5/19/2018 TEORIJA KNJIZEVNOSTI (2)

1/4

Struktura lirske pjesme?Zbog kratkoe izraza lirska pjesma je naizgled veoma jednostavna. Meutim, jednostavno uspjelelirike je rezultat sloene strukture, takve strukture u kojoj itav niz elemenata nerazdvojno uestvujeu istoj svrsi: ostvarenju posebnog dojma. Zbog njene cjelovitosti liruku je jeako teko analizirati. svakom pokuaju analize tj.rastavljanje pjesme na odreene djelove dolazi do opasnosti da secjeloviti dojam izgubi u nepovrat. !snovnu strukturu lirske pjesme moemo zapaziti ako

razmotrimo temu, kompoziciju, jezik i ritmiku organizaciju pjesme.Moe se rei da su teme lirske pjesme naelno neograniene. "vaka lirska pjesma govori o neemu ,rijei u njoj zadravaju neko znaenje, esto je to znaenje veoma razliito od uobiajni# znaenja.Zbog toga se tema u lirskoj pjesmi mora uzeti kao element u analizi. !dreene se teme, odnosnogrupe tema u lirici javljaju ee od ostali#. $ipino lirske teme mijenjaju se, dodue, od epo#e doepo#e, ali zadravaju, barem u lirici evropskog kulturnog kruga sklonost prema izraavanju neki#odluujue vani# i tipini# ljudski# situacija. $o su teme vezane za ljubav, susret sa smru,

prolaznoi, itd.%irska pjesma uvijek ima glavni motiv, ali se redovno navodi i niz asocijacija uz glavni motiv.&edan motiv se razvija bilo nizanjem paralelni# motiva sa manjim varijacijama, bilo pak odreenimkontrastima. $akoer, logika istovjetnosti ili proturijenosti bila bi nepri#vatljiva ne uvaimo li

odreena ponavljanja u zvuku i odreenu zvukovnu organizaciju. &ezik i ritmika organizacija nemogu se razmatrati odvojeno od teme i kompozicije. 'ain na koji je u lirskoj pjesmi odreenatema potpuno ovisi o uspjenom pronalaenju jedinstva ritma, zvuka i znaenja rijei. $akvog

jedinstva koje omoguuje da sve komponente strukture lirske pjesme ravnopravno djeluju uostvarivanju i ostavljanju dojma na itaoca.Elementi strukture?

(. $ematika)predmet zmjetnike obrade, predstavlja ono o emu se zapravo govori.*. +ompozicija)u lirskoj pjesmi nema radnje likova, nosioca radnje, posrednika. +azivanje je

neposredno, subjektivno i emotivno. "pojnu kompoziciju ine: stroa, sti#, polusti#,akcenatcka cjelina.

-. Motivi) su najmanje tematske jedinice i povezuju se asocijativno tj.po slinosti ili pokontrastu.

. /ersiikacija)je teorija sti#a, iji je osnovni cilj da deinie sti#, po emu se sti# razlikuje odproze i da opie organizaciju sti#a. 'auka o graenju sti#ova.

0. 1itam)je manje ili vie ravnomjerno ponavljanje neki# enomena u kraim intervalima.&ezikoritmiki intervali su: kvantitet, slogovi, akcenti, cezura, pauze, euonija, rima,opkoraenje sti#a.

2. 1ima)je glasnovno podudaranje rijei na kraju sti#a. 1ima moe biti: prana, ukrtena iobgrljena.

Ritmika organizacija pjesme?

&ednu od najznaajniji# uloga u struktuiranju knjievnoumjetnikog djela igra ritam.1itam 3gr.r4it#mos 5tok67 nastaje vie ili manje ravnomjernim ponavljanjem izvjesni# pojava uodreenim vremenskim razmacima. 8o nekim deinicijama ritam karakterizuje tri svojstva:

(. rekurencija3ponavljanje7*. periodinost3ponavljanje u odreenim vremenskim intervalima7-. reguliranost3ponavljanje po nekom utvrenom redu7.

1itam moe biti vrst i slobodan. 9ko se motivi, raze, orme ponavljaju u duim vremenskimrasponima nji#ovo se ponavljanje regulira odreenim 5mjerama6 pa tako nastaje vrsti ritam.9 ako se ponavljaju samo s vremena na vrijeme, jo u oblicima koji nisu uvijek isti tj u varijacijamaonda je to slobodnim ritam.1itam ima nekoliko svojstava i karakteristika:

(. ntonacija podrazumjeva promjene u visini tona u izgovaranju rijei, gurpe rijei ilireenica. Moe biti silazna, uzlazna i ravna.

*. ntezitet podrazumjeva jaini izgovora pojedine rijei ili grume rijei u reenici i obino se

5/19/2018 TEORIJA KNJIZEVNOSTI (2)

2/4

podudara sa tzv.reenikim akcentom.-. 8auza3stanka7 je akustina praznina koja razdvaja skupine glasova.. 1eeniki tempo je brzina kojom se izgovaraju odreene reenice ili dijelovi reenice, to

je uvijek zavisno od stava onoga koji govori, njegovi# emocija ili namjera.

Slobodni i vezani stih?

"lobodni sti#. /eina savremeni# pjesama nije pisana tako da se izravno potuju bilo kakva pravilau gradnji sti#ova, stroa ili rasporedu rima. takvim pjesmama niu se sti#ovi redovno razliiteduine, pravi# rima nema ili se javljaju tek povremeno. obiajno je da se takav sti# nazivaslobodnim st#om. Meutim, potpuno slobodnog sti#a nema, sti# koji nije nikako vezan nekimnainom ritmike organizacije prestao bi biti sti# postao bi proza. $ako da, postoje razliite vrsteslobodnog sti#a, koje je teko razlikovati i razvrstati zbog nji#ove tenje za individualnomritmikom organizacijom. "lobodan sti# je nastao u drugoj polovini ;; stoljea kao izraz pobune

protiv tradicionalni# metriki# oblika, te se u doslovnom smislu moe upotrijebiti samo za pjesmekoje su nastale iz takvog odnosa prema tradiciji./ezani sti#.1azvoj knievnoumjetnikog govora zapoeo je u tzv.vezanom sti#u, u kojem je

presudan jedan sasvim ormalan princim ritmike organizacije: smjerljivost ponavljanja odreeni#

broja slogaova i normirani raspored neki# njegovi# prozodiski# obiljeja. $aj ritmiki princim kojiorganizira vezani sti# naziva se metar. !n prestavlja distiktivno oboljeje po kojem sti# razlikujemood proze.

Metrika organizacija pjesme?

Metar predstavlja sistemsko obiljeje sti#a kao posebnog ureenog tipa govora. !n, dakle, nijeindividualni kvalitet jednog pjesnika neko kod koji pret#odi pjesmi i kojeg pjesnik nalazi u

pjesnikoj tradiciji. 8jesniki doivljaj, koji je nastao u posebnom zanosu due, izraen je u jednomgovornom obliku koji taj doivljaj podvrgava itavom nizu unaprijed zadati# ormalni# ogranienja.8jesnik da bi izrazo neku misao ili nada#nue bira jedan oblik3npr.sonet7 i pomou njega izraavasvoj doivljaj. $o znai da taj oblik nije proizaao iz tog doivljaja, nego da je doivljaj naao svojizraz u jednom unaprijed datom, apriornom, obliku, koji se moe i sam za sebe, neovisno o tomdoivljaju, deinisati i opisati. $o ne znai da je taj oblik nametnut tom doivljaju kao strano i i tuetijelo. !n je njegovo jedino otjelovljenje, jedini nain na koji moe postojati i na koji se moekomunicirati. pravo u tom obliku taj sadraj je pretvoren u jednu sloenu pjesniku inormaciju,mi ga ne moe percipirati drugaije nego u tako oblikovanim sti#ovima.

5/19/2018 TEORIJA KNJIZEVNOSTI (2)

3/4

-. "ilabiko)akcentski sistem.

+vantitativni sistem versiikacije"ti# klasine grke i latinske poezije ormirao se na osnovu kvantiteta sloga, tj.u rasporedu dugi# ikratki# slogova. !snovu tog metra ini smjenjivanje dugi# i kratki# slogova. zgovor kratkog slogamjeren je vremenom od jedne 5more63otprilike6 *=0 sekunde7, dok je izgovoru dugog sloga

predvieno vrijemo od dvije 5more6. antikoj poeziji sti# nije samo bio ureen na poseban nain,nego i govoren tj.skandiranjem glasova. >rupa slogova 3*)7 i raspored dugi# i kratki# slogova u tojgrupi inilo je osnovnu metriku jedinicu, tzv.6stopu6. klasninoj latinskoj poeziji metrikiznaajan bio je i iktus3udar7, metriki naglasak koji je padao na prvi slog stope3ako je slog dug7, to

je inteziviralo ritam sti#a. >rupa stopa odreene vrste inila je veu metriku cjelinu, tzv. 5lanak6,koji se prema broju stopa nazivao dipodija, tirpodija, tetrapodija, itd. ?lanci u sredini sti#a obinosu rastavljani 5usjekom6 koji se zove cezura.@ezura je metriki termin kojim se danas moe oznaiti svaka uoljiva stanka u govoru, a naroito uizgovaranju sti#a. 8o pravilu sti# ima jednu cezuru koja ga dijeli na dva polusti#a. klasinomlatinskom sti#u cezura se uvijek javlja unutar srednje stope. Aanas cezura podrazumjeva kraj rijei,ali u latinskom sti#u granice meu stopapa se nisu podudarala se zavretkom rijei, ali ukoliko se

kraj stope podudara sa krajem rijei takva cezura se nazivala dijereza."ilabiki sistem versiikacije!snovu silabikog sti#a ini isti broj slogova u svim sti#ovima, ili kombinacija sti#ova razliitog

broja slogova, ali prema nekom strogo utvrenom rasporedu. "ti#ovi se, uglavnom, razlikuju premabroju slogova: esterac, sedmerac, osmerac, itd. !sim broja slogova znaajna je i cezura tj.onametrika granica koja sti# presijeca uvijek na istom mijestu i dijeli ga na polusti#ove. 9ko je cezurau sredini sti#a i dijeli ga na dva jednaka polusti#a, onda se govori o simetrinom sti#u,simetrinideseterac, npr. drugom sluaj, kad cezura dijeli sti# na dva nejednaka polusti#a, govori se oasimetrinom sti#u,npr.asimetrinom desetercu. !sim broja sti#ova i stalne cezure silabiki sti# imai neka druga prozodijska obiljeja: raspored akcenata je u naelu slobodan, ali ponekad silabikisti#ovi mogu imati vrsti akcenat3iktus7.

'ajpoznatiji silabiki sti# je aleksandrinac, sti# od (* slogaova sa cezurom posloije 2 sloga. poeziji slavenski# naroda poznat je poljski trinaesterac, sti# od (- slogova sa cezurom poslijesedmog sloga."ilabiko)akcentska versiikacija poeziji na veini evropski# jezika pored broja slogova presudnu metriku ulogu igra i akcenat. 8ritome se razvilo nekoliko varijanti tog metra. 9ko broj i mjesto nenaglaeni# slogova u sti#u varira,a odreen je samo broj naglaeni# slogova, takav se sti# naziva istim akcentskim sti#om. 9 ako jeuz broj naglaeni# slogova reguliran i broj nenaglaeni# slogova, takav se sti# naziva silabiko)tonskim sti#om. jednoj varijanti tog silabiko)akcentskog sti#a broj slogova je rasporeen ustope, koje se sastoje od jednog naglaenog i jednog ili vie nenaglaeni# slogova.

Knjievni rodovi i vrste?

1azvrstavanje knjievni# dijela prema obliku najtei je i ujedno i najvaniji zadatak klasiikacijeknjievnosti. Bez razumjevanja knjievni# rodova i vrsta nema razumjevanja knjievnosti, jer suoblici u kojima se pojavljuje knjievno dijelo esto od presudne vanosti za s#vaanje idoivljavanje knjievnosti. +njievne vsret ne treba s#vatati onako kako i# je s#vatala stararetorika, tj.kao odreen, unaprijed zadane oblike prema kojima se pravi knjievno djelo. pak

postoje odreeni zakoni oblikovanja knjievni# djela. +njievne vrste zasnvane su na irokom iprilino neodreenom pojmu slinosti. !n glasi: knjievne je vrsta grupa slini# djela, takvi#knjievni# djela u kojima se ponavljaju neke manje)vie stalne osobine. Meutim, na razliitimslinostima okupljamo djela koja pripadaju u grupu soneta, a prema drugim slinostima djela koja

pripadaju grupi tragdija. /alja jo upozoriti na razliite naine kojima se oznaava knjievna vrsta.+od nas se knjievna vrsta razlikuje od knjievnog roda tako to se rod smatra irimpojmom odvrste. enja o knjievnim rodovima se zasnivaju na postojanju neki# temeljni# naina knjievnog

5/19/2018 TEORIJA KNJIZEVNOSTI (2)

4/4

izraavanja. $ako je razvijeno uenje o tri osnova knjievna roda: epika, lirika i drama.