22
KRVNI SUSTAV ANTONIO KOBAŠ, DR.MED. preuzeti na: www.slideshare.net/kobas

Krvni sustav

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Krvni sustav, zgrušavanje krvi, koagulacija, krvne grupe, Rh imunizacija, AB0, eritrociti, leukociti, trombociti, sastav krvi

Citation preview

Page 1: Krvni sustav

KRVNI

SUSTAV

ANTONIO KOBAŠ, DR.MED.

preuzeti na: www.slideshare.net/kobas

Page 2: Krvni sustav

SASTAV KRVI

• KRV, sanguis (haema)

• neprozirna tekućina crvene boje, osebujna mirisa i slana okusa

• u odraslog čovjeka ima oko 5 litara krvi (8% tjelesne mase)

• ima tekući dio – krvnu plazmu, i stanični dio – crvene i bijele

krvne stanice te krvne pločice (trombocite)

• ima brojne zadaće:

1. prijenos – hranjive tvari, O2, CO2, hormoni, enzimi, otpadne tvari..

2. održavanje – acidobazne ravnoteže (pH), volumena tjel. tekućina

3. zaštita – od infekcija, zaustavljanje krvarenja (stvaranje ugrušaka)

Page 3: Krvni sustav

KRVNA PLAZMA (PLASMA SANGUINIS)

• tekući dio krvi kojeg najvećim dijelom čini voda (90%) i u njoj otopljene različite organske i anorganske tvari

• uklanjanjem fibrinogena iz krvne plazme nastaje krvni serum

• organske tvari u krvnoj plazmi:

• pretežno proteini (73g/L) koji se sintetiziraju u jetri

1. albumini – važni za održavanje koloidno–osmotskog tlaka plazme

2. globulini – alfa(α)1, alfa(α)2, beta(β) i gama(γ)

• α i β – važni za prijenos tvari putem krvi (Fe, hormoni štitnjače) i za zgrušavanje krvi

• γ – obuhvaćaju većinu imunoglobulina (protutijela) – važni za obranu organizma

3. fibrinogen – protein važan u zgrušavanju krvi (polimerizira se u dugačke niti fibrina – osnova ugruška)

• glukoza, lipidi, aminokiseline, enzimi, hormoni, ureja, kreatinin...

• anorganske tvari u krvnoj plazmi:

• različiti ioni – Na, Ca, K, Cl, fosfati, otopljeni plinovi (O2, CO2)

Page 4: Krvni sustav

KRVNE STANICE

• količina stanica u krvi određuje se hematokritom

• određuje se centrifugiranjem krvi stanični i tekući dio

• Muškarci 42 – 47%, Žene 38 – 42%

• vrijednosti variraju – ovisno o konc. kisika (nadmorska visina)

• tri osnovne vrste krvnih

stanica:

1. Eritrociti (crvene

krvne stanice)

2. Leukociti (bijele

krvne stanice)

3. Trombociti (krvne

pločice)

Page 5: Krvni sustav

ERITROCITI

• crvene krvne stanice diskoidnog (bikonkavnog) oblika –

povećava površinu i olakšava izmjenu plinova

• specijalizirane stanice koje tijekom sazrijevanja gube jezgru i

većinu organela odrasli eritrociti nemaju jezgru!

• najbrojnije (oko 4,6x1012/L u muškaraca i 4,1x1012/L u žena)

• membrana eritrocita vrlo je fleksibilna – mogućnost savijanja

stanica i prolazak kroz najmanje kapilare

• životni vijek im je oko 120 dana – potom se razlažu u slezeni

• sadrže hemoglobinmetaloprotein važan za prijenos O2 i CO2

• tvore ga protein globin (alfa i beta lanci) i boja hem (sadrži 4

porfirinska prstena sa željezom u sredini) – crvena boja krvi

• u žena oko 140 g/L krvi, a u muškaraca oko 160 g/L krvi

• osim prijenosa i izmjene plinova, druga važna zadaća eritrocita je

stvaranje bikarbonatnih iona

• uz pomoć enzima ugljikove anhidraze

• značajni u održavanju acidobazne ravnoteže (pH)

Page 6: Krvni sustav
Page 7: Krvni sustav

• brzina sedimentacije eritrocita

• dijagnostička pretraga

• izražava se milimetrima krvne plazme iznad stupca istaloženih

eritrocita, a rezultati se očitavaju nakon 1 i nakon 2 sata

• normalno iznosi od 0-15mm u muškaraca, a 0-20mm u žena

nakon 1h

• na brzinu najviše utječe sastav proteina krvne plazme u

akutnoj fazi upale, anemijama, zloćudnim tumorima – brzina

sedimentacije povećana

Page 8: Krvni sustav

• Nastanak eritrocita (eritropoeza)

• ovisi o potrebi organizma za kisikom hipoksija (manjak kisika)

potiče u bubrezima povećano izlučivanje hormona eritropoetina

koji u koštanoj srži potiče i ubrzava eritropoezu – povećava se

broj eritrocita i oksigenacija (opskrbljenost kisikom)

• eritrociti nastaju u koštanoj srži plosnatih kostiju (prsne kosti,

rebara, lubanjskih kostiju i kralješaka)

• sve krvne stanice, pa tako i eritrociti nastaju od jedne, početne

matične stanice, koja ima višestruke razvojne mogućnosti

(pluripotentna matična stanica)

• za eritropoezu nužne su dostatne količine željeza i vitamina B12

• željezo se apsorbira u crijevu u trovalentnom (feri) obliku, veže se

za proteine plazme (transferin) i tako se prenosi kroz krv, a po

potrebi se prenosi u eritrocit u dvovalentnom (fero) obliku

• zbog manjka željeza nastaje sideropenična anemija

• vit B12 je važan za sintezu DNA i zrenje eritrocita – ako nedostaje,

nastaju veliki, krhki eritrociti – megaloblastična anemija

Page 9: Krvni sustav
Page 10: Krvni sustav

LEUKOCITI• bijele krvne stanice važne za obranu organizma

• nastaju u koštanoj srži, a životni vijek u krvnom optoku im je oko 5 dana (granulociti) do nekoliko godina (limfociti)

• oko 6x109/L krvi, a broj ovisi o patološkim stanjima organizma (akutne upale, infekcije, imunodeficijencije, leukemije...)

• prema izgledu, mjestu nastanka i djelovanju razlikujemo:

1. GRANULOCITE – zrnata citoplazmaa) SEGMENTIRANI (režnjasta jezgra) – većina!

I. neutrofili – oko 60%, blijedo-ljubičasta zrnca

• sposobnost fagcitoze bakterija, virusa...

II. eozinofili – oko 3%, crvena zrnca

• važni u zaštiti od parazita i alergijskim reakcijama

III. bazofili – oko 1%, plava zrnca

• sadrže heparin i histamin (alergije!)

b) NESEGMENTIRANI (mlađe stanice, štapićasta jezgra)

2. AGRANULOCITE – nemaju granule (zrnca) u citoplazmia) LIMFOCITI – oko 30%, velika jezgra, oskudna citoplazma

• T-limfociti – stanična imunosti, sazrijevaju u timusu

• B-limfociti – proizvode protutijela (imunoglobuline, antitijela)

b) MONOCITI – oko 5%, najveće bijele krvne stanice

• kada iz krvi prijeđu u tkivo stječu sposobnost fagocitoze i postaju makrofagi

Page 11: Krvni sustav
Page 12: Krvni sustav

TROMBOCITI• krvne pločice - malena, bezbojna tjelešca bez jezgre

• imaju brojna svojstva i djelovanja kao prave stanice, zato ih

smatramo stanicama unatoč nedostatku jezgre

• ima ih oko 300 x109/L krvi

• nastaju u koštanoj srži iz vrlo velikih stanica – megakariocita

• od megakariocita u koštanoj srži se „otkidaju” dijelovi citoplazme,

malene pločice – trombociti, i odlaze u krvotok

• osnovna uloga trombocita je zaustavljanje krvarenja (hemostaza)

• u citoplazmi trombocita se nalaze tvari potrebne za zgrušavanje krvi

Page 13: Krvni sustav

ZGRUŠAVANJE KRVI

• Zaustavljanje krvarenja (hemostaza) obrambena je reakcija

organizma pri oštećenjima stijenki krvnih žila

• mehanizmi zaustavljanja krvarenja (hemostaze) su:

1. Stezanje krvnih žila (kontrakcija, vazokonstrikcija)

• započinje odmah nakon oštećenja krvne žile

• stezanju manjih krvnih žila pridonose trombociti koji otpuštaju

tromboksan A2 – vazokonstrikcijski učinak

2. Stvaranje trombocitnog čepa

• omogućuje zatvaranje malih krvnih žila i malih oštećenja na

većim žilama

• pri oštećenju endotela krvne žile dolazi do prijanjanja

trombocita uz oštećenu stijenku – ti trombociti potom luče

tromboksan A2 i ADP koji potiču daljnje nakupljanje trombocita

(agregaciju) uz oštećenu stijenku i stvaranje čepa

Page 14: Krvni sustav

• započinje 15 – 20s nakon oštećenja krvne žile

• obuhvaća 3 razvojna stupnja:

1. prvo se na mjestu oštećenja krvožilne stijenke

stvara aktivator protrombina

2. aktivator protrombina uz pomoć koagulacijskih

faktora i Ca2+ iona pretvara protrombin u trombin

3. trombin poput enzima djeluje na fibrinogen u

krvnoj plazmi i potiče njegovu polimerizaciju, tj.

pretvara fibrinogen u niti fibrina, koje oblikuju

fibrinsku mrežicu veže se uz rubove oštećenja

na krvnoj žili i oko trombocitnog čepa, u njoj se

nakupljaju stanice i stvara se krvni ugrušak

(coagulum)

• krvni ugrušak se ubrzo nakon stvaranja počinje

stezati – približavanje rubova oštećene krvne

žile

3. Zgrušavanje krvi (coagulatio sanguinis) – stvaranje krvnog ugruška

Page 15: Krvni sustav

• čimbenici zgrušavanja (faktori koagulacije)

• nastaju u jetri

• manjak bilo kojeg faktora uzrokuje sklonost krvarenjima (hemofilije)

• za sintezu pojedinih faktora (protrombin, faktori VII, IX, X) potreban

je vitamin K - manjak može izazvati krvarenja

• Otapanje krvnih ugrušaka (fibrinolisis)

• nastaje djelovanjem aktiviranog plazmina (fibrinolizina)

• korisna je pri uklanjanju krvnih ugrušaka u malim krvnim žilama

• terapija moždanih udara, dubinske venske tromboze...

• u neoštećenim krvnim žilama normalno NEMA zgrušavanja

• tvari koje spriječavaju stvaranje krvnog ugruška – antikoagulansi

• najpoznatiji antikoagulans antitrombin III – veže se za trombin i

spriječava polimerizaciju fibrinogena u fibrin

Page 16: Krvni sustav
Page 17: Krvni sustav

KRVNE GRUPE I RH FAKTORI

• 2 vrste antigena na površini E:

1. AB0 antigeni

2. antigeni Rh sustava

Page 18: Krvni sustav

• Sustav krvnih grupa AB0

• tvore ga četiri krvne grupe A, B, AB, 0

• krvna grupa ovisi o prisutnosti A i B antigena – aglutinogena na

površini eritrocita

• protutijela A i B antigenima koja se nalaze u krvnoj plazmi stvaraju se

odmah nakon rođenja i zovu se aglutinini

• Krvna grupa A može primiti

samo krvnu grupu A i 0

• Krvna grupa B može primiti

samo krvnu grupu B i 0

• Krvna grupa AB - ona je

univerzalni primatelj krvi

(može primati sve grupe)

• Krvna grupa 0 - ona je

univerzalni davatelj krvi

(može dati krv svim krvnim

grupama), a prima samo

krvnu grupu 0.

Page 19: Krvni sustav
Page 20: Krvni sustav

• određivanje krvnih grupa potrebno je kako bi se izbjegle

transfuzijske reakcije nakon transfuzije krvi nesukladnih krvnih

grupa

• ukoliko dođe do pogrešne transfuzije – protutijela (aglutinini) iz

primateljeve plazme reagiraju s unesenim antigenima

(aglutinogenima) na eritrocitima i sljepljuju ih u grudice – to se naziva

aglutinacija

• aglutinacija (sljepljivanje eritrocita) može prouzročiti začepljenja malih

krvnih žila, te začepljenje bubrežnih kanalića i zatajenje bubrega!

• unatoč tome što je krvna grupa 0 univerzalni davatelj, pri transfuziji

veće količine te krvne grupe osobi neke druge krvne grupe, može

doći do nastanka aglutinacije, zbog prijenosa veće količine aglutinina

koji će reagirati sa eritrocitima primatelja

Page 21: Krvni sustav
Page 22: Krvni sustav

• antigeni Rh sustava

• za razliku od AB0 antigena ne stvaraju se odmah nakon rođenja, nego nastaju tek kada Rh negativna osoba dođe u doticaj s Rh pozitivnom krvi

• Rh pozitivnim smatra se osoba koja na svojim eritrocitima ima antigene D, a Rh negativnim ona koja ih nema

• Rh antigeni važni su u trudnoći – ako Rh negativna majka nosi Rh pozitivno dijete – stvara protutijela protiv dječjih eritrocita (dolazi do imunizacije majke)

• ako u slijedećoj trudnoći ponovno nosi Rh pozitivno dijete, u prethodnoj trudnoći stvorena protutijela reagirati će na Rh pozitivne eritrocite djeteta – hemoliza novorođenačka žutica