UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET POLITIČKIH NAUKA

ODSJEK: SIGURNOSNIH I MIROVNIH STUDIJAPREDMET: CIVILNA ZAŠTITA U EUROATLANTSKIM SISTEMIMA

SIGURNOSTI

SEMINARSKI RAD

UPRAVA REPUBLIKE SLOVENIJE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE –ANALIZA SPREMNOSTI ZA DJELOVANJE U 21. VIJEKU

Student: Mentor:Edis Muratović prof. dr. sc. Ćamil HusejnbašićBr. indeksa: 155-ZIS/10

Sarajevo, 01.02.2011. godine

SADRŽAJ

1. UVOD............................................................................................................1

2. HISTORIJAT I ORGANIZACIJA UPRAVE REPUBLIKE SLOVENIJE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE..........................................3

3. CIVILNA ZAŠTITA U SISTEMU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA REPUBLIKE SLOVENIJE........................................................................8

4. BUDUĆI RAZVOJ SNAGA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE REPUBLIKE SLOVENIJE......................................................................11

5. ZAKLJUČAK............................................................................................14

6. LITERATURA...........................................................................................15

7. POPIS SKRAĆENICA..............................................................................16

LISTA SLIKA

Slika 1. Sistem nacionalne sigurnosti Republike Slovenije..........................................5

Slika 2. Organigram URSZS......................................................................................6

Slika 3. Struktura i linije komandovanja i koordinacije civilne zaštite Rep. Slovenije........................................................................................................9

1. UVOD

Republika Slovenija se nalazi na tromeđi Sredozemlja, Alpskog masiva i Panonske

nizine. Ovaj geografski položaj ima prednosti jer povezuje različite regije, narode te

kulture, istovremeno krije i rizike poput trusnog zemljišta, podložnog povremenim

zemljotresima, poplavama, požarima te drugim oblicima ugrožavanja ljudi i njihovih

materijalnih dobara.

Prvi oblici organiziranja s ciljem zaštite ljudi i materijalnih dobara na području

Republike Slovenije sežu u 17. vijek1 i to kroz požarnu zaštitu odnosno vatrogastvo.

Civilna zaštita (CZ), kakvu je poznajemo danas, nastala je krajem šezdesetih godina

20. vijeka kada je Republika Slovenija bila dijelom Socijalističke Federativne

Republike Jugoslavije (SFRJ). Njena glavna uloga u ovom periodu je bila zaštita i

spašavanje ljudi i njihovih materijalnih dobara tokom vojnih djelovanja. Pored ove

prve funkcije CZ je proširila svoj djelokrug i na područje zaštite od prirodnih i

civilizacijskih nesreća.

Tokom kratkotrajnog rata za osamostaljenje Republike Slovenije, početkom 90. –ih

godina 20. vijeka, od ostatka nekadašnje zajedničke države, CZ je odigrala veoma

bitnu ulogu, tada je bila podređena odbrambenim aktivnostima u sklopu širih

priprema koordinacijske grupe na čelu s tadašnjim rukovodstvom Republike

Slovenije. Po završetku ovog sukoba, CZ Republike Slovenije se usmjerila na

otklanjanje posljedica ratnih dejstava i dalje za mirnodopsko djelovanje.

Ovaj seminarski rad ima za cilj da potvrdi ili negira sljedeću opću hipotezu: „Uprava

Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje je spremna i pripravna na djelovanje

spram izazova u 21. vijeku“.

Cilj seminarskog rada je da se opiše Uprava Republike Slovenije za zaštitu i

spašavanje te njena spremnost za nove izazove bilo koje vrste u 21. vijeku.

Savremeni izazovi pred sistemima civilne zaštite u 21. vijeku su kombinacija

prirodnih i civilizacijskih nesreća često s velikim brojem civilnih žrtava2.

1 www.urszr.si; Posjećeno 29.11.20102 http://en.wikipedia.org/wiki/Biggest_natural_disasters_from_2000_to_2010; Posjećeno 01.02.2011

1

Rad bi trebao dokazati da je Uprava Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje

(URSZS) sposobna da se nosi sa savremenim izazovima koji su postavljeni pred nju

kao i ulogu URSZS u sjevernoatlantskom sistemu sigurnosti s obzirom da je

Republika Slovenija članica Evropske Unije i Sjevernoatlantskog saveza.

Rad je podijeljen u nekoliko poglavlja:

- U drugom poglavlju dat je kratki historijat o organizacijska struktura

Uprave Republike slovenija za zaštitu i spašavanje;

- Treće poglavlje se odnosi na mjesto i ulogu civilne zaštite u sistemu

zaštite i spašavanja Republike Slovenije;

- Četvrto poglavlje sadrži smjernice razvoja snaga za zaštitu i

spašavanje Republike Slovenije;

- Zaključak predstavlja peto poglavlje u kojem je dana sinteza

seminarskog rada;

- Šesto poglavlje sadrži popis literature;

- Popis skraćenica je sadržan u sedmom poglavlju.

Kako bih potvrdio gore navedenu tezu koristit ću se metodama (a) deskripcije i (b)

kompilacije koje se zasnivaju na (a) jednostavnom opisivanju činjenica te njihovih

empirijskih potvrđivanja odnosa i veza te (b) preuzimanjem tuđih rezultata

znanstveno istraživačkog rada.

2

2. HISTORIJAT I ORGANIZACIJA UPRAVE REPUBLIKE

SLOVENIJE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Prvi korijeni organiziranog djelovanja civilne zaštite u Republici Sloveniji sežu u

šezdesete godine 20. vijeka kada je uspostavljena organizacijska struktura na nivou

tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. U skladu s tadašnjim

idejama vodiljama o strukturi civilne zaštite pristupilo se organiziranju, tehničkom

opremanju, obuci članova civilne zaštite te usmjerenoj suradnji stručnjaka,

znanstveno-naučnih ustanova, itd.

Tokom kratkotrajnog rata na području Republike Slovenije i civilna zaštita je imala

svoju ulogu te je u tom periodu djelovala u sklopu obrambenih snaga pod

koordinacijom zajedničke komande koja je rukovodila odbranom države. Odlaskom

Jugoslovenske Narodne Armije s područja Republike Slovenije civilna zaštita se

preorijentirala na mirnodopske aktivnosti. Jedna od glavnih aktivnosti se sastojala od

otklanjanja posljedica rata a posebno uklanjanje minsko – eksplozivnih naprava.

Tokom 1992. i 1994. godine civilna zaštita Republike Slovenije je uklonila 800

protivpješadijskih mina i pregledala površinu veličine 1500 Ha3. Daljnjim raspadom

SFRJ Republika Slovenija se suočila s valom izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i

Hercegovine i kasnije Kosova te je u rješavanje ovog problema bila uključena i

civilna zaštita kroz aktiviranje svojih kapaciteta inače namijenjenih ovladavanju

prirodnih i drugih nesreća.

Republika Slovenija je odmah nakon osamostaljenja pristupila reorganizaciji sistema

zaštite i spašavanja a prvi korak u tome domenu je predstavljalo razdvajanje sistema

zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća od odbrambenog sistema Republike

Slovenije. Na taj način je osigurala da svi oblici zaštite, spašavanja i pomoći teku u

skladu s načelima međunarodnog prava i s međunarodnim obavezama tako da su sve

te aktivnosti humanitarne i nevojne prirode. Ovo omogućuje da snage civilne zaštite

Republike Slovenije mogu sudjelovati i u međunarodnim humanitarnim akcijama.

Sadašnja struktura je uspostavljena 1. januara 2003. godine i posljedica je

reorganizacije Ministarstva odbrane Republike Slovenije (MORS). Formirana je

Uprava Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje (URSZS) čime je osigurano

3 http://www.urszr.si/slo/page.php?src=sv1.htm&r=1; Posjećeno 29.11.2010

3

jedinstveno, učinkovito i ekonomično obavljanje upravno – stručnih zadataka zaštite,

spašavanja i pomoći uz istovremeno povećanu efikasnost cjelokupnog sistema.

URSZS ima sljedeće zadatke:

o Priprema nacionalni program zaštite od prirodnih i drugih nesreća;

o Predlaže istraživačke i razvojne projekte;

o Priprema analize rizika i ugroženosti;

o Organizira sistem nadzora, obavještavanja i alarmiranja te se brine za njegov

neometan rad;

o Organizira sistem veza i brine se za njegov rad;

o Usmjerava i usklađuje preventivne mjere;

o Proglašava stanje prirodne i drugih nesreća;

o Daje uputstvo za postupanje tokom opasnosti i nesreća;

o Priprema državne planove zaštite i spašavanja;

o Organizira, oprema i osposobljava Civilnu zaštitu iz domena državnih

nadležnosti;

o Usklađuje pripravnost i djelovanje te sufinancira aktivnosti javnih spasilačkih

službi u domenu državne nadležnosti;

o Priprema programe te organizira i izvodi obrazovanje i osposobljavanje za

zaštitu, spašavanje i pomoć;

o Osigurava uslove za rad rukovodioca i štabova Civilne zaštite Republike

Slovenije;

o Osigurava uslove za rad državnih komisija za procjenu štete;

o Oblikuje i održava državne rezerve materijalnih sredstava za slučaj prirodnih i

drugih nesreća.

U sadašnjem sastavu URSZR nalazi se i 13 područnih jedinica raspoređenih po

cijeloj Republici Sloveniji na osnovu specifičnosti i mogućnosti dešavanja nesreća na

određenom području.

URSZR kao glavno koordinirajuće tijelo zajedno s svim ostalim službama

predstavlja jedan od tri stupa nacionalnog sistema sigurnosti Republike Slovenije4.

4 http://www.urszr.si/slo/tdocs/varstvo.pdf; Posjećeno 02.02.2011

4

Slika 1. Sistem nacionalne sigurnosti Republike Slovenije

Sile za zaštitu, spašavanje i pomoć Republike Slovenije danas čine (na nivou općine,

regije i države) dobrovoljne jedinice (dobrovoljni vatrogasci, Crveni krst, Slovenski

karitas, ronioci, kinolozi, skauti, radioamateri, Gorska služba spašavanja, javna

veterinarska služba, rudarska spasilačka jedinica, ekološki laboratorij, mobilna

meteorološka jedinica, ugovorne organizacije i drugi), Civilna zaštita (ekipe prve

pomoći, jedinice za veterinarsku prvu pomoć, tehničke spasilačke jedinice, jedinice

za RHB odbranu, službe za održavanje i upotrebu skloništa, jedinice za zaštitu od

SISTEM NACIONALNE SIGURNOSTIREPUBLIKE SLOVENIJE

ODBRAMBENI SISTEM

SISTEM ZAŠTITE OD

NESREĆA

SIGURNOSNISISTEM

5

NUS-a, jedinice za brze spasilačke intervencije i službe za podršku), privredna

društva, zavodi i ostale organizacije5.

Slika 2. Organigram URSZS6

Glavni cilj sistema zaštite pred prirodnim i drugim nesrećama je smanjenje broja

nesreća i sprečavanje odnosno smanjenje broja žrtava i drugih posljedica. Zadaci

sistema zaštite i spašavanja Republike Slovenije je grupiran po sljedećim

segmentima:

o Sprečavanje nesreća;

o Pripremljenost na nesreće;

o Zaštita pred opasnostima;

o Spašavanje i pomoć prilikom nesreća;

5 http://www.urszr.si/slo/page.php?src=sv1.htm&r=1; Posjećeno 01.02.2011.6 http://www.urszr.si/slo/tdocs/organigram.pdf; Posjećeno 01.02.2011.

6

o Sanacija posljedica nesreća.

U sklopu Uprave Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje djeluje i Sistem za hitne

slučajeve – 112.

Sistem zaštite od prirodnih i drugih nesreća Republike Slovenije se i dalje razvija.

Kao buduće osnovne ciljeve7 zaštite od prirodnih i drugih nesreća URSZS smatra:

Smanjiti broj nesreća i njihove posljedice s preventivnim pristupom;

Poboljšati mogućnosti predviđanja, otkrivanja i praćenja opasnosti

prirodnih i drugih nesreća;

Poboljšati opću pripremljenost na prirodne, tehničke i tehnološke nesreće

imajući na umu princip trajnog razvoja;

Kratiti odzivno vrijeme spasilačkih službi prilikom prirodnih i drugih

nesreća;

Poboljšati specifičnu spremu za zaštitu i spašavanje prilikom vojnog

napada, pojave terorizma i drugih sigurnosnih prijetnji;

Poboljšati zaštitu posebno osjetljivih područja, ekosistema i zaštićenog

kulturnog naslijeđa te sudjelovanje kod očuvanja i zaštite svjetskog

ekosistema;

Urediti formalnu osnovu međusobne suradnje na području zaštite od

prirodnih i drugih nesreća s svim susjednim državama i državama regiona;

Ojačati ulogu i aktivnosti Republike Slovenije u međunarodnim

humanitarnim i drugim organizacijama, uključujući i angažman jedinica R.

Slovenije u međunarodne humanitarne i spasilačke aktivnosti;

Pripremiti novu podlogu sanacije posljedica nesreća, koja bi temeljila na

većoj odgovornosti fizičkih i pravnih lica za zaštitu ljudi i materijalnih

dobara te na zaštiti od nesreća.

Za potrebe financiranja civilne zaštite u Republici Sloveniji država izdvaja 0,4 % 8

državnog proračuna za tekuću godinu a općine su dužne podržati aktivnosti iz domena civilne zaštite s dodatnih 3 %9 iz godišnjeg općinskog budžeta.

7 http://www.urszr.si/slo/page.php?src=sv1.htm&r=1; Posjećeno 01.02.2011.8http://ec.europa.eu/echo/civil_protection/civil/vademecum/si/2-si-1.html#orga; Posjećeno 01.02.2011.9 http://ec.europa.eu/echo/civil_protection/civil/vademecum/si/2-si-1.html#orga; Posjećeno 01.02.2011.

7

3. CIVILNA ZAŠTITA U SISTEMU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

REPUBLIKE SLOVENIJE

Republika Slovenija se sastoji od 210 općina od kojih su 11 urbane sredine (gradske

općine – Celje, Kopar, Kranj, Ljubljana, Maribor, Murska Sobota, Nova Gorica,

Novo Mesto, Ptuj, Slovenj Gradec i Velenje)10. Skupština Republike Slovenije je

nadležna za uspostavljanje osnovnih smjernica za organizaciju i provođenje mjera

zaštite od prirodnih i drugih nesreća na nivou države, usvaja Nacionalni program

zaštite od prirodnih i drugih nesreća, nadzire provedbu Programa i osigurava

sredstva u slučaju većih prirodnih nesreća.

Vlada Republike Slovenije vodi i koordinira organizaciju, pripremu i provedbu mjera

zaštite od prirodnih i drugih nesreća na državnom nivou, usvaja Godišnji plan zaštite

od prirodnih i drugih nesreća i državni plan odgovora na nesreću. Vlada također vrši

nadzor različitih ministarstava Republike Slovenije u domenu civilne zaštite.

Operativno stručno rukovođenje akcijama zaštite, spašavanja i pomoći je u

nadležnosti zapovjednika i štabova civilne zaštite, rukovodioca intervencija te

rukovodioca spasilačkih jedinica i službi. Imenovanja i postavljenja u domenu

civilne zaštite Republike Slovenije definirano je Uredbom o organiziranju,

opremanju i osposobljavanju snaga za zaštitu, spašavanje i pomoć11.

Uprava Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje je organ Ministarstva odbrane

Republike Slovenije koji sprovodi mjere civilne zaštite kroz administrativne i

tehničke mjere s područja civilne zaštite.

Područje rada URSZS za zaštitu i spašavanje je definirano kroz sljedeće zakonske

okvire:

Zakon o zaštiti od prirodnih i drugih nesreća;

Zakon o zaštiti od utapljanja;

Zakon o zaštiti o požara;

Zakon o vatrogastvu;

Zakon o materijalnoj dužnosti;

Zakon o Crvenom križu Slovenije.

10 http://ec.europa.eu/echo/civil_protection/civil/vademecum/si/2-si-1.html#orga; Posjećeno 01.02.2011.11 http://www.urszr.si/slo/tdocs/uuspsilzazascito.pdf; Posjećeno 01.02.2011.

8

Slika 3. Struktura i linije komandovanja i koordinacije civilne zaštite Rep. Slovenije12

Civilna zaštita u Republici Sloveniji je definirana kao namjenski organiziran dio

sistema zaštite od prirodnih i drugih nesreća odnosno poseban dio namjensko

organiziranih snaga za zaštitu, spašavanje i pomoć. Civilna zaštita (CZ) obuhvata

organe rukovođenja, jedinice i službe za zaštitu, spašavanje i pomoć, zaštitnu i

spasilačku opremu te objekte i tehniku namijenjenu zaštiti, spašavanju i pomoći. CZ

je organizirana na državnom i regionalnom nivou a u lokalnim zajednicama

organizacija CZ i dalje teče. Jedinice CZ su organizirane na geografskom principu

kao taktične jedinice s snagom od jedne ekipe odnosno odjeljka do jedne čete. Za

12 http://ec.europa.eu/echo/civil_protection/civil/vademecum/si/2-si-1.html#orga; Pristupljeno 01.02.2011.

Vlada Republike Slovenije

Ministarstvo odbraneURSZS

Područne jedinice URSZS

Gradonačelnik

Općinske službe

Štab civilne zaštite Republike Slovenije

Regionalni štab civilne zaštite

Općinski štab civilne zaštite

Mjesni štab civilne zaštite

Lokalne jedinice i službe za zaštitu i

spašavanje

Državne jedinice i službe za zaštitu i

spašavanje

9

obavljanje zadataka zaštite, spašavanja i pomoći organiziraju se kroz sljedeće

jedinice13:

Jedinice prve pomoći;

Jedinice za prvu veterinarsku pomoć;

Tehničke jedinice za spašavanje;

Jedinice i službe za radiološku, hemijsku i biološku zaštitu;

Jedinice za zaštitu od neeksplodiranih ubojitih sredstava;

Službe za održavanje i upotrebu skloništa;

Službe za podršku.

Država, lokalna zajednica, privredna društva, zavodi i druge organizacije

organiziraju jedinice i službe civilne zaštite u skladu s vladinim mjerilima za

organiziranje, opremanje i obuku tih jedinica. Tamo gdje ne postoji odgovarajuća

organizacija vatrogasne operativne jedinice lokalna zajednica pristupa organizaciji

vatrogasne jedinice.

U sastavu državnih snaga za zaštitu, spašavanje i pomoć djeluje i državna jedinica za

brze intervencije. Ova jedinica je namijenjena izvođenju posebno zahtjevnih

spasilačkih intervencija koje zahtijevaju brzu reakciju.

4. BUDUĆI RAZVOJ SNAGA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

REPUBLIKE SLOVENIJE

Parlament Republike Slovenije je tokom 2009. godine usvojio Rezoluciju o

nacionalnom programu zaštite od prirodnih i drugih nesreća za period od 2009 do

201514. Ovom rezolucijom date su smjernice budućeg srednjoročnog razvoja sistema

zaštite i spašavanja Republike Slovenije.

Dokument daje pregled sadašnje situacije u sistemu zaštite i spašavanja Republike

Slovenije od prirodnih i drugih nesreća, definira osnovne ciljeve budućeg razvoja

sistema zaštite od prirodnih i drugih nesreća, razvoj savremenih informacionih

sistema, sistema nadzora, veza, logistike i drugih sistema za potrebe zaštite,

13 http://www.sos112.si/slo/page.php?src=cz1.htm; Posjećeno 01.02.2011.14 http://www.uradni-list.si/1/content?id=93322; Posjećeno 01.02.2011.

10

spašavanja i pomoći, razvoja preventivnih aktivnosti, razvoj sposobnosti i snaga za

zaštitu, spašavanje i pomoć.

Ovim dokumentom jasno su zacrtani srednjeročni planovi koji se baziraju na

daljnjem razvoju i upotrebi savremenih tehnologija pri procjeni, programiranju i

planiranju zaštite i spašavanja. Posebno se naglašava daljnji rad na jedinstvenom

informacijsko - telekomunikacijskom sistemu s ciljem upotrebe aplikacija direktno s

interneta uz primjenu standardnih internet tehnologija.

Planirana je reorganizacija snaga civilne zaštite s ciljem specijalizacije jedinica i

službi, koje popunjavaju pripadnici civilne zaštite. Ovom reorganizacijom planirano

je da se postigne broj od 5000 pripadnika civilne zaštite do kraja planiranog perioda

za reorganizaciju.

Usvajanjem ovog dokumenta Vlada Republike Slovenije dala je do znanja da su

snage civilne zaštite važan element nacionalnog sistema sigurnosti i da će ove snage

u budućnosti biti ojačane kako bi bile spremne odgovoriti na nove izazove u skladu s

svjetskim trendovima ali i intenzivnijem broju nesreća, što prirodnog što

antropogenog porijekla.

Buduće profiliranje civilne zaštite u Republici Sloveniji se ogleda kroz četiri osnovna

usmjerenja15: detaljno planiranje, participiranje javnosti, upotrebu novih tehnologija

te međusobnu saradnju s srodnim agencijama regiona i šire.

o Detaljno planiranje: tačna i detaljna izrada planova za nepredviđene situacije koji

pokrivaju širok spektar mogućih scenarija s devet identifikovanih tipova nesreća

te razrađenim planom za svaku od njih. Plan za nepredviđene situacije posebno je

usmjeren na slučajeve zemljotresa, s jasno definiranim obavezama i zadacima za

svaki nivo sistema zaštite i spašavanja.

o Participiranje javnosti: civilna zaštita Republike Slovenije uključuje u svoje

aktivnosti sve osobe (profesionalci i volonteri) u sve nivoe aktivnosti uz visok

stepen disperzije informacija, koristeći pri tom širok spektar raspoloživih medija.

Postoji pozitivno iskustvo u upotrebi radija i televizije, te iako je upotreba

zvučnih signala putem sirena upitna, kampanjom kroz plakate nastoji se

15 www.unisdr.org/preventionweb/files/9346_Europe.pdf; Posjećeno 01.02.2011

11

informirati građanstvo o zvučnim znacima upozorenja te kako reagirati na zvučna

upozorenja. Procedure i upute o vrstama nesreća koje se mogu dogoditi u

Republici Sloveniji te kako reagovati na njih objavljene su na internet

prezentaciji URSZS. Svake godine se organiziraju posebne aktivnosti, koje

uključuju umjetnička takmičenja, s temom neke od nesreća namijenjene

predškolskoj djeci i učenicima a s ciljem preventivne edukacije. Napori u oblasti

informiranja i obuke u vezi upotrebe jedinstvenog broja za hitne slučajeve – 112

– su bile prepoznate od strane Evropske Asocijacije za upotrebu broja za hitne

slučajeve (EENA).

o Upotreba novih tehnologija: u upotrebi su integrirani informatički i

komunikacioni sistemi, uključujući geografski informacioni sistem (GIS),

pogotovu u Centrima za obavještavanje. Ovo uključuje i predstavljanje

mogućnosti poziva WAP 112, koja omogućuje gluhim osobama da komuniciraju

s operatorima u Centrima za obavještavanje. WAP 112 predstavlja prvi korak ka

multimedijalnoj podršci poziva na broj 112. URSZS planira da sljedeći korak u

razvoju multimedijalnih mogućnosti poziva na broj 112 bude integracija video

poziva i drugih servisa.

o Međusobnu saradnja s srodnim agencijama regiona i šire: Jedan od prioriteta

Republike Slovenije je i suradnja s državama iz jugoistočne Evrope i zapadnog

Balkana s ciljem izgradnje kapaciteta za suočavanje s nesrećama te daljnjom

međusobnom saradnjom.

12

5. ZAKLJUČAK

Kroz razradu problema „Uprava Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje je

spremna i pripravna na djelovanje spram izazova u 21. vijeku“ dat je prikaz jednog

od stupova svakog sistema sigurnosti, u ovom slučaju, sistema sigurnosti Republike

Slovenije.

Civilna zaštita Republike Slovenije, odnosno, Uprava Republike Slovenije za zaštitu

i spašavanje danas, predstavlja malu i homogenu strukturu spremnu za reagovanje u

što kraćem vremenskom intervalu kako bi uspjela pružiti zaštitu i pomoć ugroženom

stanovništvu i materijalnim dobrima.

Kroz primjenu savremenih tehnologija i dobru organiziranost, kontinuirano

usavršavanje i obuku sistem zaštite i spašavanja u Republici Sloveniji nastoji održati

korak s vremenom i savremenim izazovima u 21. vijeku kroz profesionalan

angažman profesionalnih i dobrovoljnih snaga s ciljem pomoći stanovništvu i

očuvanju materijalnih dobara.

Postavljeni zadatak nije lagan ali uz zalaganje svih nivoa vlasti i angažiranog osoblja

nema sumnje da Civilna zaštita Republike Slovenije predstavlja snažan stup sistema

sigurnosti.

6. LITERATURA

Knjige :

- Zelenika, R. (2000). Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog

djela. Rijeka: Ekonomski fakultet u Rijeci.

Mrežni izvori:

- The Structure, Role and Mandate of Civil Protection in Disaster Risk Reduction

for South Eastern Europe. Posjećeno 01.02.2011. na mrežnoj stranici UN

strategije za smanjenje nesreća:

http://www.unisdr.org/preventionweb/files/9346_Europe.pdf

- Internet prezentacija Uprave Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje.

Posjećeno 01.02.2011.

http://www.urszr.si/slo/

- Službeni list Republike Slovenije. Posjećeno 01.02.2011.

http://www.uradni-list.si/1/content?id=93322

- Vadamekum civilne zaštite članica EU. Posjećeno 01.02.2011.

http://ec.europa.eu/echo/civil_protection/civil/vademecum/si/2-si-1.html#orga

- Wikipedia – stranica posvećena katastrofama u svijetu. Posjećeno 01.02.2011

http://en.wikipedia.org/wiki/Biggest_natural_disasters_from_2000_to_2010

- Kompilacija članaka URSZS. Posjećeno 02.02.2011.

http://www.urszr.si/slo/tdocs/varstvo.pdf

7. POPIS SKRAĆENICA

CZ Civilna zaštita

EENA European Emergency Number Association

Ha Hektar

MORS Ministarstvo odbrane Republike Slovenije

SFRJ Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

URSZS Uprava Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje