MOKRAĆNI

SUSTAV

ANTONIO KOBAŠ, DR.MED.

preuzeti na: www.slideshare.net/kobas

USTROJSTVO MOKRAĆNOG SUSTAVA

• mokraćni sustav (systema urinarium) čine:

• bubrezi (renes)

• mokraćovodi (ureter)

• mokraćni mjehur (vesica urinaria)

• mokraćna cijev (urethra)

BUBREZI (REN, NEPHRO)

• parni žljezdani organi mase oko 150g koji izgledom nalikuju zrnu graha

• desni bubreg je položen niže od lijevog

• smješteni su retroperitonealno, uz stražnju stijenku trbušne šupljine u

slabinskom području s lijeve i desne strane kralješnice, u razini od L1 – L3

• konveksna strana bubrega položena je lateralno, dok se na medijalnoj

(konkavnoj) strani nalazi bubrežna stapka (hilum renale)

• u području hiluma u bubreg ulazi bubrežna arterija, a iz njega izlaze

bubrežne vene i mokraćovod

• bubreg je obavijen tankom vezivnom opnom oko kojeg se nalazi čahura

masnog tkiva (capsula adiposa)

• građa bubrega:

1. kora (cortex) – oko 4mm debeo sloj

koji se nalazi izvana

• sadrži Malpighijeva tjelešca nefrona

2. srž (medulla) – unutarnji sloj

• u srži se nalaze stupići (columnae

renales) koje omeđuju tvorbe slične

piramidama (pyramides)

• piramide se vršnim bradavicama

(papillae) otvaraju u bubrežnu šupljinu

• vršne papile piramida okružuju

bubrežni vrčevi (calices renales) koji

se slijevaju u bubrežnu zdjelicu

(pelvis renalis), a ona se nastavlja u

mokraćovod (ureter)

NEFRON

• osnovna građevna jedinica bubrega

• u oba bubrega ih ima otprilike 2.400.000

• sastoji se od sustava bubrežnih cjevčica (tubula) i sustava krvnih žila

• Malpighijevo bubrežno tjelešce(corpusculum renale) nalazi se u kori bubrega (cortex), a tvori ga splet kapilara (glomerulus) uložen u Bowmanovu glomerularnu čahuru(capsula glomerularis)

• krv u glomerul dolazi dovodnom aferentnom arteriolom, gdje se potom kroz kapilarne pore tekući dio krvi filtrira u prostor čahure

• iz glomerula krv otječe užom odvodnom eferentnom arteriolom, koja se u blizini tubularnog sustava grana na splet peritubularnih kapilara

• sustav bubrežnih cjevčica (tubuli renales):

• započinje Bowmanovom glomerularnom čahurom, koja

obavija glomerul

• na čahuru se nadovezuje proksimalni tubulus

• proksimalni tubulus se nastavlja u henleovu petlju, koja

se prvo spušta u bubrežnu srž (silazni krak), a potom

zavija i vraća se u bubrežnu koru (uzlazni krak) te prelazi

u distalni tubulus

• distalni se tubuli ulijevaju u sabirne cjevčice (tubuli

coligentes) koji prolaze bubrežnom srži i završavaju na

vrhu bubrežnih piramida

• prolaskom kroz tubule, sastav filtrirane tekućine se

mijenja, pa se na kraju sabirnih cjevčica ona pretvori u

mokraću, što se cijedi na otvorima piramida u bubrežne

vrčeve (calices renales)

MOKRAĆOVODI (URETER)

• odvode mokraću iz bubrega

• parna tanka cijev usmjerena dolje i

medijalno

• seže do mokraćnog mjehura u koji ulazi

MOKRAĆNI MJEHUR (VESICA URINARIA)

• spremnik mokraće (oko 1L)

• smješten u zdjelici iz pubične kosti i pokriven potrbušnicom

• tijelo mjehura (corpus vesicae) nastavlja se sprijeda i dolje u vrat

mjehura (cervix vesicae), a gornji i stražnji dio je dno mjehura

(fundus vesicae)

• glavni dio stjenke mjehura čine snopovi glatkog mišićja koji na izlazu

iz mjehura tvore mišić zapirač (m. sphyncter) – zadržava urin

• sluznica (tunica mucosa) mjehura je obilato naborana, osim na

stražnjoj strani gdje postoji glatko trokutasto područje (trigonum

vesicae) na čijim se vršcima otvaraju mokraćovodi i mokraćna cijev

MOKRAĆNA CIJEV

(URETHRA)

• prazni mokraćni mjehur

• u muškarca je dugačka oko 18 – 22

cm, a u žena samo 3 – 4 cm (sklonije

uroinfekcijama!)

• u muškaraca prolazi kroz prostatu, te

kroz spužvasto tijelo i glavić penisa –

oblikuje 2 zavoja

FUNKCIJA MOKRAĆNOG SUSTAVA (BUBREGA)

- stvaranje i izlučivanje mokraće, te tako:

• čišćenje organizma od otpadnih (štetnih) tvari

a) koje su nastale izmjenom tvari

• ureja, kreatinin, mokraćna kiselina (urati), bilirubin

b) koje su unesene izvana

• lijekovi, dodaci hrani..

• usklađivanje volumena vode u tijelu, te sastav i osmolarnost tjelesnih tekućina održavanje ravnoteže vode i elektrolita

• održavanje acidobazne ravnoteže

• usklađivanje arterijskog krvnog tlaka

• endokrino djelovanje bubrega - izlučuju hormone:

• eritropoetin, renin, vitamin D3 (1,25-dihidroksikolekalciferol)

• stvaranje mokraće započinje filtracijom

krvne plazme iz glomerularnih kapilara u

prostor bowmanove glomerularne čahure –

glomerularna filtracija

• glomerularni filtrat je sastavom sličan

krvnoj plazmi samo što ne sadrži proteine

(albumine, globuline..)

• njegov sastav se za vrijeme prolaska

kroz tubule mijenja, ovisno o tubularnoj

sekreciji i tubularnoj reapsorpciji

• na kraju se filtrirana tekućina pretvara u

mokraću i sabirnim tubulima cijedi u

bubrežne vrčeve

• nastanak mokraće rezultat je triju zbivanja u

bubrezima:

1) glomerularne filtracije

2) tubularne sekrecije

3) tubularne reapsorpcije

Tubularna reapsorpcija (Na, glukoza) i sekrecija (H+, K, kreatinin, penicilin)

• difuzijom / aktivnim prijenosom

• svake minute bubrezima prolazi 1/5 srčanog minutnog volumeni – 1L krvi

• oko 20% krvne plazme prijeđe u glomeluralni filtrat

• minutna glomerularna filtracija – oko 125 mL / min

• dnevno u bubrezima nastane oko 180L glomerularnog filtrata, no

zbog reapsorpcije nastaje sve ga oko 2L mokraće

• klirens plazme – mjera pročišćavanja krvne plazme od pojedinih tvari

• za glukozu u zdravih iznosi 0, no kod dijabetičara se glukoza nađe u

urinu zbog povećene konc. GUK koja premaši tubularni prijenosni

maximum

• AŽS (simpatikus) ima utjecaj na protok krvi kroz bubreg

• jako krvarenje konstrikcija art. afferens smanjena glom. filtracija

• bubrezi održavaju volumen krvi u vrlo uskim granicama

• povećanje volumena krvi povećana glom. filtracija i stvaranje mokraće

SUSTAV RENIN-ANGIOTENZIN-ALDOSTERON

• jukstaglomerularne stanice – nalaze se u stijenkama dovodnih arteriola

• u krv izlučuju hormon renin

potiče stvaranje angiotenzina

sužava krvne žile

pospješuje resorpciju Na i vode u tubulima

uzrokuje izlučivanje aldosterona (iz kore nadbubržne žlijezde)

• održava stalnu razinu Na, K, Cl (elektrolita) u krvi

• povećava krvni volumen (reapsorpc. Na i vode) ↑ krvni tlak

• intersticijski fibroblasti bubrega stvaraju

hormon eritropoetin

• pojačano se stvara u stanjima hipoksije,

te djeluje na koštanu srž potičući je na

eritropoezu – stvaranje eritrocita

• sintetski eritropoetin je važan u liječenju

anemija, a zloupotrebljava se i kao doping

prilikom sportskih natjecanja

• održavanje acido-bazne ravnoteže životno je važna funkcija bubrega

• acido-bazna homeostaza je dio humane fiziološke homeostaze koja se tiče jednakog odnosa između kiselina i baza, tj. služi održavanju određene pH vrijednosti (7,35 - 7,45)

• ljudski organizam je ekstremno osjetljiv na promjene pH vrijednosti

• posjeduje snažne mehanizme održavanja pH vrijednosti u uskim granicama

• većim promjenama pH vrijednosti, proteini se denaturiraju, enzimi gube svoje katalizatorske sposobnosti, što vodi ka letalnom ishodu

• bubrezi posjeduju nekoliko snažnih mehanizama za kontrolu pH kontrolom izlučivanja viška kiselina, odnosno baza

• u odgovoru na acidozu (zakiseljen organizam), tubuli nefrona apsorbuju više bikarbonata (HCO3

-) iz filtrata, dok stanice sabirnog kanalića luče više vodonikovih iona i proizvode novi bikarbonat koji se dodaje u cirkulaciju

• u odgovoru na alkalozu (lužnatost), bubrezi izlučuju više bikarbonata, a smanjuju izlučivanje vodikovih iona

MOKRENJE I MOKRAĆA

• mokraća (urina) – bistra tekućina žućkaste boje i osebujna mirisa

• specifične težine 1,015 – 1,025

• centrifugiranjem mokraće dobiva se mokraćni sediment

• sadržava brojne:• anorganske tvari (NaCl, kalijeve i fosfatne soli)

• organske tvari (mokraćna kiselina – urat, hipurna kiselina, mokraćevina – ureja, kreatinin

• pH urina je između 5,0 – 7,0 (oko 6,0) – blago kiselo

• nalaz proteina, eritrocita ili većeg broja leukocita u urinu, upućuje na bolest bubrega ili mokraćnih puteva (glomerulonefritis, nefrolitijaza)

• mokrenje (mictio, urinatio) – refleksno pražnjenje napunjenog mjehura

• širenjem stijenke mjehura odašilju se impulsi u LS – moždinu iz koje se parasimpatičkim vlaknima vraćaju impulsi za stezanje mišića detruzora