1. DINI SUSTAV ANTONIO KOBA, DR.MED. PR E UZE TI N A : W W W.S LIDES H A RE.NET/KOBA S

2. Ustrojstvo dinog sustava dini sustav (apparatus respiratorius) tvore dini putevi, koji dovode atmosferski zrak u pluda gdje se zbiva izmjena plinova dini putovi poinju: nosnom upljinom drijelo grkljan dunik dunicepluda 3. Nosna upljina (cavitas nasi) prostor podijeljen nosnom pregradom (septum nasi) na dva dijela nosnice (nares) dio nosa kojim se nosna upljina otvara prema vanna lateralnim stijenkama nosne upljine ispupuju se tri nosne koljke (conchae nasales), koje omeuju gornji, srednji i donji nosni hodnik (meatus superior, medius et inferior) 4. stjenke nosne upljine obloene su sluznicom s trepetljikavim epitelom, koja izluuje sluz, a ispod koje se nalazi gusti splet krvnih ila sluznica sadri i osjetne ivane zavretke, za osjet njuha straga se nosna upljina otvara nosnim lijevcima (choanae) u drijelo uloga nosa (nosne sluznice): a) vlai i grije zrak pri disanju b) trepetljike zadravaju estice praine i neistode udahnuti zrak stvara vrtloge u nosnoj upljini, pa se neistode i estice praine lijepe na sluz koju izluuju lijezde u sluznici 5. Nosni (paranazalni) sinusi parne, zrakom ispunjene upljine u: gornjoj eljusti sinus maxillareseonoj kosti sinus frontalesklinastoj kosti sinus sphenoidaleslabirinti reetnice sinus ethmoidales uloga sinusa nije sasvim jasna pneumatizacija lubanjskih kostiju da budu lake svi se sinusi otvaraju (dreniraju) u nosnu upljinu, u podruju nosnih hodnika sluznica sinusa je takoer obloena trepetljikavim (dinim) epitelom 6. Grkljan (larynx) smjeten izmeu drijela i dunika oblikuje ga pet hrskavica, meusobno spojenih ligamentima: titasta hrskavica (cartilago thyroidea) najveda, na prednjoj strani vrata u sredini, ispupuje se u adamovu jabuicu (izraenija u mukaraca) prstenasta hrskavica (cartilago cricoidea) ispod titaste 2 vrolike hrskavice (cartilagines arytenoideae) na stranjem dijelu prstenaste hrskavice, na njih se veu glasnike sveze grkljanski poklopac (epiglottis) zasebna hrskavica iznad grkljana 7. grkljan iznutra oblae sluznica, koja oblikuje 2 nabora - glasnice (plicae vocales) osnovu glasnica ine glasnike sveze (ligamenta vocalia), koje polaze straga s aritenoidnih hrskavica izmeu dviju glasnikih nabora nalazi se glasnika pukotina (rima glottidis) glasnini miidi (mm. vocalia) aktivno napinju glasnice pa nastaju vibracije glasnice su tijekom disanja razmaknute (olakan prolaz zraka), a pri govoru i pjevanju su priljubljene, te prolaskom zraka vibriraju i stvaraju glasove glasovi se stvaraju: fonacijom glasnice koje titraju, promjenama napetosti i oblika stvaraju zvukove razliite visine artikulacijom sudjeluju usne, obrazi, jezik i nepce, te se oblikuju glasovi odreene kvalitete rezonancijom u ustina, nosu drijelu, toraksu 8. Dunik i dunice DUNIK (trachea) cijev koja se nastavlja na grkljan i prednjom stranom vrata sputa u prsnu upljinu, gdje je smjetena ispred jednjaka oblikuje ga 16 - 20 potkovastih hrskavica, iznutra obloenih trepetljikavim (dinim) epitelom hrskavice su meusobno povezane elastinim vezivom u razini Th4 dunik se ralja na 2 dunice (bifurcatio tracheae) 9. DUNICE (bronchi) u razini Th12 dunik se rava na 2 dunice lijevi i desni glavni bronh (bronchus dexter et sinister), koji potom ulaze u istostrano pludno krilo lijeva dunica se podijeli na 2 reanjske (lobarne) dunice desna dunica se podjeli na 3 reanjske (lobarne) dunice lobarne (primarne) dunice se dijele na sve manje (sekundarne tercijarne) i tako nastaje bronhalno stablo velike dunice takoer izgrauju hrskavini prsteni, dok manje dunice (bronchioli) umjesto hrskavice izgrauje elastino vezivo i glatko miije u pludnom tkivu dini putovi zavravaju malim vodovima ductuli alveolares, u koje se otvaraju pludni mjehuridi alveole 10. Plua (pulmones) lijevo (pulmo sinister) i desno (pulmo dexter) pludno krilo ispunjavaju vedi dio prsita (thoraxa) pluda sadre: vrh (apex pulmonis) osnovicu (basis pulmonis), koja je uleknuta pludnu stapku (hilum pulmonis), kroz koju prolaze krvne i limfne ile, ivci, dunice, te se tu nalaze skupine limfnih vorova 11. pluda su dubokim urezima podijeljena na renjeve (lobi pulmones) desno pludno krilo podijeljeno je na tri renja gornji, srednji i donji (lobus superior, medius, et inferior) lijevo pludno krilo podijeljeno je na dva renja gornji i donji (lobus superior et inferior) 12. pludni mjehuridi (alveoli pulmonis) prostori (mjehuridi) s tankim stijenkama obloenima jednoslojnim ploastim epitelom, koji se meusobno dotiu u stijenke alveola uloena je mrea kapilara izmjena plinova izmeu zraka u alveolama i kapilarne krvi stanice u stijenci alveola izluuju surfaktant tvar koja sprjeava sljepljivanje (kolabiranje) alveola 13. Porebrica (pleura) tanka, vlana i glatka serozna opna koja izvana oblae pluda kao zatvorena vreda ima 2 lista: unutarnji pleura visceralis priljubljena uz pluda vanjski pleura parietalis oblae rebra i gornju povrinu oita izmeu listova nalazi se pleuralna upljina (cavitas pleuralis), ispunjena tankim slojem tekudine smanjuje trenje pri disanju; U pleuralnoj upljini je negativni pleuralni tlakotedenjem pleure (traumatskim ili spontanim) nastaje po ivot ugroavajude stanje - pneumotoraks 14. Disanje (respiratio) ritmino prozraivanje pluda uz izmjenu plinovacentar za disanje (u produenoj modini) ne djeluje izravno na pluda ved na dinu muskulaturu oit, meurebrene i trbune miide podrauje ih i dovodi do njihove kontrakcije i relaksacije 15. VENTILACIJA izmjena zraka izmeu okoline i plua a) Udisaj (inspirium) aktivni dio ventilacije u kojemu zrak ulazi u pluda zbog smanjenja tlaka tlak zraka u pludima se smanjuje zbog povedanja njihovog volumena, koje nastaje irenjem prsnog koa kontrakcija meurebrenih miida dovodi do odizanja rebara i sternuma, te poprenog irenja prsne upljine kontrakcija oita dovodi do sputanja oita prema dolje i okomitog irenja prsne upljine pleura slijedi pokret stijenke prsne upljine jer se na nju naslanja i djelomino povlai pluda uz koja je priljubljenab) Izdisaj (expirium) pasivni dio ventilacije oit se oputa i opet poprima kupolasti oblik oputanje meurebrenih miida vrada rebra u prijanji poloaj pluda se smanjuju u njima raste tlak zraka koji poinje izlaziti van u forsiranom izdisaju ukljuuju se unutarnji meurebreni miidi 16. UdisajIzdisaj 17. PLUNI VOLUMENI I KAPACITETI Ukupni pludni kapacitet koliina zraka koja moe stati u pluda, a zbroj je svih dolje navedenih volumena a) dini (respiracijski) volumen - koliina zraka koja se udahne jednim udisajem, oko 500 mL b) rezervni inspiracijski volumen koliina zraka koja se maksimalno jo moe udahnuti nakon normalnog udisaja, oko 3000 mL c) rezervni ekspiracijski volumen volumen koji se jo moe izdahnuti nakon normalnog izdisaja, oko 1100 mL d) ostatni (rezidualni) volumen zrak koji ostaje u pludima nakon maksimalnog izdisaja i koji se ne moe izdahnuti, oko 1200 mL Vitalni kapacitet najveda koliina izdahnutog zraka nakon maksimalnog udisaja, oko 5800 mL forsirani vitalni kapacitet izvodi se najvedom brzinom i snagom sekundarni kapacitet (FEV1) koliina zraka koja se pri forsiranome izdisaju izdahne u prvoj sekundi; trebao bi biti >80% fors. vit. kapaciteta dijagnoza ASTMe i KOPBa svi navedeni respiracijski volumeni mjere se postupkom zvanim spirometrija, a govore nam o pludnoj funkciji 18. Regulacija (usklaivanje) disanja disanje se u razliitim uvjetima mora prilagoditi tjelesnim potrebama, npr. povedana fizika aktivnost, govorenje, kihanje, stres usklaivanje obavlja ivani sustav, putem dinih sredita smjetenih u produenoj modini i ponsu osnovna frekvencija disanja je od 12 17 puta u minuti disanje se u centrima prilagoava ovisno o razini CO2, O2, H+ u krvi, koju biljee kemoreceptori na periferiji svako povedanje ugljikova dioksida u krvi izravno potie aktivaciju dinih sredita, te disanje postaje produbljeno i ubrzano