of 30 /30
1. Osnove poetike: knjievni rodovi i vrste (oblici). (6. predavanje) UVODNE POSTAVKE: Knjievno djelo uvijek se pojav ljuje u nekom obliku. Knjievni rodovi: jo je Aristotel uo io bitnu razliku u izrazu izmeu drame (epike i lirike) i epike. Unutar istog roda razvile su se mnoge vrste. Kljuno pitanje: je li knjievn a vrsta prirodni oblik  pojavljivanja knjievnih injenica, ili je povijesno uvjetovana? Podjela na epiku, liri ku i dramu ± uvjetna zbog ispreplitanja elemenata.

teorija knjizevnosti 6

  • Author
    ivrebac

  • View
    229

  • Download
    3

Embed Size (px)

Text of teorija knjizevnosti 6

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    1/30

    1. Osnove poetike: knjievni rodovi i

    vrste (oblici). (6. predavanje)

    UVODNE POSTAVKE: Knjievno djelo uvijek se pojavljuje u nekom obliku. Knjievni rodovi: jo je Aristotel uoio bitnu razliku u

    izrazu izmeu drame (epike i lirike) i epike. Unutar istog roda razvile su se mnoge vrste. Kljuno pitanje: je li knjievna vrsta prirodni oblik

    pojavljivanja knjievnih injenica, ili je povijesnouvjetovana? Podjela na epiku, liriku i dramu uvjetna zbog

    ispreplitanja elemenata.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    2/30

    2. Klasifikacija knjievnosti

    Razvrstavanje knjievnih djela je vano jer se inae ne bismo moglisnalaziti u korpusu:

    Knjievna djela: od sloenih romana na vie tisua stranica (KrleinromanZastave) do poslovica (mladost ludost).

    Razliiti jezici, razliiti oblici, od himne pisane bogovima do romana ovelikim povijesnim dogaajima.

    Zadaci toliko sloeni da to dovodi do nesuglasica meu strunjacima.

    Knjievna su djela po svojim karakteristikama individualna i originalna velike meusobne razlike.

    Svako razvrstavanje treba biti svjesno svoje relativnosti i posebnihuvjeta koje mora ispuniti.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    3/30

    3. Naela klasifikacije

    Prema jezicima: knjievnost engleskog jezinog podruja.

    Prema nacionalnim knjievnostima: engleska knjievnost.

    Prema autorima: prema individualnim piscima i po neemusrodnim autorima (generacija quorumai, fantastiari)

    Prema namjeni: djeja knjievnost, zabavna knjievnost.

    Prema najire shvaenom obliku (bez obzira na jezik):

    Usmena i pisana knjievnost. Razlike izmeu pisanog i usmenog izraza

    Razliita funkcija, ali meusobni utjecaji i veze.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    4/30

    4. Knjievne vrste

    Razvrstavanje prema obliku: najtei i najvaniji zadatak. Oblici pojavljivanja knjievnosti: od presudne vanosti za

    doivljavanje i shvaanje knjievnosti. Svako knjievno djelo itamo u okviru nekog shvaanja

    knjievne vrste. Uvijek djelo itamo kao roman, novelu, sonet ili dramu.

    Knjievne vrste nisu unaprijed zadane (kao kod retorike). Ne radi se o ispunjavanju zahtjeva vrste, nego knjievne

    vrste predstavljaju okvirno zadane vrste unutar kojih seostvaruju nova i originalna knjievna djela (Solar).

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    5/30

    5. Knjievne vrste:definicija

    Odgovor na pitanje to je knjievna vrsta nije tek pitanjeklasifikacije teorije knjievnosti: ona zadire i u

    razumijevanje prakse knjievne proizvodnje. Pisac i itatelj razlikuju ep od romana, lirsku pjesmu od

    drame, tragediju od soneta. Priroda knjievnih vrsta: grupa slinih djela.

    Djela u kojima se ponavljaju stalne osobine: djela su duga ilikratka, u stihu ili prozi, namijenjena prikazivanju ili tiskanju zasnovano na grupiranju pojedinanih djela.

    Grupiranje idealnih tipova: pitanje knjievnih rodova.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    6/30

    6. Knjievni rodovi

    U 18. i 19. stoljeu uenje o tri osnovna knjievna roda: Epika (prema grkom epos rije), Lirika (prema grkom lyra lira, vrsta instrumenta), Dramatika (prema grkom drama radnja).

    Emil Staiger: lirika, epika i dramatika izraavaju osnovnemogunosti ljudskog izraavanja.

    To su idealni tipovi izraavanja, ali ne i bezuvjetan uvjetsvrstavanja svakog pojedinanog djela. Svaki se rod dijeli na pojedine manje grupe, a one u

    pojedine knjievne vrste.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    7/30

    7. Poezija, proza i drama

    Neki teoretiari posebnim rodom smatraju didaktiku (gr.didakto, pouan): poseban knjievni rod, djela na prijelazu

    izmeu knjievnosti i znanosti. Neki teoretiari knjievno-znanstvena djela smatraju

    esejistikom a postoji i naziv publicistika. Osim razlike prema vrstama vanu ulogu ima razlika poezije

    i proze. To nije istovjetno razlici stihova i proznog iskaza. Prouavanjem stihova bavi se versifikacija. Podjela na poeziju, prozu i dramu pomae u klasifikaciji.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    8/30

    8. Klasifikacija knjievnih vrsta

    Poezija se uglavnom ostvaruje u stihovima koji su prirodnioblik poezije.

    Razlika izmeu poezije i proze nije apsolutna, postojetekstovi koji se mogu prihvatiti na oba naina.

    Kod poezije se osobito pazi na samostalnu vrijednost,odnosno zvuanje rijei (razina sloja zvuanja).

    Poezija zahtijeva da se potpuno oslobodimo navikesvakodnevnog sluenja jezikom.

    I kod proze se pazi na posebna svojstva jezika. Smisao se neostvaruje na osnovi stvarne situacije nego iskustva.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    9/30

    9. Knjievni rod i knjievna vrsta

    Knjievni rodovi ostvaruju se u oblicimapojedinanih knjievnih vrsta.

    Knjievne vrste se pojedinano pojavljuju(iskazuju) u stihu, prozi ili dramskom dijalogu.

    Knjievne vrste odnose se prema prirodi knjievnogizraavanja kao iskaz u stihu i prozi : Epika: u stihu i prozi Lirika: u stihu i prozi (pjesma u prozi). Drama u stihu i prozi.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    10/30

    10. Poezija

    I najmanje nijanse u izriaju i rasporedu rijei imaju velikoznaenje.

    Zahtijeva da se potpuno oslobodimo navike svakodnevnogsluenja rijeima.

    Poetsku istinu nemogue je izdvojiti od naina na koji jeizreena.

    esto su stihovi sa stajalita doslovnog znaenja potpunobesmisleni.Svoj smisao dobivaju unutar pjesme koja govoriritmom i zvukom premjetajui uobiajeno znaenje rijeii upuujui na najire asocijativne sklopove i iskustvo.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    11/30

    11. O prirodi poezije

    John Stuart Mill: poezija je iskaz koji smo koji smoprislunuli. Privukao je nau panju, pa zamiljamo ili

    rekonstruiramo kazivaa i kontekst. Identificirajui ton glasa rekonstruiramo situacije, stav i

    polje identifikacije onog koji stihove izgovara (Culler). Tradicionalno: identificira se sloenost govornikova odnosa

    prema grai, dramatizacija misli i osjeaja koje se pokuavarekonstruirati.

    Culler smatra da je u osnovi poezije pretjerivanje,hiperbolizacija. Apostrofiranje, personifikacija.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    12/30

    12. Jezik poezije

    Paradoks: Od klasinih vremena teoretiari smatraju kako poezija

    tei prema izricanju neizrecivog, uspostavlja odnosprema domeni koja izlazi izvan ljudske sposobnostirazumijevanja, to proizvodi intenzitet i daje kazivau

    privid glasa koji izlazi izvan granica svakodnevnogljudskog iskustva.

    Istovremeno, jezik poezije povezan je s figurama kao tosu apostrofiranje, personifikacija, davanje moi govoraneivim objektima. - Kako povezati tenje poezije stakvim retorikim sredstvima?

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    13/30

    13. Lirska pjesma

    Kao i svaka druga govorna poruka lirska pjesma je okruenasvojim kontekstom: nju netko formulira, o neem govori,

    nekom je upuena. Pjesma ima prikazivaku i izraajnu funkciju (Kravar).Uz te

    funkcije ona ima meta-jezinu i apelativnu funkciju. Openito se misli da se lirske vrste od pojma lirike razlikuju

    kao pojedinano od opeg (Kravar). Stvar je meutim

    mnogo kompliciranija. Nomenklature lirskih vrsta formiraju se u svijesti koja

    proizvodi knjievna djela, pa ih nalazimo u povijesnommaterijalu.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    14/30

    14. Lirska pjesma - vrste

    Tradicija lirskih vrsta formira se ve u primitivnimzajednicama.

    Anticipira tematske interese lirike razvijenijihkultura: prijelomni trenutci ljudskih ivota kojistoje u vezi s interesima kolektivnog opstanka: Magine pjesme (elja zajednice za uspjehom u

    kakvom poduhvatu). Bitni momenti ljudskog vijeka (roenje, uspjenipoduhvati, smrt).

    Grci: ditirambi, himne,ode, elegije, jampska lirika.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    15/30

    15. Povijest oblika

    Srednji vijek: na temelju grke i rimske tradicije nalatinskom jeziku: versificirana molitva, trop.

    Pred kraj srednjeg vijeka: lirika na narodnim jezicima(trubadurska lirika, kancona).

    Novovjekovna lirika: vei stupanj autonomije. Knjievnostpostaje svjetovna institucija.

    Himna pjesma posveena nekome ili neemu to iziskujepotovanje.

    Oda obino je posveena osobi ili neem prema emu seosjea privrenost.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    16/30

    1. Seminar uz 6. predavanje: Epika

    Dok se lirika slui izricanjem epska se poezija sluipripovijedanjem i opisivanjem.

    Pripovijedanje: niz motiva prema naelu onog to je bilo. Opisivanje: niz motiva prema zakonu asocijacije po mjestu i

    slinosti.

    Pripovijedanje i opisivanje pretpostavljaju pripovjedaa koji

    se obraa sluateljima odnosno itateljima. Fabula i likovi: uz pripovijedanje konstitutivni elementi

    lirske poezije.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    17/30

    2. Epska tehnika

    Kompozicija: uvjetovana brojnou i bogatstvom motiva.

    Prikazuje neko zbivanje u irokim potezima.

    Ne poinju izlaganjem od vremenskog poetka nego inmedias res.

    Retardacija - usporavanje, odnosno zadravanje radnje.

    Digresija udaljavanje od predmeta.

    Epizoda vea tematski zaokruena digresija.

    Ponavljanje svrha drukija nego u lirici. Sredstvousporavanja i povezivanja izmeu pojedinih epizoda.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    18/30

    3. Vrste epske poezije

    Usmena i pisana epska poezija. Epske pjesme i epovi. Epsko-lirske vrste: dva roda povezana u ovim vrstama. Epopeja ili herojski ep: tematika od posebnog znaaja za

    drutveni ivot u nekoj epohi. Religiozni ep, idilski ep (tema iz ivota u prirodi), komini

    ep, didaktiki ep, romantiki ep. Balada (lirsko epska pjesma narodnog podrijetla) i romanca

    (podrijetlo u panjolskoj, ljubavna tema, ubrzani ritam)smatraju se esto epskim vrstama (ali veinom lirskim.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    19/30

    4. Proza

    Proza se razvila znatno kasnije nego poezija. Poezija se prva odvojila od proze svakodnevnog govora. Podrijetlo umjetnike proze:

    Mitske tvorevine usmene knjievnosti, Grka filozofska proza (Herodot) i rimska (Tacit).

    Za suvremenu prozu je kljuna pojava romana.

    Na poetku shvaen kao nia knjievna vrsta (zabava). Od 18. i 19. Stoljea postaje vrsta prema kojoj se ravna

    cjelokupna knjievna proizvodnja.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    20/30

    5. Prozne vrste

    Razlikujemo jednostavne i sloene oblike. Drugo naelo razvrstavanja: mali i veliki oblici. Danas: podjela na tipove novela i roman. JEDNOSTAVNI OBLICI:

    Mit poseban odnos prema svijetu, drukiji od filozofije i znanosti.Oblikuje odreenu priu vezanu s podrijetlom i nastankom svijeta,pojava, osoba, naroda. Objanjava neto na poseban nain.

    Legenda srodna mitu. Opis nekog ovjeka ije ponaanje i stavine uzorak jednog tipa ponaanja, odnosa prema svijetu.

    Bajka udesno i nadnaravno ispreplie se sa zbiljskim tako danema pravih suprotnosti.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    21/30

    6. Novela

    Jednostavni oblici: vic, zagonetka, poslovica, aforizmi ...

    NOVELA

    Upotrebljavaju se nazivi kratka pria, pripovijetka,pripovijest.

    Pripovijest: obino srednja po veliini vrsta izmeu novele iromana.

    Pria: kratka novela. Novela se javlja u renesansi. Koncentracija panje, saetost,

    poenta s naglim isticanjem onog to je znaajno.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    22/30

    7. Roman

    Prvotno oznaava svaki spis pisan na romanskom jeziku.

    Podrijetlo:

    Neki teoretiari podrijetlo izvlae iz helenske proze,

    Drugi iz srednjovjekovnog vitekog (opis doivljajavitezova) i pikarskog (opis ivota probisvijeta) romana.

    Roman je po izrazu slobodniji od epa, nema formulainostistihovana izraza.

    Wolfgang Kayser: roman je pria o privatnom ovjeku uprivatnom tonu (ep se odreuje odnosom prema javnosti).

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    23/30

    8. Roman kao posrednik tradicije

    Prvi roman izuzetne vrijednosti: Servantesov Don Quijote(1605-1615).

    Junak nije jednoznano odreen heroj nego protuslovan ipsiholoki sloen junak prikazan u svom sukobu sa svijetom(Solar).

    Karakteristike proze:

    iroke mogunosti izraavanja, sloboda u kompoziciji,

    kritiki odnos prema tradiciji i njeno posredovanje.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    24/30

    9. Povijest romana

    Teko ju je zacrtati u neprekidnoj crti. Razni pravci, simpatije publike i ope prizanje.

    Od pustolovnih romana (Daniel Defo Robinzon, 1719),preko sloenog komponiranja i zavaravanja itatelja(Starneov Tristan Shadey, 1760), do Goetheova WilhelmaMeistera kao odgojno-obrazovnog romana (1821) iBalzacova pokuaja najire mogue slike ljudskog ivota(Ljudskakomedija, 1829-1842).

    Realizam kao vrhunac romana: Flaubert, Tolstoj iDostojevski.

    Raskid s tradicijom: Kafka, Marcel Proust i James Joyce.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    25/30

    10. Razliite koncepcije modernizma

    Kafkina neobinost koja nikoga ne iznenauje (Solar).

    Niz asocijacija (W. Woolf, W. Faulkner, H. Broch).

    Proimanje tradicionalne tehnike a znastvenom ilifilozofskom problematikom (Sartre ili Mann).

    Povratak tradiciji (olohovov Tihi Don ili PasternakovDoktor ivago.

    Kombiniranje realistike proze, fantastike i posebne vrstealegorijskog i ironinog podrivanja (G. Grass, M.Bulgakov).

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    26/30

    11. Hrvatski roman

    Prijelaz iz romantizma u romantizam: konstituiranjehrvatskog romana (enoa, Kumii, Novak, Kovai).

    Dvadeseto stoljee: roman kao reprezentativni oblikizraavanja (Krlea, Marinkovi, Boi, Kaleb, Andri,Desnica).

    Podruje znaajne meunarodne afirmacije (KrleinPovratakFilipa Latinovitza, AndrievaNa Drini uprija).

    Suvremeni roman postmodernizma: od negiranja tradicije donjezine ironine afirmacije (Slamnigov roman Boljapolovica hrabrosti, oljanoviDrugi ljudi namjesecu)

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    27/30

    12. Suvremeni hrvatski roman

    Suvremeni hrvatski roman temelji se na dva modela:

    Nastavak tradicije Krlea, Marinkovi, Novak...

    Poetci post-modernog romana Slamnig, oljan, Cvitan...

    Post-moderni roman:

    Propitivanje tradicije (Feri, Mlinarec, triks ...)

    Propitivanje granica izraza (Rajki, Valent ...)

    Novi realizam (Jergovi, Tomi, Perii ...)

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    28/30

    13. Knjievna razdoblja

    Antika knjievnost: prirodne vrste knjievnosti.

    Tragedija, komedija, ep.

    Srednjovjekovna knjievnost religiozno motivirana.

    Renesansa obnavljanje modela klasicizma. Poecidekonstrukcije modela prirodnosti knjievnih vrsta.

    Barok uruavanje modela. Ures.

    Klasicizam povratak modelu antike knjievnosti.

    Romantizam historicizam, novo shvaanje povijesti kaoprolosti.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    29/30

    14. Od realizma do postmodernizma

    Realizam vezan uz pozitivizam, prikaz drutva. Pitanje nacije razvijeno u romantizmu (imaginarna nacija)

    dosee svoj model racionaliziranja. Otpori romantizmu: simbolizam, larpurartizam, umjetnost

    radi umjetnosti. Unutarnji otpor: ekspresionizam, futurizam dadaizam.

    Avangarda kao nagovjetaj promjena. Socijalni realizam Egzistencijalizam, eksperimentalni roman, modernizam,

    postmodernizam.

  • 8/8/2019 teorija knjizevnosti 6

    30/30

    15. Hrvatski model

    Srednjovjekovna pismenost i knjievnost od Baanskeploe do visokorazvijenih pjesnikih i dramskih tekstova.

    Renesansa: Split (M. Maruli), Dubrovnik (. Meneti, M.Dri.

    Barok: Dubrovnik i otoci, kontinent.

    Klasicizam: Dubrovnik, Zagreb.

    Knjievnost romantizma: hrvatski narodni preporod. Predrealizam: enoa

    Realizam: A. Kovai, V. Novak, K. . alski.