Upload
antonio-kobas
View
1.874
Download
7
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Krvni sustav, zgrušavanje krvi, koagulacija, krvne grupe, Rh imunizacija, AB0, eritrociti, leukociti, trombociti, sastav krvi
Citation preview
KRVNI
SUSTAV
ANTONIO KOBAŠ, DR.MED.
preuzeti na: www.slideshare.net/kobas
SASTAV KRVI
• KRV, sanguis (haema)
• neprozirna tekućina crvene boje, osebujna mirisa i slana okusa
• u odraslog čovjeka ima oko 5 litara krvi (8% tjelesne mase)
• ima tekući dio – krvnu plazmu, i stanični dio – crvene i bijele
krvne stanice te krvne pločice (trombocite)
• ima brojne zadaće:
1. prijenos – hranjive tvari, O2, CO2, hormoni, enzimi, otpadne tvari..
2. održavanje – acidobazne ravnoteže (pH), volumena tjel. tekućina
3. zaštita – od infekcija, zaustavljanje krvarenja (stvaranje ugrušaka)
KRVNA PLAZMA (PLASMA SANGUINIS)
• tekući dio krvi kojeg najvećim dijelom čini voda (90%) i u njoj otopljene različite organske i anorganske tvari
• uklanjanjem fibrinogena iz krvne plazme nastaje krvni serum
• organske tvari u krvnoj plazmi:
• pretežno proteini (73g/L) koji se sintetiziraju u jetri
1. albumini – važni za održavanje koloidno–osmotskog tlaka plazme
2. globulini – alfa(α)1, alfa(α)2, beta(β) i gama(γ)
• α i β – važni za prijenos tvari putem krvi (Fe, hormoni štitnjače) i za zgrušavanje krvi
• γ – obuhvaćaju većinu imunoglobulina (protutijela) – važni za obranu organizma
3. fibrinogen – protein važan u zgrušavanju krvi (polimerizira se u dugačke niti fibrina – osnova ugruška)
• glukoza, lipidi, aminokiseline, enzimi, hormoni, ureja, kreatinin...
• anorganske tvari u krvnoj plazmi:
• različiti ioni – Na, Ca, K, Cl, fosfati, otopljeni plinovi (O2, CO2)
KRVNE STANICE
• količina stanica u krvi određuje se hematokritom
• određuje se centrifugiranjem krvi stanični i tekući dio
• Muškarci 42 – 47%, Žene 38 – 42%
• vrijednosti variraju – ovisno o konc. kisika (nadmorska visina)
• tri osnovne vrste krvnih
stanica:
1. Eritrociti (crvene
krvne stanice)
2. Leukociti (bijele
krvne stanice)
3. Trombociti (krvne
pločice)
ERITROCITI
• crvene krvne stanice diskoidnog (bikonkavnog) oblika –
povećava površinu i olakšava izmjenu plinova
• specijalizirane stanice koje tijekom sazrijevanja gube jezgru i
većinu organela odrasli eritrociti nemaju jezgru!
• najbrojnije (oko 4,6x1012/L u muškaraca i 4,1x1012/L u žena)
• membrana eritrocita vrlo je fleksibilna – mogućnost savijanja
stanica i prolazak kroz najmanje kapilare
• životni vijek im je oko 120 dana – potom se razlažu u slezeni
• sadrže hemoglobinmetaloprotein važan za prijenos O2 i CO2
• tvore ga protein globin (alfa i beta lanci) i boja hem (sadrži 4
porfirinska prstena sa željezom u sredini) – crvena boja krvi
• u žena oko 140 g/L krvi, a u muškaraca oko 160 g/L krvi
• osim prijenosa i izmjene plinova, druga važna zadaća eritrocita je
stvaranje bikarbonatnih iona
• uz pomoć enzima ugljikove anhidraze
• značajni u održavanju acidobazne ravnoteže (pH)
• brzina sedimentacije eritrocita
• dijagnostička pretraga
• izražava se milimetrima krvne plazme iznad stupca istaloženih
eritrocita, a rezultati se očitavaju nakon 1 i nakon 2 sata
• normalno iznosi od 0-15mm u muškaraca, a 0-20mm u žena
nakon 1h
• na brzinu najviše utječe sastav proteina krvne plazme u
akutnoj fazi upale, anemijama, zloćudnim tumorima – brzina
sedimentacije povećana
• Nastanak eritrocita (eritropoeza)
• ovisi o potrebi organizma za kisikom hipoksija (manjak kisika)
potiče u bubrezima povećano izlučivanje hormona eritropoetina
koji u koštanoj srži potiče i ubrzava eritropoezu – povećava se
broj eritrocita i oksigenacija (opskrbljenost kisikom)
• eritrociti nastaju u koštanoj srži plosnatih kostiju (prsne kosti,
rebara, lubanjskih kostiju i kralješaka)
• sve krvne stanice, pa tako i eritrociti nastaju od jedne, početne
matične stanice, koja ima višestruke razvojne mogućnosti
(pluripotentna matična stanica)
• za eritropoezu nužne su dostatne količine željeza i vitamina B12
• željezo se apsorbira u crijevu u trovalentnom (feri) obliku, veže se
za proteine plazme (transferin) i tako se prenosi kroz krv, a po
potrebi se prenosi u eritrocit u dvovalentnom (fero) obliku
• zbog manjka željeza nastaje sideropenična anemija
• vit B12 je važan za sintezu DNA i zrenje eritrocita – ako nedostaje,
nastaju veliki, krhki eritrociti – megaloblastična anemija
LEUKOCITI• bijele krvne stanice važne za obranu organizma
• nastaju u koštanoj srži, a životni vijek u krvnom optoku im je oko 5 dana (granulociti) do nekoliko godina (limfociti)
• oko 6x109/L krvi, a broj ovisi o patološkim stanjima organizma (akutne upale, infekcije, imunodeficijencije, leukemije...)
• prema izgledu, mjestu nastanka i djelovanju razlikujemo:
1. GRANULOCITE – zrnata citoplazmaa) SEGMENTIRANI (režnjasta jezgra) – većina!
I. neutrofili – oko 60%, blijedo-ljubičasta zrnca
• sposobnost fagcitoze bakterija, virusa...
II. eozinofili – oko 3%, crvena zrnca
• važni u zaštiti od parazita i alergijskim reakcijama
III. bazofili – oko 1%, plava zrnca
• sadrže heparin i histamin (alergije!)
b) NESEGMENTIRANI (mlađe stanice, štapićasta jezgra)
2. AGRANULOCITE – nemaju granule (zrnca) u citoplazmia) LIMFOCITI – oko 30%, velika jezgra, oskudna citoplazma
• T-limfociti – stanična imunosti, sazrijevaju u timusu
• B-limfociti – proizvode protutijela (imunoglobuline, antitijela)
b) MONOCITI – oko 5%, najveće bijele krvne stanice
• kada iz krvi prijeđu u tkivo stječu sposobnost fagocitoze i postaju makrofagi
TROMBOCITI• krvne pločice - malena, bezbojna tjelešca bez jezgre
• imaju brojna svojstva i djelovanja kao prave stanice, zato ih
smatramo stanicama unatoč nedostatku jezgre
• ima ih oko 300 x109/L krvi
• nastaju u koštanoj srži iz vrlo velikih stanica – megakariocita
• od megakariocita u koštanoj srži se „otkidaju” dijelovi citoplazme,
malene pločice – trombociti, i odlaze u krvotok
• osnovna uloga trombocita je zaustavljanje krvarenja (hemostaza)
• u citoplazmi trombocita se nalaze tvari potrebne za zgrušavanje krvi
ZGRUŠAVANJE KRVI
• Zaustavljanje krvarenja (hemostaza) obrambena je reakcija
organizma pri oštećenjima stijenki krvnih žila
• mehanizmi zaustavljanja krvarenja (hemostaze) su:
1. Stezanje krvnih žila (kontrakcija, vazokonstrikcija)
• započinje odmah nakon oštećenja krvne žile
• stezanju manjih krvnih žila pridonose trombociti koji otpuštaju
tromboksan A2 – vazokonstrikcijski učinak
2. Stvaranje trombocitnog čepa
• omogućuje zatvaranje malih krvnih žila i malih oštećenja na
većim žilama
• pri oštećenju endotela krvne žile dolazi do prijanjanja
trombocita uz oštećenu stijenku – ti trombociti potom luče
tromboksan A2 i ADP koji potiču daljnje nakupljanje trombocita
(agregaciju) uz oštećenu stijenku i stvaranje čepa
• započinje 15 – 20s nakon oštećenja krvne žile
• obuhvaća 3 razvojna stupnja:
1. prvo se na mjestu oštećenja krvožilne stijenke
stvara aktivator protrombina
2. aktivator protrombina uz pomoć koagulacijskih
faktora i Ca2+ iona pretvara protrombin u trombin
3. trombin poput enzima djeluje na fibrinogen u
krvnoj plazmi i potiče njegovu polimerizaciju, tj.
pretvara fibrinogen u niti fibrina, koje oblikuju
fibrinsku mrežicu veže se uz rubove oštećenja
na krvnoj žili i oko trombocitnog čepa, u njoj se
nakupljaju stanice i stvara se krvni ugrušak
(coagulum)
• krvni ugrušak se ubrzo nakon stvaranja počinje
stezati – približavanje rubova oštećene krvne
žile
3. Zgrušavanje krvi (coagulatio sanguinis) – stvaranje krvnog ugruška
• čimbenici zgrušavanja (faktori koagulacije)
• nastaju u jetri
• manjak bilo kojeg faktora uzrokuje sklonost krvarenjima (hemofilije)
• za sintezu pojedinih faktora (protrombin, faktori VII, IX, X) potreban
je vitamin K - manjak može izazvati krvarenja
• Otapanje krvnih ugrušaka (fibrinolisis)
• nastaje djelovanjem aktiviranog plazmina (fibrinolizina)
• korisna je pri uklanjanju krvnih ugrušaka u malim krvnim žilama
• terapija moždanih udara, dubinske venske tromboze...
• u neoštećenim krvnim žilama normalno NEMA zgrušavanja
• tvari koje spriječavaju stvaranje krvnog ugruška – antikoagulansi
• najpoznatiji antikoagulans antitrombin III – veže se za trombin i
spriječava polimerizaciju fibrinogena u fibrin
KRVNE GRUPE I RH FAKTORI
• 2 vrste antigena na površini E:
1. AB0 antigeni
2. antigeni Rh sustava
• Sustav krvnih grupa AB0
• tvore ga četiri krvne grupe A, B, AB, 0
• krvna grupa ovisi o prisutnosti A i B antigena – aglutinogena na
površini eritrocita
• protutijela A i B antigenima koja se nalaze u krvnoj plazmi stvaraju se
odmah nakon rođenja i zovu se aglutinini
• Krvna grupa A može primiti
samo krvnu grupu A i 0
• Krvna grupa B može primiti
samo krvnu grupu B i 0
• Krvna grupa AB - ona je
univerzalni primatelj krvi
(može primati sve grupe)
• Krvna grupa 0 - ona je
univerzalni davatelj krvi
(može dati krv svim krvnim
grupama), a prima samo
krvnu grupu 0.
• određivanje krvnih grupa potrebno je kako bi se izbjegle
transfuzijske reakcije nakon transfuzije krvi nesukladnih krvnih
grupa
• ukoliko dođe do pogrešne transfuzije – protutijela (aglutinini) iz
primateljeve plazme reagiraju s unesenim antigenima
(aglutinogenima) na eritrocitima i sljepljuju ih u grudice – to se naziva
aglutinacija
• aglutinacija (sljepljivanje eritrocita) može prouzročiti začepljenja malih
krvnih žila, te začepljenje bubrežnih kanalića i zatajenje bubrega!
• unatoč tome što je krvna grupa 0 univerzalni davatelj, pri transfuziji
veće količine te krvne grupe osobi neke druge krvne grupe, može
doći do nastanka aglutinacije, zbog prijenosa veće količine aglutinina
koji će reagirati sa eritrocitima primatelja
• antigeni Rh sustava
• za razliku od AB0 antigena ne stvaraju se odmah nakon rođenja, nego nastaju tek kada Rh negativna osoba dođe u doticaj s Rh pozitivnom krvi
• Rh pozitivnim smatra se osoba koja na svojim eritrocitima ima antigene D, a Rh negativnim ona koja ih nema
• Rh antigeni važni su u trudnoći – ako Rh negativna majka nosi Rh pozitivno dijete – stvara protutijela protiv dječjih eritrocita (dolazi do imunizacije majke)
• ako u slijedećoj trudnoći ponovno nosi Rh pozitivno dijete, u prethodnoj trudnoći stvorena protutijela reagirati će na Rh pozitivne eritrocite djeteta – hemoliza novorođenačka žutica