Pokrovni sustav

Sadržaj:

Uvod:......................................................................................................................................................3

Ribe........................................................................................................................................................4

Koža....................................................................................................................................................4

Ljuske.................................................................................................................................................4

Vodozemci..............................................................................................................................................8

Gmazovi..................................................................................................................................................9

Ptice......................................................................................................................................................10

Sisavci...................................................................................................................................................12

Koža..................................................................................................................................................12

Funkcije kože....................................................................................................................................13

Kožne žlijezde...................................................................................................................................13

Nokat................................................................................................................................................13

Dlake................................................................................................................................................14

Kosa..................................................................................................................................................14

Zanimljivosti.....................................................................................................................................15

Sličnosti i razlike...................................................................................................................................16

2

Uvod:

Pokrovni sustav je sustav organa koji pokriva čitavo tijelo izvana i štiti ga od raznih vanjskih utjecaja (mikroorganizmi, isušenje, fizički štiti unutarnje organe), služi za izlučivanje tvari izvan tijela i sadrži osjetilna tjelešca za osjet boli, pritiska i temperature. Kao predstavnika sisavaca uzeli smo čovjeka. Najveći dio ovog sustava čini najveći organ ljudskog tijela koža. Unutar kože nalaze se ostali različiti organi ovog sustava kao što su žlijezde (žlijezde znojnice, žlijezde lojnice), osjetilna tjelešca i živčani

završeci, razni kožni derivati (kosa, nokti, te ljuska i dlaka - kod nekih vrsta) i krvne žile. Žlijezde svojim promjenama izlučivanja pomažu u održavanju tjelesne temperature.

Služi kao:

Zaštita od mehaničkih djelovanja Zaštita od zraka Zaštita od infekcija Pregradna funkcija Termoregulacija Osjetilna funkcija (osjetilo opipa, osjetilo boli, osjetilo za temperaturu) Vanjsko i unutarnje izlučivanje

3

Ribe

Koža

Koža riba se bitno razlikuje od kože kopnenih kralježnjaka. Koža je čvrsto povezana s podlogom i samo na nekim mjestima pomična. Epiderma je prozirna i ne orožnjava. Površina koža je prekrivena sluzi koja kožu čini glatkom i smanjuje  trenje pri kretanju. Važno svojstvo sluzi je da onemogućava nakupljanje mulja i prljavštine na koži i škrgama riba što bitno olakšava disanje riba.

Ljuske

Koža većine riba pokrivena je ljuskama. Ljuske su poslagane poput crijepova na krovu. Okruglaste i češljaste ljuske sastoje se od koncentrično poredanih krugova, koji označavaju zone prirasta. Ljuske su prožete vapnencem koji se zimi ne taloži u tolikoj količini kao ljeti, pa se zimi rast ljusaka uspori. Tako nastaje na ljuski uska zimska zona, pa se brojanjem zimskih kolutova može odrediti starost ribe.

Ljuske riba nastaju u usmini ovako: svaka se ljuska drži svojom osnovicom usmine, koja načini oko ljuske vrećicu od vezivnog tkiva. Slobodni rub ljuske nalazi se neposredno ispod tankog sloja pousmine koja prevlači površinu tijela. U onih ljusaka koje imaju oštre izdanke kao npr. zubiće, oni strše napolje, jer probuše pousminu. Gornji sloj ljuske izgrađen je od koštanog tkiva, a donji sloj izgrađuje vezivno tkivo koje je prožeto vapnencem, te je taj dio nova tvorevina. Ljuske predstavljaju mehaničku zaštitu riba od povreda. Razlikujemo četiri osnovna tipa ribljih ljusaka i to:

Plakoidne

ljuske koje nalazimo kod prečnousta i hrskavičnjača. Plakoidne ljuske nastaju na ovaj način: stanice s velikom jezgrom koje su porijeklom iz vezivnog tkiva, sakupljaju se u usmini i postaju odontoblasti, a ispod te nakupine stanica, pousmina tvori čunjastu izraslinu. Odontoblasti su raspoređeni u jednom neprekinutom sloju i luče zubninu ili dentin, od koje se sastoji unutrašnjost zubića. Stanice pousmine luče u dodiru s dentinom sloj vitrodentina.

4

Dublji dio izrasline koja na taj način bude preraštena mineralnim tvarima smještava se u usmini, koja ispod nje okoštava i tvori jednu bazu oko koje se taloži sloj dentina. Zubić zatim prestaje rasti i nakon određenog vremena on ispadne, te ga nadomjesti novi.

Ganoidne

ljuske nalazimo u štitonoša (Chondrostei), cjelokosta (Holostei) i fosilnih resoperki (Crossopterygii). Začetak gonoidne ljuske je u usmini, gdje posebne stanice koje su raspoređene u dva sloja izlučuju tanki sloj prožet mineralnim tvarima, a s njegove obje strane izbijaju ogranci. Na taj sloj se slažu novi i stapaju rubovima svojih ogranaka kojima ograničavaju šuplje i alveolarne prostore u obliku cjevčica. Na taj način nastaje sloj kosmina od kojeg su ove ljuske izgrađene. Iznad kosminskog sloja stanice vezivnog tkiva koje su raspoređene ispod pousmine izlučuju sloj ganoina. Tipičan vanjski oblik ganoidnih ljusaka je romboidni, razmještene u kosim redovima i međusobno spojene naročitim uzglobljenjima, te tako tvore svojevrsni oklop na ribljem tijelu. Na vanjskoj površini ovih ljusaka nema nikada ostaklice jer vanjski sloj izgrađuje ganoin, a unutarnji izopedin (jedna vrsta vrlo čvrstog koštanog sloja lamelarne građe). Ganoidne ljuske su trajnog karaktera i nikada se ne mjenjaju kao što je to slučaj s plakoidnim organima.

Kosmoidne

ljuske imaju naročit oblik i građu, a nalazimo ih kod fosilnih dvodihalica i recentnih i fosilnih resoperki. Po svojoj građi kosmin predstavlja mnoge zubaste izdanke dentina koji su međusobno srasli. Na kosmoidnoj ljusci razlikujemo tri sloja: na osnovici se nalaze složene pločice koštanog tkiva koje su poslagane jedna iznad druge. Mjestimično kroz njih prolaze krvne žilice. Taj čvrsti sloj nazivamo izopedin. Na njemu je rasprostrt drugi sloj sastavljen od šupljikave koštane tvari tzv. vaskularni sloj. Njega prekriva nešto izmjenjen sloj zubnine (dentina) koji je probušen s mnogo šupljina u obliku cijevi zrakaste građe. Tako izgrađenu zubninu nazivamo kosmin. Na površini ljusku prevlači tanki sloj ostaklice ili vitrodentina.

Koštane ili elasmoidne

ljuske imaju sve koštunjače osim mnogoperki, resoperki i koštunjavki (Lepidosteiformes). Izgrađuju ga skupine stanica s velikom jezgrom porijeklom iz usmine, koje zovemo osteoblasti.

5

One se razmještaju duž dvije uzdužne osi: od gornje skupine stanica nastane ganooin, a od donje izopedin. Oko izbočine s ljuskom skupina stanica vezivnog tkiva tvori džep ljuske. Prema tome, koštanu ljusku sačinjavaju gornji sloj, a to je koštano tkivo i donji sloj koji pripada vezivnom tkivu prožetom vapnencem. Na elasmoidnim ljuskama zbog njihovog sezonskog rasta razlikujemo i sezonske zone prirasta u obliku koncentričnih prstenova ili ravnih i paralelnih pruga.

Kalcificirana  ljuska šarana  raste od  sredine tvoreći koncentrične krugove. Što je rast ribe intenzivniji ti prstenovi su širi, a ukoliko rast stagnira, tvore se uži prstenovi. Zona uskih prstenova se tvori zimi, pa po njima možemo odrediti starost ribe.U koži riba nalaze se stanice s pigmentom različitih boja, koji poredani na različite načine, daju ribi raznolike šare. Najvažniji su crni - melanofori, crveni i žuti - ksantofori, s blistajućim kristalima guanina - guanofori. Metalan sjaj mnogih riba potječe od odraza svjetlosti na pločicama guanina.

Pod utjecajem živčanih impulsa ribe mogu mijenjati svoju boju; ponajviše prema boji okoline. Na tamnoj podlozi se pigment  rasprši u stanici kože i stoga riba poprimi tamnu boju. Na svijetloj podlozi pigment se skupi oko jezgre i osnovna boja ribe postaje svjetlija. 

6

Kod izobilja kisika boja ribe je tamnija. Ukoliko riba ugine i ispliva na površinu, dio koji je bio izvan vode potamni. Jako svijetla boja ribe upozorava na nedostatak kisika. To se vrlo često dešava tijekom transporta riba.

U šaranki ljuske su okruglog oblika – cikloidne, a u grgečki češljastog oblika – ktenoidne. Na ljuskama se uočavaju zone prirasta. Zimi je metabolizam ribe sporiji, a ljeti brži. U skladu s tim ide i rast ribe pa se zimi javljaju na ljuskama tamnije, a ljeti svjetlije zone. Mogu se nalaziti i višećelijske žlijezde koje su postale organi koji emitiraju svjetlost – fotofori. U usmini se nalaze dva snopa kolagenih vlakana u suprotnim spiralama, tako da se riba može pregibati bez da joj se koža nabora.

7

Vodozemci

Koža im je , za razliku od isključivih kopnenih kičmenjaka, pokrivena tankim rožnim slojem ili kutikulom bez dodatnih rožnih tvorevina. Takva koža omogućava propustljivost i respiraciju. U njoj se nalaze , mnogobrojne sluzne žlijezde čiji produkt, sluz, održava kožu uvijek vlažnom i ljigavom što omogućava da se preko nje odvija kožno disanje. Pored sluznih žlijezda u koži se nalaze i zrnaste i reproduktivne žlijezde. Zrnaste kožne žlijezde izlučuju nadražujući sekret kojima se brane od neprijatelja. Reproduktivne žlijezde luče sekret koji služi za prepoznavanje, privlačenje, razmnožavanje i teritorijalnost jedinki u populaciji.

Izmenjene kožne žlijezde nekih vodozemaca izlučuju sekrete koji mogu imati jako toksično dejstvo.

Koža je različito obojena sa ciljem da:

zaštiti, tzv. kriptička ili zaštitna obojenost, kada se boja tijela uklapa sa okolinom;

odbrani od neprijatelja, tzv. aposematska obojenost ili upozoravajuća obojenost kada je koža intenzivno obojena

omogući razmnožavanje, kada se ženke razlikuju po boji tijela od mužjaka (epigamna obojenost)

Boju tijela daju različite hromatofore u koži:

melanofore ksantofore iridofore

8

9

Gmazovi Pokrovni sustav gmazova čini čvrsta suha koža koja nema ulogu pri disanju kao što ima kod vodozemaca. Kožu čine dva sloja ronatih ljuski-pousmina(epidermaa) te usmina (derma). Rahlo i gusto vezivno tkivo zajedno s pigmentnim slojem, krvnim zilama i zivcima cine usminu. Na usminu se nastavlja pousmina koju cine germinativni i zrnati sloj a samu povrsinu cine roznate ljuske.Ljuske su izgradjene od keratina i proteina te imaju zastitnu ulogu od vanjskih utjecaja.

Evolucijom, pokrovni sustav gmazova adaptirao je se biocenozi u kojoj zive. Koza gmazova ne razvija se zajedno s njima te su razvili posebnu mogucnost presvlacenja i odbacivanja stare koze kada je "prerastu".

Ptice Koža ptica je u pravilu tanka i na površini znatno manje rožnata nego kod kože gmazova i većine sisavaca. Stvaranje masivnih rožnatih ljuski na koži, koje je filogenetički izvornije, održalo se samo na nogama (podotheca) i u dosta promijenjenom obliku na kljunu (rhamptotheca). Na ostatku tijela razvili su se visoko specijalizirani kožni oblici, npr. perje koje se ne pojavljuje kod drugih kralježnjaka i specifično je za razred ptica. Koža ptica je bez žlijezda.

10

Nedostaju žlijezde sluznice i bilo kakve žlijezde znojnice. Tijelo se ne hladi transpiracijom, nego velikim potkožnim zračnim vrećicama. Jedina kožna žlijezda je velika trtična žlijezda (glandula uropygii). Pomoću uljnate masti iz te žljezde ptice maste svoja krila, te time održavaju strukturu perja i štite se od promakanja.

Zato se trtična žlijezda najviše razvila upravo kod vodenih ptica, dok kod drugih može biti znatno smanjena (golubovi, papagaji) ili posve nedostaje (trkačice - kod njih za održavanje kvalitete perja obično služi prašina). Koža na kljunu je rožnata (rhamptotheca). Ispod rožnatog dijela kljuna često se nakupljaju pigmenti, koji prema vrsti specifično boje kljun

živim bojama (lipokromni pigmenti).

Ova obojenost može biti tijekom godine promjenljiva, budući da nakupljanje pigmenata može ovisiti od promjenjljive hormonalne aktivnosti gonada. Npr. i najmanja količina testosterona izaziva crnu obojenost kljuna melaninom kod mužjaka domaćeg vrapca. Oblik kljuna i njegova rožnatost jako ovise i o načinu ishrane (funkcionalna adaptacija)

Pokrovni sustav ptica cini perje. Perje su zapravo evolucijski preobrazene roznate ljuske, posebno adaptirane letu ptica. Uloga perja je: odrzavanje tijelesne topline, obrana od neprijatelja, stiti ih od vanjskih utjecaja, pomaze u davanju signala, prikrivanju i pokazivanju, te najvaznije, neophodno je za letenje.

Perje je slojevito poredano na kozi ptice. Svako pero se sastoji od osnovne "grane" s koje polaze tisuće malih "grančica" (perca) koje su međusobno povezane. Tipično ptičje pero ima ove morfološke dijelove: osovinu pera čini batrljica koja je na dužem gornjem dijelu puna i naziva se stručak, na kraćem donjem dijelu čini šuplju cijev . Na stranama batrljice se u jednoj ravnini nalazi zastavica, podijeljena njome na vanjski i unutarnji dio (prema položaju tijela ).

Sastavljena je od brojnih isperaka 1. reda (rami) koji su međusobno povezani ispercima 2. reda (radii), uzajamno zakačenima kukicama. Široka zastavica pera čini potpornu plohu

11

pogodnu za let i dobro štiti pred gubitkom tjelesne topline.Svako pero raste iz kožnog mjehurića u usmini oko kojeg se stvara keratin.

Pero se razvija iz bradavica kože koje se spuštaju u mjehurić. Postoje i poprečno - prugasti mišići koji se zovu perni mišići koji pokreću grupe pera pa ptice mogu našušuriti perje. Perje dijelimo u nekoliko tipova: Meko paperjasto donje perje-prekriva tijelo vrlo mladih ptica i sluzi kao izolacijski omotac kod odraslih ptica. Pokrovno perje daje odraslim pticama aerodinamican oblik, odredjuje boju. Letno perje je pokrovno perje a u blizini nosnica nalaze se cekinje za filtriranje zraka.

12

Sisavci

Koža

Koža je najveći organ ljudskog tijela. Koža kod odraslog čovjeka površine je oko dva četvorna metra. Teška je oko četiri kilograma i isprepletena je sa približno jedanaest tisuća žila. Sastoji se od tri osnovna sloja:

Epidermis

Naziv dolazi od grčkog epi- iznad a nalazi se iznad svih ostalih slijeva kože. Taj sloj je u direktnom dodiru sa vanjskim svijetom. Zadaća je ovog sloja kože da bude vodonepropusan te ga čini više slojeva . U epidermisu nema krvnih žila a stanice se hrane difuzijom iz donjih slijeva kože. Najveći broj stanica ovog sloja su keratinociti sa ponekim melanocitom i Langerhansovim stanicama. Ovaj sloj kože se može podijeliti na više podslojeva. Stanice nastaju u najdonjem sloju, bazalnom1 i odavde putuju kroz sve slojeve prema povšini kože. Stanice najgornjeg sloja epidermisa se neprestano ljušte. Ovaj sloj kože ima funkciju zadržavanja vode u tijelo, spriječavanja ulaska vode u tijelo ovim putem, zaštita od infekcija i različitih štetnih vanjskih utjecaja (kemikalija i sl).

Dermis

Ispod epidermisa se nalazi sloj kože građen od vezivnog tkiva. U tom sloju kože se nalaze mnoga osjetilna tjelešca (mehanoreceptori, živčani završetci) kojima primamo osjete dodira i topline. U ovom se sloju također nalaze i folikuli dlaka, žlijezde znojnice i lojnice, limfne i krvne žile. Bazalnim slojem stanica je povezan sa potkožnim slojem masnog i vezivnog tkiva.

Subkutis

Donji sloj kože se tek u posljednjim tjednima trudnoće s razvijem masnog tkiva. Potkožno masno tkivo i nešto veziva čine ovaj sloj tkiva koji zapravo nije dio kože ali povezuje kožu sa mišićima i kostima koji se nalaze ispod ovog sloja. Količina masnog tkiva u ovom sloju  ovisi o genetskim faktorima, kulturi i načinu prehrane i života. Dok epidermis i dermis teže oko 3kg masa donjeg sloja kože varira između 10 i 20 kg, a u pretilih osoba može i mnogo više.1 bazalne se stanice prilikom diferencijacije pretvaraju u rožnate stanice koje su plosnate i bez jezgre

13

Funkcije kože

Koža ima nekoliko zadaća; Ona nas štiti od vanjskih utjecaja i sprječava isušivanje tijela te ulazak tekućina i štetnih tvari i mikroorganizama u tijelo. Osim toga koža sudjeluje u regulaciji tjelesne temperature kroz nekoliko mehanizama, podizanjem dlaka (naježiti se), znojenjem, širenjem i sužavanjem krvnih žila. Koža nas istovremeno odjeljuje od okoline ali nas i spaja s njom omogućujući svojim osjetnim tjelešcima i živčanim završetcima da dodirnemo i osjetimo svijet oko nas. Koža služi i kao skladište masti i vode a osim toga u koži nastaje uz sunčevo svjetlo- UV zračenje i vitamin D.

Kožne žlijezde

Koža ima brojne žlijezde (znojnice, lojnice, mirisne i mliječne žlijezde). Velike žlijezde znojnice, mirisne žlijezde, nalaze se samo na nekoliko mjesta. Lojne žlijezde nalazimo na svim odlakanim dijelovima kože. Njihov izvodni kanal obično se otvara u kanalić u kojem izrasta dlaka. Izlučuju mastan sekret koji prekriva kožu kao emulzija te ju čini mekom i omogućuje pravilnu hidrataciju kože. Ovaj sloj proteže se i duž dlaka te dlaci daje sjaj. Jedna od funkcija je i zaštita kože od bakterijskih infekcija. Za razliku od čovjeka, kod kojeg znojnice imaju veliku ulogu u termoregulaciji većina sisavaca(psi, mačke..) nemaju mehanizme prokrvljenosti koji će dovesti do jačeg znojenja za vrućeg vremena. Kada je hladno, tijelo nastoji sačuvati toplinu tako da dolazi do sužavanja krvnih sudova u koži i erekcije dlaka. Kao izolator služi masno tkivo koje normalno nalazimo u podkožju.

Nokat

Nokat je rožnata tvorevina koja štiti vrhove prstiju na rukama i nogama. Nalazi se u srednjem sloju kože(derma),kao i dlake. Dio nokta koji je usađen u kožu zove se korijen,a uz njega je matica ili matriks. Preostali dio nokta je orožala ploča,a ispod nje nalazi se posteljica ili ležište nokta.

Na prijelazu ploče i korijena nokta nalazi se polumjesečasta zona lunula(lat.luna-mjesec),koja je vidljiva kod gotovo svih ljudi na svim prstima. Ploča nokta je bez boje,a boju joj određuje splet žilica ispod nje. Sastoji se od epidermalnih stanica,orožanih stanica,koje su spojene u nokatnu tvar koja sadrži tvrdi keratin i zbog toga se nokti mogu ljuštiti.

14

Stanice su poredane u slojeve pa ploča na vertikalnom presijeku izgleda ispugano. Među grupana oroženih stanica često su uloženi mjehurići zraka koji se na noktima vide kao bijele mrlje.

Ploča nokta je u području nokta tanka i nije potpuno orožena,a na prijelazu u slobodni dio dosegne max. debljine na prstima ruke 0,5 mm,a na nogama i puno više. Kod životinja iz roda mačaka (lavova, tigrova, puma itd.) nokti izrastaju u pandže koje se mogu uvlačiti i zajedno sa zubima služe za borbu.

Dlaka

Dlake su nitaste izrasline građene od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca. One izlaze iz epiderme, iako izrastaju iz folikula koje su smještene dublje, u dermi. Dlake imaju korijen u zajedničkom pretku sisavaca. Iako mnogo drugih organizama, pogotovo kukaca, imaju nitaste izrasline, one se ne smatraju dlakama. Sve dlake na tijelu sisavaca (osim ljudi), uključujući i "kosu" čine krzno. Krzno sisavci koriste kako termoizolaciju i kao zaštitu od ultraljubičastog zračenja.Postoji i mnogo vrsta mačaka, pasa i miševa koji imaju malo ili uopće nemaju krzno. Kod nekih vrsta, krzno postoji u samo nekim razdobljima života.

Osnovni građevni materijal dlake je keratin. Keratini su bjelančevine, dugih lanaca (polimeri) aminokiselina.Na različitim dijelovima ljudskog tijela rastu različite vrste dlaka. Od djetinjstva prema starosti, dlake pokrivaju cijelo tijelo, osim dijelov kao što su usne, dlanovi, pupak, tabani i neki vanjski dijelovi genitalija, bez obzira na spol i rasu. Gustoća dlaka varira od osobe do osobe. Dlake mogu osjetiti kretanje zraka, kao i fizičkki dodir, a posebno su osjetljive na prisutnost insekata. Neki dlake, kao što su trepavice, posebno su osjetljive na prisutnost potencijalno štetnih tvari.

Kosa

Kosa je skup vlasi (dlaka), nitastih izraslina građenih od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca, i to samo na glavi. Ljudska kosa je mnogo duža nego kod ostalih sisavaca (dlake na glavi), a dlake su raspoređene gušće nego na ostatku tijela. Prosječno ljudsko tjeme ima oko 100 000 folikula. Tijekom života iz jedne folikule može izrasti 20 različitih vlasi. Ljudska kosa mjesečno u prosjeku naraste 1 do 1,5 centimetara.

15

Zanimljivosti

Ukoliko se koža izloži ekstremnoj vrućini, tijekom samo jednog dana, iz nje se može izlučiti čak devet litara znoja.

Jedini dijelovi tijela koji ne luče znoj su: rubovi usana, korijeni noktiju i sljepoočnice.

Zanimljivo je da šest milijardi ljudi svakodnevno stvara milijardu tona organske prašine u atmosferi, koju čine mrtve stanice. Dokazano je da dnevno izgubimo oko pedeset tisuća mrtvih stanica kože.

Svaki čovjek ima jedinstvene otiske prstiju, oni se formiraju tijekom trećeg mjeseca trudnoće i više se ne mjenjaju.

Koža sadrži živce koji su dugi čak 75 kilometara

Svi naši predci imali su tamnu kožu. Bijela koža se pojavila prije samo 20.000 do 50.000 godina, kada su tamnoputi ljudi doselili u hladnije krajeve i koža je počela blijediti. U hladnim krajevima koža je smanjila lučenje malenina, pgmenta koji štiti kožu od utjecaja UV zraka.

Koža je najdeblja na dlanovima i tabanima, a njezina debljina na ovim dijelovima tijela iznosi četiri milimetra. Također, koža u ovim dijelovima ima najviše znojnih žlijezda.

16

Sličnosti i razlikeRibe → Vodozemci → Gmazovi → Ptice → Sisavci

Ribe - za razliku od ostalih kralježnjaka imaju ljuske te imaju sluzi koja kožu čini glatkom i smanjuje  trenje pri kretanju.

Vodozemci - za razliku od isključivih kopnenih kralježnjaka, pokrivena tankim rožnim slojem ili kutikulom bez dodatnih rožnih tvorevina. Takva koža omogućava propustljivost i respiraciju.

Gmazovi - pokrovni sustav čini čvrsta suha koža koja nema ulogu pri disanju kao što ima kod vodozemaca. Kožu čine dva sloja ronatih ljuski-pousmina. Koža ne raste s njima nego imaju sposobnost „presvlačenja“.

Ptice - Koža ptica je u pravilu tanka i na površini znatno manje rožnata nego kod kože gmazova i većine sisavaca. Na ostatku tijela razvili su se visoko specijalizirani kožni oblici, npr. perje koje se ne pojavljuje kod drugih kralježnjaka i specifično je za razred ptica. Koža ptica je bez žlijezda.

Sisavci – kod sisavaca koža se sastoji od tri sloja u kojima se nalaze nokti, dlake, živci te žlijezde.

Pokrovni sustav kralježnjacima služi za odvajanje od okoline.Žljezde imaju vodozemci i sisavci. U sisavaca i ptica pokrovni sustav služi za termoregulaciju.

17