PROBAVNI SUSTAV TIPI ČAN PRESJEK CRIJEVAwebhosting-0.core.pbf.hr/.../version/1/file/Probavni+sustav+2013.pdfPROBAVNI SUSTAV Probavni sustav neprestano opskrbljuje organizam vodom,

  • View
    228

  • Download
    6

Embed Size (px)

Text of PROBAVNI SUSTAV TIPI ČAN PRESJEK...

  • PROBAVNI SUSTAV

    Probavni sustav neprestano opskrbljuje organizam vodom, elektrolitima i hranjivim tvarima. Da bi se to postiglo, nuno je:

    1. Gibanje hrane kroz probavni sustav

    2. Luenje probavnih sokova i probava hrane

    3. Apsorpcija vode, razli itih elektrolita i produkata probave

    4. Protok krvi kroz probavne organe kako bi se probavni produkti prenijeli dalje u organizam

    5. Nadzor svih tih funkcija lokalnim, iv anim i hormonskim sustavima.

    TIPIAN PRESJEK CRIJEVA

    Gastrointestinalni glatki mii djeluje kao sincicij.

    Glatki mii probavnog sustava podvrgnut je gotovo neprekinutoj, samonikloj,sporoj elektrinoj aktivnosti. Ta aktivnost pokazuje dvije temeljne vrste elektrinih valova: 1) spore valove i 2) iljke.

    hiperpolarizacija

    podraivanje1. noradrenalinom 2. simpatikusom

    ivani nadzor crijevne stijenke. Prikazani su: 1) mijenterini i podsluznini splet (crna vlakna); 2) izvancrijevna kontrola tih spletova simpatikim i parasimpatikim ivanim sustavom crvena vlakna) te 3) osjetna vlakna koja idu od luminalnog epitela i crijevne stijenke na crijevne spletove, a odande u prevertebralne ganglije kraljenine modine i izravno u kraljeninu modinu i modano deblo (crtkana vlakna).

    Mijenteri ni splet uglavnom se sastoji od ravnih lanaca brojnih meusobno povezanih neurona koji se proteu cijelom duljinom probavnog sustava.

    Podsluni ni spletpreteno nadzire funkcije unutarnjega dijela stijenke svih pojedinih malih odsjeaka crijeva.

  • PERISTALTIKA

    Funkcija mijenteri nog spleta pri peristaltici. U dijelovima probavnog sustava s priro enim nedostatkom mijenteri nog spleta peristaltika je vrlo slaba ili je uop e nema. Tako er, ona je u cijelome crijevu izrazito potisnuta il i ak posve izostaje u osoba koje su dobile atropin kako bi se paraliziral i kolinergi ni iv ani zavretci mijenteri nog spleta. Prema tome, djelotvorna peristaltika zahtijeva aktivan mijenteri ni splet.

    KRVNI OPTJECAJ U PODRU JU UTROBEKrvni optjecaj u utrobi (splanhni ni krvni optjecaj) uklju uje protjecanje krvi kroz crijeva, slezenu, gutera u i jetra. Krv koja prolazi kroz crijeva, slezenu i gutera u odlazi izravno u jetru putem portalne vene , a jetru naputa jetrenim venama koje se uljevaju u uplju venu to pripada sistemskom krvnom optjecaju. U portalnu venu i jetrene sinuse dospjevaju nemasni sastojci hrane topljivi u vodi (ugljikohidrati i bjelan evine). Retikuloendotelne stanice i glavne jetrene stanice, hepatociti , tu apsorbiraju i privremeno uskladite oko pola do apsorbiranih sastojaka. U jetrenim stanicama odvija se veliki dio kemijske intermedijalne obrade kemijskih sastojaka. Masti koje se spsorbiraju iz crijeva ne odlaze u krv portalne vene nego se apsorbiraju u crijevne limfne vodove odakle se torakalnim duktursom odvode u sistemski krvni otpjecaj, zaobilaze i jetra.

    CRIJEVNA OPSKRBA ARTERIJSKOM KRVLJU PUTEM MEZENTERINE ILNE MREE

    Crijevna opskrba arterijskom krvlju, uklju ivi gornju i doljnju mezenteri nu arteriju koje svojim ograncima u obliku svojih lukova dovode krv u stijenku tankog i debelog crijeva. Na mijestima ulaska u crijevnu stijenku arterije se granaju, alju i manje ogranke koje obuhva aju crijevo sa obiju strana tako da im se krajevi susre u na strani suprotnoj od hvatita mezenterija. Od krunih ogranaka odlaze jo manje arterije, koje prodiru u crijevnu stijenku i granaju se 1) uzdumii nih snopova, 2) u crijevne resice i 3) u podsluzni ne arterije koje teku ispod epitela, gdje sudjeluju u sekrecijskim i apsorpcijskim funkcijama crijeva.

    sredinji limfni vod

    krvne kapilare

    vena

    arterija

    Mikroskopski prikaz krvnih ila crijevne resice. Prikazan je protustrujni ustroj toka krvi u arteriolama i venulama.

    Dotjecanje arterijske krvi u resicu i otjecanje venske krvi iz resice usmjereni su suprotno. Krvne ile lee blizu jedna drugoj. Zbog takvog rasporeda krvnih ila mnogo kisika difungira iz arteriola izravno u susjedne venule, pa krvnom strujom ne stigne do vrha resice. ak 80 % kisika moe oti i tim preacem, pa se stoga ne moe upotrijebiti za lokalni metabolizam u resici.

  • MEHANIZAM GUTANJA

    Gutanje se moe podijeliti u 1) voljnu fazu, kojom po inje in gutanja 2) faringealnu fazu, koja nije pod nazorom volje, a omogu ava prolaenje hrane kroz drijelo u jednjak i 3) ezofagealnu fazu, koja tako er nije pod nazorom volje, a pospjeuje prolaanje hrane iz drijela u eludac.

    FUNKCIONALNA GRA A ELUDCA

    Anatomski eludac se dijeli na dva glavna dijela: 1) tijelo 2) antrum. Probavne sokove u eludcu lu e eluane lijezde . Kad u eludcu ima hrane pojavljuju se slabi konstrikcijski valovikoji se zovu valovi mjeanja . Smjesa koja nastane mjeanjem hrane i elu anih sokova zove se himus . Pilorus je distalni otvor eluca koji je pilori nim sfinkterom odvojen od dvanaesnika.

    Regulacija pranjenja eludca

    Brzinu pranjenja eludca reguliraju signali iz eludca i dvanaesnika. Signal iz dvanaesnika, koji su mnogo sanniji, prilagouju dotok himusa u dvanaesnik brzini kojom se on moe probaviti i apsorbirati u tankom crijevu.

    Poveano pranjenje nije uzrokovano povienjem tlaka zbog punjenja eludca. Rastezanje eluane stijenke izaziva lokalne mijenterine reflekse u stijenci koji veoma pojaavaju aktivnost pilorine crpke, a istodobno inhibiraju pilorus.

    Prisutnost nekih vrsta hrane u eludcu, napose razgradnih proizvoda mesa, izaziva otputanje hormona gastrina iz antralne sluznice. On snano potie luenje vrlo kisela eluanog soka iz eluanih lijezda. No najvanije je to to on, ini se, potie djelovanje pilorine crpke.

    Snani dvanaesni ni imbenici koji ko e pranjenje eludca

    1. stupanj rastegnutosti dvanaesnika

    2. bilo kakvo nadraivanje sluznice dvanaesnika

    3. stupanj kiselosti himusa u dvanaesniku

    4. osmotska koncentracija himusa

    5. postojanje odreenih razgradnih proizvoda hrane u himusu, navlastito razgradnih proizvoda bjelanevina i, moda u manjoj mjer,i masti

    Segmentacijske kretnje tankog crijeva

    Kretanje hrane u tankom crijevu moemo podijeliti n a kontrakcije mijeanja i kontrakcije potiskivanja . Kada himus rastegne neki dio tankog crijeva, rast ezanje crijevne stijenke probudi lokalne prstenaste kontrakcije koje u pravi lnim razmacima traju manje od minute. Himus kroz tanko crijevo potiskuju peristal tini valovi.

  • Peristaltika u tankom crijevu

    Himus kroz tanko crijevo postikuju peristaltini valovi. Oni se mogu pojaviti u bilo kojem dijelu tankog crijeva, a kreu se brzinom od 0.5 do 2 cm u sekundi u smjeru anusa, mnogo bre u gronjem nego u donjem dijelu crijeva.

    Nadzor nad peristaltikom iv anim i hormonskim signalima

    Peristaltina aktivnost tankog crijeva dijelom je to posljedica poetnog ulaska himusa u dvanaesnik ime se rastee njegova stijenka, ali i djelovanja tzv. gastroenterinog refleksa, koji poinje rastezanjem eludca i iz njega se iri niz stijenku tankog crijeva uglavnom mijenterinim spletom. Na peristaltiku tankoga crijeva utjee i nekoliko hormonskih imbenika. Meu njima su gastrin, kolecistokinin, inzulin, motilin i serotonin. Sekretin i glukogon, naprotiv, inhibiraju kretnje tankog crijeva.

    Prolaenje hrane kroz ileocekalni zalistak

    Glavna je zada a ileocekalnog zaliska sprje avanje povratka fekalne mase iz debeloga cirjeva u tanko crijevo. Nekoliko centimetra neposredno ispred ileocekalnog zaliska u tijenci ileuma postoji zadebljanje krunoga mii a koje zovemo ileocekalni sfinker . On je obino blago stegnut i tako usporava prijelaz ilealnog sadraja u slijepo cirjevo. Neposredno poslije obroka ve opisani gastroilealni refleks poja ava peristaltiku u ileumu, pa se nastavlja prijelaz sadraja iz ileuma u slijepo crijevo.

    (tanko crijevo)

    Funkcija debelog crijeva u apsorpciji i pohranjivan ju sadraja

    Kretanje debeloga crijeva

    Najvanije su funkcije debeloga crijeva 1) apsorpcija vode i elektrolita iz himusa i stvaranje vrstoga fecesa, te 2) pohrana fekalnih masa do njihova izbacivanja.

    Kretanje mijeanja. Haustracije.

    Zbog udruenih kontrakcija krunoga i uzdunoga miija nepodraeni dijelovi debelog crijeva ispupe se prema van u vreaste tvorbe nazvane haustracije. Haustracije obino postiu vrhunac snage za 30 sekunda, a nestaju tijekom sljedeih 60 sekunda. Dok traje kontrakcija, one se povremeno sporo kreu u smjeru anusa, posebice u predjelu cekuma i uzlazonoga kolona, i tako blago pridonose protiskivanju crijevnog sadraja prema naprijed.

    Kretanje potiskivanja. Masovne kretnje.

    Od slijepoga do sigmoidnoga crijeva funkciju potiskivanja mogu preuzeti masovne kretnje, koje mogu trajati i vie minuta. One se obino pojavljuju samo jedanput do tri puta u tijeku dana, a u veine ljudi najobilnije su otprilike tijekom 15 minuta u prvom satu poslije zajutarka.

    tvrdi sadraj

    ileocekalni zalistak

    tekui sadraj

    polutekui sadraj

    kaasti sadraj

    poluvrsti sadraj

    vrsti sadraj

    prekomjerna pokretljivost uzrokuje slabiju apsorpciju i proljev ili meku stolicu

    Afererntni i eferentni putovi parasimpati kog mehanizma za pojaanje defekacijskog refleksa

    Defekacijski refleksiDefekaciju obino zapoinju defekacijski refleksi. Kad feces stigne u rektum, rastezanje rektalne stijenke pobuuje aferentne signale koji se ire mijenterinim spletom i izazivaju stavranje peristaltinih valova u silaznom i sigmoidnom dijelu debelog crijeva te u rektumu, koji potiskuju feces prema anusu. Poto se peristaltini val priblii anusu, inhibicijski signali iz mijenterinog spleta olabave unutarnji analni sfinker. Ako se pritom svjesno i namjerno olabavi i vanjski analni sfinker, doi e do defekacije.Vlastiti mijenterini defekacijski refleks razmjerno je slab. Da bi postao djelotvoran u izazvianju defekacije, obino ga mora pojaati drugi defekacijski refleks, parasimpatiki defekacijski refleks. Kad se podrae ivani zavretci u rektumu, najpri

Recommended

View more >