zatita seminarski

  • View
    604

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of zatita seminarski

Univerzitet u Sarajevu umarski fakultet Katedra za zatitu uma, urbanog zelenila i lovno gospodarenje Zatita uma

tetne aktivnosti puhova u umskim ekosistemimaSeminarski rad-

Nastavnik: Doc.dr. Osman Mujezinovi

Studentice : Mehi efka Osmanspahi Irma Sarajevo, 2011

Sadraj:1. Uvod3 2. Opti opis puhova4 3. Najrasprostranjenije vrste puhova...5 4. Koristi i tete od umskih puhova..10 5. Mjere zatite...12 6. Zanimljivosti..14 7. Zakljuak15 8. Literatura16

2

1. UVODNaa lovna divlja je zooloki obuhvaena u dva razreda: SISARI (Mammalia), podrazred pravi sisari (Monodelphig), i PTICE (Aves). Osnovne karakteristike sisara su: promjena ronatih krljuti u dlaku, koja raste iz korijena u koi, raenje zuba u kotanoj eljusti glave, te ovako nastaje zubalo, koje omoguava uzimanje i vakanje hrane, Tree i najvanije obiljeje sisara su mlijene lijezde, koje nastaju promjenom znojnih lijezda i stvaraju velike naslage na trbunoj strani tijela, u dva uporedna niza, od zadnjih udova do grudi, imaju razvijen sloen hemijski mehanizam, kojim se odrava dosta visoka tjelesna temperatura, koja kod viih sisara nije zavisna od toplote okoline, sa promjenom godinjeg doba i smanjenjem sunevog zagrijavanja, tako da tada gube sposobnost da odravaju visoku toplotu i prelaze u stadij hibernacije (zimski san), kao npr. puh, svizac, je, itd.

-

U najbrojniju grupu sisara spadaju Glodari ( Rodentia) Ovaj red obuhvata skoro 3000 vrsta, to je gotovo polovina od ukupnog broja sisara na zemlji. Osnovna karakteristika reda je graa i sastav zubala. Imaju od 16 22 zuba, a u obje vilice imaju po par sjekutia, koji su bez korijena i stalno rastu. Stoga su primorani da stalnim glodanjem odravaju veliinu ovih sjekutia. Glodari imaju slabije razvijeno ulo vida, i opaanje se svodi uglavnom na pokretne predmete. Vrlo su prilagodljive i plodne ivotinje, pa se nalaze na svim dijelovima zemlje. Ovaj red ima 35 porodica, jedna od tih je i porodica puhova (Gliridae). Porodica puhova je u Evropi zastupljena sa 5 rodova, a u naoj zemlji ive 4 vrste.

3

2. OPTI OPIS PUHOVA Puhovi su poprilino mali za glodare, sa duinom tijela od 6 do 19 cm, i teinom izmeu 15 i 200 grama. ivi u bjelogorinim umama, parkovima, vonjacima, aktivan od poetka sumraka i nou. Gnijezdo radi od korijenja i mahovine u dupljama, pukotinama stijena, kuicama za ptice, dobro skae i penje se. Zimski san spava oko 7 mjeseci. Prehranjuje se voem (ljive, breskve...), bobicama, koticama, sjemenkama, kukcima, puevima, manjim sisavcima, mladim pticama i jajima, liem (lijeska). Pari se u julu, mlade nosi 30-32 dana, koti od augusta do septembra. Prvi put koti 3-4 (1-7) mladih (slijepi 21-22 dana, siu 28 dana, samostalni nakon 60 dana, spolno zreli nakon 12 mjeseci). Puhovi imaju veoma izotren sluh. Poznati su po svom poprilino dugom periodu hibernacije. Mogu da budu u hibernaciji est mjeseci u godini, ili ak i due ako vrijeme ostane relativno hladno, ponekada se bude na kratke periode vremena da jedu hranu koju su stavljali u zalihe u blizini jazbine. Tokom ljeta, steknu masne naslage na tijelu, da ih odre u ivotu kroz period hibernacije. Puhovi ive u malim porodinim grupicama, a rasprostranjenost varira od vrste do vrste, i zavisi od dostupnosti hrane. Areal puhova zahvata: vei dio Evrope, susjedne dijelove zapadne Azije i Afrike sa izuzetkom Sahare.

Puhovima treba dati priliku da opstanu meu nama, samo etiri mjeseca godinje.

4

3. NAJRASPROSTRANJENIJE VRSTE PUHOVAOBINI (SIVI) PUH (Glis glis L.) Obini, sivosmei, prodrljivi spava Obini puhovi su veoma mala vrsta puhova i jedini predstavnici roda Glis. Nastanjuje kontinentalni dio Evrope, kao i vea sredozemna ostrva poput Sardinije, Korzike, Sicilije, Krita, a u Aziji sve do Irana. Moe da dostigne duinu i od 30 centimetara, rep da premai 15 centimetara, a teina da dostigne oko 200 grama. Krzno mu je sivosmee, rep veoma kitnjast. Na prvi pogled, najvie podsjea na vjevericu. Ali, za razliku od nje, puh danju uglavnom spava u dupljama drvea, a nou ivi. Iz svoje duplje izlazi u sumrak i kree u potragu za hranom koju ine plodovi voa,hrasta, kestena, bukve.

Slasno e pojesti i kakvog mia, pticu ili abu ako uspije da ih ulovi. U duplju se vraa tek u svanue. Skoro dvije treine ivota provede u snu ali, za razliku od drugih, on ne spava samo zimi, nego i ljeti i to tokom dana. Njegov zimski san traje oko sedam mjeseci. U duplji koju ponekad napravi i na zemlji, na svijet donese pet do sedam goludravih i slijepih mladunaca koji rastu zauujue brzo. . enka nosi 30 32 dana, koji su goli i slijepi 21 22 dana. Mladi siu 28 dana, samostalni su nakon dva mjeseca. Priroda je to tako udesila, mladunci moraju brzo da odrastu i stasaju jer su im roditelji u toku godine budni tek etiri mjeseca. Doive 9 godina. Do dananjeg dana, obini puhovi se koriste u ishrani u Sloveniji, gdje su smatrani veoma rijetkim i prefinjenim specijalitetom, a hvatanje i uzgajanje ovih puhova etnika treadicija. U XII vijeku je zabiljeeno da se meso puhova koristilo u ishrani a krzno i njihova mast u medicini.5

ivotinja nalik na vjevericu, sjajnih crnih oiju, velikih okruglih uiju i kitnjastog repa, koja se lako pripitomljava i postaje veseli kuni ljubimac, svrstana je meu ugroene ivotinje nieg stepena. Mali, rii puh nestaje s tla Starog kontinenta uporedo s krenjem uma, a obian puh ima isuvie lijepo krzno i veoma ukusno meso da bi izmakao ljudskoj ruci. Tako je od davnina. Slast puhovog mesa odpjevali su jo stari Rimljani, a i dalje je na meti sladokusaca.

ORAAR ( LJENIKAR) ( Muscardinus avelanarius L .) Mali, rii, prodrljivi spava Mali, rii puh, poznat i pod imenom ljenikar ili oraar, stanovnik je cijele Evrope, od sjevera Skandinavije do junih krajeva Balkana, i tek neto vei od kunog mia. ta najvie voli da jede, otkriva njegovo ime. Iako mu je tijelo dugako svega osam centimetara, ba kao i rep, a teak je nekoliko desetina grama, ovaj mali stvor rie dlake pravi je prodrljivko. Moe da pojede velike koliine oraha i ljenika i to na jedinstven nain. Snanim otrim zubima puh izbui rupu na vrstoj ljusci i jednostavno isisa jezgro. Gnijezdo oraara uvijek je puno raznih kotunjavih plodova.

6

A i samo gnijezdo pria je za sebe. Ljeti je to mala, okrugla nastamba ispletena od grana nisko u bunju, na travnjacima ili na listopadnom drvetu u umi, gdje najee i ivi. Tu miran i uuren provodi dan. Tama je njegovo bezbjedno okruenje. Tada kree u ivot i potragu za hranom vratolomno krstarei s grane na granu. Za zimu mali puh bira drugaije stanite vee i prostranije gnijezdo visoko na grani usred crnogorine ume i od njega pravi skladite oraha i ljenika. Kad stignu prve hladnoe, zavue se u to sigurno, toplo sklonite, carstvo hrane, legne na bok i savije se u klupko, a potom se prepusti zimskom snu. Na sjeveru, taj san moe da potraje i 250 dana. Pria se da puh moe tako duboko da utone u hibernaciju da ga je mogue kotrljati a da se ne probudi. Jedini razlog za njegovo buenje uvjek e biti samo prazan eludac. Ali, bie to u stvari samo polusan u kome e da se pridigne i prednjim apama ustima prinese orah ili ljenik, a im utoli glad, okrenue se moda na drugi bok i ponovo zaspati. Naravno, prije zimskog sna par puhova e da se pobrine da obezbjedi potomstvo. Na svijet e donijeti nekoliko izuzetno sitnih mladunaca slijepljenih oiju koji e od roditelja brzo nauiti sve vjetine preivljavanja. Meu njima e svakako biti i akrobatsko veranje po granama, udesni skokovi,jurianje i pentranje s glavom nadole. Posljednjih godina broj im se dosta smanjio. Na to utie unitavanje uma, nedostatak hrane, lovljenje od strane ljudi, i opasnost od predatora poput lisica, lasica, jazavaca, hremelina itd.

VRTNI (BATENSKI) PUH (Eliomys quercinus L .) Uprkos svome imenu, glavno stanite batenskog puha je uma, iako moe biti pronaen i u vonjacima. est je u junoj i sjevernoj Evropi. Ima ih dosta na Alpima i Bavarskim umama, junoj Njemakoj dok su u Holandiji veoma rijetki. Ova vrsta puhova je tipino duine od 10 do 15 cm, bez repa koji je sam dugaak dodatnih 8 do 14.5 cm. Tei od 60 do 140 g. Krzno je sivo ili braon, a bijelo sa trbune strane. Batenski puhovi se mogu prepoznati po crnim flekama oko uiju te izmeu oiju i njuke, kratkoj dlaci i bijelom uperku pri zavretku repa.

7

Veinom su none ivotinje, spavaju u svojim jazbinama na drveu tokom dana. Nou idu u potragu za hranom, uglavnom jedu vee insekte poput skakavaca, bubavaba, pueve, jaja, male mieve, paukove, kao i razne bobice, voe. Svatojedi su ali u njihovoj ishrani je vie zastupljeno meso. Sklupani u klupko spavaju zimski san. Period parenja traje od aprila do juna. Za ovo vrijeme, enke naglaavaju svoju spremnost i elju za parenje glasnim skianjem. Mladih se uglavnom raa od 3 do 7, poslije perioda noenja od 23 dana. Roditelji se brinu o njima dok ne navre mjesec dana. Nezavisni od roditelja postanu sa 2 mjeseca, ali polnu zrelust dostiu tek sa treom godinom ivota. Vijek im je oko pet godina. Nije neuobiajeno za batenske puhove da pojedu svoje poraene rivale tokom perioda parenja. Kanibalizam je kod ove vrste uoen i u periodu posle hibernacije.

PUH UMSKI (Dryomus nitedula Pallas) Majuna, nemirna ivotinja U Evropi, na sjeveru Afrike, pa sve do Japana na istoku, ivi majuna ivotinja, u naim krajevima poznata pod imenom umski puh. Moe se pronai u gustim umama, ali i u planinskom bunju, na nadmorskim visinama do 3.500 metara, a nije mu strano ni uunjavanje u bate. umski puh izgledom podsjea na vjevericu. Teak je svega tridesetak grama, a dugaak desetak centimetara. Jo toliko dugaak je i njegov pljosnati upavi rep. Leno krzno mu je sivkastobraon, dok mu je stomak neto svjetliji. Veoma je vjet penja, a esto skae sa grane na granu, preskaui pritom i po dva metra.

8

Puh ivi u gustom bunju ili na niim granama drvea, gradei od lia i granica privremena gnijezda za stanovanje. Mnogo vie truda ulae kada pravi gnijezdo u kojem e podizati mlade: