 'ri su konstitutivna narodaI Arvati> o=nja:i> .r*i

@ntiteti nisu odre;eni kao drave> aiI

• imaju $ravo ska$ati me;unarodne ugovore•

ras$oau vastitim oruanim snagama• imaju svoje ustave

K& U.').'0 0E/.'0rhovna tijea suI

1" +redsjedni=tvo2" +aramentarna sku$=tina3" 0ije(e ministara4" Ustavni sud

Predsjedništvo 3 tročani sastav %1S1S1&> s rota:ijom na mjestu $redsjedateja"

dučuju konsen!usom> tek i!nimno ve(inom"ajvanije tijeo> ono nad!ire sku$=tinu> te je gavni $redagatej i o*ikovatej!akonodavstva"Parlamentarna skupština ? dvodomna ? Dom naroda i astu$nički dom"DjeatnostI !akonodavstvo> dravni $roračun> ratika:ija me;" ugovora idr"ovasti".astav ? Dom naroda i astu$nički domduke ? o*a doma sugasna" Unurar doma odučuje ve(ina %$ostu$ak vrosoen&"Ustavni sud 3 ovasti u s$orovima i!me;u entiteta" rajnji ar*itar" ira ga

astu$nički dom 6 čanova %2S2S2&> 3 čana imenuje @.E+ %ne smiju *itidravjani iA> ii susjednih !emaja&"



D& +)/0/ +))D/ D)L/0@ iAUstav iA $redstavja $ose*an o*ik ure;enja drave *e! $resedana uustavno$ravnoj $ovijesti" stodo*no je semantički ustav> a !*ijski iA Bunk:ionirakao $rotektorat $od !a=titom i vrhovnim nad!orom me;unarodne !ajedni:e> čiji

visoki $redstavnik od 1998" godine sam donosi oduke koje ustavna tijea nemogu donijeti> osiguranom na!očno=(u jakih me;unarodnih vojnih snaga !asta*ii!a:iju %.)&" .matra se da je to dokument $rijea!nog stanja> nastaotemejem mirovnog ugovora"

Ustav odre;uje da i!*jegi:e i rasejene oso*e imaju $ravo so*odno se vratiti usvoje domove> u! $ovrat i!gu*jene imovine ii naknadu ako $ovrat nije mogu(".o*oda kretanja $ostoji $o :ijeoj iA" iA i o*a entiteta osigurat (e najvi=istu$anj me;unarodno $ri!natih judskih $rava i temejnih so*oda =to *i mogi *itikriteriji !a $rosud*u nastu$anja normanog stanja i $restanak $otre*e !a

me;unarodnim $rotektoratom"

@D@)/E.'/ '@)/

asična američka ustavno$ravna i $oitička teorija Bederai!ma *ia je $odijejenaoko $itanja kome u Bederativnoj dravi $ri$ada suverenitet< save!noj dravi iiBederanim jedini:ama" U tom okviru ra!vijene su teorije<

a& centraliziranog federalizma ? s $revagom na strani save!ne drave*& decentraliziranog federaliztma ? s $revagom na strani drava čani:a

:& teorije o pravu secesije i tzv. nuli+kacije na strani federativnih jedinicad& dualni ili dvojni federalizam ? koji se !asniva na ideji o dijejenjusuverenosti i!me;u save!ne drave i Bederanih jedini:a

ederaistička teorija je naga=avaa !načenje Bederativnog načea kaoorgani!a:ijskog $ravia koje omogu(ava s$ora!umno i mirno udruivanje$oitičkih !ajedni:a u =ire !ajedni:e u kojima mogu ostvariti odre;ene !ajedničkeinterese> ai i očuvati svoju samostojnost i :jeovitost> te !ajednički odučivati osvojim interesima na ravno$ravnim osnovama"!ra!i Bederai!am> Bedera:ija i konBedera:ija imaju korijene u atinskoj riječi

Boedus> koja !nači save!> a neki je autori $ove!uju s riječi des> vjera> $ovjerenje"+uno !načenje $ojma> $rema @a!aru> o!načava he*rejska riječ !a save!> *rit>koja je sinonim !a shaom> mir> dake mirni save! !asnovan ugovorom ii!avjetom"s$ravna $rimjena Bederanog načea $odra!umijeva udruivanje !asnovano na<

1" ravno$ravnosti sudionika>2" $o=tivanju temejnog s$ora!uma o stvaranju !ajedni:e>3" u!ajamnom $ri!navanju integriteta svakog čana !ajedni:e>4" $o=tivanju ra!ičitosti>5" mirnom i s$ora!umnom rje=avanju suko*a interesa>6" uvaavanju !ajedničkih i $ose*nih interesa udruenih entiteta>

7" do*rovojnosti sudjeovanja u save!u> i8" $ravu na mimo istu$anje i! save!a"



ederaistička teorija $oa!i od stajai=ta o mogu(nosti ra!*oritog ure;enjaodnosa unutar svake $oitičke !ajedni:e i i!me;u ra!ičitih $oitičkih !ajedni:a" 'o

je u !*ir:i ederaist i!ra!io /eNandar Aamiton"

/merički $isa: 0in:ent strom $oka!uje da je !načenje i $ravi smisaoFederaistaF u nastojanju da se $rona;e i us$ostavi $oredak ustavne vadavinekoji *i omogu(io so*odu i demokra:iju> u $oitičkom sustavu kojeg taj autorna!iva samou$ravom %F seB-governmentF&"

@U)+./ U/I 0 E D)L@ /@DK@• osnutak ? @uro$ska !ajedni:a !a ugjen i čeik> +ari=kim ugovorom 1951"• Ugovorom i! Maastri:hta %stu$io na snagu 1994"& drave čanive osnovae

@uro$sku uniju

ijea knjiga @uro$ske komisije o u$ravjanju @uro$skom unijom %2##1"& ? gra;anise osje(aju otu;eno od institu:ija @U+ro:es integra:ije je dosegnuo vrhuna: usvajanjem Ugovora o us$ostavjanjuUstava !a @uro$u> usvojenog konsen!usom na @uro$skoj konven:iji 1#"#7"2##3"godine> $rihva(enog od @uro$skog vije(a 18"#6"2##4" godine" Ustav je od*ijen nareBerendumima u ran:uskoj i i!o!emskoj> nakon čega je $ro:es ratika:ije!austavjen"

'@M@E@ .''UK@ @U)+.@ U@+rema stanju 2##5"I

1" 4uropsko vije&e• čine ga dravni $ogavari> odnosno $redsjedni:i vada svih

dr"čani:a %ovisno o dravnom ure;enju&• sastaje se najmanje 2 $uta godi=nje> a ras$ravja temejna strate=ka

$itanja i rje=ava s$orove me;u čani:ama2" #ije&e 4uropske Unije5 #ije&e ministara

• najvanije odučuju(e tijeo @U• čine ga $o jedan !astu$nik svake od drave čani:e• često ga se na!iva Geuro$skim !akonodav:emH> akti 0ije(a su *rojni

i o*uhva(ajuI ured*e> smjerni:e i oduke ? kao o*ve!uju(i akti mi=jenja> $re$oruke> "" ? kao akti $oitičke naravi

3" 4uropska komisija• Bormano nema odučuju(ih ovasti> ve( samo $redae oduke =to (e

ih donijeti Ministarsko vije(e4" 4uropski parlament

• *iraju ne$osredno gra;ani drava čani:a temejem jednakog i o$(eg

$rava gasa



• is$rva je *io savjetodavno tijeo> ai Ugovorom i! Maastri:htai!jednačen sa 0ije(em ministara

• +arament moe> a$soutnom ve(inom svojih čanova i!gasatne$ovjerenje @uro$skoj komisiji %=to se dogodio 1998&>""od*iti$roračun i s"

5" 4uropski sud pravde '6u7embur)• nad!or nad $o=tivanjem $rava @U %koje se> su$rotno

konBederativnom modeu> $rimjenjuje ne$osredno $red sudovimadrava čani:a&

• @uro$ski sud $ravde čini 28 suda:a i 9 ne!avnisnih odvjetnika> koji!ajedno $redstavjaju čanove suda" a i!*or suda:a $otre*na je

jednogasna oduka vada svih drava čani:a> a mandat im traje =estgodina" 'emejna !ada(a .uda je nad!or nad $o=tivanjem $rava@uro$ske unije" +ravo Unije se i!ravno $rimjenjuje $red sudovimadrava čani:a" *og toga .ud donosi i $resude u $ovodu i!ravnih

tu*i a te su $resude i!vr=ne i na $odručju drava čani:a" .ud jedugo vremena djeovao kao dvostu$anjski> dok je Ugovorom i! i:eod 2##1" godine> us$ostavjen +rvostu$anjski sud> kao $ose*an sud"

+)/0/ +))D/ @U)+.@ U@

@uro$ska unije nije kasična konBedera:ija> iako ima mnoge eemente" ije ni$ravno> ni !*ijski niti Bedera:ija> $a niti Bedera:ija u nastajanju" aj$rikadnije jere(i da je ona save! drava sui generis ii !ajedni:a interesa drava čani:a"

D)@D@ U.'/0/ )A D)L/0MUD)UL0/U

/& U.'/0/ /)// UD)UL0// U -/-0%/E 1$2-&0E %&E3E

a*ranjeno je $okretanje $ostu$ka udruivanja )e$u*ike Arvatske u save!e sdrugim dravama> koje *i doveo ii mogo dovesti do o*navjanja jugosavenskogdravnog !ajedni=tva ii us$ostave neke *akanske dravne sve!e u *io kojemo*iku> usvojenom u $rosin:u 1997" %čanak 141" stavak 2" Ustava&"+riikom ustavnih $romjena 2###" godine> *io je $rijedoga da se ova ustavna!a*rana ukoni i! Ustava" +ro:jenjuju(i taj $rijedog> stručna )adna sku$ina$redsjednika )e$u*ike> o:ijenia je kako ova odred*a ničim ne s$rječava$ri*iavanje )e$u*ike Arvatske euro$skim integra:ijama"

& DEU0/@ UD)UL0/U



Kij hrvatske vanjske $oitike $očetkom 21" stoje(a je $ro:es $ridruivanja@uro$skoj Uniji koji je nakon otvaranja $regovora u isto$adu 2##5" godine ve($rihva(en kao :ij i od same Unije"Ustav )e$u*ike Arvatske> i!van navedene !a*rane> ne !a*ranjuje svakoudruivanje u save!> da$ače $redvi;a $ostu$ak u kojem se o tome tre*a odučiti"

+ravo $okretanja takvog $ostu$ka ima najmanje<

1" jedna tre(ina !astu$nika u Arvatskom sa*oru>2" $redsjednik )e$u*ike i3" 0ada"

/ko Arvatski sa*or dvotre(inskom ve(inom gasova svih !astu$nika $rihvati$rijedog !a $okretanje takvog $ostu$ka $itanje se o*ve!atno stavja nareBerendum koji se tre*a odrati uroku od 3# dana od dana dono=enja odukeArvatskog sa*ora"duka o udruivanju )e$u*ike Arvatske na reBerendumu mora *iti donesena

ve(inom gasova uku$nog *roja *irača u dravi" sti *i se $ostu$ak $rimijenio i $riodučivanju o ra!druivanju )e$u*ike Arvatske i! nekog dravnog save!a kojem*i moga $ristu$iti"

'14'#E U1T2#4'1T EU'"1KE U43E

9unkcionalizam: zgroženost ratovima na tlu 2urope > kako izbjeći ponavljanje: sraz dvaju struja > unkcionalizam razvijen nasuprot ideji ubrzanog stvaranja europskihederacija: unkcionalizam znači da se države ujedinjuju u unkcijama za koje postoji jasan politički igospodarski interes > označava postupno i strpljivo građenje zajednice.

azvoj Unije

: Unija se postupno gradi u skladu s unkcionalizmom, na zajedničkom interesu u gospodarskim pitanjima"

#. Pari!ki ugovor iz #;-#. &2uropska zajednica za ugljen i čelik$

'. 3imski ugovori, #;-1. &22/, 2U3OF4OB$

*. 4ri zajednice spojene #;01, osnovano 8edinstveno vijeće i )omisija

. Parlament je osnovan #;10.



-. #;0. > 8edinstveni europski akt > !irenje nadležnosti Unije, jačanje Parlamenta i izvr!nih tijela

0. Ugovor iz Baastrichta , #;;. > sve uži savez, osnivanje 2uropske Unije

1. 'KK-. godina > neuspjeh Ustava

. 'KK;. Aisabonski sporazum

: osim ugovorima, elementi novog ustavnog poretka uno!eni su i presudama (uda 2uropske Unije

;aključci 8ijele knjige iz .HH-.

#. proces odlučivanja u 2U je takav da je jako malo 2uropljana koji ga razumiju ili mogu razumjetitko je odgovoran za odluke

'. ne znamo koliko se jedinstveno primjenjuje europsko pravo, čini se da je situacija daleko odsavr!ene

: sama temeljna načela, kao !to je supsidijarnost i solidarnost, traže preispitivanje, kao i temeljniunkcionalizam

,aekenska deklaracija o buduJnosti Europe iz .HH-0

: treba se suočiti s tri izazova

#. demokratski deicit

'. nova uloga 2urope u globaliziranom svijetu

*. očekivanja europskih građana u pogledu dono!enja odluka i provedbe politika

: temeljni zahtjev" vi!e demokratičnosti, transparentnosti i djelotvornosti\

> niz pitanja" pojednostaviti pravni sustav, reormirati tijela Unije, način odlučivanja i ovlasti,odnos država članica i Unije

> sredi!nje pitanje" primjena ederalnog načela &ono do sada najvi!e utječe na sudbeni i pravni

sustav /ajednice, zakonodavne i provedbene ovlasti, oporezivanje i zajednička politikaostaju izvan dohvata$

Konvencija o buduJnosti Europe

: zadaća" razmotriti niz važnih pitanja, kao !to su razdioba nadležnosti u Uniji i provedbasupsidijarnosti

: sastav" predstavnici parlamenataMvlada država članicaMkandidata, 2uropskog parlamenta i )omisije^

predsjedni!tvo sastavljeno od uglednih političara s dovoljno autoriteta &ormulacija zajedničkog prijedloga$



: podjela u skupine, po pitanjima, odlučivanje u pravilu konsenzusom

: rezultat je bio tekst Ustavnog ugovora, kojega je )onvencija usvojila 'KK*., ali je 'KK-. pao na

reerendumu u +izozemskoj i Irancuskoj

: čitavu 'KK-. obilježili problemi s usvajanjem proračuna

Trenutni temeljni akti EU

#. Aisabonski sporazum iz 'KK;, sastoji se od

: Ugovora o 2uropskoj Uniji

: Ugovora o unkcioniranju 2uropske Unije J 'K#K." počeo postupak izmjena zbog ekonomske

krize

'. Povelja o temeljnim pravima 2U

ioba nadležnosti Unije premaUgovoru o $unkcioniranju EU

: isključiva nadležnost L države ne smiju intervenirati

> materija carinske unije > materija iskalne unije za članice @eurozone > zajednička ribarska politika > zajednička trgovinska politika > pravila trži!nog n. za unkcioniranje trži!ta > zaključivanje nekih međunarodnih ugovora

: podijeljene nadležnosti

> države članice mogu regulirati sve dok pitanja nisu rije!ena na razini Unije > Unija se pri tome mora držati proporcionalnosti i supsidijarnosti &uloga nacionalnih

parlamenata$ npr. unutarnje trži!te, za!tita potro!ača, energetika

: okvirne nadležnosti

> Unija donosi okvirne politike, !iroke smjernice u okvirima kojih djeluju članice > gospodarska politika i politika zapo!ljavanja

: rezervirane nadležnosti država članica

> Unija može samo podupirati, usklađivati i nadopunjavati, ali ne smije donositi pravnoobvezujuće akte\



> najveći stupanj samostalnosti članica npr. kultura, obrazovanje i sport, civilna za!tita

4eki goruJi problemi

Od #. #. 'K#*. > Pakt o inancijskog odgovornosti > obveza država da uravnoteže proračun

: U) > poseban status

: pitanje ederalnog načela ostaje otvoreno, kao i niz s time povezanih problema

3e li Ustav bitan u UnijiB

: važnost Ustava raste, ne opada

: suprotna shvaćanja svoj temelj nalaze u isključivo pozitivističkom, pravno J dogmatskomviđenju stvarnosti, koje

> uzima normativno stanje kao stvarnost > drži da je sudska praksa pravi pokazatelj stvarnog stanja stvari

: umjesto toga, bitno je promatrati !ire, ne ostati usredotočen samo na pravnu normu > ustavsažima povijesno iskustvo zajednice, nije tek običan pravni akt

: važne povijesne lekcije"

> sve su državne zajednice utemeljene na interesu, pokrovu ideje o miru i solidarnostiusprkos

: stoga je važno osloniti se na pravo &svi smo jednakopravni $

> Ustav nije važan samo radi za!tite od presezanja institucija Unije, već i radi za!tite oddomaćih političara &za sve je kriv @centar$

> Ustav je važan i zbog interesnih skupina koje su sklone ne!to predstavljati kao pitanje preneseno na 2U

Ustavni identitet

: primat, a ne supremacija europskog prava

: u utvrđivanju primjenjivosti europskog prava, ključna suglasnost s Ustavom

: ustavni identitet kao sera u kojoj domaće ustavno pravo zadržava primat

> razvijen u +jemačkoj, pojavljuje se i u Irancuskoj, Ne!koj, 5elgiji > primjenjiv na sve članice\



> npr . nepotpisivanje ugovora sve dok se ne utvrdi njegova suglasnost s Ustavom > nedavni primjer" OB4 odluka Ustavnog suda +jemačke

: suvremena inačica rasprave o supremacijiMdiobi suvereniteta

: o ovim pitanjima jo! predstoji sustavnija rasprava u 39

Temeljne ustavne odredbe 5 P EU

: pravni temelj" članstvo temeljem jednoglasne odluke (abora i odluke na reerendumu & čl.#'$

: cilj" 9rvatska sudjeluje u 2U s ciljem osiguranja trajnog mira, slobode, sigurnosti, blagostanja i drugih zajedničkih ciljeva, u skladu s temeljnim načelima i vrijednostima 2U

: suverene ovlasti" na 2U se prenose ovlasti potrebne za ostvarivanje prava i ispunjavanjeobveza preuzetih članstvom > moguće manje izmjene ugovora bez reerenduma > zapamti"9rvatska pridržava pravo odlučivati o prenesenim ovlastima i pravo istupanja &čl. -&'$$

1udjelovanje u odlučivanju na razini EU

: europski izbori

: 9rvatski sabor sudjeluje u europskom zakonodavnom postupku &posebna važnost unadziranju supsidijarnosti i proporcionalnosti$

: 7lada 39 izvje!ćuje (abor o prijedlozima propisa i odlukama u čijem dono!enju sudjeluje

> (abor može donositi obvezujuće zaključke

: 9rvatski sabor nadzire rad 7lade u tijelima Unije

: 3epubliku 9rvatsku u 7ijeću i 2uropskom 7ijeću zastupaju predsjednik 3epublike i 7lada

zravna primjena prava EU

- prava iz stečevine 2U prava zajamčena u hrvatskom pravu- pravni akti i odluke prihvaćene od 39 u tijelima 2U > učinak u 39 u skladu sa

stečevinom- hrvatski sudovi !tite subjektivna prava utemeljena na stečevini 2U- državna tijela, tijela 8A3( i pravne osobe s javnim ovlastima izravno primjenjuju

pravo 2U



"rava &rvatski& državljana i drugi& građana EU

: kao građani 2U, državljani 39 uživaju

> slobodu kretanja i nastanjivanja u svim članicama

> aktivno i pasivno biračko pravo za 2P ̂ lokalni izbori u drugoj državi članici > pravo na diplomatskuMkonzularnu za!titu druge članice > pravo podno!enja peticija 2P, predstavki 2. ombudsmanu te obraćanja institucijama i

savjetodavnim tijelima 2U na svojem ili kojem drugom službenom jeziku 2U ^ pravoodgovora

: u 39 svi građani 2U uživaju prava zajamčena stečevinom

: sva su prava podložna uvjetima i ograničenjima ugovora na kojima se 2U temelji i naosnovu njih prihvaćenih mjera

Documents

Ustavno pravo - 1. dio.docx