Pravni fakultet u Zagrebu

Izborni predmet

Izvansudsko rjeavanje sporova

Kristina Bude

MOGUNOSTI MIRENJA I ARBITRAE U RADNIM SPOROVIMA

seminarski rad

mentor: prof. dr.sc. Alan Uzelac

Zagreb, svibanj 2005.

1

SADRAJ

1. UVOD 2

2. MIRENJE U RADNIM SPOROVIMA 6

A) OBVEZATNO MIRENJE PO L.203 ZAKONA O RADU 7

3.ARBITRAA U RADNIM SPOROVIMA 12

A) OBVEZATNA ARBITRAA PO L.212. ZAKONA O RADU 16

4.ZAKLJUAK 18

LITERATURA 19

2

1.UVOD Radni odnosi kao specifini drutveni odnosi zahtijevaju

brzo rjeavanje sporova nastalih u tim radnim odnosima.

Znajui da je sudska zatita poprilino spora i neuinkovita,

u posljednje vrijeme uvode se novi naini rjeavanja sporova,

u nadi da bi oni mogli ispuniti oekivanja, tj. ubrzati

postupak i dovesti do okonanja spora.

Veliki znaaj pridaje se mirenju, kao jednoj neformalnoj,

privatnoj i izbornoj metodi, onoj koja e uz sudjelovanje

tree, neutralne osobe bez obraanja sudu ili kao predfaza

sudskog postupka omoguiti sporazumni dogovor suprotstavljenih

strana.Za rjeavanje radnih sporova odreen znaaj se mora

pridati i arbitrai. Bez obzira to ona ima vie slinosti sa

sudskim postupkom, nego sa mirenjem, treba joj se dati

prednost pred dravnim sudom. Naime, arbitrani sud takoer

daje veliku slobodu strankama i zapravo sve ovisi o volji

stranaka, no razlika je ta to je arbitar ovlaten donijeti

obvezujuu odluku, a miritelj to nije.

Kao primarni zakon za ureivanje alternativnih naina

rjeavanja radnih sporova javlja se Zakon o radu, no mora se

priznati da su odredbe ZOR-a o mirenju i arbitrai samo

parcijalno i nesustavno ureene.

3

Zato se za radne sporove supsidijarno primjenjuju odredbe

Zakona o arbitrai. Potrebno je prije svega napraviti podjelu

radnih sporova. Oni se s obzirom na osobu pokretaa spora

dijele na individualne i kolektivne.

Individualni sporovi su sporovi u kojem su strane poslodavac

i jedan ili vie radnika koji nastupaju kao pojedinci, a

temelje se na pojedinanim pravima i obvezama strana u sporu,

u vezi s, ili iz odreenog odnosa. Kolektivni radni sporovi

pak jesu sporovi subjekata kolektivnih radnih odnosa,

kolektiviteta radnika, sindikata i poslodavaca i njihovih

kolektiviteta, a u vezi s ureenjem kolektivnih radnih

odnosa.1

Prema kriteriju predmeta radnog spora, sporove dijelimo na

pravne i interesne.

Pravni sporovi su sporovi o pravima i obvezama koje imaju

strane u radnim odnosima, individualnim i kolektivnim. S druge

strane, interesni sporovi su sporovi kolektivnih predstavnika

radnika s poslodavcima tijekom kolektivnih pregovora u povodu

interesa utvrivanja i ureenja odreeni prava i

obveza.2Individualni sporovi mogu biti samo pravni, a

kolektivni mogu biti i pravni i interesni sporovi. Kod

kolektivnih pravnih sporova postoji spor o tumaenju ili

primjeni zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora, a kod

1 Gotovac, V: Alternativne metode rjeavanja sporova: mirenje i arbitraa u: Dika, M., Zasnivanje i prestanak radnih odnosa, Rjeavanje radnih sporova, Zagreb 2004. 2 Ibid.

4

kolektivnih interesnih sporova stranke se spore o sklapanju,

izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora.

Podjela radnih sporova na pravne i interesne vana je najprije

zbog toga to se pravni sporovi mogu rjeavati i sudskim i

izvansudskim putem, za razliku od interesnih za ije

rjeavanje ne postoji pravna norma, pa suprotstavljene strane

ne bi ni mogle podnijeti svoj zahtjev sudu za pokretanjem

postupka. Naime, interesni sporovi i nastaju za vrijeme

kolektivnog pregovaranja izmeu poslodavaca i sindikata kada

se ne mogu suglasiti oko pitanja sklapanja, izmjene ili obnove

kolektivnog ugovora.

Prije podrobnije obrade mirenja arbitrae u radnim sporovima,

htjela bi se malo osvrnuti na pravnu regulaciju rjeavanja

radnih sporova u drugim zemljama. U SAD-u, gdje su zapravo i

sami poeci mirenja u radnim sporovima, mirenje i arbitraa su

glavne metode rjeavanja radnih sporova. One zapravo

predstavljaju ameriki koncept radnog sudstva. Postoje mnoge

izvedenice mirenja i one se koriste prije svega za rjeavanje

interesnih sporova, no nisu rijetke ni u rjeavanju

individualnih pravnih sporova. Arbitraa se ee primjenjuje

u individualnim i kolektivnim pravnim sporovima i ona se

zapravo javlja kao krajnje sredstvo kojem prethode izravni

pregovori, kojima se najee postigne dogovor.

U Njemakoj je situacija drugaija. Zakonom su ureeni

postupci mirenja i arbitrae u radnim sporovima. No, njihovo

radno sudstvo je jako dobro organizirano, i sporove rjeava

5

brzo i efikasno, pa ne postoji potreba za arbitranim

rjeavanjem. Arbitraa se koristi jedino za rjeavanje pravnih

sporova na razini poduzea izmeu poslodavca i radnikog

vijea. Mirenje se koristi za rjeavanje interesnih sporova u

sluaju pokretanja industrijskih akcija.

Republika Maarska ima ureen postupak mirenja, koji se prije

svega koristi za rjeavanje sporova u sluaju najave

provoenja industrijskih akcija. Izriito je iskljuena

mogunost rjeavanja pravnih sporova putem postupka mirenja.

Arbitraa takoer postoji i ona se provodi kada ne uspije

postupak mirenja u sluaju interesnog spora.

Postoji i nekoliko sluajeva prisilnog arbitranog

rjeavanja:kod sporova oko prava iz suodluivanja,kao i

djelovanja radnikih vijea.

Slovenija rijetko koristi alternativne metode rjeavanja

radnih sporova, iz razloga to ima uinkovite specijalizirane

sudove, ali takoer i zbog svoje stabilne gospodarske

situacije, pa je smanjena mogunost sporenja.

6

2. MIRENJE

Mirenje je jedna od metoda alternativnog rjeavanja sporova.

Ona je neformalna, privatna i izborna metoda. Pokreui

postupak stranke, zapravo angairaju treu, neutralnu osobu da

im pomogne utvrditi injenice i postii sporazumno rjeenje.

Ta trea osoba nije ovlatena donijeti obvezujuu odluku,

nego samo uspostaviti suradnju meu strankama i uvjeriti ih da

postignu dogovor. Mirenje je namijenjeno rjeavanju

individualnih, ali tek u kolektivnim sporovima dobiva na

vanosti. U njima se zapravo radi o pravima i obvezama

kolektiviteta radnika i udruga poslodavaca.Mirenje se javlja

kao sredstvo kojim se pokuava sprijeiti trajk,koji nije

dobar niti za jednu od stranaka.

U Zakonu o radu je pridana najvea pozornost kolektivnim

interesnim sporovima,pa u ja takoer sljedee stranice

posvetiti toj vrsti radnih sporova

7

2. A) OBVEZATNO MIRENJE PO L.203.ZAKONA O RADU U l.203. Zakona o radu javlja se pojam obveznog mirenja.

l.203.glasi: U sluaju spora o sklapanju,izmjeni ili obnovi

kolektivnog ugovora ili drugog slinog spora koji moe dovesti

do trajka,ili drugog oblika industijske akcije te neisplate

plae,odnosno naknade plae,ako stranke spora nisu dogovorile

neki drugi nain njegova mirnog rjeavanja,mora se provesti

postupak mirenja propisan ovim Zakonom

Znai,ako se stranke nisu drugaije dogovorile,dolazi do

primjene odredaba Zakona o radu o obveznom postupku

mirenja.Zakon o radu je ovlastio Gospodarsko-socijalno vijee

da donese Listu miritelja i Pravilnik o nainu izbora

miritelja i provoenju postupka mirenja.Gospodarsko-socijalno

vijee je vijee tripartitnog sastava,naime u njemu su

zastupljeni predstavnici Vlade RH,sindikata i udruga

poslodavaca.

Prethodno navedenim Pravilnikom,Gospodarsko-socijalno vijee

utvrdilo je tri segmenta postupka mirenja:utvren je nain

izbora miritelja,regulirano je provoenje postupka mirenja,a u

treem segmentu je rijeeno obavljanje administrativnih i

logistikih poslova. Pravilnik je zapravo sredstvo podrobnijeg

ureenja i ostvarenja standarda postavljenih Zakonom o radu.

Njime se ureuje postupak mirenja prije pokretanja

industrijske akcije, tj. trajka. Osim kolektivnih interesnih

8

sporova, jo se jedan sluaj pravnog spora rjeava ovim

postupkom mirenja.To je sluaj neisplate plae ili naknade

plae. Taj sluaj je uao u Zakon o radu na zahtjev sindikata

zbog sporosti i neuinkovitosti sudske zatite. Njime se

htjelo radnicima osigurati redovitu i pravovremenu plau.

Prema statistikoj analizi Ureda za Socijalno partnerstvo

Vlade RH,koju provodi za Gospodarsko-socijalno vijee,77%

sporova je pokrenuto zbog mogunosti trajka zbog neisplate

plae,a samo njih 23% pokrenuto je zbog kolektivnog interesnog

spora. Gledajui po djelatnostima,55% postupaka mirenja se

provodi u preraivakoj industriji, 21% u metalnoj

industriji,uslune djelatnosti 12%,javna uprava i

graevinarstvo 5% i opskrba elektrinom energijom,plinom i

vodom 2%. Analizirajui ove podatke moe se utvrditi da se

postupci mirenja najvie provode u polako propadajuim

industrijama,koje sa zastarjelom tehnologijom i

infrastrukturom ne mogu ostvariti profit i zato kasne sa

isplatom plaa radnicima.

Kao to sam ve rekla,Gospodarsko-socijalno vijee utvruje

listu miritelja. Ona predstavlja orijentacijsku listu za

sporazumni izbor strana u sporu ili ako se one ne mogu

suglasiti,onda Gospodarsko-socijalno vijee imenuje osobu koja

e postupak provoditi.

9

27.05.2003. GSV je utvrdilo listu miritelja i na nju je

izabralo 17 osoba,koje su podijeljene po upanijama. Ta

nacionalna lista predstavlja zapravo vie manjih lista

miritelja za pojedine upanije.Lista se utvruje za podruje

upanije da se miritelji lokaliziraju na nain da poznaju

okruenje i da jednostavnije mogu pristupiti mjestu na kojem

e se odvijati postupak.

Miritelje na listu predlau udruge sindikata,udruge

poslodavaca i Vlada RH. Nakon to ih predloe,kandidati za

miritelje obvezni su zavriti edukaciju za sudjelovanje u

postupku mirenja.

Postupak mirenja zapoinje tako to jedna od stranaka

dostavlja Gospodarsko-socijalnom vijeu ili uredu dravne

uprave zahtjev za provoenjem postupka. Zahtjev obvezno treba

sadravati prijedlog miritelja. Gospodarsko-socijalno vijee

dostavlja drugoj stranci zahtjev isti dan. Po statistikama

Ureda za socijalno partnerstvo sindikati su gotovo uvijek

pokretai spora. 2003.samo jedan postupak inicirao je

poslodavac. Druga strana se treba oitovati je li suglasna sa

predloenim miriteljem. Ako se stranke ne sporazume o osobi

miritelja,GSV e ju imenovati sa Liste miritelja i to za

podruje upanije u kojoj je spor nastao. Nakon odluke o

imenovanju,miritelj saziva sastanak sa strankama u

sporu.Stranke su obvezne do trenutka zapoinjanja sastanka

dostaviti ime osobe ovlatene za sudjelovanje u postupku.

10

Miritelj treba tijekom postupka sasluati stranke,dati im

mogunost da iznesu injenice i izvedu dokaze. On treba

poticati stranke da okonaju spor. Miritelj je ovlaten

ugovoriti sastanak sa svakom strankom zasebno.Pojedinani

sastanci daju mogunost da stranke iznesu neto to inae ne

bi iznijele pred drugom strankom. Rok za okonanje postupka je

5 dana od dostave obavijesti Gospodarsko-socijalnom

vijeu.No,stranke taj rok mogu sporazumno produiti.

Statistike Ureda za socijalno partnerstvo pokazuju da su u

2003. 42.postupka trajala samo jedan dan,9 ih je trajalo dva

dana,a 2 su postupka trajala tri dana. U tom roku miritelj

treba zajedno sa predstavnicima stranaka sastaviti prijedlog

sporazumnog rjeavanja spora. Ako stranke prihvate

prijedlog,spor je uspjeno okonan i ima pravnu snagu i uinke

kolektivnog ugovora. Ako stranke prijedlog odbiju,otvara se

mogunost provoenja trajka.U 2003. je 75% sporova uspjeno

okonano. Svaka stranka sama snosi svoje trokove,a nagradu i

naknadu trokova miritelja,plaa ministarstvo nadleno za rad.

Tu,meutim,postoji razlika za miritelje koji nisu imenovani sa

liste miritelja GSV-a.Njima ministarstvo plaa samo nagradu,

ali im ne naknauje ostale trokove. Po Pravilniku bi trebalo

postojati jedno posebno tijelo,Povjerenstvo za alternativno

rjeavanje radnih sporova,koga bi imenovalo Gospodarsko-

socijalno vijee.

11

To povjerenstvo bi imalo tripartitni sastav i vrilo bi nadzor

nad provoenjem postupka mirenja. Na alost,to povjerenstvo

jo nije imenovano.

12

3.ARBITRAA U RADNIM SPOROVIMA

1990.Zakonom o radnim odnosima prvi put je u hrvatsko

pravo uvedena mogunost arbitranog rjeavanja radnih sporova.

No,ona nije bila dobro prihvaena u praksi.

1995.Zakonom o radu ,pored individualnih i iroki krug

kolektivnih radnih sporova postaje arbitrabilan.Arbitrabilni

ne bi bili samo radni sporovi koji nastaju iz odnosa

izvanugovornog karaktera (npr.neki sporovi zbog postupanja

protivnog zabrani diskriminacije pri zapoljavanju),radni

odnosi koji su ureeni iskljuivo kogentnim

propisima(npr.sporovi u vezi s rasporedom trudnice na poslove

koji nisu tetni),te sporovi za koje je izrijekom predviena

samo sudska zatita(npr.sporovi u vezi s pravom radnika i

poslodavaca na organiziranje,te doputenost trajkova i

iskljuenja sa rada)3

Tim zakonom je uveden i jedan oblik prisilne arbitrae.Ve sam

prije spomenula podjelu radnih sporova na pravne i

interesne.Pravnim sporovima smatraju se oni o tumaenju ili

primjeni zakona,drugog propisa ili kolektivnog

ugovora(l.209.st.1 ZOR-a),

3 Dika ,M.-Graansko procesno pravo, Zagreb 2003.,912.str

13

a interesnim o sklapanju,izmjeni ili obnovi kolektivnog

ugovora. Interesni sporovi najee nastaju u postupku

pregovaranja o ureenju radnih odnosa kolektivnim

ugovorima.Takvi sporovi ne mogu se rjeavati po pravu,jer

oni nastaju u postupku stvaranja prava.Tako arbitrani sud

odluuje ex aequo et bono. Zakonom o radu samo je djelomino

ureen arbitrani postupak u radnim sporovima.Zato se kao

supsidijarne primjenjuju odredbe Zakona o arbitrai.Osnova za

utemeljenje nadlenosti arbitranog suda je individulni ugovor

o radu i kolektivni ugovor.Stranke inividualnog ugovora o radu

mogu unijeti u njega sporazum o rjeavanju spora pred

arbitranim sudom.Odredbama kolektivnog ugovora mjerodavnog za

odreeni individualni ugovor,mogu se urediti sastav,postupak i

druga pitanja vana za rad arbitrae.to se tie kolektivnih

radnih sporova,oni su ureeni zakonom,takoer stranke mogu

sporazumom povjeriti svoj spor na rjeavanje arbitranom sudu

u formi posebnog,naknadno sklopljenog ugovora,a mogu se

urediti i kolektivnim ugovorom u obliku arbitrane klauzule.

Stranke mogu ugovoriti nadlenost institucionalnih

arbitraa(npr.Stalno izbrano sudite pri Hrvatskoj

gospodarskoj komori) i ad hoc arbitranih sudova za rjeavanje

individualnih i kolektivnih radnih sporova.Gospodarsko-

socijalno vijee nadleno je, kao i kod mirenja,utvrditi Listu

14

arbitara, odnosno lanova arbitranog vijea.Zakonom o radu

predvieno je da GSV donosi Pravilnik o nainu izbora

miritelja i provoenju postupka mirenja,ali za donoenje

pravilnika o arbitrai to nije predvieno.

Stranke su ovlatene same urediti arbitrani postupak ako

kolektivnim ugovorom nije drukije ureeno,u skladu s

prisilnim odredbama Zakona o arbitrai. Ako stranke nisu nita

odredile,a ni u kolektivnom ugovoru nema odgovarajuih

odredaba,arbitri su sami ovlateni izabrati mjerodavno

pravo.No,ZOR odreuje svoju primjenu na sve radne odnose u

Republici Hrvatskoj,osim ako zakonom ili meunarodnim ugovorom

nije drugaije odreeno.Drugi zakon bi bio Zakon o arbitrai,a

za radne odnose sa meunarodnim obiljejem bio bi podredno

nadlean Zakon o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih

zemalja.to se tie odluivanja,kod individualnih i

kolektivnih pravnih sporova,arbitrani je sud svoju odluku

duan utemeljiti na zakonu,drugom propisu ili kolektivnom

ugovoru.Dok kod interesnih sporova,arbitrani sud odluuje po

pravinosti. Stranke u individualnim sporovima mogu ovlastiti

sud da odluuje po pravinosti,dok to kod kolektivnih

pravnih sporova nije mogue,jer Zakon izriito predvia

njihovo rjeavanje po zakonskim propisima.

15

Arbitrana odluka ima snagu i uinke kolektivnog ugovora.Za

pobijanje i ovrhu arbitranog pravorijeka primjenjuju se

odredbe Zakona o arbitrai.

16

3. A.) OBVEZATNA ARBITRAA PO L.212.ZOR-a

lankom 212.Zakona o radu predviena je iskljuiva

nadlenost arbitranog suda za utvrivanje pravila o poslovima

koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka.To znai da se

stranke ne bi mogle radi rjeenja spora obratiti dravnom

sudu.

Poslodavac i sindikat duni su na prijedlog

poslodavca,izraditi pravila o proizvodno odravajuim i nunim

poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka ili

iskljuenja s rada. Radi se o poslovima za koje se treba

omoguiti obnavljanje rada neposredno nakon zavrenog trajka

i o poslovima koji su prijeko potrebni radi sprijeavanja

ugroavanja ivota,osobne sigurnosti ili zdravlja

puanstva.Ako se u roku od 15 dana od predaje prijedloga

poslodavca,sindikat i poslodavac ne sporazume,oni u daljnjih

15 dana mogu zatraiti da o tome odlui arbitrani sud.Svaka

stranka bira svog predstavnika u arbitrano vijee te oni

sporazumno odreuju neovisnog predsjednika.Ako se o tome ne

mogu sloiti,a u kolektivnom ugovoru nita nije odreeno, o

izboru predsjednika odluuje predsjednik suda nadlenost kojeg

se odreuje prema odredbama ZOR-a o odreivanju nadlenosti u

prvom stupnju za zabranu trajka ili iskljuenja sa rada. Ako

se radi o trajku na podruju jedne upanije, radi se o

17

predsjedniku upanijskog suda te upanije, ako se radi o

trajku na podruju dvije ili vie upanija, nadlean je

predsjednik upanijskog suda u Zagrebu.

Arbitraa odreena l.212.je prisilna,jer se ne temelji na

sporazumu stranaka,ve na jednostranoj inicijativi jedne od

stranaka.Ako neka stranka odbije sudjelovati,postupak e se

svejedno provesti.

Institut prisilne arbitrae ima pomalo nejasne odredbe. Zato

se uope govori o sastavu arbitranog vijea, kada zapravo

stranke u njega biraju svoje predstavnike za koje ne vrijedi

pravilo o izuzeu i objektivnosti?!Naime, trai se samo da

predsjednik bude nepristran. Zatim, ako bi jedna od stranaka

odbila sudjelovati ili imenovati svoga predstavnika tada i

predstavnik druge stranke gubi svoju funkciju,jer je presudan

glas predsjednika vijea.Tako,zapravo neovisni predsjednik

djeluje kao arbitar pojedinac.

Rok od 15 dana od pokretanja postupka za donoenje odluke je

upitan,jer uope nije odreeno u kojem roku stranke trebaju

imenovati svoje predstavnike,a oni predsjednika arbitranog

vijea pa se cijeli postupak moe oduiti.Za kolektivne

interesne sporove vano je takoer da stranke nemaju mogunost

albe na donesenu odluku.

18

4.ZAKLJUAK

Instituti mirenja i arbitrae nalaze se tek u zaecima u

hrvatskom radnom pravu. Oni su tek djelomino i nesustavno

ureeni Zakonom o radu, a dalje taj Zakon upuuje , bar to se

tie arbitrae, na odredbe Zakona o arbitrai.

Individualnim radnim odnosima pridana je minorna vanost u

Zakonu o radu, dok je kod kolektivnih sporova situacija neto

drugaija. Podrobno je ureen institut obveznog mirenja za

kolektivne interesne sporove i sluaj neisplate plae ili

naknade plae, kojim bi se trebao sprijeiti trajk.

Radni odnosi su jako vani, kako za egzistenciju pojedinca,

tako i za cijelu zajednicu. Zato je potrebno sustavno

regulirati nain njihova rjeavanja.

Trebalo bi takoer organizirati kvalitetno obrazovanje i

edukaciju novih arbitara i miritelja, a uz to u javnosti

promicati prednosti mirenja i arbitrae.

Tako bi se postupno stjecalo povjerenje u drugaije metode

rjeavanja sporova.Kontinuiranim koritenjem alternativnih

metoda postigao bi se dvostruki uinak,rasteretili bi se

dravni sudovi,a ni stranke ne bi morale dugo ekati na

rjeavanje spora i jo k tome,trokovi postupka bi se

smanjili.

19

LITERATURA

1.Dika,M.; Erakovi, A ; Gotovac, V. i et al.:Zasnivanje i

prestanak radnih odnosa; Rjeavanje radnih sporova,Zagreb

2004.

2.Uzelac,A.;Gotovac,V. i et al.:Mirenje u

graanskim,trgovakim i radnim sporovima,Zagreb 2004.

3.Dika,Triva:Graansko parnino procesno pravo,Zagreb 2004.

PROPISI

1.Zakon o radu

2.Zakon o arbitrai

www.socijalno-partnerstvo.hr